Obrazovanje U Bosni I Hercegovini: Čemu Učimo Djecu?

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i Centar za policy studije (CEPOS) iz Sarajeva.
Autorice: Denana Trbi Snjeana Koji Hasanagi Pomo pri obradi podataka: Sonja Milutinovi Urednica publikacije: Svjetlana Nedimovi Lektura: Ferida Durakovi Design: Miodrag Spasojevi} [trika DTP: IPSILON Sarajevo Print: CPU Sarajevo
Izdava : Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina
Sarajevo, maj 2007. godine
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini:
êmu u~imo djecu?

Istraìvanje stavova roditelja i u~enika o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i ud`benicima
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU?

Istr a ìva nje sta vov a
Sadràj
Saetak Uvod Istraivanje stavova o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima Ciljevi istraivanja Principi i indikatori Struktura istraivanja Glavni nalazi Zakljuci i preporuke Analiza rezultata Opta ocjena obrazovnog sistema Zastupljenost nacionalne grupe predmeta i religijskog obrazovanja Stavovi roditelja i uenika o zakonom utvr|enim principima obrazovanja 1. Princip: razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini 1.1. Prisustvo dravnih simbola u kolama 1.2. Himna u kolama 1.3. Upotreba oba pisma 1.4. Mjesto i uloga kole u razvijanju svijesti o pripadnosti BiH 2. Princip: obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu 2.1. Izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u BiH 2.2 Prisustvo sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost 2.3. Multikulturalnost BiH je prezentovana kao prednost i vrijednost 2.4. Pozitivne vrijednosti i osobine predstavljene su kao univerzalne vrijednosti 2.5. Predstavljanje historijskog razvoja BiH uz isticanje doprinosa svih naroda 2.6. Grupni identitet se razvija na principima inkluzivnosti 3. Princip: obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava 3.1. Podsticanje kritikog miljenja 3.2. Stereotipno predstavljanje nas i drugih 3.3. Principi individualnog i kolektivnog u udbenicima 3.3.1. Prezentovanje vrijednosti kolektivnog u udbenicima 3.3.2. Prisustvo sadraja vezanih za oruane sukobe i ratove uopte 9 12 16 17 17 17 22 32 36 38 39 44 44 45 46 46 47 49 49 52 53 54 54 56
59 59 60 63 64 65
4. Princip: obezbje|enje kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije 4.1. Diskriminacija po nacionalnoj osnovi 4.2. Diskriminacija po vjerskoj osnovi 4.3. Diskriminacija po ekonomskoj osnovi 4.4. Diskriminacija po politikoj i rodnoj osnovi Stavovi roditelja i uenika o potrebi i pravcima mijenjanja NPP i udbenika 1. Potreba za promjenom NPP i udbenika 2. Pravci u kojima bi trebalo promijeniti sadraj nacionalne grupe predmeta 3. Jezika politika 4. Religijsko obrazovanje u kolama 5. Nadlenosti za obrazovanje Izvori Prilozi Prilog 1: karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiH Prilog 2: instrumenti koriteni u istraivanju
68 69 74 75 75 77 77 78 87 90 92 99 103 104 105
Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU?

Lista skraenica BiH bh. CEPOS CERD CESCR ECRI EFA FOD BiH F BiH FGD HDZ HVO N NAIT NATO NPP OECD OSCE O PRSP RS SAD SPSS S TV UNESCO UNDP ZAVNOBiH Bosna i Hercegovina bosanskohercegovaki Centar za policy studije Komitet za ukidanje rasne diskriminacije Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije Education for All (Obrazovanje za sve) Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Fokus grupa/grupna diskusija Hrvatska demokratska zajednica Hrvatsko vijee obrane Broj Skala nacionalnog identiteta Sjevernoatlantski savez Nastavni plan i program Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi Osnovna kola Strategija za smanjenje siromatva Republika Srpska Sjedinjene Amerike Drave Statistiki program za drutvene nauke Srednja kola Televizija Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu Razvojni program Ujedinjenih nacija Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine
10
Saètak
Mislim da je klju svega to se politika mijea; treba uraditi depolitizaciju kole. Mi (uenici) se dobro razumijemo... Nama to nije problem, to vie dolazi od politiara i ministarstva.1
vaj Izvjetaj - rezultat istraivanja stavova roditelja i uenika o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima nacionalne grupe predmeta u osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini - predstavlja prvi pokuaj da se nakon rata u BiH na sistematski nain ispitaju i dokumentuju stavovi roditelja i uenika kao krajnjih korisnika u obrazovnom sistemu. Cilj istraivanja je bio utvrditi uenike i roditeljske stavove o (1) temeljnim principima koje obrazovni sistem promovie; i (2) primjeni tih principa u nacionalnoj grupi predmeta, tj. u nastavi historije, geografije, maternjeg jezika i vjeronauke.
Istraivanje je pokazalo da uenici i roditelji podravaju zakonske principe i reformska obeanja, istovremeno ocjenjujui da nivo njihove provedenosti u obrazovnoj praksi, strukturama i sadraju nije zadovoljavajui. Konkretno, to znai da krajnji korisnici ne smatraju da obrazovanje u BiH priprema mlade osobe za ivot u multikulturnom drutvu u duhu ljudskih prava i pripadnosti Bosni i Hercegovini kao njihovoj politikoj zajednici, a po principima pune graanske ravnopravnosti i participativne demokratije. Moe se rei da je stepen nezadovoljstva postojeim obrazovnim sistemom proporcionalan stepenu podrke ispitanika preporukama i pravcima za mijenjanje postojee obrazovne prakse. Podrka pojedinim preporukama varira, najee u zavisnosti od veinskog podruja i karakteristika ispitanika (posebno stepena identifikacije s vlastitom nacionalnom grupom), no rezultati ukazuju da se, u principu, moe zakljuiti da ispitanici iz razliitih dijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu, pri emu su najujednaeniji i najdosljedniji stavovi pripadnika konstitutivnih naroda koji su na odreenom podruju u manjini. Detaljnija analiza rezultata ipak ukazuje na to da saglasnost u podrci optim principima ne znai nuno saglasnost oko konkretne realizacije u praksi, to ne umanjuje indikativnost i znaaj nalaza, ali upuuje na nunost kontekstualizacije pri tumaenju.
Uenici Gimnazije u Vitezu
Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i Centar za policy studije (CEPOS) iz Sarajeva, kombinacijom metoda kvantitativnog i kvalitativnog istraivanja, u periodu od aprila 2006. godine do januara 2007. U njemu je ukupno obuhvaeno 1.080 uenika i 1.056 roditelja iz cijele Bosne i Hercegovine.
Principi i praksa u raskoraku

Sve se svodi na izuavanje naroda koji je veinski u dijelu u kome se dijete koluje. (roditelj iz Doboja) Svako pie svoju povijest u ovoj Bosni, i to je problem. (uenik iz Viteza) Svaki dananji udbenik djeiji je mala mina. Malo bure baruta je to. (roditelj iz Sarajeva)
Marginalizacija drave Svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini se, uprkos pretpostavkama roditelja, kod uenika ne razvija - tek neto manje od polovine uenika (44%) smatra da se ovaj cilj trenutno realizuje u obrazovnoj praksi. Jednonacionalno obrazovanje Bez obzira na izraenu institucionalnu podrku bosanskohercegovakom drutvu kao multikulturnom, u kolama se potencira izuavanje kulture jednog naroda, i to najee onog koji je veinski na datom podruju, to naroito pogaa uenike i roditelje koji se nalaze u poloaju manjine. Skoro polovina ispitanika
11

(46%) procjenjuje da je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini jednonacionalan - usmjeren iskljuivo na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda, bez uvaavanja principa zajednikog dobra, to rezultira stvaranjem tri podijeljena obrazovna sistema. Treina ispitanika smatra da koliina znanja koja se u koli dobiva o drugima nije dovoljna, a 22% svih uenika istie da se u koli drugi narodi uglavnom predstavljaju u negativnom kontekstu. Diskriminacija ak etvrtina uenika obuhvaenih ovim istraivanjem, i oko treina roditelja, procjenjuju da je diskriminacija na nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutna u obrazovnom sistemu BiH, pri emu je posebno zabrinjavajui problem segregacije uenika na nacionalnoj osnovi, tzv. dvije kole pod jednim krovom. Veina anketiranih uenika ne podrava razdvajanje uenika i odvojeno pohaanje nastave unutar jedne kole: 65% njih smatra da bi uenici razliitih nacionalnosti trebali ii u iste razrede i imati zajednike sve predmete, a 23% da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u iste razrede, ali da odvojeno ue predmete iz nacionalne grupe. Ispitanici koji pripadaju manjinama2 su, u odnosu na uenike i roditelje koji su veinski narod na odreenom podruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Posebno izraeni oblici diskriminacije manjina na vjerskoj osnovi proizlaze iz nemogunosti pohaanja odgovarajueg religijskog obrazovanja. Rodna diskriminacija nije posebno istaknuta, ali nalazi fokus grupa ukazuju na nedovoljno razvijen senzibilitet za rodna pitanja uopte, pa je i pouzdanost svjedoenja upitna. Nekritiko usvajanje sadraja i kolektivistiki duh Priprema mlade osobe za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine zakona zahtijeva da se kod uenika razvijaju kritiko miljenje i analitiki pristup, i promovie vanost graanskog principa nasuprot kolektivistikom i individualistikom. Meutim, samo 37% anketiranih uenika procjenjuje da su nastavni plan i program i udbenici po kojima oni ue koncipirani na ovaj
12
nain. Pritom, obrazovna praksa podstie i odrava preovlaujui nain usvajanja sadraja putem pukog memorisanja i ponavljanja injenica. Dobiveni podaci ukazuju na to da su stereotipi o vlastitom narodu, kao i drugim narodima, u principu prisutniji kod onih uenika koji su veina i koji pohaaju nastavu po nastavnom planu i programu svoje nacionalne skupine. To dovodi do poistovjeivanja uenika sa kolektivnim vrijednostima i normama koje su predstavljene kao neupitne i nepromjenjive.
Preporuke
Mi jo uvijek vaimo za primitivne zbog naina kako nas ue o drugima. Hajmo da uimo ta su oni stvorili, jesu li oni bili korisni nama ili mi njima. Moemo li to uiti? A ne da odmah spominjemo nasilje i da druge predstavljamo kao negativne. (uenik iz Sarajeva) ak 43% ispitanika se ne slae da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada. To su najee ispitanici iz Distrikta Brko (75%), zatim ispitanici sa bonjakog veinskog podruja, potom hrvatskog, i na kraju sa srpskog veinskog podruja (32%). Na svim etniki veinskim podrujima u BiH ispitanici pripadnici manjinskih naroda ee od veinskih smatraju da sadraj nacionalne grupe predmeta treba promijeniti. Konkretne preporuke za reformu obrazovnog sistema su sljedee: U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa tek poslije toga o svakom narodu pojedinano, ili o susjednim zemljama. Najvei broj uenika i roditelja sa svih etniki veinskih podruja (5475%) slae se sa ovim prijedlogom. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da se u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu. Procenat podrke ovom prijedlogu je izmeu 55 i 79%.
2 U Istraivanju je koriten izraz manjine i manjinski narod za ispitanike koji ive na odreenom etniki veinskom podruju u BiH i koji ne pripadaju najbrojnijem narodu na tom podruju, bilo da su to pripadnici jednog od konstitutivnih naroda u BiH, ili da su pripadnici nacionalnih manjina
U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH - ovu preporuku podrava od 58 do 82 % svih ispitanika. Veina anketiranih uenika (71%) i roditelja (75%) sa svih podruja takoe smatra da u kolama raznolikost naroda, kultura i religija u Bosni i Hercegovini treba predstavljati kao prednost i vrijednost. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da potiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. Ispitanici sa svih etnikih podruja (osim Distrikta Brko) najee smatraju da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga predstaviti u udbenicima (39-59%), ili da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajui i navodei razliite perspektive, tj. perspektive svih naroda (25-44%). Udbenici historije Bosne i Hercegovine treba da obrauju i period od 1992. godine do danas. Najvei dio ispitanika (49-73%) sa svih etniki veinskih podruja (osim Distrikta Brko) smatra da bi udbenici historije BiH trebali obraivati i period od 1992. godine do danas. Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi sa nazivom jezika, sa gramatikom i nainom upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima. Ovo miljenje zastupa najvei dio svih ispitanika (48-78%), dok se manji broj ne slae s ovom promjenom (3-25%). U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain. Kada je rije o odnosu ispitanika prema religijskom obrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei broj anketiranih uenika i roditelja smatra da u koli
treba da budu zastupljeni predmeti koje se odnose na religijsko obrazovanje. Pri tome se ispitanici u najveem broju izjanjavaju ili za poduavanje i vjeronauke (konfesionalna poduka) i predmeta koji e poduavati o svim religijama (28-42%), ili samo za vjeronauku (24-40%). Potrebno je revidirati sadanju podjelu nadlenosti za obrazovanje. Najvei broj ispitanika smatra da obrazovanje treba biti u nadlenosti drave (od 48-85%). Ovaj stav podrava najvei dio ispitanika iz svih podruja BiH, s tim da ga ispitanici iz Distrikta Brko i sa bonjakog veinskog podruja podravaju ee od ostalih. Stav da nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/ kantonalnog nivoa ee zastupaju ispitanici sa hrvatskog veinskog podruja nego ostali, a stav da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona ee od ostalih zastupaju uenici i roditelji sa srpskog veinskog podruja. Dakle, kako bi uvaile preporuke krajnjih korisnika obrazovanja, nadlene institucije treba da poduzmu sljedee konkretne korake: usaglaavanje temeljnih politika koje bi uskladile tri odvojena obrazovna sistema, reviziju nacionalne grupe predmeta, utvrivanje injeninog stanja u vezi sa provoenjem odluke o zajednikoj jezgri nastavnih planova i programa i evaluaciju rezultata, usklaivanje sadraja udbenika sa zakonskim normama, ali i Smjernicama za pisanje udbenika, prenos dijela nadlenosti za obrazovanje na dravni nivo.
13

Uvod
Bush and Saltarelli (2000).
istem javnog obrazovanja, koji uspostavlja i pomae drava i koji je jednim dijelom obavezan za sve njene graane, je kroz razliite historijske periode i u specifinim okolnostima u kojim su se pojedina drutva nalazila imao razliite, ponekad i kontraverzne uloge. Priroda i karakter obrazovanja su naroito znaajni u situacijama previranja i nesigurnosti u drutvu, kada razliite interesne grupe i njihove intelektualne i politike elite, pokuavajui da obezbijede dugoronu odrivost novog drutvenog poretka i vlastitog sistema vrijednosti, nastoje redefinisati ciljeve obrazovanja, kako usko obrazovne tako i ire drutvene. Zato u uslovima meuetnike tenzije, a naroito tokom i nakon ratnih sukoba, obrazovanje moe biti koriteno kao sredstvo za produavanje ili produbljivanje konflikta u drutvu i promovisanje podjele i netolerancije, ili se - nasuprot tome - moe staviti u slubu oporavka i obnove drutva nakon sukoba i imati ulogu svojevrsnog katalizatora za ponovni razvoj zajednice. O ovoj dvostrukoj prirodi obrazovanja - konstruktivnoj i destruktivnoj - u drutvima koja imaju iskustvo sukoba baziranog na etnikim podjelama govori se kao o dva lica obrazovanja.3 Projekat OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU?, iji su sastavni dijelovi Istraivanje stavova roditelja i uenika i Analiza sadraja NPP i udbenika nacionalne grupe predmeta, preispituje elemente dvostruke prirode obrazovanja u BiH dvanaest godina nakon zavretka rata, koji je rezultirao podjelom zemlje i njenog obrazovnog sistema po nacionalnoj osnovi. U njemu se nastoji utvrditi u kojoj su mjeri konstruktivne obrazovne politike (propisane zakonima i reformskim dokumentima) prisutne u obrazovnoj praksi i koje su implikacije dvostruke uloge obrazovanja - konstruktivne i destruktivne - po bosanskohercegovako drutvo i sve njegove graane. Konstruktivno ili destruktivno obrazovanje Obrazovna praksa moe biti takva da potpomae uenikov napredak, razvoj njegovih specifinih sposob-
nosti, ili takva da ih paralie. Jednako tako, u zavisnosti od toga da li u obrazovanju prevladavaju konstruktivne ili destruktivne orijentacije, obrazovanje moe biti usmjereno prema oporavku drutva, suoavanju sa traumatinim dogaajima iz bliske prolosti, razumijevanju i prihvatanju njegovog pluralistikog karaktera, ili pak ka politizaciji identiteta na nain koji dovodi do toga da se etnika raznolikost i kulturoloke razlike negativno tretiraju i pretvaraju u osnovu za razvoj ksenofobije i ponovnog sukoba. Dugorono gledano, destruktivne obrazovne prakse - u kombinaciji sa ekonomskim problemima, neefikasnom administracijom i politikim strategijama koje stvaraju osjeaj ugroenosti grupe i grupnog identiteta - mogu rasplamsati nepovjerenje, neprijateljstvo, etniku netrpeljivost i, u krajnjoj liniji, nasilje izmeu strana koje su bile u sukobu. Kada prevladaju destruktivne tendencije, nastavnicima se esto namee da slijede odreeni plan i program ili koriste udbenike koji homogenizuju jednu grupu, a druge predstavljaju kao prijetnju i opasnost. Nasuprot tome, konstruktivne obrazovne prakse opredijeljene za obrazovanje u slubi rekonstrukcije drutva mogu pomoi u odravanju dugoronog mira u drutvu. One podrazumijevaju posveenost identifikaciji i primjeni obrazovnih sadraja koje podstiu razumijevanje sebe i drugih, povezivanje poduke i uenja s uenikovim vlastitim vrijednostima i etikim izborima, te razvijanje kolske zajednice koja promovie pluralizam i univerzalne ljudske vrijednosti. Ovdje se na javno obrazovanje gleda kao na ulaganje od kojeg e profitirati ne samo pojedinac koji prolazi kroz kolovanje nego i cijelo drutvo. Veza izmeu konflikta i obrazovanja je i formalno priznata u globalnom dokumentu za reformu obrazovanja pod nazivom Obrazovanje za sve4, u kome je istaknuto da se ona, s jedne strane, oituje u neposrednom uticaju koji konflikt dok traje ima na obrazovanje - to se najee ogleda u prekidu ili oteanim uslovima za izvoenje nastave - i s druge strane, u uticaju obrazovanja na nastanak, odravanje i formalnu legitimizaciju sukoba ili, suprotno tome, u prevazilaenju sukoba i
4 Obrazovanje za sve: ispunjavanje naih kolektivnih obaveza, Svjetski obrazovni forum, Dakar, 2000.
14
obnovi drutvenih odnosa. Ovome treba dodati da se negativan uticaj konflikta na obrazovanje esto nastavlja i po okonanju sukoba, u smislu prisustva stavova i vrijednosti na kojima se temelje obrazovni sadraji a koji su doveli do sukoba. Tako je i u Bosni i Hercegovini u periodu izmeu 1992. i 1995. godine obrazovni sistem u velikoj mjeri bio odreen ratnim deavanjima, to se ogledalo u oteanom izvoenju nastave, gubitku nastavnikog kadra i, povremeno, u potpunom prekidu u funkcionisanju kola. Po zavretku rata, usvajanjem Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, iji je dio i Ustav BiH, stvorena je osnova za izgradnju pravne drave u koju su ugraene sve vane konvencije, deklaracije i aneksi koji garantuju ljudska prava. Meutim, razliite analize bh. obrazovnog sistema koje su u poratnom razdoblju radile domae institucije i meunarodne organizacije5 pokazale su da ovi zahtjevi nisu u dovoljnoj mjeri provedeni u obrazovnim strukturama, procesima i sadraju. Osim toga, analize su ukazale na unutranju podjelu obrazovanja po nacionalnom principu koja rezultira paralelnim funkcionisanjem tri odvojena obrazovna sistema, na to upuuju i ovdje koriteni termini veinski i manjinski, koji nisu arbitrarni izum za potrebe ovog istraivanja ve odraz uvrijeene obrazovne prakse i samih odnosa uesnika u obrazovnom procesu. Svaki od ovih sistema nastoji obezbijediti simboliki sadraj za odravanje singularnih identiteta konstitutivnih naroda6, potencirati razlike i obeshrabriti uenje o drugima. Raznorodno knjievno nasljee reducira se na nacionalni korpus kojem autori pripadaju i kreiraju selektivne nacionalne historije kroz tzv. nacionalnu grupu predmeta, u svakodnevnoj upotrebi poznatiju kao: bosanski, srpski i hrvatski nastavni plan i program (NPP), koji obuhvata premete historije, geografije, maternjeg jezika i vjeronauke. U izvjetaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj7 o obrazovanju u Bosni i Hercegovini navodi se da je u BiH osnovna funkcija nastavnog plana i programa (naroito u historiji i maternjem jeziku) politika. NPP se uglavnom koristi kao podrka za nacionalistike pozicije i za konsolidaciju moi. Na ovaj nain obrazovanje postaje mehanizam za legitimizaciju etnike podjele, to se u
studiji Evropskog centra za prava manjina karakterie kao smiljena strategija nacionalistikih politiara u kojoj oni koriste politike identiteta i straha kako bi produili rat drugim sredstvima, uprkos Mirovnom sporazumu. 8 Zakon i praksa u raskoraku? U nastojanju da se prevazie ovakvo stanje, tokom 2002. i 2003. godine je u sektoru obrazovanja, uz pomo meunarodnih organizacija (OHR, OSCE, Evropska komisija, Vijee Evrope i dr.), stvoren zakonski okvir za uspostavu konstruktivnih obrazovnih praksi koje bi bile u slubi obnove i ponovne izgradnje drutva. Tako je u stratekim dokumentima za reformu obrazovanja donijetim 2002. godine9 i Okvirnim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju usvojenim 2003. godine10 teite stavljeno na potivanje ljudskih prava, jednake mogunosti za sve i interkulturalizam. U prvom od pet obeanja u Poruci graanima BiH Reforma obrazovanja eksplicitno se kae: Mi (ministri obrazovanja) emo obezbijediti da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju u integriranim multikulturnim kolama, obrazovanju koje je osloboeno politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije i koje uvaava prava sve djece. U skladu sa ovim, Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju izmeu ostalih definie i sljedee ciljeve obrazovanja u Bosni i Hercegovini: Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH; obezbjeenje uenja o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama, i uenja o drugima potujui razliitosti i gajei meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH; Promovisanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pripremu svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine prava. Okvirnim zakonom (lan 43.) se dodatno odreuje uvoenje Zajednike jezgre nastavnih planova i programa, kako bi se, izmeu ostalog, osigurala
15
Lista svih citiranih dokumenata je u cijelosti data u Izvorima
5
Ustav BiH definie tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini: Bonjake, Hrvate i Srbe.
6
OECD, 2001.
Perry, 2003.
Poruka graanima Bosne i Hercegovine: Reforma obrazovanja, 2002.

9 10
Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju, Slubeni list BiH18/03.

usklaenost razliitih nastavnih planova i programa i standarda kvaliteta u svim kolama i na svim nivoima obrazovanja BiH. Iako su ovo bili vani koraci u obezbjeivanju zakonskog okvira i stratekog plana za reformu obrazovnog sistema, pitanje je da li su ove obrazovne politike zaista nale svoje mjesto u obrazovnoj praksi. Da li je bh. obrazovni sistem u svih svojih dvanaest administrativnih jedinica11 postavljen tako da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH, da obezbjeuje uenje o sebi i drugima na nain koji e potai meusobno razumijevanje i solidarnost, da promovie ljudska prava i priprema pojedinca za ivot u demokratskom drutvu, i da obezbijedi kvalitetno obrazovanje osloboeno bio kojeg oblika diskriminacije za svako dijete i na svim nivoima? Zbog toga projektom OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI: EMU UIMO DJECU? elimo ispitati: - U kojoj je mjeri obrazovni sistem u BiH u skladu sa prihvaenim principima i ciljevima zacrtanim u Okvirnom Zakonu o osnovnom i optem srednjem obrazovanju i Strategiji reforme obrazovnog sistema; i - U kojoj mjeri obrazovni sistem doprinosi integraciji drutva i procesu demokratizacije i uspostave vladavine prava, a u kojoj mjeri se, nasuprot tome, koristi kao instrument za segregaciju, razdvajanje i odravanje ili i podsticanje tenzija i neprijateljstava unutar zemlje.
12
O projektu
Projekat je pokrenut u januaru 2006. godine sa dvije osnovne komponente. Pored Istraivanja stavova roditelja i uenika, o kojem e biti rijei u narednim poglavljima, provedena je i Analiza sadraja NPP i udbenika iz nacionalne grupe predmeta, iji su rezultati objavljeni u odvojenom dokumentu. Analiza sadraja istrauje na koji nain se osnovne premise i principi iz zakona o obrazovanju manifestuju u nastavnom planu i programu i u udbenicima nacionalne grupe predmeta. Udbenici mogu bitno doprinijeti jaanju svijesti o univerzalnim ljudskim vrijednostima kod uenika, ili mogu, nasuprot tome, produbiti autoritarne, nekritine stavove u suprotnosti s obrazovanjem za otvoreno drutvo, jer nastavni plan i program nije nikada obian skup znanja koji se na neki nain pojavljuje u tekstovima i uionicama u jednoj zemlji. On je uvijek dio selektivnog znanja, rezultat neijeg izbora, vizija odreene grupe o legitimnom znanju (Apple, 1996). Nae je polazite da injenice koje uenici ue o svojoj kulturi, jeziku i historiji imaju bitnu ulogu u oblikovanju njihovog ukupnog svjetonazora i odnosa prema sebi i drugima, te da upravo sadraji i vrijednosti koji se kroz nacionalnu grupu predmeta promoviu u obrazovnom sistemu imaju vane implikacije po cijelo drutvo. Upravo zbog toga je sadraj NPP i udbenika nacionalne grupe predmeta uzet za predmet istraivanja ovog dijela Projekta. Konceptualni okvir unutar kojeg je Projekat razvijen poiva na temeljnim principima obrazovanja za otvoreno drutvo. Termin otvoreno drutvo odnosi se na drutvo bazirano na priznavanju da niko nema monopol na istinu, da razliiti ljudi imaju razliite poglede i interese, i da postoji potreba za institucijama koje e tititi prava svih ljudi kako bi mogli ivjeti zajedno u miru. Generalno govorei, otvoreno drutvo karakterizira oslanjanje na vladavinu zakona, postojanje demokratski izabrane vlade, raznolikog i ivog civilnog drutva, i potovanja manjina i njihovog miljenja.12 Cilj obrazovanja u otvorenom drutvu i za otvoreno drutvo je optimalan razvoj potencijala i ostvarenje
11 Osnovne nadlenosti za obrazovanje u BiH imaju kantoni (u Federaciji BiH 10 kantona), Republika Srpska i Distrikt Brko.
Institut otvoreno drutvo (www.soros.org).
Ovaj Projekat je dio ukupnih napora Fonda otvoreno drutvo BiH usmjerenih ka unapreenju obrazovnih politika i prakse koje e omoguiti odriv razvoj bosanskohercegovakog drutva zasnovanog na principima tolerancije i uvaavanja pluralistikog karaktera bh. kulturnog i historijskog naslijea.
16
uenikove individualnosti, a obrazovanje za ivot u otvorenom drutvu se temelji na sljedeim naelima: 1. obrazovanje kao javno dobro: kvalitetno obrazovanje stavlja uenika i njegove potrebe u centar panje, i istovremeno dugorono tei unapreenju cijelog drutva; 2. interkulturalizam: obrazovni sadraji i metode poduavanja i uenja podstiu puno razumijevanje sebe i drugih, razvijaju osjeaj solidarnosti sa drugim ljudima i potovanje pluralistikog drutva;13 3. socijalna pravda: podrazumijeva obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja za sve, uz uvaavanje razliitih obrazovnih potreba, naroito potreba marginalizovanih, ugroenih i obespravljenih grupa u drutvu; 4. potivanje ljudskih prava: obrazovne institucije garantuju grupna kao i individualna prava svih lanova drutva i kroz proces integracije (nasuprot segregaciji ili asimilaciji) promoviu uvaavanje univerzalnih vrijednosti i bogatstvo raznolikosti. U Izvjetaju su predstavljeni rezultati istraivanja koje, polazei od naela obrazovanja za ivot u otvorenom drutvu onako kako su ona definisana u bh. legislativi i stratekim dokumentima, ispituje dvostruku ulogu obrazovanja u sadanjem bh. drutvu, i nastoji prepoznati i ukazati na njegove konstruktivne i destruktivne elemente onako kako ih vide krajnji korisnici sistema - uenici i roditelji. Prije prezentacije samog projekta i konkretnih rezultata, meutim, treba napomenuti da zakljuke iz svakog, pa i ovog naunog istraivanja treba izvoditi cum grano salis i uz odreeni oprez. Koliko god sofisticirane bile naune metode i koliko god pouzdani bili testovi verifikacije kojima se podvrgavaju naune hipoteze, istraivanje se deava u odreenom trenutku i pod odreenim okolnostima drutveno-politike stvarnosti, a ne u historijskom vakuumu. Taj trenutak i te okolnosti, a naroito u drutvima u previranju kakvo je bosanskohercegovako, ne mogu sasvim odrediti stavove ispitanika, ali mogu na njih bitno uticati, pa je teko rei u kojoj mjeri su ovi odgovori reakcija na
trenutak, a u kojoj se izvode iz temeljnih i postojanih linih principa. Ipak, znaaj ovakvog presjeka ne treba mjeriti kriterijem sveobuhvatnosti, ve u njemu treba gledati orijentir za daljnja istraivanja.
13
Kodelja i Bassler (2004).
17

Istraivanje stavova o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima

14
Izvjetaj je strukturiran tako da prati metodologiju i ciljeve istraivanja, i u njemu su dati rezultati koji govore o stavovima uenika i roditelja o tome: (1) u kojoj se mjeri principi iz zakona i reforme obrazovanja provode u stvarnosti, (2) u kojoj mjeri su oni prisutni u NPP i udbenicima, i (3) u kojoj mjeri roditelji i uenici podravaju ove obrazovne principe i trenutnu obrazovnu praksu. Rezultati su prikazani kroz slinosti i razlike izmeu stavova roditelja i uenika, izmeu ispitanika sa pojedinih veinskih podruja,14 izmeu manjina i veina, te - tamo gdje je analiza to zahtijevala - slinosti i razlike u stavovima uenika i roditelja razliitih nacionalnosti, kao i uenika koji nastavu pohaaju prema razliitim NPP.15 Izvjetaj se sastoji iz etiri poglavlja. U prvom su opisani metodologija istraivanja, osnovni ciljevi, nain na koji su razvijeni indikatori i instrumenti i nain na koji je definisana struktura uzorka. Ono jo sadri i opis procesa anketiranja i voenja fokus grupa, kao i nain obrade i analize podataka. Drugo poglavlje daje glavne nalaze istraivanja koji su predstavljeni prema sljedeim principima: 1. razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH, 2. obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu, 3. priprema pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine zakona, i 4. obezbjeivanje mogunosti kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije. Na kraju ovog poglavlja su prikazani stavovi roditelja i uenika o preporukama i nainu na u koji bi trebalo promijeniti sadraj NPP i udbenika nacionalne grupe predmeta. U treem poglavlju se razmatraju najvaniji zakljuci koji su proizali iz nalaza Istraivanja i predlau koraci koje bi trebalo da naprave obrazovni zvaninici, nastavno osoblje i autori udbenika, kao i ostali akteri u obrazovnom procesu, s ciljem prevazilaenja trenutnog stanja.
Pod veinskim podrujima podrazumijevamo dijelove BiH u kojima jedan od tri konstitutivna naroda predstavlja najbrojniji narod.
15
Varijable koritene u ovom Istraivanju su detaljno objanjene u 4. poglavlju (Analiza rezultata).
Ovaj Izvjetaj je rezultat Istraivanja stavova roditelja i uenika o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima nacionalne grupe predmeta u osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. On predstavlja prvi pokuaj da se nakon rata u BiH na sistematski nain ispitaju i dokumentuju stavovi roditelja i uenika kao krajnjih korisnika u obrazovnom sistemu. Naime, u dosadanjim analizama procesa reforme obrazovanja rijetko se uo njihov glas. Zbog toga ovo istraivanje stavlja potrebe uenika i njihovih roditelja u centar panje i pokuava utvrditi u kojoj se mjeri ono to institucije iz ove domene proklamuju i provode u praksi slae sa onim to ele uenici i roditelji. Drugim rijeima, glavno pitanje jeste u kojoj se mjeri u sadanjem sistemu obrazovanja provode zakoni i principi na kojima su ti zakoni utemeljeni i u kojoj mjeri sadanji obrazovani sistem odgovara potrebama uenika i roditelja.
Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i Centar za policy studije (CEPOS) iz Sarajeva, kombinacijom metoda kvantitativnog (anketiranje uenika i roditelja) i kvalitativnog istraivanja (fokus grupe sa uenicima i roditeljima). Provedeno je u periodu od aprila 2006. godine do januara 2007. Anketom je obuhvaeno 1.020 uenika i 1.036 roditelja iz cijele BiH, nakon ega su odrane fokus grupe - njih osam u tri bh. grada: Sarajevu, Banja Luci i Vitezu.
18
etvrto poglavlje daje detaljnu analizu rezultata na osnovu metodologije po kojoj se prvo ispituju stavovi roditelja i uenika o etiri navedena obrazovna principa i utvruje procjena njihove prisutnosti u praksi, pri emu su najprije obraene uvodne sekcija Upitnika i Vodia (opta ocjena obrazovanja u BiH), zatim rezultati koji se odnose na svaki od etiri principa, a na kraju su predstavljeni stavovi uenika i roditelja o potrebi i pravcima mijenjanja NPP i udbenika. U Prilozima se nalaze (1) Karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiH, i (2) Instrumenti koji su koriteni u Istraivanju.
Ciljevi istraivanja
Istraivanje stavova roditelja i uenika o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima nacionalne grupe predmeta u osnovnim i srednjim kolama u BiH ima za cilj da utvrdi: (1) u kojoj se mjeri uenici i roditelji kao krajnji korisnici u obrazovnom sistemu slau sa principima i vrijednostima koje proklamuju zakon i reforma obrazovanja; (2) u kojoj mjeri smatraju da su ovi principi prisutni u obrazovnoj praksi; i (3) kakvi su njihovi stavovi o moguim pravcima promjena NPP i udbenika. Preciznije reeno, eljeli smo utvrditi uenike i roditeljske stavove o (1) temeljnim principima koje obrazovni sistem promovie, i (2) nainu na koji se ti principi primjenjuju u nacionalnoj grupi predmeta, tj. u nastavi historije, geografije, maternjeg jezika i vjeronauke. Polazei od naela obrazovanja za otvoreno drutvo, kao predmet ovog Istraivanja izabrani su sljedei principi i vrijednosti koje nalae Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju i na koje su se obavezale obrazovne vlasti u okviru stratekog dokumenta o reformi obrazovanja: - Obrazovni sistem treba da razvija svijest o pripadnosti dravi BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3);
- Obrazovni sistem treba da obezbijedi uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na nain koji odgovara civilizacijskim tekovinama, kao i uenje o drugima potujui razliitosti i kultiviui meusobno razumijevanje i solidarnost izmeu svih naroda, etnikih grupa i zajednica u BiH (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3); - Obrazovni sistem treba da promovie potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da priprema svakog pojedinca za ivot u drutvu zasnovanom na principima demokratije i vladavine zakona (Okvirni zakon o obrazovanju, lan 3.); - Obrazovni sistem treba da obezbijedi svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u integriranim multikulturalnim kolama na svim stepenima, koje je osloboeno politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije (Obeanje 1, Reforma obrazovanja).
Principi i indikatori
Koritenjem izabranih principa i sadraja jednog dijela udbenika iz nacionalne grupe predmeta definisani su odgovarajui indikatori na osnovu kojih su sainjena pitanja za roditeljski i ueniki upitnik (Tabela 1).
Struktura istraivanja
Istraivanje se sastoji iz dvije komponente - kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativno istraivanje je podrazumijevalo anketiranje uenika srednjih kola i roditelja ija djeca pohaaju vie razrede osnovne i/ili srednju kolu. Nakon njega je provedeno kvalitativno istraivanje, koje se sastojalo iz fokus grupa/grupnih diskusija sa istim kategorijama stanovnitva, a za cilj je imalo provjeru i bolji uvid u podatke dobivene u anketi.
Osnovni podaci o anketiranju Za provoenje anketiranja CEPOS i FOD BiH su angaovali Prism Research, profesionalnu agenciju za
19

Tabela 1. Principi i indikatori koji su koriteni u Istraivanju
Princip 1: Obrazovni sistem razvija svijest o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini

U kolama su prisutna obiljeja drave (zastava, grb i sl.) U kolama se izuava himna, dravno ustrojstvo, nastanak i razvoj BiH U kolama je prisutna je upotreba oba pisma (irilica i latinica) kola ima podjednako vanu ulogu u razvijanju svijesti o pripadnosti BiH kao i ostali drutveni faktori
Princip 2: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu

Nastava u kolama je usmjerena na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u BiH U NPP i udbenicima su zastupljeni sadraji koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost Raznolikost naroda, kultura i religija u BiH prezentovane su kao prednost i vrijednost, a ne kao problem (tj. stav da je kulturna raznolikost u zemlji problematina) Pozitivne vrijednosti i osobine predstavljaju se kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte umjesto da se pripisuju samo jednom narodu u BiH Historijski razvoj BiH je u kolama predstavljen kroz isticanje doprinosa svih naroda umjesto potenciranja uloge jednog od njih U NPP i udbenicima se nacionalni identitet definie na principima inkluzivnosti, a ne ekskluzivizma, unaprijed percipirane opasnosti i neprijateljstva
Princip 3: Obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava
NPP i udbenici su koncipirani na nain koji podstie kritiko miljenje i ostavlja uenicima mogunost da sami donose zakljuke u vezi s prezentovanim sadrajem U nastavnom procesu se razvija stav da su razlike u miljenju poeljne umjesto stava da su razlike nepoeljne jer se negativno odraavaju na nacionalno jedinstvo Obrazovni sadraji ne podravaju stereotipne prezentacije pojedinaca i grupa Obrazovanje podstie razumijevanje i potovanje individualnog i kolektivnog principa Povreda prava na mir glorifikacijom smrti i naglaavanjem neumitnosti ratova uopte. Uzimanje sposobnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunih kriterija za patriotizam
Princip 4: Obrazovni sistem obezbjeuje svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja u integriranim kolama osloboenim politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije
U kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na nacionalnoj osnovi U kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na vjerskoj osnovi U kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na ekonomskoj osnovi U kolama i nastavnom procesu nije prisutna diskriminacija na rodnoj i politikoj osnovi
drutvena, medijska i marketinka istraivanja, koja je u aprilu 2006. provela pilot istraivanje na 90 ispitanika u pet gradova u BiH (Sarajevo, Kiseljak, Mostar, Banja Luka, Pale). Na osnovu podataka dobivenih u toku i nakon pilot anketiranja izvrene su manje modifikacije Upitnika i dizajnirane njihove finalne verzije. Zatim je u toku maja i juna 2006. godine proveden terenski dio kvantitativne komponente Istraivanja stavova roditelja i uenika o vrijednostima u nastavnom planu i programu i udbenicima osnovnih i srednjih kola u Bosni i Hercegovini. Ovaj terenski dio podrazumijevao je anketiranje uenika srednjih kola i roditelja uenika
20
viih razreda osnovnih kola i uenika srednjih kola u cijeloj BiH. Osnovni podaci vezani za anketiranje predstavljeni su u Tabeli 2. S obzirom na ciljeve istraivanja, kao i planirani nain analize podataka, u istraivanju je koriten kvotni uzorak, koji je sainjen tako da geografski bude u dovoljnoj mjeri reprezentativan za svako od tri podruja u BiH u kojima je jedan narod veinski, te Distrikt Brko, a da istovremeno bude reprezentativan za pripadnike manjinskih naroda u svakom od tri podruja (Pogledati Tabelu 3).
Vrijeme anketiranja Metoda prikupljanja podataka Instrumenti Anketirana populacija Veliina uzorka Uzorak
25. maj 2006. - 20. juni 2006. godine Lini intervjui u anketi Upitnik za roditelje i Upitnik za uenike Stanovnici BiH - uenici srednjih kola, te roditelji djece koja pohaaju vie razrede osnovne kole i srednju kolu 1.020 uenika i 1.036 roditelja Kvotni uzorak
Tabela 2. Osnovni podaci o anketiranju
TOTAL Uenici Roditelji % N % N Bonjako veinsko podruje Distrikt Brko Hrvatsko veinsko podruje Srpsko veinsko podruje TOTAL 337 60 308 315 1020 33,0 5,9 30,2 30,9 100 338 61 311 326 1036 32,6 5,9 30,0 31,5 100
Uenici N % 225
Veina Roditelji N % 219 33,3
Manjina Uenici Roditelji N % N % 108 35,8 117 38,0
Tabela 3. Struktura uzroka
35,2
208 206 639
32,6 32,2 100
211 227 657
32,1 34,6 100
97 97 302
32,1 32,1 100
96 95 308
31,2 30,8 100
Na ovaj nain se u analizi rezultata potenciraju slinosti i razlike u stavovima i miljenjima uenika i roditelja u svakom od tri etniki veinska podruja BiH i Distrikta Brko, te izmeu pripadnika veinskih i manjinskih naroda. Zbog toga je i prikaz rezultata organizovan na ovaj nain - ovo su bile glavne varijable pri analizi rezultata. Osnovni podaci o fokus grupama U okviru istraivanja je u periodu od 21. januara do 2. februara 2007. odrano osam fokus grupa. Grupe su
Roditelji pripadnici veinskog naroda Banja Luka Sarajevo Vitez Total 2 1 1
odrane u tri grada koja se nalaze u tri etniki veinska podruja u BiH. Na grupama su uestvovali uenici srednjih kola pripadnici veinskog naroda na podruju na kojem se grupna diskusija odrava, pripadnici naroda koji na podruju na kojem se grupna diskusija odrava ne predstavljaju veinu (pripadnici manjinskih naroda), te roditelji pripadnici veinskog naroda na podruju na kojem se grupna diskusija odrava, a koji imaju djecu u viim razredima osnovne i u srednjoj koli. Specifikacija odranih fokus grupa predstavljena je u Tabeli 4.
Uenici pripadnici veinskog naroda 1 1 1 3
Uenici pripadnici manjinskog naroda 1 1 1 3
Total 3 3 2 8
Tabela 4. Pregled fokus grupa po lokacijama i karakteristikama uesnika
21

Struktura uesnika na uenikim fokus grupama bila je izbalansirana s obzirom na spol uesnika, vrstu kole koje pohaaju i razred u koji idu, dok je na roditeljskim grupama voeno rauna da u odgovarajuoj mjeri budu zastupljeni roditelji razliitog spola, obrazovnog i radnog statusa, te roditelji koji imaju djecu razliite starosti (osnovna ili srednja kola). Na svakoj od osam grupnih diskusija sudjelovalo je deset uesnika (ukupno 80). Za proces regrutacije uesnika opet su koritene usluge agencije Prism Research, iji su anketari regrutovali uesnike grupnih diskusija. Uesnici su regrutovani metodama koje se uobiajeno koriste za ove svrhe, uz obavezno koritenje Upitnika za odabir uesnika koji predstavlja specifian eliminatorni upitnik sa filter pitanjima. Instrumenti za prikupljanje podataka
kompozitno, kao zbir odgovora iz pojedine tvrdnje, pri emu vei rezultat ukazuje na izraeniji nacionalni identitet, a kako su orkalo i Kamenov (1998.) dobili da je skala zasiena sa etiri faktora: 1) osjeaj izraene nacionalne pripadnosti, 2) nacionalizam ili iskljuiva nacionalna vezanost, 3) odanost naciji i 4) kozmopolitizam, mogue je raditi analizu i po pojedinim od ovih oblika nacionalne vezanosti. Skalu nacionalnog identiteta, kao i objanjenje pojedinih oblika nacionalne vezanosti mogue je pogledati u Prilogu 1. Vodi za diskusiju pokrivao je teme i pitanja za koje je u toku analize kvantitativnih podataka (podataka dobivenih anketom) ustanovljeno da bi bilo dobro dodatno ih rasvijetliti informacijama kvalitativne prirode. Oba upitnika kao i Vodi za diskusiju su u cijelosti dati u Prilogu 2. Obrada i analiza podataka
U Istraivanju su koritena tri osnovna instrumenta: Upitnik za uenike i Upitnik za roditelje, pomou kojih je vreno anketiranje, te Vodi za diskusiju, na osnovu kojeg su voene diskusije u fokus grupama. Upitnik za uenike i Upitnik za roditelje razvijeni su na osnovu navedenih principa i indikatora, provjereni putem pilot istraivanja, zatim finalizirani i koriteni kao instrumenti za prikupljanje podataka o stavovima roditelja i uenika o vrijednostima u NPP i udbenicima osnovnih i srednjih kola u BiH. Oba upitnika imala su istu strukturu: sastoje se od uvodne sekcije, sekcija koje se odnose na pojedine principe, sekcije preporuka i sekcije socio-demografskih varijabli. Sastavni dio roditeljskog i uenikog Upitnika predstavljala je Skala nacionalnog identiteta - NAIT (orkalo i Kamenov, 1998). Radi se o skali Likertovog tipa, s rasponom odgovora od jedan (1) do pet (5). Skala se sastoji od 27 tvrdnji. Ispitanik izraava svoj stepen slaganja sa svakom od tvrdnji, pri emu 1 znai izrazito se ne slaem, a 5 izrazito se slaem. Rezultate za pojedinog ispitanika na ovoj skali mogue je izraziti
22
Kompletan proces unosa i obrade kvantitativnih podataka je vren u Sarajevu. Podaci su nakon unosa transferisani i analizirani primjenom SPSS programa (Statistical Program for Social Sciences), koji je koriten i za proiavanje podataka i logiku kontrolu, te za tabularne prikaze rezultata koji su upotrijebljeni za pisanje ovog izvjetaja. U krostabularnim pregledima rezultata anketiranja uenika i roditelja, a s obzirom na ciljeve istraivanja i veliinu uzorka, rezultati su prikazani po: totalu, etniki veinskom podruju, tipu ispitanika - veina/manjina, nastavnom planu i programu, nacionalnosti ispitanika. Analiza je strukturirana tako da je uvijek prvo prikazan rezultat koji se odnosi na sve anketirane uenike i roditelje (varijabla: total), pri emu se total, zbog specifino dizajniranog uzorka, ne moe tumaiti kao reprezentativno miljenje uenika i roditelja iz Bosne i
Hercegovine, nego kao zbir reprezentativnih miljenja uenika i roditelja sa razliitih veinskih podruja u BiH. Zatim su predstavljeni rezultati dobiveni na pojedinim etniki veinskim podrujima u BiH i Distriktu Brko (varijabla: veinska podruja). Pod etniki veinskim podrujima u BiH smo podrazumijevali dijelove u kojima jedan od tri konstitutivna naroda predstavlja najbrojniji - veinski narod. Nakon toga, rezultati su predstavljeni na osnovu toga da li su dobiveni od ispitanika koji na podruju na kojem ive pripadaju najbrojnijem narodu ili narodima koji su na tom podruju brojano manje zastupljeni. Ova varijabla je za potrebe ovog istraivanja nazvana veina/manjina, pri emu su se pod veinom (pripa dnicima veinskih naroda) podrazumijevali ispitanici koji na pojedinom etniki veinskom podruju pripadaju najbrojnijem narodu. Pod manjinom (pripadnicima manjinskih naroda) podrazumijevani su ispitanici koji ive na pojedinom etniki veinskom podruju u BiH i koji ne pripadaju narodu koji je na tom podruju najbrojniji, bilo da su to pripadnici jednog od konstitutivnih naroda u BiH, ili da su to pripadnici nacionalnih manjina kako je to definisano Zakonom o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina16. Ispitanici koji ive na podruju Distrikta Brko nisu razvrstavani po varijabli veinski/manjinski narod. Mada je navedena struktura predstavljanja rezultata preovlaujua u ovom Izvjetaju, na mjestima gdje je to u kontekstu Istraivanja bilo potrebno ona je dodatno proirena varijablama nastavni plani i program i nacionalnost ispitanika. Varijabla NPP je koritena samo u analizi uenikih stavova, i ona podrazumijeva nastavni plan i program po kojem oni pohaaju nastavu. Kako se NPP meusobno razlikuju na osnovu nacionalne grupe predmeta koju sadravaju, to su za potrebe Istraivanja koriteni ustaljeni nazivi: bosanski, srpski i hrvatski NPP.
16
Slubeni glasnik BiH 12/2003.
23

Glavni nalazi
ak 80% uenika koji pripadaju manjinskim narodima i koji smatraju da obrazovni sistem ne promovie svijest o pripadnosti BiH ocjenjuju da to nije u redu. Ovaj stav je formulisan u sljedeim uenikim izjavama: Na taj nain se kroz obrazovanje jo vie razara zajednitvo u dravi. (Modria) Na taj nain se vri razjedinjavanje BiH. (Mostar Jug) kolstvo je upueno samo na veinski narod. (Livno)
na to da saglasnost u podrci optim principima ne znai nuno saglasnost oko konkretne realizacije u praksi, jer se od podruja do podruja razlikuju stavovi o predloenim promjenama. 1. Princip: Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini Iako Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju (lan 3) propisuje da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja u BiH razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH, tek neto manje od polovine ispitanika (46%) smatra da se ovaj cilj trenutno realizuje u obrazovnoj praksi. U principu uenici na svim podrujima rjee od roditelja ocjenjuju da sistem promovie osjeaj pripadnosti BiH. S obzirom da oni imaju direktan uvid u sadraj nastave i rad kole uopte, ovi podaci ukazuju na to da, iako roditelji u veoj mjeri oekuju da se kroz obrazovni sistem promovie svijest o pripadnosti BiH, to je ipak rjee sluaj u svakodnevnoj kolskoj praksi. Ovaj stav je takoer razliito zastupljen na pojedinim veinskim podrujima u BiH znatno je prisutniji na bonjakom veinskom podruju i u Distriktu Brko, u odnosu na hrvatsko i srpsko veinsko podruje, gdje tek svaki trei uenik navodi da se u koli koju pohaa promovie pripadnost Bosni i Hercegovini. Rezultati istraivanja koji se odnose na prisutnost dravnih simbola, izuavanje himne i upotrebu oba pisma u kolama dodatno ukazuju da je primjena ove zakonske odredbe krajnje neharmonizovana u razliitim podrujima u BiH. Prema odgovorima ispitanika, dravni grb i zastava su prisutni u manje od polovine bh. srednjih kola: u Distriktu Brko u 95% sluajeva, na bonjakom veinskom podruju u 69% sluajeva, i tek u 25% i 16% sluajeva na hrvatskom i srpskom veinskom podruju. Rezultati prema NPP daju slinu sliku - dravni simboli su prisutni u svakoj etvrtoj koli koja radi po hrvatskom, te tek u svakoj osmoj koli koja radi po srpskom NPP. Slino ovome, 33% srednjokolaca koji nastavu prate po bosanskom, 17% po hrvatskom i 6% po srpskom NPP je izjavilo da je u koli imalo priliku uti himnu BiH.
straivanje stavova roditelja i uenika o vrijednostima u NPP i udbenicima nacionalne grupe predmeta u Bosni i Hercegovini pokazalo je da uenici i roditelji kao krajnji korisnici u sistemu obrazovanja podravaju zakonske principe i reformska obeanja, i istovremeno ocjenjuju da nivo njihove provedenosti u obrazovnoj praksi, strukturama i sadraju nije zadovoljavajui.
Svijest o pripadnosti Bosni i Hercegovini se, uprkos pretpostavkama roditelja, ne razvija kod uenika. Bez obzira na izraenu podrku institucija bosanskoherecegovakom drutvu kao multikulturnom, u kolama se potencira izuavanje kulture jednog naroda, i to najee veinskog na datom podruju, to naroito pogaa uenike i roditelje koji na odreenom podruju pripadaju manjinskom narodu. tavie, ak etvrtina uenika obuhvaenih ovim istraivanjem i oko treine roditelja procjenjuju da je diskriminacija na nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutna u bh. obrazovnom sistemu, pri emu je posebno zabrinjavajui problem segregacije uenika na nacionalnoj osnovi. NPP, kao ni nastavni proces, ne podstiu razvoj kritikog i analitikog miljenja kod uenika kao pripreme za ulogu graanina u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije. Moe se rei da je stepen nezadovoljstva postojeim obrazovnim sistemom proporcionalan stepenu podrke ispitanika preporukama i pravcima za mijenjanje postojee obrazovne prakse. Podrka pojedinim preporukama varira u zavisnosti od veinskog podruja i tipa ispitanika, s tim da su presudne determinante pripadnost manjinskom ili veinskom narodu i stepen identifikacije s nacijom, a gotovo da nema razlika u stavovima razliitih rodnih skupina. No rezultati ukazuju da se u principu moe zakljuiti da ispitanici iz razliitih dijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu, s tim da su najujednaeniji i najdosljedniji stavovi ispitanika koji su u poloaju manjine. Vano je ukazati
24
Trenutno samo 17% svih anketiranih uenika koristi podjednako oba pisma u srednjoj koli. Iako je u lanu 7. Okvirnog zakona o osnovnom i op{tem srednjem obrazovanju u BiH predvieno da e se "jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavati u svim kolama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i da e svi uenici u kolama izuavati pisma koja su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini - ovaj lan je razliito definisan u Okvirnom zakonu podreenim entitetskim i kantonalnim zakonima. To su potvrdili i nalazi u ovom istraivanju, prema kojima 90% srednjokolaca koji nastavu prate po hrvatskom i 70% njih koji rade po bosanskom NPP u koli koriste iskljuivo latinicu. Situacija je znaajno povoljnija u kolama koje rade po srpskom NPP, u kojima uenici u veoj mjeri koriste oba pisma (75%). Moemo zakljuiti da se u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini nedovoljno provodi zakonska odredba koja se odnosi na razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH. Osim toga, tamo gdje se ona i provodi, ne provodi se do kraja niti konzistentno. Npr., iako je u kolama koje rade po bosanskom NPP prisutnije razvijanje svijesti kroz isticanje dravnih simbola i izuavanja himne, samo u malom broju ovih kola se dosljedno provodi lan 7. Okvirnog zakona o osnovnom i op{tem srednjem obrazovanju koji se odnosi na izuavanje oba pisma. 2. Princip: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu Iako je Zakonom propisano da je jedan od ciljeva obrazovanja poduavanje uenika o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji u skladu sa civilizacijskim tekovinama, te poduavanje o drugima na nain koji uvaava razliitosti i razvija meusobno razumijevanje i solidarnost, u obrazovnoj praksi se ova odredba esto svodi na izuavanje tradicije iskljuivo jednog naroda bez uvaavanja principa zajednikog dobra, to na kraju rezultira stvaranjem tri podijeljena obrazovna sistema. Tako skoro polovina ispitanika (46%) procjenjuje da je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini jednonacionalan - usmjeren iskljuivo na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda. Ovaj stav je najprisutniji na hrvatskom veinskom podruju
u kojem 60% ispitanika ovako ocjenjuje bh. obrazovni sistem, a najrjei je u Distriktu Brko, u kojem ga zastupa samo 8% ispitanika. Treina ispitanika smatra da koliina znanja koja se u koli dobiva o drugima nije dovoljna, i ovaj trend je prisutan na svim podrujima, dok 22% svih uenika istie da se u koli drugi narodi uglavnom predstavljaju u negativnom kontekstu. Pripadnici manjinskih naroda na svim podrujima ee smatraju da je sistem jednonacionalan i ee imaju negativan odnos prema ovakvoj orijentaciji. S obzirom da je obrazovni sistem ocijenjen kao usmjeren na jedan narod, pri emu je to najee veinski narod, nije iznenaujui rezultat da roditelji pripadnici manjina ee navode kako njihova djeca ne dobivaju dovoljno znanja o narodu kojem pripadaju. U skladu s ovim je i stav najveeg dijela ispitanika koji se slau u stavu da bi u NPP i udbenicima trebalo vie nego sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH. Takoer, veina anketiranih uenika (71%) i roditelja (75%) sa svih podruja smatra da se u kolama raznolikost naroda, kultura i religija u BiH treba predstavljati kao prednost i vrijednost. Iako podaci govore o neravnomjernoj podrci pojedinim aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu na razliitim podrujima u BiH, na svakom od njih se najvei dio ispitanika slae sa zakonskim odredbama koje ih odreuju i podrava njihovu primjenu u bh. kolama. Razlike izmeu ispitanika koji na odreenom podruju predstavljaju veinski ili manjinski narod prisutne su u podrci stavovima da: (1) su kulturni identitet, jezik i tradicija svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni; (2) u nastavi trebaju biti zastupljeni sadraji koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH; i (3) je grupni identitet potrebno razvijati na principima inkluzivnosti. Tako uenici i roditelji koji na hrvatskom i srpskom veinskom podruju pripadaju veinskom narodu, ee od manjina smatraju da sadanji obrazovni sistem poduava da su kulturni identitet, jezik i tradici25
Sve se svodi na izuavanje naroda koji je veinski u dijelu BiH u kome se dijete koluje. (Roditelj iz Doboja) Najvei je problem podijeljena kola za Hrvate i Bonjake. (Uenik srednje kole u Vitezu) Ja sam Bonjak, a moram sve uiti iz hrvatskih udbenika. (Uenik iz apljine)

ja svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni, te rjee od manjina navode da sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH treba u nastavi biti vie nego do sada. Ispitanici Hrvati sa hrvatskog veinskog podruja ee od ispitanika pripadnika manjina na ovom podruju nalaze da je opravdano da se u udbenicima potencira ugroenost jednog naroda. Nalazi pokazuju da podrku pojedinim aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu rjee pruaju ispitanici koji imaju vei stepen nacionalne vezanosti.17 Ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj iskljuive nacionalne vezanosti ee smatraju da raznolikost naroda, kultura i religija u BiH treba u kolama tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema. Takoer, ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj odanosti naciji, izraene nacionalne pripadnosti i iskljuive nacionalne vezanosti ee se slau sa prisustvom sadraja koji potenciraju doprinos i ugroenost jednog naroda u bh. udbenicima. Dobiveni podaci, pored nesumnjive podrke zakonom propisanim odredbama, ukazuju i da roditelji imaju dvostruka mjerila kada se odreuju prema generalnim aspektima obrazovnog principa za ivot u multikulturnom drutvu i kada procjenjuju konkretne sadraje koji se tiu naroda kojem pripadaju. Tako, mada je samo mali dio svih roditelja odgovorio da se generalno govorei slae da se u udbenicima istie vei doprinos jednog naroda, dalja analiza pokazuje da imaju neto drugaije miljenje kada je rije o konkretnom primjeru isticanja veeg doprinosa naroda kojem oni pripadaju/ drugih naroda u BiH. Naime, sa tim da tvrdnja Geoprostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa sve do unazad tridesetak godina bio je naseljen veinskim srpskim stanovnitvom stoji u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH sloilo se 52% ispitanika srpske nacionalnosti, mada ih je na optem pitanju samo 9% navelo da se slae da se u udbenicima istie vei doprinos jednog naroda. Nadalje, 67% roditelja bonjake nacionalnosti podrava prisustvo tvrdnje Muslimani su starosjedioci ove zemlje i oni su stoljeima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja
26
njenog razaranja, a samo 8% ih je dalo podrku toj tvrdnji na optem pitanju. A kada je rije o tvrdnji Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti, s njenom zastupljenou se slae 65% roditelja Hrvata - 14% njih na optem pitanju. 3. Princip: Obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine zakona Da bi se pojedinac pripremio za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine zakona, neophodno je kod uenika razvijati vjetine kritikog miljenja i analitiki pristup zasnovan na viestrukim uglovima percipiranja drutvene stvarnosti, te promovisati vanost graanskog principa. Meutim, samo 37% anketiranih uenika procjenjuje da su NPP i udbenici po kojima oni ue koncipirani na ovaj nain. U prilog tome govore i rezultati koji ukazuju na prisustvo stereotipa kako u sadraju udbenika tako i u uenikim stavovima, na relativno nedovoljno razvijenu svijest o potrebi potenciranja graanskih principa, te na odnos uenika prema tretiranju razlika u miljenju kroz nastavne sadraje. Uenici koji rade po hrvatskom NPP ee od ostalih misle da NPP i udbenici uopte nisu koncipirani tako da podstiu kritiko miljenje i ostavljaju uenicima mogunost da sami donesu zakljuak u vezi sa prezentovanim sadrajem, dok uenici koji nastavu pohaaju po bosanskom NPP ee od ostalih smatraju da su NPP i udbenici postavljeni tako da podstiu kritiko miljenje. Nasuprot tome, nema znaajnih razlika u miljenju uenika koji rade po razliitim NPP o nainu na koji je u kolama potrebno tretirati razlike u miljenju: 43% uenika smatra da u kolama treba poduavati da su razlike u miljenju poeljne, 41% njih da su razlike u miljenju prihvatljive, a 12% da su razlike u miljenju nepoeljne. Iz svega navedenog proizlazi da je obrazovni sistem u BiH postavljen tako da nudi uenicima gotov kategorijalni aparat za razumijevanje sebe i drugih, to podrava i preovlaujui nain usvajanja sadraja putem pukog memorisanja i repeticije injenica. To
17
Prema Skali nacionalnog identiteta - NAIT (orkalo i Kamenov, 1998).
dovodi do poistovjeivanja uenika sa kolektivnim vrijednostima i normama, koje su predstavljene kao neupitne i nepromjenjive. Potvrda ovoga je i nalaz da je svijest o potrebi razvijanja graanskih principa relativno niska. Naime, kod ispitanika na svim veinskim podrujima je najzastupljeniji stav da je potrebno podjednako isticati i vanost graanina pojedinca i vanost pripadnosti odreenom narodu, a jedino roditelji iz Distrikta Brko u najveem broju sluajeva uviaju da je potrebno isticati vanost graanina pojedinca. Na ostalim podrujima je ovaj stav prisutan u manjoj mjeri (izmeu 11% i 23%). I uenici i roditelji se slau da se sadrajima koji se odnose na oruane sukobe i ratove uopte pri izuavanju nacionalne i svjetske historije daje veliki prostor u udbenicima. Istovremeno, rezultati vezani za konkretne primjere predstavljanja historije kao niza sukoba kojim se ostvaruju interesi odreenih grupa u pojedinim historijskim periodima pokazuju da je svijest o krajnjoj konsekvenci ovakvog prezentovanja historije - a to je pruanje legitimiteta za upotrebu oruja relativno nedovoljno razvijena. Razlike u miljenju ispitanika koji pripadanju manjinskom ili veinskom narodu na odreenom podruju prisutne su samo utoliko to su uenici i roditelji manjine kritiniji prema prisustvu sadraja koji se odnose na oruane sukobe i ratove uopte u bh. udbenicima. Zanimljivo je da je ovo jedan od rijetkih sluajeva gdje se razlikuju stavovi uenika i uenica, tj. uenice ~e{}e imaju kritiki stav prema ovakvim sadrajima. Prisustvo stereotipa u udbenicima i uenikim stavovima je naroito opasno u drutvu kakvo je bosanskohercegovako, jer razlikovanje nas od njih kroz usvajanje stereotipnih slika o historijskoj ulozi, politikim opredjeljenjima, te generalno poloaju grupe u viem poretku stvari pomae proces diferencijacije konstitutivnih naroda u BiH. Stereotipno gledati na karakteristike pojedinih naroda znai tvrditi da se nae i njihove karakteristike znaajno ili ak potpuno razlikuju, odnosno da meu njima nema preklapanja.18 Kako nude gotov kategorijalni aparat
za razumijevanje sebe i drugih, i podstiu uenike na poistovjeivanje s kolektivnim vrijednostima i normama, stereotipi slue i za opravdavanje postupaka pripadnika vlastitog naroda u ime naroda, za ouvanje pozitivne slike o vlastitom narodu i odsustvo kritike historijske svijesti. Dobiveni podaci ukazuju na to da su i auto i hetero stereotipi o vlastitom narodu u principu prisutniji kod onih uenika koji su veina i koji pohaaju nastavu po svom NPP. Uenici manjine koji nastavu pohaaju po veinskom NPP imaju manje prisutne stereotipe o vlastitom narodu i vie podravaju pojedine stereotipe veinskog naroda nego njihovi sunarodnjaci koji su u poloaju veine. Ovo podstie na zakljuak da je, ne umanjujui znaaj medija, porodice i okoline uopte, uticaj udbenika u formiranju stereotipnih predstavljanja nas i drugih znaajan. Ovakva koncepcija udbenika u direktnoj je koliziji sa zakonskim principima koji zagovaraju podsticanje analitikih i interpretativnih vjetina kod uenika, multiperspektivan pristup u izuavanju historijskih dogaaja i pripremu pojedinca za ivot u pluralistikom drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava. 4. Princip: Obrazovni sistem obezbjeuje svakom djetetu mogunost kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije, u integrisanim multikulturalnim kolama U prvom obeanju Reforme obrazovanja19 bh. vlasti su se obavezale da e svakom djetetu obezbijediti mogunost kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije, u integrisanim multikulturalnim kolama. Meutim, etvrtina uenika obuhvaenih ovim istraivanjem i oko treina roditelja procjenjuju da je diskriminacija na nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutna u bh. obrazovnom sistemu. Iako je Privremenim sporazumom o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika20 uenicima (i njihovim roditeljima) data mogunost
18
Kecmanovi (2005).
19
Poruka graanima BiH: Reforma obrazovanja (2002).
20
Taka 2.
27

21
Slubeni list Republike BiH 25/93.
Mislim da je klju svega to se politika mijea. Treba uraditi depolitizaciju kole. Mi (uenici) se dobro razumijemo i savren primjer da uenici ne podravaju te dvije kole pod jednim krovom je to, evo, uenici hrvatske nacionalnosti pohaaju kolu po bosanskom NPP, a isto tako uenici bonjake nacionalnosti pohaaju npr. ekonomsku, trgovaku (koje rade po hrvatskom NPP) jer im je blie, a i roditelji to odobravaju. Ja mislim da nama uenicima to nije problem, to vie dolazi od politiara i ministarstva.
(uenik iz Viteza)
da se obrazovanje vri na temelju NPP po vlastitom izboru, Istraivanje je pokazalo da ovo pravo uglavnom realizuju pripadnici veinskog naroda na odreenom podruju. Za razliku od njih, tek svaki etvrti uenik pripadnik manjinskog naroda pohaa nastavu po odgovarajuem NPP. Iako na prvi pogled djeluje da su u najpovoljnijoj situaciji uenici bonjake nacionalnosti koji ive na hrvatskom veinskom podruju (jer skoro polovina njih pohaa nastavu po bosanskom NPP), treba naglasiti da je ovo posljedica prisutnosti specifinog oblika segregacije djece po nacionalnoj osnovi poznatog pod nazivom dvije kole pod jednim krovom, na ije se ukidanje BiH obavezala preuzevi Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.21 Osim Bonjaka na hrvatskom veinskom podruju, ostala djeca koja su u poloaju manjine na odreenom veinskom podruju u Bosni i Hercegovini zakonsko pravo na obrazovanje u skladu sa svojim nacionalnim opredjeljenjem ostvaruju u mnogo manjem obimu (9% - 26%). Religijsko obrazovanje koje je u bh. obrazovni sistem uvedeno tokom rata je, prema odgovorima anketiranih uenika i roditelja, uglavnom zastupljeno kroz predmet vjeronauke. Naime, ovaj predmet je na svim veinskim podrujima prisutniji od predmeta kultura religija, drugog predmeta unutar kojega se poduava o religijama i koji, za razliku od vjeronauke, ne predstavlja vjersku poduku ve poduava o razliitim kulturama i religijama i njihovom historijskom razvoju. Nastava iz vjeronauke najprisutnija je u kolama koje rade po hrvatskom NPP, zatim slijedi bosanski NPP, dok srpski NPP predvia vjeronauku samo u osnovnim kolama. Takoer, nalazi pokazuju da je pohaanje nastave iz vjeronauke razliito kod srednjokolaca koji pripadaju veinskim i manjinskim narodima na odreenom podruju. Na bonjakom i hrvatskom veinskom podruju veine ee od manjina pohaaju nastavu vjeronauke, a na srpskom veinskom podruju nije predviena nastava iz vjeronauke u srednjoj koli. Ispitanici koji pripadaju manjinama su, u odnosu na uenike i roditelje koji su veinski narod na odreenom podruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog
sistema u BiH prisutna diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Meutim, mada je ovo opta tendencija, razlika izmeu miljenja uenika i roditelja iz manjinskih i veinskih skupina znaajna je samo na hrvatskom veinskom podruju. Znaajne razlike u procjeni prisustva ekonomske diskriminacije izmeu pripadnika veinskih i manjinskih naroda nema. Nalazi Istraivanja ukazuju na prisustvo razliitih oblika ispoljavanja nacionalne i vjerske diskriminacije prema pripadnicima manjinskih naroda na odreenom podruju - od eksplicitne diskriminacije koja se oituje u uskraivanju podjednakih mogunosti i uslova za kvalitetno obrazovanje, do implicitnog optuujueg stava zasnovanog na stereotipnom vienju osobina i uloge pripadnika manjinskog naroda u razliitim historijskim deavanjima. Poseban sluaj diskriminacije na nacionalnoj osnovi predstavljaju tzv. dvije kole pod jednim krovom, koje su uprkos izriitim zahtjevima raznih meunarodnih tijela koje prate provoenje deklaracija o ljudskim pravima, prisutne u bh. obrazovnom sistemu. Istraivanje je pokazalo da veina anketiranih uenika ne podrava razdvajanje uenika i odvojeno pohaanje nastave unutar jedne kole. tavie, 65% njih smatra da bi uenici razliitih nacionalnosti trebali ii u iste razrede i imati zajednike sve predmete, a vei dio preostalih uenika (23%) da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u iste razrede, ali da odvojeno ue predmete iz nacionalne grupe. Iako je miljenje da djeca razliitih nacionalnosti uopte ne treba da idu u iste razrede to je sluaj u dvije kole pod jednim krovom - prisutnije kod uenika koji rade po hrvatskom i srpskom NPP, potrebno je istai da samo mali broj uenika podrava ovaj stav (hrvatski NPP 10%, srpski 9% i bosanski 4%). Posebno izraeni oblici diskriminacije na vjerskoj osnovi vezani su za mogunost pohaanja religijskog obrazovanja. Kako to navodi Izvjetaj o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu, a potvruju nalazi ovog Istraivanja: U principu se u kolama u BiH nudi vjersko obrazovanje samo za uenike koji pripadaju veinskoj religiji na odreenom podruju. Takoer su evidentirani
28
sluajevi diskriminacije po vjerskoj osnovi, gdje se, iako je pohaanje vjerske nastave stvar izbora, na roditelje vri pritisak da pristanu da njihova djeca pohaanju asove vjeronauke .22 Ispitanici nisu posebno istakli rodnu diskriminaciju, ali se iz diskusija u fokus grupama moglo zakljuiti da je osjetljivost za rodna pitanja nedovoljno razvijena, pa je na osnovu ovih nalaza teko rei da li diskriminacije zaista nema ili prolazi neprimijeena. Iz rezultata se moe zakljuiti da je u obrazovnom sistemu BiH prisutna diskriminacija, i da nemaju sva djeca Zakonom garantovanu mogunost pristupa kvalitetnom obrazovanju osloboenom svih oblika diskriminacije. Mada su ispitanici ukazali na prisustvo i drugih oblika diskriminacije, najee se upozorava na nacionalnu i vjersku diskriminaciju. S obzirom da je upitna mogunost da kole obezbijede manjinama pohaanje nastave po odgovarajuem NPP, potrebno je razmotriti u kojoj je mjeri ova zakonska odredba provodiva u sadanjem bh. obrazovnom sistemu, te da li je potrebno modificirati ili potpuno napustiti koncept i praksu nacionalne grupe predmeta.
njihovom stavu o potrebi provoenja zakonskih principa i njihovom zaivljavanju u obrazovnom sistemu. Mada podrka pojedinim preporukama varira u zavisnosti od veinskog podruja i tipa ispitanika, rezultati ukazuju da se u principu moe zakljuiti da ispitanici iz razliitih dijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu. S obzirom da u ovom dijelu istraivanja podrka optim principima nije mogla biti testirana na konkretnim primjerima, kako je to uinjeno u ispitivanju stavova o pitanju aktuelnog obrazovnog sistema, gdje se pokazalo da ima bitnih odstupanja izmeu principa ispitanika i njihove konkretizacije, rezultati se moraju tumaiti vie kao indikatori optih trendova i smjernica a manje kao praktina rjeenja. eljene promjene su: U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama; Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu; U udbenicima bi trebalo da u veoj mjeri budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH; Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima Potrebno je promijeniti dosadanji nain obrade historijskog razvoja BiH na sljedee naine: 1. postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH koji e se onda prezentovati u udbenicima, i/ili 2. navesti perspektive svih naroda kod obrade historijskog razvoja BiH u udbenicima; Udbenici historije BiH treba da obrauju i period od 1992. godine do danas; Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima;
22
Dravni sekreterijat SAD, Izvjetaj o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu, Izvjetaj je dostupan na Internet stranici www.state.gov/g//drl/rls/ hrrpt/2004/41673.htm
Stavovi ispitanika o potrebi i nainu na koji treba promijeniti NPP i udbenike nacionalne grupe predmeta u BiH Nalazi ovog istraivanja pokazuju da svega treina uenika i roditelja smatra da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada. Nasuprot tome, 43% ispitanika se ne slae s odravanjem sadanjeg stanja - to su najee ispitanici iz Distrikta Brko (75%), zatim ispitanici sa bonjakog podruja, potom hrvatskog podruja i, na kraju, sa srpskog veinskog podruja (32%). Na svim etniki veinskim podrujima u Bosni i Hercegovini prisutan je trend po kojem ispitanici pripadnici manjinskih naroda ee od veinskih smatraju da sadraj nacionalne grupe predmeta treba promijeniti. Ispitanici su podrali preporuke i pravce za mijenjanje postojee obrazovne prakse, koji ujedno govore o
29

U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain. Potrebno je revidirati sadanju podjelu nadlenosti za obrazovanje. U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o BiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama Najvei dio uenika i roditelja sa svih etniki veinskih podruja (54-75%) slae se s prijedlogom da bi se u udbenicima na prvom mjestu trebalo uiti o BiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama. Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju ispitanici s bonjakog veinskog podruja, a ispitanici hrvatske i srpske nacionalnosti su skloniji podrati ovakav koncept ako su u poloaju manjine. U skladu s ovim nalazima su i podaci koji se odnose na izbor polaznih taaka za izuavanje geografije i historije u osnovnim i srednjim kolama u BiH. Naime, rezultati pokazuju da najvei dio svih ispitanika smatra da glavna polazna taka pri izuavanju geografije i historije u BiH treba biti Bosna i Hercegovina. Meutim, za razliku od geografije, gdje je ovaj odgovor najzastupljeniji na svim podrujima, miljenje da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju historije nije najzastupljeniji odgovor na srpskom veinskom podruju, gdje je odgovor Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadate zastupljen tek neto manje. Ovo je takoer drugi odgovor po zastupljenosti i na hrvatskom veinskom podruju, mada se moe rei da na tom podruju ipak dominira miljenje da osnovni okvir za izuavanje historije treba biti BiH. Stav da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju i geografije i historije ei je kod pripadnika manjinskog nego kod veinskog naroda na pojedinom podruju, mada ga ispitanici svih nacionalnosti najee zastupaju. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo jednom narodu
30
Najvei dio svih ispitanika (55-79%) podrava preporuku da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu. Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju ispitanici sa bonjakog veinskog podruja i Distrikta Brkog nego ispitanici sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja. Promjenu sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta na nain da u znatno veoj mjeri nego sada govore o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina a ne samo o jednom narodu u veoj mjeri podravaju uenici i roditelji pripadnici manjinskih naroda nego oni koji na odreenom podruju predstavljaju veinu. U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH Najvei broj svih ispitanika (58-82%) navodi da bi u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebalo vie nego do sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH. Manji broj ispitanika (8-32%) je miljenja da bi ovakvih sadraja trebalo biti jednako kao i sada, dok svega 3% njih smatra da ovakvih sadraja treba biti manje nego sada, pri emu ovo miljenje varira od podruja do podruja (0-10%). Iako potrebu za ovakvom promjenom zastupa veina ispitanika na svim podrujima, u neto veoj mjeri podravaju ga uenici iz bonjakog, hrvatskog i srpskog veinskog podruja nego iz Distrikta Brko, te roditelji sa bonjakog veinskog podruja, nego oni naseljeni u drugim dijelovima BiH. Ispitanici pripadnici manjina u odnosu na veinu na istom podruju ee smatraju da koliinu sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH treba znaajno poveati. Primjetno je i da ovaj stav ee zastupaju uenice nego uenici. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, navode razliite
interpretacije istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima S prijedlogom da udbenici nacionalne grupe predmeta sadravaju razliite poglede, navode vie interpretacija istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima slae se neto manje od polovine svih ispitanika (41-61%). Manji dio preostalih ispitanika (8-29%) protivi se ovakvom pristupu, dok vei dio njih nije imao izraen stav, nisu mogli ili nisu znali odgovoriti na ovo pitanje (30-45%). Potrebno je istai da u podrci provoenju ove preporuke nema statistiki znaajnih razlika izmeu uenika sa razliitih podruja, s tim da roditelji iz Distrikta Brko najee, a sa srpskog veinskog podruja najrjee zastupaju ovu ideju. Ispitanici koji pripadaju manjinama u veoj mjeri podravaju multiperspektivan pristup u nastavi, dok mu se ispitanici iz veinskog naroda neto ee protive. Na fokus grupama su uenici i roditelji kao najei razlog za nepodravanje ovog pristupa navodili strah od naina interpretacije vienja drugih, i bojazan da djeca koja nisu do sada podsticana da se analitiki odnose prema sadraju udbenika nee znati ta da misle. Uesnici su inae pokazali otpor prema uvoenju novih interaktivnih metoda u nastavi, istiui da kola treba da poduava objektivnim injenicama, bez postavljanja pitanja, relativizacije ili diskusije o prezentovanom sadraju. Potrebno je promijeniti dosadanji nain obrade historijskog razvoja BiH Upitani za nain na koji bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH, ispitanici sa svih etnikih podruja, ali ne i Distrikta Brko, najee smatraju da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima (39-59%), ili da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajui/navodei razliite perspektive, tj. perspektive svih naroda (25-44%). U Distriktu Brko 27% uenika i 41% roditelja podrava trenutno prevladavajuu praksu koja se zasniva na navoenju miljenja samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta historija izuava, to podrava samo mali broj ispitanika sa ostalih podruja BiH (7-12%).
Miljenje da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima najee je kod ispitanika sa srpskog veinskog podruja, a miljenje da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH navodei perspektive svih naroda zastupljenije je kod ispitanika sa bonjakog i roditelja sa hrvatskog veinskog podruja. Ispitanici koji se nalaze u poloaju manjine i veine u podjednakoj mjeri podravaju ove dvije preporuke. Udbenici historije BiH treba da obrauju i period od 1992. godine do danas Najvei dio ispitanika (49-73%) sa svih etniki veinskih podruja (osim Distrikta Brko) smatra da bi udbenici historije BiH trebalo da obrauju i period od 1992. godine do danas. Pri tome je ovo neslaganje sa trenutnom praksom najprisutnije kod uenika i roditelja sa bonjakog veinskog podruja. Ispitanici iz Distrikta Brko u najveem broju (72%) podravaju trenutnu praksu da se u udbenicima, osim pominjanja osnovnih historijskih odrednica, ne izuava ovaj historijski period, to je miljenje koje u znaajno manjem broju prisutno na preostalim podrujima (2043%), na kojim ga ee zastupaju ispitanici pripadnici manjinskih naroda. Potrebno je dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima Miljenje da bi trebalo dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima zastupa najvei dio svih ispitanika (48-78%), dok se manji broj ne slae sa ovom predloenom promjenom (3-25%). Stav o postizanju dogovora o jedinstvenoj jezikoj politici najee podravaju ispitanici iz Distrikta Brko i bonjakog veinskog podruja. Pri tome ispitanici bonjake nacionalnosti, nezavisno od toga na kojem podruju ive, u vie od polovine sluajeva podravaju prijedlog o postizanju dogovora o zajednikoj jezikoj politici, dok ga Hrvati i Srbi u veoj mjeri podravaju ukoliko su u poloaju manjine.
Svako pie svoju povijest u ovoj Bosni i to je problem. (uenik iz Viteza)
31

U prilog stavu da je potrebno dogovoriti zajedniku jeziku politiku - postii dogovor oko naziva, gramatike i naina upotrebe jezika - dodatno govori i podatak da se sa trenutnom praksom pretenog izuavanja knjievnosti samo onog naroda kojem djeca pripadaju slae samo 21% uenika i 22% roditelja u cijeloj BiH. Mada u maloj mjeri zastupljeno, podravanje ovakve prakse prisutnije je kod uenika sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja nego sa bonjakog, te kod roditelja sa hrvatskog nego kod roditelja sa bonjakog i srpskog veinskog podruja, dok je najvei dio roditelja iz Distrikta Brko imao neutralan stav o ovom pitanju. Djeca bi u kolama trebalo da ue sva tri slubena jezika, a ne samo jedan Najvei dio ispitanika (23-52%) se nije sloio sa ovim prijedlogom. Slaganje je bilo neto vee jedino u Distriktu Brko, dok se u svim veinskim podrujima najvie uenika i roditelja protivilo ovakvom rjeenju jezikog pitanja u BiH. Meutim, dok se u veini sluajeva ispitanici koji pripadaju manjinama i oni koji su u poloaju veine razlikuju, uslovno reeno - samo u stepenu zalaganja za promjene koje podravaju ili kojima se protive, kada je u pitanju prijedlog po kojem bi sva djeca u BiH u kolama trebalo da ue sva tri slubena jezika, stavovi ovih kategorija ispitanika su potpuno opreni: ispitanici koji su manjine ee podravaju, a oni koji se na odreenom podruju nalaze u poloaju veine ee se protive ovakvoj promjeni jezike politike. U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain Kada je rije o odnosu ispitanika prema religijskom obrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei broj anketiranih uenika i roditelja smatra da u koli treba da budu zastupljeni predmeti koje se odnose na religijsko obrazovanje. Pri tome se ispitanici u najveem broju podravaju sljedee opcije: U kolama treba da budu zastupljeni i vjeronauka (konfesionalna poduka) i predmet koji e poduavati o svim religijama (npr. kultura religija) (28-42%) ,
U kolama treba da bude zastupljena samo vjeronauka (24-40%). Ispitanici koji pripadaju veinskom narodu i ispitanici koji su manjina na odreenom podruju imaju razliite stavove o prisustvu religijskog obrazovanja u kolama. Uenici i roditelji koji pripadaju veini ee podravaju prisustvo vjeronauke u kolama (bilo samo nje, bilo skupa sa kulturom religija), dok uenici i roditelji koji pripadaju manjinama ee ne ele njeno prisustvo (bilo da smatraju da religijsko obrazovanje treba biti zastupljeno samo kroz kulturu religija, bilo da ocjenjuju da ni jedan od ovih predmeta ne treba biti u bh. kolama) Stav da u koli treba biti samo vjeronauka najzastupljeniji je kod ispitanika iz hrvatskog veinskog podruja, a stav da u koli treba da budu zastupljeni i vjeronauka i predmet koji e poduavati o svim religijama najee zastupaju ispitanici sa bonjakog veinskog podruja. Najvei dio ispitanika (od 56-76%) koji smatraju da u kolama treba biti zastupljena vjeronauka (kao jedini predmet iz religijskog obrazovanja ili skupa sa kulturom religija) procjenjuje da bi ona u bh. kolama trebalo da bude zastupljena kao izborni/fakultativni predmet. Ovo je miljenje ee kod ispitanika koji su na odreenom podruju u manjini. Predloene promjene u nadlenostima za obrazovanje U Funkcionalnom pregledu sektora obrazovanja koji je 2005. godine uraen unutar EU CARDS programa ukazano je da trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna od institucija potrebnih za planiranje, praenje i upravljanje odrivim i koherentnim sistemom obrazovanja, kao ni institucija koja bi obezbijedila jednak pristup obrazovanju i pravinost.23 Pregled dalje ukazuje na neodrivost asimetrinog principa decentralizacije u kojem je unutar jednog od entiteta (Federacije BiH) obrazovanje decentralizovano i sve su obrazovne nadlenosti na kantonalnom nivou, dok je u drugom entitetu (Republici Srpskoj) upravljanje obrazovanjem potpuno centralizovano i sve su nadlenosti na entitetskom nivou. Na osnovu tih nalaza istaknuta je potreba uspostavljanja jednog dijela ingerencija za
23 Funkcionalni pregled sektora obrazovanja u BiH, EU Cards program pomoi BiH, 2005, str. 9.
32
obrazovanje na dravnom nivou, jer on ima odluujuu ulogu u osiguranju zatite obrazovnih i manjinskih prava, to zauzvrat doprinosi drutvenoj koheziji.24 Sa potrebom uspostavljanja dijela nadlenosti na dravnom nivou sloili su se i ispitanici sa svih podruja, podravajui stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa ee nego ostale predloene promjene u prenoenju nadlenosti. Mali broj ispitanika (8-27%) obuhvaenih ovim istraivanjem podrava sadanju podjelu nadlenosti za obrazovanje. Naime, toliko roditelja i uenika iz BiH smatra da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona/upanija, dok otprilike isti broj (7-25%) nalazi da nadlenost za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/ kantonalnog nivoa. Nasuprot tome, najvei broj ispitanika smatra da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa (48-85%). Ovaj stav podrava najvei dio ispitanika iz svih podruja BiH, s tim da ga ispitanici iz Distrikta Brko i sa bonjakog veinskog podruja podravaju ee od ostalih. Stav da nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa ee zastupaju ispitanici iz hrvatskog veinskog podruja nego ostali. A stav da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona ee od ostalih zastupaju uenici i roditelji iz srpskog veinskog podruja. Ukoliko se nalaze u poloaju manjine, ispitanici ee podravaju stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti drave. Izuzetak je bonjako veinsko podruje, gdje razlike u pogledu stava u vezi sa raspodjelom nadlenosti za obrazovanje izmeu uenika i roditelja koji pripadaju manjinskim narodima i onih koji su Bonjaci nisu znaajne.
24
Minority Rights International, Education in Multi-Ethnic Societies of Central and Eastern Europe, at http:/minorityrights. org
33

Zakljuci i preporuke
straivanje je imalo za cilj da utvrdi u kojoj mjeri su principi i vrijednosti doneseni Okvirnim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju i Strategijom za reformu obrazovanja prisutni u obrazovnoj praksi, i kako korisnici ocjenjuju i vide ulogu obrazovnog sistema u razvoju bh. drutva, pri emu je konceptualni okvir predstavljalo poimanje obrazovanja kao pripreme za ivot u otvorenom drutvu. Nalazi pokazuju da se zakonske odredbe nekonzistentno provode u praksi, te da prevladava stav da obrazovni sistem ne doprinosi integraciji bh. drutva, procesu demokratizacije i uspostavi vladavine prava. Takoer je utvreno da su zahtjevi direktnih korisnika obrazovnog sistema u skladu sa zakonskim odredbama i da oni smatraju da je potrebna promjena sadanje obrazovne prakse koja e podrazumijevati drugaije sadraje, strukture i procese u bh. kolama.
i da bi drava trebala biti polazna taka u izuavanju historije i geografije u kolama, da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego do sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, da je potrebno dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku, te da nadlenosti za obrazovanje u BiH treba da budu na dravnom nivou. S druge strane, kod ispitanika sa hrvatskog veinskog podruja ee je zastupljena procjena da je u bh. obrazovnom sistemu prisutna nacionalna i vjerska diskriminacija, da udbenici nisu koncipirani tako da podstiu kritiko miljenje, i da religijsko obrazovanje treba biti prisutno u javnim kolama u obliku predmeta vjeronauke. Ispitanici na srpskom veinskom podruju najee navode koritenje oba slubena pisma u kolama, kao i potrebu postizanja dogovora o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH koji bi se onda prezentovao u udbenicima. Iako podaci govore o neravnomjernoj podrci aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu na razliitim podrujima u BiH, potrebno je pomenuti da se na svakom podruju najvei dio ispitanika slae sa zakonskim odredbama i podrava njihovu primjenu u bh. kolama. Rezultati Istraivanja ukazuju na znaajne razlike izmeu stavova ispitanika koji pripadaju veinskom i onih koji pripadaju manjinskom narodu na odreenom podruju u BiH. Uenici i roditelji koji pripadaju manjinama ee smatraju da je sadanji obrazovni sistem u BiH jednonacionalan, da uenici manjine ne dobivaju dovoljno znanja o kulturnom identitetu naroda kojem pripadaju i da je u bh. kolama prisutna nacionalna i vjerska diskriminacija. Oni takoer ee podravaju prijedloge: da se sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta promijeni tako da u znatno veoj mjeri nego do sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina; da udbenici treba da sadre razliita miljenja, navode vie interpretacija istih dogaaja
Generalno gledajui, razlike izmeu uenikih i roditeljskih stavova nisu znaajne - roditelji su neto skloniji dati bolju ocjenu trenutne obrazovne prakse, ali i ee zagovaraju neke od promjena koje su u skladu sa pravnim okvirom i principima obrazovanja za otvoreno drutvo. Razlike su, meutim, izraenije kada se radi o stavovima ispitanika iz razliitih podruja u BiH. Sumirajui analizu po ovoj varijabli, moemo zakljuiti da ispitanici sa bonjakog veinskog podruja i Distrikta Brko ee navode prisustvo dravnih simbola u kolama, ee smatraju da trenutni obrazovni sistem promovie svijest o pripadnosti dravi BiH i da su u njemu zastupljeni sadraji koji govore o kulturnom identitetu svih naroda u BiH, te ee imaju stav da je trenutnu obrazovnu praksu potrebno promijeniti. Ovi ispitanici takoer u veem broju podravaju stav da bi u udbenicima na prvom mjestu trebalo uiti o BiH
34
i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima; da u udbenicima historije ne treba davati veliki prostor oruanim sukobima i ratovima; da je potrebno dogovoriti zajedniku jeziku politiku, da u kolama djeca trebaju uiti sva tri slubena jezika u BiH, kao i da nadlenost za obrazovanje treba biti na dravnom nivou. Prisutne razlike u stavovima izmeu pripadnika manjinskih i veinskih naroda razumljivije su ako se ima u vidu, i to su pokazali nalazi Istraivanja, da poloaj manjina u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini odreuje, s jedne strane, politika segregacije koja onemoguava zajedniko pohaanje nastave za djecu razliitih nacionalnosti, i s druge strane, politika asimilacije, prema kojoj svi uenici bez obzira na nacionalnu pripadnost nastavu prate po nastavnom planu i programu veinskog naroda. Iako postoje razlike u stepenu slaganja, rezultati ovog Istraivanja su, meutim, jasno pokazali podrku direktnih korisnika obrazovnog sistema promjenama i preporukama za unapreenje NPP i sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta koje bi doprinijele izgradnji tolerancije, jednakosti, potivanja ljudskih prava i mira u etniki raznolikom drutvu. OECD (2001) Pored toga, svi ispitanici upozoravaju na sljedee pojave, koje zahtijevaju urgentnu promjenu trenutne obrazovne prakse: 1. Vremenom se diskriminacija i segregacija u kolama poinju doivljavati ne kao pojave koje ugroavaju kako individualna ljudska prava tako i cjelokupno drutvo, nego kao uobiajen prevladavajui odnos prema onima koji su drugaiji i malobrojniji. Kao to je to navela uesnica veinske fokus grupe u Sarajevu: Ja nisam rekla da diskriminaciju treba tolerisati, da se razumijemo. Ali rekla sam koliko je to vie rutina postalo. Znai da sad vie nikom u koli to toliko i ne smeta. Koliko se to udomailo. 2. Sadraj i koncepcija NPP i udbenika u Bosni i Hercegovini esto su takvi da kroz formu legitimizacije
znanja koje se interpretira kao nauno i neutralno, navode uenike da bez preispitivanja usvajaju poglede koji dovode do lingvistike, historijske i kulturne podjele po etnonacionalnoj osnovi. Jedan roditelj je na sarajevskoj grupi upozorio: Evo krenimo od vizuelnog, samo pogledajte udbenike, od korica, kako je koji obojen, ne treba vam nita drugo. Odmah znate iz kojeg ue hrvatska djeca, iz kojeg ue bosanska djeca, iz kojeg ue srpska djeca. Dovoljno vam je to, da ne listate dalje i da se ne ita tekst. Samim tim ve je opredijelio i usmjerio ko e za kojim udbenikom posegnuti. 3. Sadraj i koncepcija NPP i udbenika nerijetko promoviu kolektivne vrijednosti naspram individualnih/graanskih, podstiu na nacionalnu homogenizaciju i usvajanje uniformnog stava zasnovanog na stereotipima o vlastitoj i drugim grupama, a sa svrhom odravanja postojeeg drutvenog, ekonomskog i politikog stanja. Ovako su to opisali uesnici roditeljske grupe u Sarajevu: Svaki dananji udbenik djeiji je mala mina. Malo bure baruta je to. Ali jednoj maloj grupi ljudi pae da bude tako. I niko im nita ne moe, i nikome za to ne odgovaraju. A djeca se preko tih udbenika formiraju. Iz svega navedenog moemo zakljuiti da se sadraji i vrijednosti u obrazovnom sistemu u BiH, naalost, jo uvijek koriste kao mehanizam za legitimizaciju etnike podjele i odravanje drutvenog, ekonomskog i politikog poretka stvorenog u ratu. Udbenici nacionalne grupe predmeta nisu koncipirani tako da podstiu kritiko miljenje, debatu i dijalog; optereeni su pretjeranim fokusiranjem na ratne teme, to je nerijetko praeno velianjem militarizma i muenitva kao vrhunskih izraza patriotizma; i esto razvijaju i podravaju grupne stereotipe i predrasude. Obrazovne vlasti, iako su formalno preuzele obavezu, nisu do sada demonstrirale spremnost ni punu odgovornost da reformiu obrazovni sistem u skladu sa proklamiranim naelima obrazovanja za otvoreno drutvo. Ovakva obrazovna praksa je, dugorono gledano, destruktivna za bh. drutvo u cjelini, ali i za pojedinane nacionalne
35

grupe iji e lanovi na ovaj nain svoj osnovni identitet zasnivati na pripadnosti kolektivu koji je izolovan od drugih i zatvoren u sebe, i koji nee imati potrebne preduslove za punu participaciju u demokratskom drutvu.
su, pored nerazvijenih kapaciteta i volje za promjenom, kod ovih grupa prisutne i specifine karakteristike koje mogu usporiti proces reforme obrazovnog sistema i koje bi sve budue akcije usmjerene na obezbjeenje aktivnog uea svih aktera trebale uzeti u obzir. Potencijalna prepreka kod roditelja je njihovo nesnalaenje u trenutnoj situaciji. Obrazovni sistem je znaajno drugaiji od onog koji su oni pohaali, veina roditelja nije upoznata sa novim trendovima u nastavi i, kako su suoeni sa egzistencijalnim problemima, nemaju dovoljno vremena da uestvuju u odgojno-obrazovnom procesu djeteta. Jedna uesnica banjaluke fokus grupe je to slikovito opisala: Nije onako kao kad sam ja ila u kolu, sve je nekako drugaije, prosto ne znam. Niti su djeca kao to su bila djeca, niti su aci kao to su bili aci, sve je drugaije. Niti je gradivo kao to je bilo nae, a ini mi se da i njihovo znanje nije kao to je bilo nae. Osim toga, opte stanje drutvene apatije odraava se kod roditelja u stavu da, iako je promjena potrebna, obini ljudi nemaju moi za njeno provoenje i ne mogu nita preduzeti sve dok se neto ne promijeni, dok god se neto ne stekne, dok god se neto ne sredi na tim prostorima, dok u glavama ljudi ne bude da to nije u redu... Istraivanje je takoer pokazalo kako uenici osjeaju da zahtjevi koje obrazovni sistem postavlja pred njih odraavaju svojevrsnu hipokriziju drutva: kole i nastavnici ne podstiu inovativne pristupe, kritiko miljenje i individualnost u nastavi, a istovremeno od uenika trae da preuzmu aktivniju ulogu u nastavnom i vannastavnom procesu: Nama samo govore: vi utite, tu ste etiri godine, zavrit ete, otii ete, a kad neto ne uradimo: vi ste mladi, vi trebate mijenjati. (FGD Vitez, uenici manjine) Odravanje postojeeg stanja, osim kroz formalni korpus kolskog znanja, obezbjeuje se i kroz nain i samu praksu poduavanja. To se, prema nalazima istraivanja, ogleda u otporu nastavnika prema
Preporuke istraivanja
S obzirom da je odgovarajua legislativa donesena jo 2003. godine, i da veina uenika i roditelja podrava promjene koje su predviene ovim dokumentima, moemo zakljuiti da obrazovni zvaninici i vladajue politike strukture nemaju opravdanja za neprovoenje zakona i obeanja na koja su se obavezali. Meutim, da bi se eljene promjene ostvarile u drutvu u kojem su prisutne podjele na nacionalnoj osnovi, pored odgovarajue legislative potrebna je i rairena svijest o kratkoronim i dugoronim posljedicama sadanje prakse i, shodno tome, aktivnije ukljuenje kako obrazovne tako i ire drutvene zajednice u procese koji e dovesti do toga da obrazovanje pomogne oporavku i ponovnom razvoju bosanskohercegovakog drutva. U tom smislu bi trebalo: prenijeti dio nadlenosti za obrazovanje na dravni nivo, postii saglasnost oko temeljnih politika koje bi uskladile tri odvojena obrazovna sistema, uraditi reviziju nacionalne grupe predmeta, utvrditi injenino stanje u vezi sa provoenjem odluke o Zajednikoj jezgri nastavnih planova i programa i evaluirati rezultate, uskladiti sadraj udbenika sa zakonskim normama, ali i Smjernicama za pisanje udbenika. U provoenju ovih aktivnosti potrebno je imati u vidu specifina ogranienja na koja su ukazali nalazi u Istraivanju, a koji se odnose na svojevrsnu pasivnost direktnih korisnika i uesnika u sistemu obrazovanja. Pri tome mislimo na roditelje i uenike, kao i na prosvjetne radnike. Naime, rezultati Istraivanja ukazuju da
36
promjenama (npr. uvoenju interaktivne nastave), u primjerima diskriminacije uenika, ideologizovanom svjetonazoru i niskom nivou profesionalne etike. Utoliko je, pored NPP-a i udbenika, bitno istai i ulogu kole i prosvjetnih radnika u razvijanju demokratskog i kvalitetnog obrazovanja za sve uenike. Naime, nastavni planovi i programi koji promoviu toleranciju imae vrlo malo efekta ako se provode u sklopu obrazovnog sistema koji je u svojoj osnovi netolerantan. Na kraju, ipak, valja upozoriti da se ne moe oekivati da se podjele i animoziteti u jednom drutvu razrijee samo kroz obrazovanje, bez adekvatnih politikih, ekonomskih i drutvenih mjera iza kojih, preuzimajui odgovornost za zajedniko dobro, stoje svi akteri u jednom drutvu.
37

Analiza rezultata
U
25
ovom poglavlju su prikazani detaljni rezultati Istraivanja prema osnovnim varijablama: uenici - roditelji, tri veinska podruja u BiH, veine - manjine; i dodatnim varijablama: nastavni plan i program i nacionalnost ispitanika.
U Prilogu 1 nalazi se karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiH.
Analiza rezultata je provedena putem ovih varijabli jer smo eljeli ispitati slinosti i razlike izmeu stavova uenika i stavova roditelja, izmeu stavova ispitanika sa razliitih etniki veinskih podruja u BiH, i izmeu stavova pripadnika manjinskih naroda i stavova pripadnika veinskih naroda, s obzirom da je predmet istraivanja nacionalna grupa predmeta. Kada je to u kontekstu ovog istraivanja bilo svrsishodno, dodatno smo obraivali i varijable NPP i nacionalnost ispitanika. U analizi su najprije obraene uvodne sekcija Upitnika i Vodia (opta ocjena obrazovanja u BiH), zatim rezultati koji se odnose na svaki od etiri principa, a onda su predstavljeni stavovi uenika i roditelja o potrebi i pravcima mijenjanja NPP i udbenika. Pitanja su formulisana na osnovu preliminarne analize primarnih izvora, odnosno udbenika za osnovne i srednje kole, kojom su identifikovane dominantne tendencije sadraja i njihove prezentacije u poreenju sa principima utvrenim vladinim dokumentima u ovoj oblasti kao i naelima obrazovanja za otvoreno drutvo.
veinskim podrujima u BiH smo podrazumijevali dijelove u kojima jedan od tri konstitutivna naroda predstavlja najbrojniji - veinski narod. Tako su u bonjako veinsko podruje uli: Sarajevski kanton, Podrinjski kanton, Unsko-sanski kanton, Tuzlanski kanton, Zeniko-dobojski kanton, te dijelovi Srednjobosanskog i Hercegovako-neretvanskog kantona na kojima Bonjaci predstavljaju najbrojniji narod; u hrvatsko veinsko podruje: Posavski kanton, Zapadnohercegovaki kanton i Kanton 10, te dijelovi Srednjobosanskog i Hercegovako-neretvanskog kantona na kojima Hrvati predstavljaju najbrojniji narod; a u srpsko veinsko podruje Republika Srpska.25 Distrikt Brko tretiran je kao posebno podruje. Nakon toga, rezultati su predstavljeni na osnovu toga da li su dobiveni od ispitanika koji na podruju na kojem ive pripadaju najbrojnijem narodu ili narodima koji su na tom podruju brojano manje zastupljeni. Ova varijabla je za potrebe ovog istraivanja nazvana veina/manjina, pri emu su se pod veinom (pripadnicima veinskih naroda) podrazumijevali ispitanici koji na pojedinom etniki veinskom podruju pripadaju najbrojnijem narodu. Pod manjinom (pripadnicima manjinskih naroda) podrazumijevani su ispitanici koji na pojedinom etniki veinskom podruju ne pripadaju narodu koji je na tom podruju najbrojniji, bilo da su to pripadnici jednog od konstitutivnih naroda u BiH, ili da su to pripadnici nacionalnih manjina kako je to definisano Zakonom o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina26. (Dakle, na podruju sa bonjakom etnikom veinom pod pripadnicima manjinskih naroda su podrazumijevani svi ispitanici koji nisu Bonjaci, na podruju sa hrvatskom etnikom veinom svi ispitanici koji nisu Hrvati, na podruju sa srpskom etnikom veinom svi ispitanici koji nisu Srbi). Ispitanici koji ive na podruju Distrikta Brko nisu razvrstavani po varijabli veinski/manjinski narod. Mada je navedena struktura predstavljanja rezultata preovlaujua u ovom Izvjetaju, na mjestima gdje je to u kontekstu Istraivanja bilo potrebno ona je dodatno proirena varijablama nastavni plani i program i nacionalnost ispitanika, a na pojedinim mjestima na
26
Analiza je strukturirana tako da je uvijek prvo prikazan rezultat koji se odnosi na sve anketirane uenike i roditelje (varijabla: total), pri emu treba imati na umu da se radi o totalu koji se, zbog specifino dizajniranog uzorka, ne moe tumaiti kao reprezentativno miljenje uenika i roditelja iz Bosne i Hercegovine, nego kao zbir reprezentativnih miljenja uenika i roditelja sa razliitih veinskih podruja u BiH. Zatim su predstavljeni rezultati dobiveni na pojedinim etniki veinskim podrujima u BiH i Distriktu Brko (varijabla: veinska podruja). Pod etniki
38
kojim je za analizu rezultata to bilo korisnije varijabla veinska podruja zamijenjena je varijablom: nastavni plan i program. Ova varijabla je koritena samo u analizi uenikih stavova, i ona podrazumijeva nastavni plan i program po kojem oni pohaaju nastavu. Kako se NPP meusobno razlikuju na osnovu nacionalne grupe predmeta koju sadravaju, to su za potrebe Istraivanja koriteni ustaljeni nazivi: bosanski, srpski i hrvatski NPP. Takoer, na mjestima gdje je to analiza rezultata zahtijevala, osim navedenih varijabli, raena je obrada rezultata i po preostalim socio-demografskim varijablama i u dijelovima Izvjetaja u kojima oni pomau razumijevanju i/ili interpretaciji dobivenih podataka, navedeni su i ovi rezultati. Potrebno je napomenuti da su u cijelom Izvjetaju navoene samo statistiki znaajne razlike izmeu varijabli koje se porede, pri emu je za statistiki znaajnu razliku smatrana razlika kod koje vjerovatnoa da je dobivena sluajno iznosi 5% ili manje, tj. ako je vrijednost p 0,05. Ukoliko je navedena razlika kod koje je vjerovatnoa da je sluajno dobivena vea, dodata je napomena u okviru teksta. Termin ispitanici u ovom izvjetaju pokriva obje anketirane kategorije, tj. njime su obuhvaeni i uenici i roditelji, dok je u sluajevima kada se navedeni rezultati odnose samo na jednu od ovih kategorija to u okviru teksta i naznaeno. Pri analizi rezultata su odgovori jako dobar i uglavnom dobar spojeni u kategoriju dobar, a odgovori jako lo i uglavnom lo spojeni u kategoriju lo. Takoer su odgovori: U potpunosti i Donekle spojeni u kategoriju Da, a odgovori: U manjoj mjeri i Nije uopte predstavljeni kao kategorija Ne, dok su odgovori: Ne znam i Ne elim da odgovorim spojeni u kategoriju Bez odgovora. U oba sluaja je ostavljena mogunost da se iz priloenih grafikih prikaza vidi procentualna zastupljenost originalnih odgovora.
39

27
Vijee Evrope (1999) Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: upravljanje, finansiranje i administracija, UNESCO (2000) Obrazovanje za sve (EFA) Izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu, OECD (2001) Tematski prikaz nacionalnih politika u obrazovanju: Bosna i Hercegovina, UNDP BiH (2003) Izvjetaj o humanom razvoju - milenijumski razvojni ciljevi - BiH 2003, ECRI (2004) Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije: Izvjetaj o Bosni i Hercegovini, Evropska komisija (2005) Funkcionalni pregled sektora obrazovanja u BiH, EU CARDS program pomoi BiH. Inicijativa i civilna akcija (ICVA) (2006) Izvjetaj nevladinih organizacija o implementaciji mjera i aktivnosti u okviru Srednjorone razvojne strategije BiH i ostvarivanju prava iz oblasti: obrazovanja, socijalne zatite i okolia.
Opta ocjena obrazovnog sistema

U brojnim analizama obrazovnog sistema koje su radile meunarodne organizacije (Evropska komisija, Vijee Evrope, UNESCO, OECD, UNDP, OSCE i dr.)27 zakljuuje se da je kvalitet obrazovanja u Bosni i Hercegovini u odnosu na meunarodne standarde i kriterije vrlo lo. Analize takoer ukazuju na specifine probleme kao to su fragmentacija i neracionalnost sistema, njegova podijeljenost i segregacija po nacionalnoj osnovi, nestandardizovano praenje uspjeha uenika i nizak nivo koordinacije obrazovnih institucija na svim nivoima. U Srednjoronoj strategiji za smanjenje siromatva (PRSP) bh. institucije su takoer uvidjele ove probleme i predvidjele mjere za njihovo prevazilaenje, kao i niz aktivnosti koje je potrebno preduzeti s ciljem ukupnog unapreenja obrazovnog sistema. Meutim, Izvjetaj o nezavisnom monitoringu implementacije mjera i aktivnosti iz PRSP-a, koji su u toku 2005. i 2006. godine provele nevladine organizacije, ukazuje da najvei dio ovih mjera jo nije proveden, a da su neke od mjera potpuno blokirane pod utjecajem trenutne politike i insistiranjem vladajuih struktura na nacionalnim interesima. U izvjetaju se takoer istie da nisu uspostavljeni ni mehanizmi ni strukture potrebni za efikasno funcionisanje sistema javnog obrazovanja.28
28
29 S obzirom da ispitanici iz Distrikta Brko nisu razvrstavani po ovoj varijabli to ukupan broj uenika iji su odgovori uzimani u obzir pri predstavljanju rezultata po ovoj varijabli (veina/manjina) umjesto N=1020 iznosi N=948, a roditelja umjesto N=1036, N= 976.
Ovo istraivanje je ipak pokazalo da dvije treine anketiranih uenika (66%) i vie od polovine roditelja (58%) na pitanje Kako biste ocijenili trenutno stanje u kojem se nalazi obrazovni sistem u naoj zemlji? odgovara da je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini dobar. Pri tome uenici iz Distrikta Brko pozitivnije od ostalih ocjenjuju bh. obrazovni sistem, dok ga uenici koji pohaaju kolu u bonjakom veinskom podruju najnegativnije ocjenjuju, ali je razlika znaajna samo u odnosu na uenike iz hrvatskog veinskog podruja i Distrikta. I roditelji iz Distrikta Brko skloniji su pozitivnije ocijeniti bh. obrazovni sistem nego roditelji naseljeni u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali razlika nije statistiki znaajna. (Pogledati Grafik 1) Razlike u ocjeni trenutnog stanja u kojem se nalazi obrazovni sistem u BiH izmeu uenika i roditelja koji na odreenom podruju pripadaju veinskom narodu i uenika i roditelja koji su na tim podrujima u poloaju manjine nisu znaajne.29 Diskusije na fokus grupama su pokazale da roditelji i uenici koji misle da je sistem dobar ovu procjenu uglavnom zasnivaju na velikom broju predmeta i koliini gradiva koje nae obrazovanje podrazumijeva. Pri tome se primjeri njegovog kvaliteta svode na dobar uspjeh uenika u inostranstvu i raznovrsnost informacija koje uenik stie tokom kolovanja. Izraeno rijeima jednog od uesnika roditeljske grupe u Sarajevu: Na sistem je vie sveobuhvatan nego to je dobar. Daljnja analiza je pokazala da je obrazovni nivo roditelja varijabla koja znaajno utie na procjenu kvaliteta bh. obrazovnog sistema - roditelji sa niim obrazovnim nivoom, kao i uenici koji potiu iz ovakvih porodica, skloniji su dati bolju ocjenu obrazovnom sistemu, to govori u prilog pretpostavke da su razlozi za relativnu nepodudarnost u ocjeni obrazovnog sistema u BiH u pomenutim studijama i ocjene roditelja i uenika zasnovani i na negativnom uticaju opte socio-ekonomske situacije u zemlji i na nedovoljnom poznavanju savremenih standarda u obrazovanju djece i mladih, to dovodi do toga da uenici i roditelji imaju nie zahtjeve u pogledu kvaliteta obrazovanja.
Grafik 1. Kako biste ocijenili trenutno stanje u kojem se nalazi obrazovni sistem u naoj zemlji?
40
Tako treina uenika i neto vie roditelja (40%) smatra da je obrazovni sistem u naoj zemlji lo, pri emu su, uz obrazovanije roditelje, i uenici koji potiu iz porodica sa viim obrazovnim nivoom ee izraavali svoje nezadovoljstvo stanjem u kojem se bh. obrazovni sistem trenutno nalazi. Ispitanici najee navode da su nezadovoljni obimnou nastavnog gradiva i loim uslovima i opremljenou kola. Na fokus grupama je dodatno istaknuto da i lo kvalitet udbenika predstavlja jedan od osnovnih problema u naem obrazovnom sistemu. Pored ovih, navedeno je i niz razloga koji proizlaze iz trenutnih socio-politikih okolnosti: podjela obrazovnog sistema unutar zemlje i s njom povezano razdvajanje djece razliitih nacionalnosti unutar jedne kole. U ovom kontekstu ispitanici takoer navode i nepostojanje jedinstvenih udbenika na bh. nivou i (jedno)nacionalnu obojenost udbenika u upotrebi.
Komitet ozbiljno zahtijeva od BiH da, to je prije mogue, primijeni savremenu zajedniku jezgru nastavnog plana i programa u svim kolama na teritoriju drave, koja zadovoljava kulturne potrebe razliitih naroda na teritoriju BiH. Privremenim Sporazumom o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika32 uenicima je data mogunost da pohaaju NPP po vlastitom izboru. Meutim, nalazi ovog istraivanja ukazuju na to da je u praksi prisutna velika razlika u ostvarivanju ovog prava izmeu uenika koji pripadaju veinskom i onih koji pripadaju manjinskom narodu na odreenom podruju. Naime, uenici koji pripadaju veinama skoro u potpunosti prate nastavu po odgovarajuem NPP, to je sluaj tek sa svakim etvrtim uenikom pripadnikom manjinskog naroda (Pogledati Grafik 2).
Grafik 2. Zastupljenost odgovarajue nacionalne grupe predmeta
Nacionalna grupa predmeta i religijsko obrazovanje

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini nakon rata, osim fragmentacije i prenoenja nadlenosti na nie administrativne nivoe, odlikuje i podjela na tri odvojena sistema bazirana na nacionalnoj pripadnosti. Ova podjela je naroito naglaena u domenu drutvenih i humanistikih predmeta: historije, geografije, maternjeg jezika i umjetnosti, koji se nazivaju nacionalna grupa predmeta, a u svakodnevnoj upotrebi se jo koristi i naziv: bosanski, srpski i hrvatski nastavni plan i program. U cilju prevazilaenja ovakvog stanja Okvirnim zakonom o optem obrazovanju 2003. godine predviena je izrada Zajednikih jezgri nastavnih planova i programa za osnovnu i optu srednju kolu i njihova implementacija u kolskoj 2003/4 godini.30 Usvajanje Zajednikih jezgri trebalo je da obezbijedi minimum zajednikih sadraja za svu djecu u BiH, harmonizaciju postojeih obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini i bolju mobilnost uenika, to je bilo posebno vano za uenike povratnike. Meutim, upitno je u kojoj mjeri se ova odredba provodi u praksi. Tako se u zakljunom Izvjetaju Komiteta za ukidanje rasne diskriminacije (CERD) iz marta 2006. godine31 navodi:
Pri tome, podaci pokazuju da uenici bonjake nacionalnosti koji ive na veinskim hrvatskim podrujima ee imaju zastupljenu odgovarajuu nacionalnu grupu predmeta. Naime, skoro polovina Bonjaka koji ive na hrvatskom veinskom podruju (47%) ostvaruje zakonsko pravo na obrazovanje u skladu sa svojim nacionalnim opredjeljenjem. Potrebno je, meutim, naglasiti da je ovo posljedica prisutnosti specifinog fenomena segregacije djece po nacionalnoj osnovi - dvije kole pod jednim krovom - gdje su uenici u pohaanju svih predmeta, pa ak i u vannastavnim aktivnostima u potpunosti odvojeni
30
lan 44.
31
Committee on the Elimination of Racial Discrimination (CERD) (2006) The Report on the Implementation of the Convention: Bosnia and Herzegovina.
32
Committee on the Elimination of Racial Discrimination (CERD) (2006) The Report on the Implementation of the Convention: Bosnia and Herzegovina.
41

jedni od drugih. Nasuprot tome, tek petina uenika Bonjaka u RS (20%) pohaa nastavu po bosanskom NPP. etvrtina uenika hrvatske nacionalnosti koji ive na podrujima sa bonjakom veinom (26%) pohaa nastavu po hrvatskom NPP, a to ini tek desetina uenika hrvatske nacionalnosti na podruju sa srpskom veinom (11%). Uenici srpske nacionalnosti koji ive na podrujima sa hrvatskom veinom prate odgovarajuu nastavu u 18% sluajeva, a ukoliko ive na podruju sa bonjakom veinom onda ovaj procenat iznosi tek 9%. (Pogledati Grafik 3)
Grafik 3. Po kojem NPP prati nastavu?
vjeri) je u osnovne i srednje kole u BiH uvedena kao fakultativan predmet tokom rata. Pored ovog predmeta, od 2002. godine je u manji broj bh. srednjih kola uveden i predmet kultura religija. Potrebno je naglasiti da je ovaj predmet u pilot fazi u reduciranom broju kola. Radi se o inicijativi34 za uvoenje novog predmeta koji bi na nekonfesionalan nain poduavao o razliitim kulturama i religijama, podstiui kritiko miljenje i refleksiju kod uenika i na taj nain ih pripremajui za ivot u multireligijskom drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava. Uenike smo pitali da li u koli idu na asove vjeronauke, kulture religija ili nemaju nijedan od ova dva predmeta, na to je 44% njih odgovorilo da u koli pohaa nastavu iz vjeronauke, dok 5% uenika pohaa kulturu religija. Polovina uenika srednjih kola ne ide ni na asove vjeronauke niti kulture religija. Meutim, analiza podataka prema NPP po kojem se nastava u kolama odvija, pokazuje znaajne razlike. Tako uenici koji rade prema hrvatskom NPP najee idu na asove vjeronauka (79%). U kolama koje rade po bosanskom NPP vjeronauku pohaa 50% uenika. Nasuprot tome, samo 6% uenika koji koriste srpski NPP je izjavilo da ima ove asove, to je u skladu sa NPP za srednje kole u Republici Srpskoj u kojem u srednjim kolama nije predviena nastava iz vjeronauke35 Iako je procenat ukupnog broja srednjokolaca koji imaju asove kulture religija vrlo nizak, nastava iz ovog predmeta je prisutnija u kolama koje rade po bosanskom i hrvatskom NPP. (Pogledati Grafik 4) Analiza po podrujima pokazuje da, iako su i vjeronauka i kultura religija zastupljeniji na podrujima sa bonjakom i hrvatskom veinom (a da su na srpskom veinskom podruju i u Distriktu Brko uenici koji pohaaju nastavu vjeronauke i kulture religija rijetki), uenici koji pohaaju nastavu iz vjeronauke brojniji su na hrvatskom veinskom podruju, dok u broju uenika koji na ova dva podruja idu na asove kulture religija nema znaajne razlike (Pogledati Grafik 5). Kao to je to iz Grafika 5 vidljivo, postoje znaajne razlike u pohaanju asova religijskog obrazovanja
33
Slubeni list 18/2003.
34
U ovoj inicijativi su uestvovali Udruenje za meureligijski mirotvorni rad Abraham, Goethe Institut, OHR, OSCE, i UNESCO.
Nalazi fokus grupa potvruju da manjine, osim ako su u situaciji da pohaaju dvije kole pod jednim krovom, rijetko imaju obezbijeenu mogunost pohaanja odgovarajue vjeronauke. Uenici pripadnici manjina navode da se njihov izbor najee svodi na pohaanje veinske vjeronauke ili nepohaanje ovih asova uopte.
Religijsko obrazovanje u kolama

35
Dodatna analiza je pokazala da se radi o uenicima koji su ove godine krenuli u srednju kolu, a kako je istraivanje vreno u ljetnjim mjesecima, njihovi odgovori su se vjerovatno odnosili na zastupljenost nastave vjeronauke u osnovnoj koli koju su pohaali.
lanom 9. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju33 potvreno je pravo na religijsko obrazovanje svih uenika u BiH i definisana uloga kole u promovisanju i zatiti vjerskih sloboda, tolerancije i dijaloga u BiH. Nastava vjeronauke (konfesionalne poduke o
42
izmeu uenika koji su na pojedinom podruju u poloaju veine ili manjine. Kada se radi o nastavi vjeronauke na bonjakom i hrvatskom veinskom podruju, veine ee od manjina pohaaju nastavu vjeronauke, dok su na srpskom veinskom podruju manjine te koje ee od uenika srpske nacionalnosti idu na ove asove, to je posljedica toga da vjeronauka nije predviena kao predmet u srednjim kolama na srpskom veinskom podruju, te da ove asove uglavnom imaju uenici bonjake i hrvatske nacionalnosti koji idu u srednje kole koje rade po bosanskom i hrvatskom NPP. Pri tome podaci pokazuju da uenici bonjake nacionalnosti koji ive na veinskim hrvatskim podrujima ee od ostalih uenika koji se na odreenom podruju nalaze u poloaju manjine pohaaju nastavu iz vjeronauke - 70% Bonjaka na hrvatskom veinskom podruju idu na ove asove, nasuprot 35% Hrvata i 29% Srba na bonjakom, te 24% Srba na hrvatskom veinskom podruju. Kada je u pitanju nastava iz kulture religija na bonjakom veinskom podruju, manjine ee idu na asove kulture religija, dok na ostalim podrujima nema razlike u frekventnosti pohaanja ovog predmeta izmeu uenika koji su u poloaju veine i onih koji nisu pripadnici najbrojnijeg naroda na tom podruju. Uenici koji su manjine na bonjakom i hrvatskom veinskom podruju rjee nego pripadnici veinskog naroda pohaaju predmete iz religijskog obrazovanja. S obzirom da je kultura religija prisutna u malom broju kola, podaci sa fokus grupa govore da je ova razlika najee uzrokovana nepostojanjem nastave iz odgovarajue vjeronauke u kolama koje manjine pohaaju. Fokus grupe takoer pokazuju da i dio manjinskih uenika koji pohaa ove asove ide na veinsku vjeronauku. Naime, prema Zakonu o osnovnom i optem srednjem obrazovanju, asovi vjeronauke imaju karakter izbornog predmeta u skladu sa uenikovim vlastitim vjerskim opredjeljenjem, a uenicima koji ne ele pohaati nastavu iz vjeronauke se garantuje da ni na koji nain nee biti u nepovoljnom poloaju u odnosu na druge uenike.36 I veina uenika (73%) je izjavila da su mogli da odluuju o njenom pohaanju. Uenici koji su naveli
da nisu imali mogunost izbora su najee sa srpskog veinskog podruja i pohaaju nastavu po srpskom NPP. Uenici pripadnici manjinskih naroda na ovom podruju navode da nije postojala nastava iz odgovarajue
Grafik 4. Da li u koli ide na asove vjeronauke, kulture religija ili nema nijedan od ova dva predmeta?
vjeronauke u koli koju pohaaju, to su oni doivljavali kao nemogunost izbora (mada su mogli odluiti ele li ili ne pohaati asove pravoslavne vjeronauke), to je najei razlog koji su i uenici koji su u poloaju manjine
36
Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju u BiH, lan 9.
Grafik 5. Da li u koli ide na asove vjeronauke, kulture religija ili nema nijedan od ova dva predmeta?
43

na drugim podrujima navodili kao objanjenje izjave da nisu imali mogunost izbora u vezi s pohaanjem nastave iz vjeronauke. (Pogledati Grafik 6)
Grafik 6. Kada se radi o nastavi vjeronauke, da li si imao mogunost izbora u vezi sa njenim pohaanjem?
potpisivano nego je bilo naglaeno nekoliko puta da je nastava iz vjeronauke fakultativna. Ali slijedee godine to vie nije bilo fakultativno, nego je uvrteno kao i svi ostali predmeti, u obavezan predmet. Kako je proces donoenja odluke o pohaanju nastave vjeronauke razliit, razliiti su i razlozi za odluku o njenom pohaanju. Tako su, osim elje za upoznavanjem vlastite religije, roditelji i uenici na fokus grupama navodili da na asove vjeronauke idu i zbog prosjeka ocjena tj. zbog boljeg uspjeha na kraju godine, kao i zbog straha da odluka o nepohaanju moe dovesti do izdvajanja iz grupe i uzrokovati negativan odnos vrnjaka prema djetetu. Ovo je glavni razlog to se i uenici pripadnici manjina na odreenom podruju odluuju da pohaaju asove veinske vjeronauke.
Zakljuak Vei dio svih ispitanika u ovom Istraivanju ocjenjuje da je trenutni obrazovni sistem u BiH dobar. Ova se ocjena, meutim, uglavnom odnosi na jednu njegovu karakteristiku - sveobuhvatnost - pod kojom ispitanici podrazumijevaju raznovrsnost gradiva i koliinu usvojenih informacija. Pri tome uenici ee od roditelja zastupaju miljenje se da trenutni obrazovni sistem u BiH moe okarakterisati kao dobar. Iako je Privremenim sporazumom o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika37 uenicima data mogunost da pohaaju NPP po vlastitom izboru, Istraivanje je pokazalo da ovo pravo uglavnom realizuju pripadnici veinskog naroda na odreenom podruju. Za razliku od njih, tek svaki etvrti uenik pripadnik manjinskog naroda pohaa nastavu po odgovarajuem NPP. Mada djeluje da su u najpovoljnijoj situaciji uenici bonjake nacionalnosti koji ive na hrvatskom veinskom podruju, treba naglasiti da je ovo posljedica prisutnosti specifinog fenomena segregacije djece po nacionalnoj osnovi - dvije kole pod jednim krovom - na ije se ukidanje Bosna i Hercegovina obavezala potpisavi Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.38 Osim Bonjaka na
37
Taka 2.
Uesnici roditeljske fokus grupe u Sarajevu su ovako formulisali razloge zbog kojih njihova djeca pohaaju asove vjeronauke: Pa ne moe sto ljudi da ide, a da jedno dijete ne ide. Ma svi mi to tako gledamo: ako idu svi, pa idi i ti.
I nalazi sa fokus grupa potvruju podatke dobivene anketom. Veina uesnika na grupama je potvrdila da je imala (formalnu) mogunost izbora u pohaanju nastave vjeronauke. Naime, uenici i njihovi roditelji su pri polasku u prvi razred osnovne/srednje kole pitani da li ele ii na ove asove. Pri tome se ova procedura razlikuje od kole do kole - u nekim se provodi dosljedno (roditelji se pismeno izjanjavaju o tome da li ele da njihovo dijete ide na asove vjeronauke), u drugim je sasvim neformalna (roditelji dobiju informaciju da je vjeronauka fakultativan predmet i pretpostavlja se da e oni koji ne ele dijete slati na ove asove blagovremeno obavijestiti osoblje kole), dok se u nekim kolama pohaanje nastave vjeronauke unaprijed podrazumijeva i ona ima karakter obaveznog predmeta. U pravilu, jednom kada roditelji i uenici donesu odluku o pohaanju nastave vjeronauke, ova se odluka uzima kao konana i podrazumijeva redovno pohaanje ovih asova kroz dalje osnovnokolsko obrazovanje. Kako je to navela jedna od uesnica roditeljske grupe iz Sarajeva: Moje dijete je ilo dobrovoljno, s tim da u naoj koli nije
44
hrvatskom veinskom podruju, ostala djeca koja su u poloaju manjine na odreenom veinskom podruju u Bosni i Hercegovini svoje zakonsko pravo na obrazovanje u skladu sa nacionalnim opredjeljenjem ostvaruju u mnogo manjem obimu. Dakle, treba upozoriti da poloaj manjina u obrazovnom sistemu u BiH odreuje, s jedne strane, politika segregacije koja onemoguava zajedniko pohaanje nastave za djecu bonjake i hrvatske nacionalnosti i, s druge strane, politika asimilacije prema kojoj svi uenici bez obzira na nacionalnu pripadnost nastavu prate po NPP veinskog naroda. to se tie zastupljenosti religijskog obrazovanja u srednjim kolama u BiH, predmet vjeronauke je na svim veinskim podrujima prisutniji od predmeta kulture religija. Pri tome je nastava vjeronauke najprisutnija u kolama koje rade po hrvatskom NPP, zatim slijedi bosanski NPP, dok srpski NPP predvia vjeronauku samo u osnovnim kolama. Iako je procenat ukupnog broja srednjokolaca koji imaju asove kulture religija vrlo mali, nastava iz ovog predmeta je prisutnija u kolama koje rade po bosanskom i hrvatskom NPP. Moemo zakljuiti da je religijsko obrazovanje u srednjim kolama koje rade po srpskom NPP zastupljeno kroz kulturu religija, kojom je ipak obuvaen veoma mali broj uenika (jer se mali broj kola odluio da uvede ovaj predmet). Pohaanje religijskog obrazovanja razliito je kod uenika koji pripadaju veinskim i manjinskim narodima na odreenom podruju. Dok na bonjakom i hrvatskom veinskom podruju veine ee od manjina pohaaju nastavu vjeronauke, na srpskom veinskom podruju manjine su te koje ee od uenika srpske nacionalnosti idu na ove asove (jer ih i imaju uenici bonjake i hrvatske nacionalnosti koji idu u srednje kole koje rade po bosanskom i hrvatskom NPP). Pri tome je vano rei da uenici bonjake nacionalnosti koji ive na veinskim hrvatskim podrujima ee od ostalih uenika koji se na odreenom podruju nalaze u poloaju manjine pohaaju nastavu iz vjeronauke - 70% Bonjaka na
hrvatskom veinskom podruju idu na ove asove, nasuprot 35% Hrvata i 29% Srba na bonjakom, te 24% Srba na hrvatskom veinskom podruju. Veina svih uenika istie kako im je pruena mogunost izbora pri odluci o pohaanju nastave vjeronauke, s tim to je jednom donesena odluka uzimana kao konana i to je za pripadnike manjinskih naroda na odreenom podruju izbor esto ogranien na pohaanje veinske vjeronauke ili nepohaanje vjeronauke uopte.
45

Stavovi roditelja i uenika o zakonom utvrenim principima obrazovanja

1. Princip: Razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini
Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju (lan 3.) propisuje da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja u BiH razvijanje svijesti kod uenika o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini. Istraivanje je obuhvatilo stavove roditelja i uenika prema ovom principu, kao i njihovu procjenu primjene ovog principa u aktuelnoj obrazovnoj praksi, koristei pri tome sljedee indikatore:
Iako Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju to propisuje, tek neto manje od polovine ispitanika (46%) smatra da trenutni obrazovni sistem promovie osjeaj pripadnosti BiH. Pri tome je ovaj stav razliito zastupljen na pojedinim veinskim podrujima: znatno je prisutniji na bonjakom veinskom podruju i u Distriktu Brko u odnosu na hrvatsko i srpsko veinsko podruje (na kojem uenici i roditelji ee procjenjuju da obrazovni sistem ne razvija svijest o pripadnosti BiH, te ee ne znaju/ne ele da odgovore na ovo pitanje). (Pogledati Grafik 7) Na onim podrujima na kojima ispitanici ocijenjuju da obrazovni sistem u veoj mjeri razvija svijesti o pripadnosti BiH kroz obrazovni sistem, postoje znaajne razlike izmeu ocjena uenika i roditelja. Naime, uenici rjee od roditelja istiu da sistem promovie osjeaj pripadnosti BiH. S obzirom da uenici imaju direktan uvid u sadraj nastave i rad kole uopte, ovi podaci ukazuju na to da je promovisanje osjeaja pripadnosti BiH rjee sluaj u svakodnevnoj kolskoj praksi, iako to roditelji sa ovih podruja u veoj mjeri oekuju od obrazovnog sistema. Roditelji pripadnici manjina ee smatraju da obrazovni sistem ne promovie osjeaj pripadnosti BiH, dok je ovo miljenje podjednako zastupljeno kod uenika bez obzira da li su na podruju na kojem ive pripadnici veinskog ili manjinskih naroda. Razlike u stavovima uenika koji rade po razliitim nastavnim planovima i programima odgovaraju razlikama u rezultatima dobivenim na pojedinim etniki veinskim podrujima: uenici koji rade po bosanskom NPP ee nego uenici koji rade po hrvatskom i srpskom NPP istiu da se u kolama koje pohaaju promovie pripadnost Bosni i Hercegovini (52% naprema 22% i 19%).
Grafik 7. Mislim da obrazovni sistem promovie osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini.
prisustvo dravnih simbola u kolama (zastava, grb i sl.); izuavanje himne Bosne i Hercegovine u kolama; upotreba oba pisma u nastavi (irilica i latinica); mjesto i uloga kole u razvijanju svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini.
46
Uenike koji su procijenili da obrazovni sistem ne promovie osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini dodatno smo pitali ta oni misle o tome, i veina (63%) je istakla da to nije u redu, dok manji broj njih (26%) smatra da ipak jeste. Uenici sa bonjakog veinskog podruja se ee ne slau sa nepromovi-
sanjem osjeaja pripadnosti BiH kroz obrazovni sistem u odnosu na uenike sa srpskog veinskog podruja, koji ee podravaju ovakvu praksu. Negativna ocjena nerazvijanja svijesti o pripadnosti BiH kroz obrazovni sistem jo je izraenija kod uenika koji pripadaju manjinama, tako da ak 80% njih misli da to nije u redu. Razlozi za ovakve uenike stavove su raznovrsni i ilustrovani su primjerima u Tabeli 5. 1.1. Prisustvo dravnih simbola u kolama Prema rezultatima ankete, zastupljenost dravnih simbola (grb, zastava i sl.) razliita je u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine. Uenici iz Distrikta Brko najee navode da su njihovoj koli prisutni dravni simboli (95%), a slijede uenici sa bonjakog veinskog podruja (69%). Nasuprot tome, uenici sa podruja sa hrvatskom veinom navode da su u kolama koje pohaaju rijetko zastupljeni dravni simboli (25%), a ee istiu prisustvo kantonalnih i religijskih obiljeja. Takoer, u podrujima na kojim su Srbi veinski narod prevladavaju entitetska (45%) i religijska obiljeja (26%), a dravni simboli su zastupljeni u svega 16% kola. Osim slabijeg prisustva dravnih simbola, uenici koji pohaaju kole na podrujima
sa hrvatskom i srpskom etnikom veinom govore o znaajno veoj prisutnosti religijskih simbola.39 (Pogledati Grafik 8).
Grafik 8. U koli koju pohaam prisutni su sljedei simboli:
Prisustvo simbola u kolama koje rade po razliitim NPP (Pogledati Grafik 9) u principu se podudara sa njihovom zastupljenou na veinskim podrujima. Uenici navode da su dravni simboli najzastupljeniji u kolama koje rade po bosanskom NPP (koje su
Tabela 5. Razlozi za podravanje ili nepodravanje nepromovisanja osjeaja pripadnosti BiH kroz obrazovni sistem
SMATRA LI DA JE U REDU TO TO OBRAZOVNI SISTEM NE PROMOVIE OSJEAJ PRIPADNOSTI BOSNI I HERCEGOVINI? Razlozi za odgovor DA BiH ima entitete. Bolje je ovako. Mi iz RS ne volimo ba Bosnu. Zato bih pripadao BiH? Ne treba Srbi da se smatraju graanima BiH. Veina hrvatskog ivlja ne osjea BiH svojom zemljom. Zato to ovakvu BiH ne smatram svojom dravom. BiH je samo na papiru. Zato to se i ne osjeam da ivim u BiH. Ne postoji BiH. Razlozi za odgovor NE Jer najmanje uimo o BiH, sve ostalo uimo mnogo vie. Zbog odvojenosti maternjeg jezika. Ne osjea se i ne predaje se kao da je Bosna naa drava. Zato sto ivim u BiH, a uim po hrvatskom programu. Razjedinjavanje BiH na taj nain. Zato to treba da se razvija osjeaj da je BiH naa zemlja. Volio bi da vie znam o svojoj dravi. Treba uiti o BiH jer je to ipak naa drava. kolstvo je upueno samo na veinski narod. Uimo o Hrvatskoj, a ivimo u BiH. Na taj nain se kroz obrazovanje jo vie razara zajednitvo u dravi. Zato to bismo trebali svi da se osjeamo kao graani ove zemlje. Zbog zapostavljanja manjinskih naroda u pojedinim dijelovima BiH. Jer promovie osjeaj pripadnosti drugoj dravi. Jedna smo drava - sveukupnost.
39
Na srpskom veinskom podruju su prisustvo kantonalnih/ upanijskih simbola u kolama koje pohaaju navodili uenici iz Doboja, Novog Gorada i Modrie (najee Bonjaci i Hrvati) koji rade po bosanskom i hrvatskom NPP, to navodi na zakljuak da ive u RS, a pohaaju srednje kole koje se nalaze u FBiH.
47

Grafik 9. U koli koju pohaam prisutni su sljedei simboli:
(dakle, i u osnovnoj i u srednjoj koli) uli himnu razliit je u pojedinim dijelovima BiH i meu uenicima koji rade po razliitim NPP. Najee su to uenici sa bonjakog veinskog podruja i uenici koji rade po bosanskom NPP, a najrjee uenici iz Distrikta Brko (bez obzira na NPP) i uenici sa srpskog veinskog podruja, te uenici koji rade po srpskom NPP (Pogledati Grafik 10). 1.3. Upotreba oba pisma Podaci dobiveni od uenika pokazuju da u kolama u cijeloj BiH samo 17% uenika koristi podjednako oba pisma. Dalja analiza pokazuje da je praksa koritenja samo jednog pisma zastupljenija u nastavi po hrvatskom i bosanskom NPP (gdje veina djece koristi samo latinicu), dok je koritenje oba pisma uestalije u nastavi koja se odvija po srpskom NPP. (Pogledati Grafik 11) U skladu s ovim, polovina svih roditelja (49%) je procijenila da se njihova djeca u koli ne podstiu dovoljno na koritenje oba pisma, irilice i latinice. Ova procjena je najea kod roditelja sa hrvatskog veinskog podruja, dok roditelji iz Brko Distrikta najrjee imaju ovakvo miljenje. Na nedovoljnu zastupljenost irilice u kolama u Federaciji BiH ukazali su i roditelji na fokus grupi u Banja Luci, koji su navedeno smatrali jo jednim dokazom diskriminirajueg poloaja srpske djece u BiH. Ovako je to formulisao jedan uesnik na grupi: U Federaciji srpska djeca povratnici ne znaju irilicu, ne koriste je,
Grafik 11. Koliko u koli koristi oba pisma (irilicu i latinicu)?
najee na bonjakom veinskom podruju) - 70%. U kolama gdje se nastava odvija po hrvatskom NPP dravne simbole u svojoj koli navodi neto vie od etvrtine uenika (28%), religijske simbole navodi etvrtina njih (25%), a kantonalne neto manje od polovine uenika (45%). U kolama koje rade po srpskom NPP prevladavaju entitetska (44%) i religijska obiljeja (26%), a prisustvo dravnih simbola u koli navodi svega 16% uenika. 1.2. Himna u kolama Dravnu himnu u koli je imalo priliku uti svega 20% anketiranih uenika. Broj uenika koji su u toku kolovanja
Grafik 10. Da li si u koli imao priliku uti himnu BiH?
48
a ovdje (u RS) ima i latinica. Srpsko dijete tamo ne zna irilicu. Doe kui i roditelji mu pokazuju irilicu da zna, znai oni ga ue, jer ono ne zna.
U Upitniku za roditelje bila je navedena i tvrdnja iz udbenika pravoslavne vjeronauke* kojom je provjeravan odnos prema pismima u slubenoj upotrebi u BiH. Tvrdnja glasi: irilica je izuzetno vana za ouvanje srpskog identiteta i pravi Srbin e uvijek u privatnom ivotu pisati irilicom, a samo u izuzetno opravdanim sluajevima moe pisati latinicom. Mada je upotreba oba pisma najea u kolama koje rade po srpskom NPP, s tim da ova tvrdnja treba stajati u udbenicima sloilo se 64% roditelja srpske nacionalnosti, i to su ee roditelji sa veim stepenom nacionalne vezanosti. Sa navedenom tvrdnjom se takoer sloilo i 36% roditelja hrvatske nacionalnosti i 32% roditelja Bonjaka, to ukazuje na rairenost predrasude o podjeli pisama po nacionalnim kriterijima. *Paji (2005:91)
Grafik 12. Da li si u toku prole sedmice uestvovao/la ili uo/la razgovor o BiH na ovim mjestima?
1.4. Mjesto i uloga kole u razvijanju svijesti o pripadnosti BiH Jedno od pitanja vezanih za razvijanje svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini odnosilo se na utvrivanje mjesta i uloge kole u odnosu na ostale faktore drutva (porodica, prijatelji, mediji i sl.). Prema dobivenim podacima, mediji zauzimaju vodee mjesto kada se radi o obradi tema vezanih za BiH. Naime, 72% uenika je navelo da su u sedmici koja je prethodila anketiranju razgovor o dravi uli u sredstvima javnog informisanja, a 59% uenika navelo je da je ovakav razgovor ulo u koli. Nakon medija i kole slijedi porodica, dok su uenici s prijateljima izvan kole rjee razgovarali o BiH. (Pogledati Grafik 12) U kolama na srpskom veinskom podruju uenici su rjee u prilici uti i razgovarati o BiH, dok je ovakav razgovor najprisutniji u kolama koje se nalaze na bonjakom veinskom podruju. Analiza podataka po NPP daje isti trend rezultata: u kolama koje rade po srpskom NPP uenici su rjee u prilici uti i razgovarati o BiH, dok je ovakav razgovor najprisutniji u kolama koje rade po bosanskom NPP (Pogledati Grafik 13). Nalaze iz ankete koji ukazuju da su sadraji vezani za
BiH najprisutniji u medijima potvrdili su i uesnici na fokus grupama. Tako su uenici sa grupa u Banja Luci i Vitezu naveli da su dravni simboli (himna, grb i sl.) rijetko zastupljeni u njihovim kolama Ovo se odnosi i na kole koje su u hrvatskom veinskom podruju a rade po bosanskom NPP. Naime, u Vitezu su uenici rekli da dravne zastave nema nigdje u zgradi kole nego samo pred zgradom Opine, a da su himnu uli samo na televiziji kada je prijenos utakmice. Slino ovome, uenica na fokus grupi u Banjoj Luci je rekla: Himnu BiH ne bih mogla prepoznati iako sam je ula na TV-u. U koli smo uili samo Boe pravde.
Zakljuak Podaci o prisutnosti dravnih simbola u kolama (zastava, grb i sl.), o uenju himne BiH u kolama, upotrebi oba pisma (irilice i latinice) i mjestu i ulozi kole u razvijanju svijesti o pripadnosti Bosni i Hercegovini, govore da je - mada Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju propisuje da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja u BiH da kod uenika razvija svijest o pripadnosti dravi BiH, njegova primjena razliita na razliitim podrujima u BiH. Prisustvo dravnih simbola u kolama koje pohaaju najee navode uenici koji rade po bosanskom NPP (69%), dok ovaj procenat kod uenika koji rade po
49

Grafik 13. U toku prole sedmice u koli sam uestvovao/la ili uo/la razgovor o BiH
hrvatskom i srpskom NPP iznosi 28% i 16%. U ovim kolama su prisutniji kantonalni simboli (hrvatski NPP) i entitetski simboli (srpski NPP). Pored navedenih, etvrtina uenika koji pohaaju kolu po ova dva NPP navode i prisustvo religijskih simbola. Dravnu himnu u koli je uo mali broj svih anketiranih uenika, neto ee su to uenici koji pohaaju nastavu po bosanskom NPP, rjee po hrvatskom NPP, i vrlo rijetko po srpskom NPP.
najee imali priliku uti i o njima diskutovati uenici koji rade po bosanskom NPP, a najrjee oni koji rade po srpskom NPP. Ove nalaze potvruje miljenje i uenika i roditelja neto manje od polovine njih smatra da trenutni obrazovni sistem promovie osjeaj pripadnosti BiH. Pri tome je ovaj stav razliito zastupljen na pojedinim veinskim podrujima - znatno je prisutniji na bonjakom veinskom podruju, a i u Distriktu Brko ee procjenjuju da obrazovni sistem razvija svijest o pripadnosti BiH. Veina uenika koji misle da obrazovni sistem ne promovie osjeaj pripadnosti smatra da to nije u redu, s tim da su to ee pripadnici manjinskih naroda i ee uenici sa bonjakog veinskog podruja. Moemo zakljuiti da se u obrazovnom sistemu u BiH nedovoljno provodi zakonska odredba koja se odnosi na razvijanje svijesti o pripadnosti dravi BiH. Osim toga, tamo gdje se ona i provodi ne provodi se ni do kraja niti konzistentno. Na primjer, iako je u kolama koje rade po bosanskom NPP prisutnije razvijanje svijesti kroz isticanje dravnih simbola i izuavanja himne, samo u malom broju ovih kola se dosljedno provodi lan 7. Okvirnog zakona o obrazovanju koji se odnosi na izuavanje oba pisma.
Iako je u lanu 7. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH predvieno da e se jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavati u svim kolama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i da e svi uenici u kolama izuavati pisma koja su u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini - ovaj lan je razliito definisan u njemu podreenim entitetskim i kantonalnim zakonima. To se moglo desiti jer su oba stava koja definiu upotrebu jezika u bh. kolama neprecizna, to je rezultiralo neujednaenou i neusaglaenou zakona o obrazovanju na niim administrativnim nivoima, a potom i u samoj praksi. Nalazi ovog istraivanja potvruju neravnomjernu upotrebu dva pisma, utoliko to 90% srednjokolaca koji nastavu prate po hrvatskom, i 70% njih koji rade po bosanskom NPP u koli koriste iskljuivo latinicu. Situacija je znaajno povoljnija u kolama koje rade po srpskom NPP, u kojima uenici u veoj mjeri koriste oba pisma (75%). U pogledu mjesta i uloge kole u razvijanju svijesti o pripadnosti dravi BiH utvreno je da su uenici sadraje na ovu temu ee dobivali putem medija nego u kolama. Sadraje vezane za BiH u koli su
50
2. Princip: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu
2.1. Izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u BiH Skoro polovina ispitanika procjenjuje da je obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini jednonacionalan. Naime, 46% anketiranih uenika i roditelja procjenjuje da je obrazovni sistem u BiH (u potpunosti i donekle) usmjeren na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda (Pogledati Grafik 14).
Grafik 14. Da li je obrazovni sistem u BiH usmjeren iskljuivo na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda - u tom smislu jednonacionalan?
kvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju (lan 3.) navodi da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja u BiH uenje o vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, uz upoznavanje i uvaavanje drugih i drugaijih, potovanje razliitosti i njegovanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu. Istraivanjem su ispitani stavovi roditelja i uenika o prihvatljivosti ovog principa, kao i o njegovoj prisutnosti u aktuelnoj obrazovnoj praksi. Pri tome je teite stavljeno na utvrivanje odnosa prema sljedeim aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu: Obrazovni sistem je usmjeren na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije svih naroda u Bosni i Hercegovini, Prisustvo sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH, Multikulturalnost BiH prezentovana je kao prednost i vrijednost, Pozitivne vrijednosti i osobine su predstavljene kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte, Predstavljanje historijskog razvoja BiH uz isticanje doprinosa svih naroda, Grupni identitet se razvija na principima inkluzivnosti. Bitno je ukazati na to da postoje statistiki znaajne razlike u odgovorima na ovo pitanje izmeu ispitanika s razliitih podruja u BiH.40 Miljenje da je obrazovni sistem u BiH jednonacionalan najprisutnije je na hrvatskom veinskom podruju - 60% uenika i roditelja, zatim na srpskom veinskom podruju (52% uenika i 45% roditelja), bonjakom (33% uenika i 40% roditelja), a u Distriktu Brko ovo miljenje dijeli svega 7% uenika i 8% roditelja. U skladu s tim, u Distriktu Brko najvie je uenika i roditelja koji procjenjuju da bh. obrazovni sistem nije usmjeren na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda, a pozitivnija ocjena obrazovnog sistema s obzirom na ovu karakteristiku prisutnija je i kod uenika i roditelja koji ive na podruju sa bonjakom veinom nego kod ispitanika s preostala dva etniki veinska podruja. (Pogledati Grafik 15) Vie od polovine svih uenika (60%) i roditelja (55%) koji procjenjuju da je bh. obrazovni sistem jednonacionalan smatra da on ne bi trebao biti takav. Mada ovaj stav zastupa najvei dio ispitanika na svim veinskim podrujima, postoje razlike u njegovom prisustvu kod uenika s razliitih podruja. Tako uenici s bonjakog
40
U Prilogu 1 nalazi se karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiH.
51

Grafik 15. Da li je obrazovni sistem u BiH usmjeren iskljuivo na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda - u tom smislu jednonacionalan?
veinskog podruja ee od onih sa hrvatskog i srpskog smatraju da jednonacionalnost obrazovnog sistema koju primjeuju nije u redu. Potrebno je navesti da razlike u zastupljenosti ovog stava kod roditelja koji ive u razliitim dijelovima BiH nisu znaajne. Potrebu za promjenom ove karakteristike bh. obrazovnog
Uenici koji smatraju da obrazovni sistem u BiH treba da bude jednonacionalan ovako to objanjavaju: Zato to je ve stvoren takav ambijent. (Bijeljina) Treba da uimo svoje. (Biha) Zato to sve nacije rade po svom nainu obrazovanja. (Novi Travnik) Tako su nas uili. (Bijeljina)
Da li mislite da Vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripada? i Da li mislite da Vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH?
41
sistema uenici i roditelji argumentuju sljedeim iskazima: BiH je multinacionalna drava, Obrazovni sistem treba biti vienacionalan i Treba uenike poduavati i o drugima. Jedan dio ispitanika je pri tome izrazio stav da obrazovanje treba biti zajedniko i da tako treba biti zbog bolje budunosti. Manje od treine uenika i roditelja koji smatraju da je u redu to je bh. obrazovni sistem jednonacionalan (29%) najee navode slijedee razloge za svoj stav:
Grafik 16. Smatrate li da je u redu to to je sistem obrazovanja u BiH jednonacionalan?
Djeca prvo treba da ue o svom narodu, a onda o drugima; Svako ui (samo) svoje; Djeca treba da znaju ko su i kome pripadaju; i Jer su mjesto i prostor jednonacionalni. Uenici koji imaju ovaj stav ee su stanovnici srpskog i hrvatskog nego bonjakog veinskog podruja, dok stavovi roditelja u ovom pogledu ne variraju u zavisnosti od podruja. Dalja analiza je ukazala i na razlike izmeu ispitanika koji su veinsko stanovnitvo i onih koji pripadaju manjinama - uenici i roditelji koji smatraju da je obrazovni sistem u BiH jednonacionalan zastupljeniji su meu manjinama nego meu veinskim stanovnitvom. Takoer, ispitanici koji ocjenjuju da je bh. obrazovni sistem jednonacionalan a koji su manjine, ee od ispitanika koji ga isto opisuju a pripadaju veinskom narodu smatraju da to nije u redu. S druge strane, ispitanici koji su pripadnici veinskog naroda ee su podravali opravdanost jednonacionalnog obrazovnog sistema, a roditelji iz veinskih skupina su u vie sluajeva nego roditelji iz manjinskih skupina davali i odgovor ne znam (Pogledati Grafik 16). U skladu s navedenim nalazima su i odgovori na sljedea dva pitanja41 koji pokazuju da na svim podrujima (osim u Distriktu Brko, gdje je isti trend rezultata, ali razlika nije statistiki znaajna) roditelji rjee procjenjuju da njihova djeca u koli dobivaju dovoljno znanja o drugim narodima u BiH u odnosu na znanja o narodu kojem dijete pripada (Pogledati Grafik 17). Osim to smatraju da njihova djeca u koli u podjednakoj mjeri dobivaju znanje o svom i o ostalim bh. narodima, roditelji nastanjeni u Distriktu Brko ee od roditelja iz srpskog veinskog podruja ocjenjuju da ona u koli dobivaju dovoljno znanja o narodu kojem pripadaju, a takoer ee od roditelja s veinski hrvatskog i srpskog veinskog podruja smatraju i da
52
Grafik 17. Da li mislite da vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripada i da li mislite da vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH?
Grafik 18. Da li mislite da vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripada/ostalih naroda u BiH?
Grafik 19. Da li se slae sa tvrdnjom da u koli dobiva dovoljno znanja o drugim narodima u BiH?42
njihova djeca u koli dobivaju dovoljno znanja o ostalim narodima u BiH, dok razlika u odnosu na roditelje iz bonjakog veinskog podruja nije statistiki znaajna. Roditelji koji predstavljaju manjinu na odreenom podruju ee od roditelja koji pripadaju veinskom narodu procjenjuju da njihova djeca ne dobivaju dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripadaju, dok nema znaajnih razlika u procjeni adekvatnosti koliine znanja koje njihova djeca dobivaju o ostalim narodima izmeu roditelja koji
pripadaju veinskom narodu i roditelja koji pripadaju manjinama (Pogledati Grafik 18). S miljenjem roditelja o nedovoljnoj zastupljenosti sadraja vezanih za kulturni identitet, jezik i tradiciju drugih naroda u okviru bh. obrazovnog sistema slae se i neto vie od treine uenika (35%) bez obzira na kojem nastavnom planu i programu pohaaju nastavu (Pogledati Grafik 19). Za razliku od roditelja, uenici iz bonjakog veinskog podruja neto ee od svojih vrnjaka naseljenih na drugim podrujima smatraju da u koli dobivaju
42
Kako za 72 uenika nije poznato po kojem NPP pohaaju nastavu, to ukupan broj uenika iji su odgovori uzimani u obzir pri predstavljanju rezultata po ovoj varijabli (NPP) umjesto N=1020 iznosi N=948.
53

Grafik 20. Da li se slae sa tvrdnjom da u koli dobiva dovoljno znanja o drugim narodima u BiH?
dovoljno znanja o drugim narodima u BiH, a uenici iz Distrikta Brko najee su imali ambivalentan stav o ovom pitanju - nisu se ni slagali niti neslagali sa navedenom tvrdnjom (Pogledati Grafik 20). Takoer, uenici pripadnici veinskog naroda ee su nego pripadnici manjina procjenjivali da u koli dobivaju dovoljno znanja o drugima.
Grafik 21. Da li se slae sa tvrdnjom da u koli dobiva dovoljno znanja o drugim narodima u BiH? - samo uenici koji su se sloili sa tvrdnjom da su u koli drugi narodi uglavnom predstavljeni u negativnom kontekstu Grafik 22. U kojoj mjeri bi u NPP i udbenicima trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH?
Osim pitanja zastupljenosti sadraja o drugima, uenike smo pitali i o nainu na koji se u koli drugi predstavljaju: 22% svih uenika istie da se u koli drugi narodi uglavnom predstavljaju u negativnom kontekstu. Dodatno zabrinjava injenica da jedan dio uenika koji procjenjuje da u koli dobiva dovoljno znanja o drugima istovremeno smatra da se drugi uglavnom predstavljaju u negativnom kontekstu (36%) (Pogledati Grafik 21). Na fokus grupama je istaknuto da predstavljanje drugih u negativnom kontekstu nije ogranieno samo na sadraj udbenika nego da profesori esto sami utiu na formiranje ovakvih stavova o drugima. Kako je reeno na veinskoj uenikoj grupi u Sarajevu: Nisu ostali narodi u udbenicima toliko predstavljeni kao negativni koliko ih neki profesori ocrnjuju. Jedan profesor koga znamo iako ne predaje u mojoj koli, on... za njega su Srbi najgori ljudi, oni su klali, ubijali, pljakali, iskoritavali mlade djevojke. To ne treba tako da uimo... Mi jo uvijek vaimo za primitivne zbog naina kako nas ue o drugima. Hajmo da uimo ta su oni stvorili, jesu li oni bili korisni nama ili mi njima. Moemo li to uiti? A ne da odmah spominjemo nasilje i da ih predstavljamo kao negativne. 2.2. Prisustvo sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost Najvei dio i uenika i roditelja se slae u stavu da bi u NPP i udbenicima trebalo vie nego sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH (Pogledati Grafik 22). Takoer, najvei broj ispitanika sa svih podruja smatra da sadraja usmjerenih na razvoj meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH u NPP i udbenicima treba biti vie nego do sada. Ovaj stav ee od ostalih roditelja zastupaju roditelji s bonjakog veinskog podruja, a rjee od ostalih uenika zastupaju uenici iz Distrikta Brko. (Pogledati Grafik 23) Potrebu za zastupljenou ovih sadraja u veoj mjeri istiu uenici i roditelji koji se nalaze u poloaju manjine na hrvatskom i srpskom veinskom podruju, nego ispitanici koji na tom podruju pripadaju veinskom narodu. Na bonjakom veinskom podruju ova razlika nije prisutna.
54
U Upitniku za roditelje dodatno je bila navedena tvrdnja iz udbenika geografije za 3. razred gimnazije43 kojom je provjeravan njihov odnos prema prisustvu zastupljenosti sadraja koji se odnose na toleranciju: Srpski narod treba da pokae etniku i vjersku toleranciju prema drugim etnosima, i da razvija saradnju s onima koji nisu civilizaciono agresivni i predstavljaju opasnost. S tim da se navedena tvrdnja nalazi u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH slae se polovina svih anketiranih roditelja. Roditelji koji podravaju prisustvo ove tvrdnje u udbenicima veinom su srpske nacionalnosti (64%), ali se i znaajan broj roditelja ostalih nacionalnosti slae s njenim prisustvom - 45% roditelja hrvatske i 40% roditelja bonjake nacionalnosti. Nalazi sa fokus grupa ukazuju da je tvrdnja formulisana tako da ostavlja mogunost razliitih interpretacija. Naime, u tvrdnji se prvo srpskom narodu sugerie pokazivanje tolerancije prema drugima, a onda se ova univerzalna vrijednost reducira na stav prema odreenim etnikim grupama uz (ne)jasnu aluziju na druge bh. narode (saradnja s onim koji nisu civilizaciono agresivni i predstavljaju opasnost). Zbog toga je dio roditelja s kojima smo razgovarali na fokus grupama ovu tvrdnju interpretirao kao promociju univerzalne vrijednosti koja i treba biti zastupljena u bh. udbenicima. Druga interpretacija, koja takoer rezultira prihvaanjem njenog prisustva u udbenicima, je da tvrdnja implicitno ukazuje da srpski narod do sada nije pokazivao toleranciju i da je zato kod pripadnika srpskog naroda potrebno istai potrebu razvijanja tolerancije prema drugima. Nasuprot tome, dio roditelja ovu tvrdnju doivljava kao uvredljivu za srpski narod i smatra da je ne bi trebalo biti u udbenicima. Samo mali broj roditelja tvrdnju vidi kao primjer zloupotrebe izraza tolerancija u kojem se stav tolerancije svodi na one etnose koji se procijene kao nje vrijedni i smatraju da takvi sadraji ne bi trebalo da budu zastupljeni u bh. obrazovnom sistemu. 2.3. Multikulturalnost BiH je prezentovana kao prednost i vrijednost Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu pretpostavlja da se raznolikost naroda, kultura i religija u BiH i uopte prezentuju kao prednost i vrijednost, a ne kao problem.
Iako je analiza sadraja NPP i udbenika pokazala da se ova tema inae rijetko tretira, te da se ona ee obrauje tako to alje poruku da je kulturna raznolikost u zemlji problematina, veina anketiranih uenika (71%) i roditelja (75%) smatra da se u kolama raznolikost naroda, kultura i religija u BiH
Grafik 23. U kojoj mjeri bi u NPP i udbenicima trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH?
treba predstavljati kao prednost i vrijednost. Nasuprot tome, 22% uenika i 17% roditelja misli da se ova raznovrsnost treba tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema. (Pogledati Grafik 24) Mada se najvei broj ispitanika sa svih podruja zalae za pozitivno predstavljanje kulturne raznolikosti BiH, postoje izvjesne razlike izmeu razliitih kategorija ispitanika. Uenici sa srpskog veinskog podruja ee od roditelja sa ovog podruja smatraju da se raznolikost naroda, kultura i religija u BiH u kolama treba tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema. Uenici sa hrvatskog veinskog
43
Gnjato, Gri, Mari i Rakita (2005:222).
Grafik 24. Da li se raznolikost naroda, kultura, religija u BiH u kolama treba prezentovati kao prednost i vrijednost ili ih treba tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema?
55

44 Sastavni dio i roditeljskog i uenikog Upitnika predstavljala je Skala nacionalnog identiteta NAIT (orkalo i Kamenov, 1998). Radi se o skali Likertovog tipa, s rasponom odgovora od jedan (1) do pet (5). Skala se sastoji od 27 tvrdnji. Ispitanik izraava svoj stepen slaganja sa svakom od tvrdnji, pri emu 1 znai izrazito se ne slaem, a 5 izrazito se slaem. Rezultate za pojedinog ispitanika na ovoj skali mogue je izraziti kompozitno, kao zbir odgovora iz pojedine tvrdnje, pri emu vei rezultat ukazuje na izraeniji nacionalni identitet, a kako su orkalo i Kamenov (1998.) dobili da je skala zasiena sa etiri faktora: 1) osjeaj izraene nacionalne pripadnosti, 2) nacionalizam ili iskljuiva nacionalna vezanost, 3) odanost naciji i 4) kozmopolitizam, mogue je raditi analizu i po pojedinim od ovih oblika nacionalne vezanosti. Skalu nacionalnog identiteta, kao i objanjenje pojedinih oblika nacionalne vezanosti mogue je pogledati u Prilogu 2.
podruja ee od uenika s podruja naseljenih bonjakom veinom misle da raznovrsnost treba negativno tretirati, to je miljenje koje je zastupljenije i kod roditelja sa hrvatskog veinskog podruja nego kod roditelja sa podruja gdje su Bonjaci i Srbi veina. Znaajnih razlika u miljenju uenika i roditelja koji pripadaju veinama i manjinama nema, ali uenici i roditelji koji, mjereno skalom nacionalnog identiteta,44 imaju razvijeniji osjeaj kozmopolitizma, ee smatraju da bh. raznovrsnost treba pozitivno predstavljati, a isto vrijedi i za one koji imaju razvijeniji osjeaj nacionalne pripadnosti i odanosti naciji. Za razliku od njih, uenici kod kojih je izraeniji osjeaj iskljuive nacionalne vezanosti - nacionalizma ee smatraju da raznolikost naroda, kultura i religija u Bosni i Hercegovini treba u kolama tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema. 2.4. Pozitivne vrijednosti i osobine predstavljene su kao univerzalne vrijednosti S obzirom da je jedan od indikatora prisutnosti obrazovanja za multikuturno drutvo bilo i predstavljanje pozitivnih vrijednosti i osobina kao univerzalnih vrijednosti svojstvenih ljudima uopte, umjesto njihovog pripisivanja samo jednom narodu i promovisanja principa superiorne kulture, uenicima je postavljeno pitanje i o njihovom stavu u vezi s nainom na koji se u pojedinim udbenicima tretira ova tema. Naime, uvidom u sadraj pojedinih udbenika utvreno je da se u njima pozitivne vrijednosti i osobine pripisuju samo jednom od naroda u BiH. Veina uenika (78%), bez obzira koje su nacionalnosti i po kojem NPP pohaaju nastavu, ne podrava ovu praksu. Ovaj stav je najizraeniji kod uenika koji rade po srpskom NPP, slijede uenici koji rade po hrvatskom NPP, a najmanje je prisutan kod uenika koji nastavu pohaaju po bosanskom NPP (Pogledati Grafik 25). Razlike izmeu uenika koji na pojedinom podruju pripadaju veinskom ili manjinskom narodu nisu znaajne. Istovremeno je u Upitniku za roditelje bila navedena tvrdnja iz udbenika vjeronauke za 6. razred osnovne kole45 kojom je provjeravan odnos roditelja prema prisustvu sadraja koji univerzalne vrijednosti svojst-
vene ljudima uopte vie vezuju uz jedan narod/ pripadnike jedne religije: Za muslimana je skromnost i umjerenost prirodno stanje... Zato se musliman moe prepoznati i po dostojanstvenom i skromnom ponaanju. Nalazi pokazuju da vie od dvije treine
Grafik 25. U nekim udbenicima se pozitivne vrijednosti i osobine pripisuju samo jednom narodu, a ne predstavljaju kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte. Da li je to u redu?
roditelja Bonjaka (71%) podrava prisustvo ove tvrdnje u bh. udbenicima, emu se istovremeno protivi 70% roditelja srpske i 53% roditelja hrvatske nacionalnosti. Roditelji bonjake nacionalnosti saglasni sa prisustvom navedene tvrdnje, koja stvara utisak da pozitivni atributi mogu pripadati samo jednima a ujedno implicira odricanje tih svojstava drugim narodima, su roditelji s veim stepenom nacionalne vezanosti. 2.5. Predstavljanje historijskog razvoja BiH uz isticanje doprinosa svih naroda Jedno od pitanja kojim je provjeravan odnos ispitanika prema postulatima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu odnosilo se na njihov stav prema isticanju doprinosa samo jednog naroda razvoju Bosne i Hercegovine umjesto da se on predstavlja uz isticanje doprinosa svih naroda. Praksa isticanja doprinosa samo jednog naroda primijeena je u jednom dijelu bh. udbenika. Rezultati pokazuju da se vie od polovine uenika i roditelja (56%) ne slae se s ovom praksom. Neto manje od treine nije moglo definisati svoj stav o ovom pitanju, dok je desetina njih izjavila kako se slae da se u udbenicima koji se koriste u bh. kolama sugerie da je doprinos jednog naroda vei od doprinosa ostalih
45
ati (1997:94).
56
naroda u BiH. Pri tome nema znaajnih razlika izmeu ispitanika, kako uenika tako i roditelja, koji se slau da se u udbenicima istie doprinos samo jednog naroda u BiH a ive na razliitim veinskim podrujima, kao ni izmeu ispitanika koji na podruju na kojem ive predstavljaju veinski ili manjinski narod, ali razlike postoje izmeu ispitanika koji se ne slau s ovakvim pristupom. Tako uenici i roditelji iz Distrikta Brko i sa hrvatskog veinskog podruja rjee nego oni sa bonjakog i srpskog veinskog podruja izraavaju svoje neslaganje s ovakvim sadrajima, a znatno ee odgovaraju da nemaju definisan stav o ovom pitanju i neto ee da se s takvim sadrajima slau. (Pogledati Grafik 26). Uenici i roditelji koji se slau da udbenici u BiH sugeriu da je doprinos jednog naroda razvoju BiH vei od doprinosa ostalih naroda, imaju razvijeniji osjeaj odanosti naciji, izraene nacionalne pripadnosti i iskljuive nacionalne vezanosti. Kao dopuna ovom optem pitanju, u Upitniku za roditelje su bile navedene i tvrdnje koje se odnose na isticanje veeg doprinosa pojedinih naroda razvoju BiH. Prva tvrdnja je glasila: Geoprostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa sve do unazad tridesetak godina bio je naseljen
veinskim srpskim stanovnitvom. Gnjato, Gri, Mari i Rakita (2005:8) Druga tvrdnja je bila: Muslimani su starosjedioci ove zemlje i oni su stoljeima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja njenog razaranja. Sulejmanovi i Kapetanovi (2005:192) Trea tvrdnja glasila je: Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti. Madar i Kichl (2001:63) Mada je samo mali broj roditelja (kao i uenika) odgovorio da se u naelu slae sa praksom isticanja veeg doprinosa jednog naroda u udbenicima, nalazi su bitno drugaiji u pogledu konkretnih primjera isticanja veeg doprinosa naroda kojem oni pripadaju/drugih naroda u BiH. Naime, s tim da prva navedena tvrdnja (Geoprostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa sve do unazad tridesetak godina bio je naseljen veinskim srpskim stanovnitvom) stoji u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH sloilo se 52% ispitanika srpske nacionalnosti (dok istovremeno 70% bonjakih i 73% hrvatskih roditelja nalazi da ova tvrdnja ne bi smjela biti u udbenicima). Nadalje, 67% roditelja bonjake nacionalnosti podrava navoenje druge tvrdnje (Muslimani su starosjedioci ove zemlje i oni su stoljeima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja njenog
Grafik 26. U nekim udbenicima koji se koriste u kolama u BiH sugerie se da je doprinos jednog naroda razvoju BiH vei od doprinosa ostalih naroda u BiH. Da li se slaete s tim da navedeni stav bude prisutan u udbenicima?
57

Grafik 27. Sadraj nekih udbenika potencira ugroenost jednog od naroda u Bosni i Hercegovini. U kojoj mjeri smatrate da je to opravdano?
razaranja), emu se istovremeno protivi 83% roditelja srpske i 69% roditelja hrvatske nacionalnosti. Kada je rije o treoj tvrdnji (Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti), s njenom zastupljenou se slae 65% roditelja Hrvata, dok 74% roditelja srpske i 69% bonjake nacionalnosti smatra da ova tvrdnja ne treba stajati u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH.
nosti, iskljuive nacionalne vezanosti i odanosti naciji), dok ostali smatraju da je donekle opravdano postupati na navedeni nain. Nasuprot tome, veina uenika i roditelja (64%) osuuje ovu praksu (42% uenika i 47% roditelja misli da nema opravdanja za ovakav postupak, dok dodatnih 22% uenika i 17% roditelja nalazi da je on u manjoj mjeri opravdan). Ispitanici koji ive u razliitim dijelovima BiH imaju razliita miljenja o tome da li je opravdano da se u bh. udbenicima potencira ugroenost jednog od naroda u BiH. Tako roditelji i uenici koji ive na veinskom bonjakom i srpskom podruju ee smatraju da navedeni stav nije opravdan, dok ispitanici iz Distrikta Brko i sa hrvatskog veinskog podruja ee nalaze da je potenciranje ugroenosti jednog od naroda u BiH opravdano. (Pogledati Grafik 27) Iako je prisutan trend da uenici i roditelji koji pripadaju veinskom narodu ee nalaze da je (u potpunosti i donekle) opravdano da se u udbenicima potencira ugroenost jednog naroda, ova razlika je znaajna samo kod ispitanika sa hrvatskog veinskog podruja (Pogledati Grafik 28). Stavovi manjina u ovom pogledu se vjerovatno mogu objasniti injenicom da se u udbenicima potencira ugroenost naroda ija se nacionalna grupa predmeta izuava, a da manjine najee pohaaju nastavu po NPP veinskog naroda. Kako je rekla uesnica veinske fokus grupe u Banja Luci, uvijek je ugroen onaj narod ija je knjiga. Dok razlika u stavu o opravdanosti isticanja ugroenosti jednog naroda u bh. udbenicima izmeu uenika razliitih nacionalnosti nema, roditelji Hrvati ee od ostalih smatraju da je ova praksa opravdana. Kao dopuna ovom optem pitanju, u Upitniku za roditelje bila je navedena i tvrdnja iz udbenika geografije za IV razred gimnazije46 kojom se provjerava stav o isticanju ugroenosti jednog naroda u udbenicima, a koja glasi: Samo u proteklih etiri stoljea BiH je svakog dana gubila po jednog Hrvata. Rijeju, u BiH se mjeseno gasilo jedno hrvatsko selo, a godinje je nestajao jedan hrvatski gradi.
Stav o prisutnosti ovih tvrdnji u udbenicima pokazao se prilino srazmjernim stepenu nacionalne vezanosti ispitanika. Konkretno, roditelji sve tri nacionalnosti saglasni s prisustvom tvrdnji koje istiu vei doprinos jednog naroda u razvoju BiH u odnosu na druge su oni s veim stepenom nacionalne vezanosti. 2.6. Grupni identitet se razvija na principima inkluzivnosti Analiza sadraja NPP i udbenika je pokazala da u konstruisanju tri razliita nacionalna identiteta autori udbenika u Bosni i Hercegovini esto koriste mehanizme ekskluzivizma, stvaranja percipirane opasnosti i neprijateljstva drugih prema vlastitoj naciji, a onda i glorifikacije vlastite patnje i preuzimanje uloge rtve. Podaci dobiveni anketom pokazuju da se s ovom praksom isticanja ugroenosti vlastitog naroda kroz razliite historijske periode slae tek oko etvrtine ispitanika sa svih podruja. Od toga samo 7% njih misli da je ova praksa u potpunosti opravdana (to su ee uenici i roditelji koji imaju izraeniji osjeaj nacionalne pripad-
46
Madar i Kichl (2001:56).
58
Grafik 28. Sadraj nekih udbenika potencira ugroenost jednog od naroda u Bosni i Hercegovini. U kojoj mjeri smatrate da je to opravdano?
Iako se neto vie od treine roditelja hrvatske nacionalnosti (39%) u principu slae s isticanjem ugroenosti jednog naroda u BiH, vie njih (49%) je podralo prisustvo ove konkretne tvrdnje u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH. Istovremeno, s prisustvom ove tvrdnje se ne slae 68% roditelja Bonjaka i 67% roditelja Srba. Roditelji hrvatske nacionalnosti koji se slau s prisustvom ovog primjera ee su oni sa veim stepenom nacionalne vezanosti.
3. Multikulturalnost BiH treba prezentovati kao prednost i vrijednost. 4. Pozitivne vrijednosti i osobine treba predstavljati kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte. 5. Historijski razvoj BiH treba obraivati uz isticanje doprinosa svih naroda. 6. Grupni identitet je potrebno razvijati na principima inkluzivnosti. Najvei broj svih ispitanika podrava ove aspekte i zalae se za njihovo provoenje u obrazovnoj praksi. Iako podaci govore o neravnomjernoj podrci aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu na razliitim podrujima u BiH, na svakom podruju se najvei dio ispitanika slae sa zakonskim odredbama i podrava njihovu primjenu u bh. kolama, ali je primjetna nemala protivrjenost izmeu stavova ispitanika o optim principima i stavova o konkretnim primjerima. Istovremeno, skoro polovina ispitanika ocjenjuje da je obrazovni sistem u BiH usmjeren na izuavanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda - u
Zakljuak
Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu definisano je kroz slijedee aspekte za potrebe ovog istraivanja: 1. Kulturni identitet, jezik i tradicija svih naroda u Bosni i Hercegovini jednako su dobri i vrijedni. 2. U nastavi treba da budu zastupljeni sadraji koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH.
Pa to je naslijeeno od Miloevia, koji je godinama tezu o ugroenosti najbrojnijeg naroda doveo do te mjere da taj isti narod krene na ostale. Valjda su zato sad svi ugroeni, to je glupost koja nekome pae. Da, znai, od malih nogu djetetu puni mozak da je ugroen i da e uvijek biti ugroen. I im se neko osjea ugroenim, on e eljeti da se oslobodi lanaca. I ta? U njemu se stvara agresivnost. Znai, to je isto ciljano i usmjereno ka tome da stvarno, kad jednog dana to dijete odraste, shvati da mora da se brani od neega. (roditelj iz Sarajeva)
59

tom smislu jednonacionalan, pri emu vei dio njih ima negativan odnos prema ovakvoj obrazovnoj orijentaciji. U skladu s ovim, manje od polovine ispitanika smatra da u koli uenici dobivaju dovoljno znanja o drugim narodima u BiH. Bitno je naglasiti da petina uenika smatra kako obrazovni sistem ne obezbjeuje znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji drugih naroda koja odgovaraju principima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu, nego druge uglavnom predstavlja u negativnom kontekstu, pri emu se misli ne samo na konkretne sadraje ve i na pristup nastavnika ovim temama. U principu, ispitanici iz Distrikta Brko pozitivnije od ostalih procjenjuju zastupljenost sadraja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda u BiH, slijede ispitanici s bonjakog, dok ispitanici sa srpskog i hrvatskog veinskog podruja ee istiu da obrazovni sistem ne uvaava u dovoljnoj mjeri potrebe uenika i roditelja razliitih nacionalnosti. Manjine ee smatraju da je sistem jednonacionalan i ee imaju negativan odnos prema ovoj orijentaciji. S obzirom da je obrazovni sistem ocijenjen kao usmjeren na jedan narod, pri emu je to najee veinski narod, oekivan je rezultat da roditelji manjine ee navode da njihova djeca ne dobivaju dovoljno znanja o narodu kojem pripadaju. Mada nema znaajne razlike u procjeni znanja koje njihova djeca dobivaju o drugima meu roditeljima koji pripadaju veinskom i manjinskom narodu, ova je razlika prisutna kod uenika. Razlike izmeu ispitanika koji na odreenom podruju predstavljaju veinski ili manjinski narod prisutne su kod prvog, drugog i estog aspekta. Tako uenici i roditelji koji na hrvatskom i srpskom veinskom podruju pripadaju veinskom narodu ee od manjina smatraju da sadanji bh. obrazovni sistem poduava da su kulturni identitet, jezik i tradicija svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni, te rjee od manjina navode da sadraja koji podstiu razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH treba u nastavi biti vie nego do sada. Pored toga, ispitanici hrvatske nacionalnosti sa hrvatskog
60
veinskog podruja ee od manjina nalaze da je opravdano da se u udbenicima potencira ugroenost jednog naroda. Nalazi pokazuju da podrku pojedinim aspektima obrazovanja za ivot u multikulturnom drutvu rjee pruaju ispitanici koji imaju vei stepen nacionalne vezanosti. Ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj iskljuive nacionalne vezanosti ee smatraju da raznolikost naroda, kultura i religija u BiH treba u kolama tretirati kao nedostatak i potencijalni uzrok problema. Takoer, ispitanici koji imaju razvijeniji osjeaj odanosti naciji, izraene nacionalne pripadnosti i iskljuive nacionalne vezanosti, ee se slau s prisustvom sadraja koji potenciraju doprinos i ugroenost jednog naroda u bh. udbenicima. Dobiveni podaci, pored nesumnjive podrke zakonom propisanim odredbama, ukazuju i na to da roditelji imaju dvostruka mjerila kada se odreuju prema optim aspektima ovog obrazovnog principa i kada procjenjuju konkretne sadraje koji se tiu naroda kojem pripadaju/drugih naroda u BiH: mada je samo mali dio svih roditelja odgovorio da se, uopteno govorei, slae da se u udbenicima istie vei doprinos jednog naroda, dalja analiza pokazuje da imaju neto drugaije miljenje kada je rije o konkretnom primjeru isticanja veeg doprinosa naroda kojem oni pripadaju/drugih naroda u BiH. Naime, s tim da tvrdnja Geoprostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa sve do unazad tridesetak godina bio je naseljen veinskim srpskim stanovnitvom stoji u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH sloilo se 52% ispitanika srpske nacionalnosti, mada je na optem pitanju samo njih 9% navelo da se slae da se u udbenicima istie vei doprinos jednog naroda. Nadalje, 67% roditelja bonjake nacionalnosti podrava prisustvo tvrdnje Muslimani su starosjedioci ove zemlje i oni su stoljeima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja njenog razaranja, a samo 8% ih je dalo podrku optoj praksi ovog tipa. A kada je rije o tvrdnji Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti, s njenom zastupljenou se slae 65% roditelja Hrvata - 14% njih na optem pitanju.
3. Princip: Obrazovanje za ivot u drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava
Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju (lan 3.) propisuje da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja u BiH promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda te priprema svake osobe za ivot u drutvu koje se temelji na principima demokratije i vladavine prava. Istraivanjem su ispitani stavovi roditelja i uenika o prihvatljivosti ovog principa, kao i o njegovoj prisutnosti u aktuelnoj obrazovnoj praksi. Pri tome je teite stavljeno na sljedee aspekte: - NPP i udbenici su koncipirani na nain koji podstie kritiko miljenje i ostavlja uenicima mogunost da sami donose zakljuke u vezi s prezentovanim sadrajima. - U nastavnom procesu se razvija stav da su razlike u miljenjima poeljne. - Obrazovni sadraji ne podravaju stereotipne prezentacije pojedinih grupa. - Obrazovanje podstie razumijevanje i potovanje individualnog i kolektivnog principa. smatraju da su NPP i udbenici (u potpunosti i donekle) koncipirani tako da podstiu kritiko miljenje i ostavljaju uenicima mogunost da sami donesu zakljuak u vezi s prezentovanim sadrajem, dok uenici koji rade po hrvatskom NPP ee od ostalih misle da NPP i udbenici uopte nisu tako postavljeni. Uenici koji rade po srpskom NPP ee od ostalih procjenjuju da je ovakva koncepcija u trenutnim NPP i udbenicima zastupljena u maloj mjeri. (Pogledati Grafik 29)
Grafik 29. Da li su nastavni planovi, programi i udbenici koncipirani na nain koji podstie kritiko razmiljanje i ostavlja uenicima mogunost da sami donesu zakljuak u vezi s prezentovanim sadrajem?
3.1. Podsticanje kritikog miljenja

Iako je jedan od ciljeva reforme opteg obrazovanja u BiH bio uvoenje sadraja i metoda koji podstiu kritiko miljenje, debatu i dijalog, tek 37% anketiranih uenika procjenjuje da su NPP i udbenici po kojima oni ue (u potpunosti i donekle) koncipirani na taj nain, s tim da samo 5% njih navodi da su oni u potpunosti ovako postavljeni. Nasuprot tome, skoro polovina uenika (48%) navodi da ovakvog pristupa u bh. obrazovanju ima vrlo malo ili nema uopte. Uenici koji nastavu pohaaju po bosanskom NPP ee od ostalih
Kako bismo utvrdili ueniki stav o potrebi razvijanja pozitivnog odnosa prema razlikama u miljenju, pitali smo uenike na koji nain bi se one trebale prezentovati u kolama i ponudili smo sljedee odgovore: razlike u miljenju su poeljne, razlike u miljenju su prihvatljive, razlike u miljenju su nepoeljne jer se negativno odraavaju na nacionalno jedinstvo, razlike u miljenju su inae nepoeljne. Dobiveni podaci govore u prilog potrebe vee zastupljenosti sadraja koji su usmjereni na razvoj kritikog miljenja. Tako 43% uenika smatra da u kolama
61

Grafik 30. Smatra li da bi se u kolama trebalo poduavati da su...?
treba poduavati da su razlike u miljenju poeljne, a 41% njih da su razlike u miljenju prihvatljive. Za odgovor da se treba poduavati da su razlike u miljenju nepoeljne jer se negativno odraavaju na nacionalno jedinstvo opredijelilo se samo 9% uenika, dok je dodatnih 3% smatralo da u koli treba poduavati da su razlike u miljenju inae nepoeljne. (Pogledati Grafik 30)
Uenici u Bosni i Hercegovini, bez obzira po kojem NPP rade, imaju sline stavove o tretiranju razlika u miljenju kroz nastavni proces. Meutim, razlike su prisutne kod uenika s razliitim oblicima nacionalne vezanosti. Tako uenici koji imaju razvijeniji osjeaj kozmopolitizma ee smatraju da su razlike u miljenju poeljne, dok uenici s razvijenim osjeajem iskljuive nacionalne vezanosti ee smatraju da su razlike u miljenju nepoeljne.
3.2. Stereotipno predstavljanje nas i drugih

Stereotipi su u udbenicima zato da kad dijete to proita, sutra bude dobar Bonjak, Srbin ili Hrvat, znate. Neki obrazovni umovi kau da dijete treba do 14. godine usmjeriti kako valja, a nakon toga uzmi ga i radi s njim ta hoe. Treba mu isprati mozak i rei: to je tako i ne moe se misliti drugaije. (roditelj iz Sarajeva)
Tabela 6a. Autostereotipi u udbenicima u BiH
AUTOSTEREOTIPI
Bosanski NPP Panbosanska orijentacija47 Bonjaci su narod koji najvie zastupa ideju o integralnom bosanskom identitetu. Hrvatski NPP Pravo na dravu Sve dominantne politike opcije Hrvata kroz historiju bile su izraz jedne kljune tenje - tenje za vlastitom dravom. Prvobitnost Hrvatski identitet je najstariji i najdue prisutan na prostorima BiH. Heroizam Mi smo mali narod koji postaje velik po svojoj slobodoljubivosti, nepokorivosti i heroizmu. Muenitvo Srpski narod utjelovljuje hristovski princip rtve - dio toga je i stalno nerazumijevanje od strane drugih. Progresivnost Srbi su narod koji je uvijek bio prvi i progresivan - a drugi to ne priznaju. Srpski NPP
47
U izvornoj studiji koriten je naziv pan-nacionalizam (pannationalism).
Ravnopravnost Bonjaci stalno moraju da dokazuju legitimnost vlastitog identiteta sebi i drugima. Humanizam Bonjake odlikuje uzviena moralnost jedna od njenih najbitnijih manifestacija je naa pasivna patnja u razliitim historijskim periodima.
Politika superiornost Hrvati su narod koji je kroz historiju uvijek jasno definisao svoje strateke ciljeve i interese i pravovremeno djelovao na realizaciji istih.
62
U studiji o nainu prezentovanja historijskih sadraja u udbenicima u BiH pod nazivom Nepodudarne prie, usaglaeni stavovi Pilvi Torsti48 je, unutar teorijskog okvira zasnovanog na tezi o drutvenom i historijskom konstruktivizmu, utvrdila postojanje stereotipnih predstavljanja konstitutivnih bh. naroda u udbenicima historije. Torsti je takoer definisala specifine auto- i hetero- stereotipe koji su prisutni u udbenicima i ukazala na to da oni, s jedne strane, pomau izgradnju nacionalne svijesti o nama, a s druge strane, odravaju i opravdavaju postojanje neprijateljskih stavova prema drugima. Za potrebe ovog istraivanja preuzeta je i adaptirana Torstijina kategorizacija stereotipa. S obzirom da je Analiza sadraja udbenika raena paralelno s ovim istraivanjem, iz preliminarnih nalaza su preuzeti dijelovi udbenika (pasusi, reenice) koji su primjeri stereotipnih predstavljanja nas i drugih.49 Oni su onda uvrteni u Upitnik za uenike s namjerom da se utvrdi njihov odnos prema prisustvu ovih sadraja u bh. udbenicima.
U Tabelama 6a i 6b je dat adaptiran shematski prikaz stereotipnog predstavljanja nas i drugih u udbenicima nacionalne grupe predmeta, tj. u razliitim nastavnim planovima i programima: bosanskom, hrvatskom i srpskom. U istraivanju su ispitivani stavovi uenika prema prisustvu autostereotipa u udbenicima. Za potrebe ovog istraivanja, a s obzirom na limitiran prostor izabran je po jedan autostereotip iz svakog od tri NPP: Panbosanska orijentacija iz bosanskog, Pravo na dravu iz hrvatskog, i Muenitvo iz srpskog NPP. Panbosanska orijentacija Ovaj autostereotip podrazumijeva vienje Bonjaka kao naroda koji najvie zastupa ideju o integralnom bosanskom identitetu. Pritom se bosanski identitet poistovjeuje s idejom o vie nacija izmeu kojih nema konkurencije. Tvrdnja kojom se provjerava prisustvo ovog autostereotipa preuzeta je iz udbenika historije za I razred gimnazije50 i glasila je:
48
Torsti (2003).
49
Zbog limitiranog prostora i obimnosti istraivanja nismo mogli uvrstiti primjere za sve stereotipe.
50
Forni, Daguda i Zaimovi (2003:67).
Bosanski NPP Beznaajnost drugih Historijska deavanja na ovim prostorima prezentuju se iz ugla bosanskog i bonjakog naroda. Pritom bosanski ugao pokriva i srpski i hrvatski ugao, bez njihovog jasnog diferenciranja. Prezentacije drugih naroda su sporadine Prisustvo i uloga drugih naroda je sporadina - rijetko se pominju. Patnja Bonjaka se opisuje u smislu trpljenja nepravde, uz implikaciju da patnju nanose drugi.
HETEROSTEREOTIPI Hrvatski NPP

Neprijateljstvo Drugi se vide kao izrazito nenaklonjeni, pa i antagonistini prema hrvatskom nacionalnom projektu.
Srpski NPP Okrutnost Drugi su kroz historiju kontinuirano i izrazito okrutno postupali prema srpskom narodu.
Tabela 6b. Heterostereotipi u udbenicima u BiH
Povlaten poloaj drugih Drugi se predstavljaju kao privilegovani - oni su sistemski preferirani u raspodjeli drutvenih dobara i uloga. Drugi su kolonizatori.
Neprijateljstvo S obzirom na intenzitet i uestalost nepravednog odnosa, oito je da su drugi neprijateljski nastrojeni prema nama.
Nepouzdanost Drugi se vide kao izdajnici koji su prelazili na neprijateljsku stranu u razliitim historijskim dogaanjima. Drugi su kvislinzi.
63

Danas su rijetka mjesta u svijetu kao to je BiH u kojoj se susreu tri svjetske religije. Glavni grad BiH Sarajevo danas nazivaju Jeruzalemom Evrope. Rezultati pokazuju da se 48% uenika koji rade po bosanskom NPP slae s prisustvom navedene tvrdnje u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH, to je znaajno vie u odnosu na uenike koji rade po srpskom (30%) i hrvatskom (35%) NPP. Jedina razlika u podravanju ove tvrdnje izmeu uenika razliitih nacionalnosti koji nastavu pohaaju po istom NPP jeste u tome to uenici bonjake nacionalnosti koji rade po srpskom NPP ee podravaju njeno prisustvo u udbenicima od svojih kolega srpske nacionalnosti. Moe se zakljuiti da je ovaj stereotip u dobroj mjeri prisutan kod uenika koji rade po razliitim NPP. Mogui razlog za ovo je inkluzivni karakter stereotipa koji promovie multikulturalnost kao jednu od temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, za koju veina svih uenika smatra da je u kolama treba prezentovati kao prednost. Pravo na dravu Ovo je hrvatski autosterotip kojim se postupci i dominantna politika orijentacija hrvatskog naroda svode i objanjavaju prije svega tenjom za nepravedno negiranom dravom. Ovaj stereotip naglaava vanost nezavisne drave za Hrvate, pri emu se sve dominantne politike opcije Hrvata kroz historiju reduktivno tumae jednim kljunim faktorom - tenjom za vlastitom dravom. Tvrdnja kojom je provjeravano prisustvo ovog autostereotipa preuzeta je iz udbenika Moj zemljopis 851 i glasila je: Bh. Ustavom utemeljena su dva entiteta (dravne zajednice): FBiH i RS. Dakle, tri konstitutivna i ravnopravna naroda ive u dva entiteta. Tko je u BiH ostao kratkih rukava nije vam teko zakljuiti! I bez toga je BiH nefunkcionalna dravna zajednica. Ovaj stereotip je najprisutniji kod uenika koji rade po hrvatskom NPP (46%). Meutim, znaajan dio uenika koji rade po bosanskom (39%) i srpskom (28%) NPP takoer se sloio s ovom tvrdnjom. Razlika izmeu
64
uenika razliitih nacionalnosti koji nastavu prate po istom NPP prisutna je utoliko to uenici hrvatske nacionalnosti koji rade po hrvatskom NPP ee od svojih kolega bonjake i srpske nacionalnosti podravaju njeno prisustvo u bh. udbenicima. Muenitvo Ovaj autostereotip odraava vienje Srba kao naroda koji je, i pored toga to je stalno suoen s nerazumijevanjem i nekorektnim tretmanom od strane drugih, spreman da se rtvuje za vie ciljeve. Tvrdnja je preuzeta iz udbenika Istorije za 9. razred osnovne kole52 i glasila je: Narodi BiH su u I svjetskom ratu proli kroz sve nedae i nesree koje donosi rat. Srpski narod je bio u najteem poloaju. Optuivan je za sarajevski atentat i zbog toga bio izloen nevienom teroru. S ovom tvrdnjom se slae 53% uenika koji rade po srpskom NPP, kao i 21% uenika koji rade po bosanskom i 14% uenika koji rade po hrvatskom NPP. Bez obzira po kojem NPP pohaaju nastavu, uenici srpske nacionalnosti ee od svojih kolega bonjake i hrvatske nacionalnosti podravaju prisustvo ove tvrdnje u bh. udbenicima. U istraivanju prisustva heterostereotipa u uenikim stavovima izabrani su sljedei: Neznaajnost drugih iz bosanskog NPP, Povlaten poloaj drugih iz hrvatskog NPP i Nepouzdanost iz srpskog NPP. Beznaajnost drugih Heterostereotipi kod Bonjaka zasnovani su na vienju drugih kao historijski neznaajnih. Njihovo pominjanje je relativno rijetko, sporadino i indirektno - kroz opis patnje koju su Bonjacima prouzrokovali. Poto se radi o odsustvu drugih a ne o njihovom negativnom tretmanu, nije bilo mogue pomou tvrdnji izvaenih iz udbenika provjeriti prisustvo ovog stereotipa kod ispitanika. Povlaten poloaj drugih U okviru ovog stereotipa drugi se predstavljaju kao privilegovani - sistemski su preferirani u raspodjeli
51
Markoti i Markoti (2005:88). Peji (2005:65).
52
raspoloivih drutvenih dobara i socijalnih uloga. Iz ovoga proizlazi da nacionalna i graanska prava Hrvati mogu realizovati jedino u okviru vlastite, hrvatske drave. Tvrdnja za ovaj stereotip preuzeta je iz udbenika Povijest za 8. razred srednje kole53 i glasila je: Sve bitne odluke u Jugoslaviji su se donosile u dravnom sreditu i republike su ih morale provoditi. U Hrvatskoj je bila vrlo izraena povlatenost Srba, koji su kao lanovi Partije dolazili na mnoga odgovorna mjesta i poloaje i na razliite naine su guili iskazivanje hrvatskih nacionalnih osjeanja. Neto vie od treine uenika koji rade po hrvatskom NPP (34%) slae se s navedenom tvrdnjom. Znaajno je manji procenat uenika koji rade po bosanskom (17%) i srpskom (14%) NPP, a koji se slau s navedenom tvrdnjom. Razlike izmeu uenika razliitih nacionalnosti koji nastavu prate po istom NPP postoje utoliko to uenici hrvatske nacionalnosti koji rade po hrvatskom NPP ee od svojih kolega bonjake i srpske nacionalnosti podravaju prisustvo ove tvrdnje u bh. udbenicima. Nepouzdanost U okviru ovog stereotipa drugi su vide kao nepouzdani - oni su izdajnici koji su u razliitim historijskim dogaanjima prelazili na neprijateljsku stranu i, prema tome, na njih se ne moe osloniti. Tvrdnja je preuzeta iz udbenika Istorija za 9. razred osnovne kole54 i glasila je: Njemake jedinice su ule u Zagreb 10. aprila 1941. godine. Zagrepani su ih doekali s cvijeem i astili raznim akonijama. Za srpski i miroljubivi jugoslovenski narod to je bio poetak patnji, stradanja i genocida.
S ovom tvrdnjom se sloilo 46% uenika koji rade po srpskom NPP, te 17% uenika koji rade po hrvatskom i 16% uenika koji rade po bosanskom NPP. Uenici srpske nacionalnosti koji rade po srpskom i hrvatskom NPP ee su od uenika bonjake i hrvatske nacionalnosti podrali prisustvo ove tvrdnje u udbenicima.
3.3. Principi individualnog i kolektivnog u udbenicima

Kako bismo dobili miljenje o poeljnom nainu tretiranja principa individualnog i kolektivnog u udbenicima, ispitanike smo pitali kako treba da budu koncipirani NPP i udbenici koji se koriste u kolama u BiH. Rezultati pokazuju da je svijest o potrebi potenciranja individualnog i graanskog principa relativno niska. Naime, najvei broj ispitanika (njih 71%) miljenja je da se u nastavnim planovima, programima i udbenicima treba podjednako isticati vanost graanina pojedinca u drutvu kao i vanost pripadnosti odreenom narodu ili vjeroispovijesti. Manji dio njih (18%) smatra da treba naglaavati vanost graanina pojedinca u drutvu, dok manje od desetine njih smatra da NPP i udbenike treba koncipirati tako da naglaavaju vanost pripadnosti odreenom narodu i/ili vjeroispovijesti. Pri tome, stav da je potrebno isticati vanost individualnog prisutniji je kod roditelja nego kod uenika. (Pogledati Tabelu 7) Stav da je potrebno podjednako isticati i vanost graanina pojedinca i vanost pripadnosti odreenom narodu je najzastupljeniji i kod uenika i kod roditelja na svim veinskim podrujima, i kod uenika iz
Roditelji N % 215 20,75 104 695 17 5 10,04 67,08 1,64 0,49 N 158 79 763 16 4 Uenici % 15,49 7,75 74,80 1,57 0,39 Tabela 7. Odnos ispitanika prema individualnom i kolektivnom u bh. NPP i udbenicima
53
Matkovi, Golua i arac (2005:108).
54
Peji (2005:122).
DA LI NPP I UDBENICI KOJI SE KORISTE U KOLAMA TREBA DA... Naglaavaju vanost graanina pojedinca u drutvu Naglaavaju vanost pripadnosti odreenom narodu i/ili konfesiji Podjednako istiu vanost i jednog i drugog Ne zna Ne eli odgovoriti
TOTAL
1.036
100
1020
100
65

Distrikta Brko, dok roditelji iz Distrikta Brko najee misle da NPP trebaju trebaju da istiu vanost graanina pojedinca u drutvu. Isti stav ee zastupaju roditelji sa bonjakog podruja od onih naseljenih na hrvatskom veinskom podruju, kao i uenici iz Distrikta i sa bonjakog veinskog podruja od onih naseljenih na podruju sa hrvatskom veinom. Miljenje da bi NPP i udbenici trebali da naglaavaju vanost pripadnosti odreenom narodu i/ili konfesiji rjee od ostalih podravaju roditelji koji ive na srpskom veinskom podruju, to rjee ine i uenici sa ovog veinskog podruja nego uenici sa bonjakog i hrvatskog veinskog podruja (Pogledati Grafik 31).
Grafik 31. Smatrate li da nastavni planovi, programi i udbenici koji se koriste u kolama u BiH trebaju da:
3.3.1. Prezentovanje vrijednosti kolektivnog u udbenicima U toku priprema za istraivanje uoili smo da se u nekim udbenicima u BiH vrijednosti kao to su narod, drava ili vjera prezentuju kao najvie postignue ljudske drutvene egzistencije. Vrijednostima koje dijeli cijeli kolektiv dat je primat u odnosu na linost pojedinca, na ostvarenje njegovih potencijala i potivanje linog integriteta. Svi drugi elementi identiteta pojedinca smatraju se nevanim i podreeni su njegovom kolektivnom identitetu. U Upitniku za roditelje navedene su dvije tvrdnje iz udbenika koje ilustruju ovakav pristup s namjerom da se utvrdi odnos roditelja prema njihovom prisustvu u bh. udbenicima. Prva od njih je preuzeta iz udbenika Moj zemljopis 855 i ona je bila primjer za prezentovanje drutvenih institucija, pojmova i vrijednosti (drava, nacija, demokratija, ljudska prava, sloboda i sl.) kao da su apsolutni, konstantni i neupitni entiteti: Narod i drava su najvea dostignua ljudskog duha. S tim da se navedena tvrdnja nalazi u udbenicima iz kojih ue djeca u Bosni i Hercegovini slae se 63% anketiranih roditelja. Roditelji koji podravaju prisustvo ove tvrdnje u udbenicima ee su bonjake i hrvatske nacionalnosti (66% njih), ali se i 56% roditelja srpske nacionalnosti slae s njenim prisustvom. Druga tvrdnja, preuzeta iz istog udbenika,56 predstavlja primjer naglaavanja religijskog identiteta do te mjere da se on predstavlja kao univerzalnost koja je svojstvena ovjeanstvu uopte: Vjera je stoljetna i vrhovna inspiracija ovjeka. Nju ne ine samo bogomolje. Ona je ukupnost naeg duhovnog prostora - naina miljenja, ponaanja, postupanja i ivljenja. S tim da se navedena tvrdnja treba nalaziti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH slae se 78% anketiranih roditelja. Roditelji koji podravaju prisustvo
Uenici na fokus grupama u Sarajevu su sljedeim primjerima ilustrovali odnos prema principima individualnog i kolektivnog u nastavi u bh. kolama: Udbenici esto podstiu da se na osobu ne gleda kao na pojedinca ve uzimaju grupu i svrstavaju ga u neku od njih, u grupu kojoj moda sam ne eli da pripada, ali je samim svojim imenom i prezimenom svrstan u tu grupu, htio to ili ne... Dakle, ako si ti neko ko je pripadnik srpskog naroda, ti se odmah smatra Srbinom koji je sudjelovao u ovom ratu i odmah te stavljaju u taj neki negativni kontekst. Iako si ti ivio ovdje, dakle, bio u tom ratu u Sarajevu, ak i ako si izgubio nekoga, oni tebe odmah stavljaju u negativni kontekst.
55
Markoti i Markoti (2005:51) Markoti i Markoti (2005:87)
56
66
ove tvrdnje u udbenicima najee su hrvatske nacionalnosti (83% njih), ali se i veina roditelja bonjake i srpske nacionalnosti slae s njenim prisustvom (77% i i 74%). 3.3.2. Prisustvo sadraja vezanih za oruane sukobe i ratove uopte U analizi sadraja je utvreno da veliki prostor u udbenicima historije zauzimaju oruani sukobi i ratovi uopte, to kod uenika stvara percepciju o njihovoj neumitnosti. Osim toga, u udbenicima se esto kao kljuni kriterij za patriotizam uzima spremnost da se umre za vlastitu zemlju ili narod. Podaci dobiveni u ovom Istraivanju su u skladu s nalazima analize sadraja - veina svih uenika (71%) smatra da se pri izuavanju nacionalne i svjetske historije u udbenicima u BiH previe naglaavaju oruani sukobi i ratovi uopte. Ovaj stav prisutniji je kod uenika koji pohaaju nastavu po bosanskom i po srpskom NPP nego kod uenika koji rade po hrvatskom NPP. Takoer, uenici pripadnici manjina na odreenom podruju ee od uenika pripadnika veinskog naroda smatraju da se oruanim sukobima i ratovima daje prevelika panja u udbenicima. (Pogledati Grafik 32)
Grafik 32. Smatra li da se pri izuavanju nacionalne i svjetske historije previe naglaavaju oruani sukobi i ratovi uopte?
Zanimljivo je da je ovo jedan od rijetkih sluajeva gdje se pojavljuju razlike u stavovima uenika i uenica: one ee smatraju da se oruani sukobi i ratovi uopte previe naglaavaju pri izuavanju nacionalne i svjetske historije. Roditelje smo dodatno pitali da li je opravdano veliki prostor u udbenicima historije posveivati oruanim sukobima. Polovina roditelja (55%) smatrala je da ovakva koncepcija udbenika historije nije uopte opravdana ili da je opravdana u manjoj mjeri, dok je treina (36%) roditelja ocijenila da je (u potpunosti i donekle) opravdano u nastavi historije veliki prostor posveivati oruanim sukobima i ratovima uopte. Roditelji iz Distrikta Brko ee podravaju veliku zastupljenost oruanih sukoba i ratova uopte u udbenicima historije nego roditelji s drugih podruja, a naroito sa srpskog veinskog podruja. Roditelji koji pripadaju veinskom narodu ovo podravaju u neto veem broju nego onih iz manjinskih naroda na odreenom podruju. (Pogledati Grafik 33)
Grafik 33. U udbenicima nacionalne i svjetske historije veliki prostor zauzimaju oruani sukobi i ratovi uopte. U kojoj mjeri smatrate da je to opravdano?
Pored pitanja koje se odnosilo na stav roditelja o zastupljenosti sadraja vezanih za oruane sukobe, pomou tvrdnji provjerili smo i stav roditelja o nainu na koji se rat i oruani sukobi tretiraju u udbenicima. Tvrdnje su se odnosile na naglaavanje neumitnosti ratova uopte, na opravdanost rata
67

kao sredstva za ostvarenje nacionalnih interesa, glorifikaciju nasilja i spremnosti da se umre za vlastitu zemlju i muenitva kao kljunog kriterija za patriotizam: U periodu od 1992. do 1995. na bosanskohercegovakom geoprostoru voen je rat kao sredstvo za ostvarenje nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Gnjato, Gri, Mari i Rakita (2005:17) Srbi u BiH su se herojski izborili za svoj entitet Republiku Srpsku. Srbi u Hrvatskoj nisu uspjeli da odbrane Republiku Srpsku Krajinu i 1995. godine su veinom prognani sa svojih ognjita. Mihalji (2003:238) U naoj ponosnoj domovini BiH je bilo mnogo boraca koji su vlastitim ivotom potvrdili veliinu i istinitost svoga ehadeta. I danas su Bonjaci spremni na tu potvrdu ehadeta, ako zatreba, braniti vjeru i domovinu. Omerdi i Kalajdisalihovi (2005:9) S tim da se prva navedena tvrdnja nalazi u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH sloilo se 59% anketiranih roditelja, dok se sa prisustvom druge i tree tvrdnje sloila po treina njih. Prisustvo prve tvrdnje, koja je generalnog karaktera, u principu podravaju roditelji svih nacionalnosti, to s naredne dvije tvrdnje, koje odnos prema ratu dovode u vezu s jednim od bh. naroda, nije sluaj. Tako su roditelji koji podravaju prisustvo druge tvrdnje u udbenicima uglavnom srpske nacionalnosti (68% njih), i ee su to roditelji s veim stepenom nacionalne vezanosti. Nasuprot tome, veina roditelja bonjake (71%) i hrvatske nacionalnosti (60%) protivi se njenom prisustvu u udbenicima. Bitno je naglasiti da se Hrvati ipak znaajno manje protive prisustvu ove tvrdnje nego Bonjaci. Roditelji koji podravaju prisustvo tree tvrdnje u udbenicima uglavnom su bonjake nacionalnosti (57% njih) i ee su to roditelji s veim stepenom na68
cionalne vezanosti. Najvie roditelja iz skupine srpske nacionalnosti (52%), a onda i hrvatske (45%), protivi se prisustvu ove tvrdnje u udbenicima.
Zakljuak
Iako je jedan od ciljeva reforme opteg obrazovanja u BiH bio uvoenje sadraja i metoda koji podstiu kritiko miljenje, debatu i dijalog, tek 37% anketiranih uenika procjenjuje da su NPP i udbenici po kojima oni ue koncipirani na ovaj nain. U prilog tome govore i rezultati koji ukazuju na prisustvo stereotipa kako u sadraju udbenika tako i u uenikim stavovima, na relativno nisku svijest o potrebi potenciranja individualnog - graanskog principa, te na odnos uenika prema tretiranju razlika u miljenju kroz nastavne sadraje. Uenici koji rade po hrvatskom NPP ee od ostalih misle da NPP i udbenici uopte nisu koncipirani tako da podstiu kritiko miljenje i ostavljaju uenicima mogunost da sami donose zakljuke u vezi s prezentovanim sadrajem, dok uenici koji nastavu pohaaju po bosanskom NPP ee od ostalih smatraju da su NPP i udbenici postavljeni tako da podstiu kritiko miljenje. Nasuprot tome, nema znaajnih razlika u miljenju uenika koji rade po razliitim NPP o poeljnom nainu tretiranja razlika u miljenju: 43% uenika smatra da u kolama treba poduavati da su razlike u miljenju poeljne, 41% njih da su razlike u miljenju prihvatljive, a 12% da su razlike u miljenju nepoeljne. Kod ispitanika na svim veinskim podrujima najzastupljeniji je stav da je potrebno podjednako isticati i vanost graanina pojedinca i vanost pripadnosti odreenom narodu, a jedino roditelji iz Distrikta Brko u najveem broju sluajeva uviaju da je potrebno isticati vanost graanina pojedinca. Na ostalim podrujima je ovaj stav prisutan u manjoj mjeri (izmeu 11% i 23%). I uenici i roditelji se slau da se sadrajima koji se odnose na oruane sukobe i ratove uopte pri izuavanju nacionalne i svjetske historije daje veliki
prostor u udbenicima. Istovremeno, rezultati vezeni za konkretne primjere predstavljanja historije kao niza sukoba kojim se ostvaruju interesi odreenih grupa u pojedinim historijskim periodima pokazuju da je svijest o krajnjoj konsekvenci ovakvog prezentovanja historije - pruanje legitimiteta za upotrebu oruja - relativno niska. Razlike u miljenju ispitanika koji pripadanju manjinskom ili veinskom narodu na odreenom podruju prisutne su samo utoliko to su uenici i roditelji manjine kritiniji prema prisustvu sadraja koji se odnose na oruane sukobe i ratove uopte u bh. udbenicima. Dobiveni podaci ukazuju i na to da su i auto i heterostereotipi o vlastitom narodu u principu prisutniji kod onih uenika koji su veina i koji pohaaju nastavu po svom NPP. Uenici pripadnici manjina koji nastavu pohaaju po veinskom NPP imaju manje prisutne stereotipe o vlastitom narodu i vie podravaju pojedine stereotipe veinskog naroda nego njihovi sunarodnjaci koji su u poloaju veine. Iz ovoga moemo zakljuiti da je uticaj udbenika u formiranju stereotipnog predstavljanja nas i drugih znaajan, ne umanjujui pritom uticaj koji ostvaruju mediji, porodica i okolina uopte. Prisustvo stereotipa u udbenicima i uenikim stavovima je u direktnoj koliziji sa zakonskim odredbama koje zagovaraju podsticanje analitikih i interpretativnih vjetina kod uenika, multiperspektivan pristup u izuavanju historijskih dogaaja i pripremu pojedinca za ivot u pluralistikom drutvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine prava. Ovo je posebno opasno u drutvu kakvo je bosanskohercegovako danas, jer razlikovanje nas od njih kroz usvajanje stereotipnih slika o historijskoj ulozi, politikim opredjeljenjima, te generalno poloaju grupe u viem poretku stvari, pomae proces diferencijacije konstitutivnih naroda u BiH. Stereotipno gledati na karakteristike pojedinih naroda, izmeu ostalog, znai tvrditi da se nae i njihove karakteristike znaajno ili ak potpuno razlikuju, odnosno da meu njima nema preklapanja,57 a pri tome implicitno ili eksplicitno degradirati druge u poreenju s nama.
Nudei gotov kategorijalni aparat za razumijevanje sebe i drugih, i podstiui uenike na poistovjeivanje s kolektivnim vrijednostima i normama, stereotipi jo slue za opravdavanje postupaka vlastite grupe te stvaranje i ouvanje nekritiki pozitivne slike o vlastitom narodu. S obzirom na navedeno, prisustvo stereotipa u udbenicima i uenikim stavovima predstavlja vano pitanje u procesu reforme obrazovnih sadraja i zahtijeva posebnu panju. Ono se u ovom istraivanju zbog ogranienog prostora nije moglo obraditi na adekvatan nain i bilo bi jako vano istraiti ga detaljno u posebnom istraivanju. Naime, ova studija ne moe ponuditi odgovor da li postoji uzrono-posljedina veza izmeu odreenih stereotipnih sadraja u udbenicima i uenikih stavova, ali su rezultati dovoljno indikativni da se zapitamo: emu obrazovanje zaista ui djecu?
57
Kecmanovi (2005).
69

4. Princip: Obezbjeenje kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije
osnovi (za koju uenici smatraju da je prisutnija) i po ekonomskoj i vjerskoj osnovi (za koje roditelji ee od uenika smatraju da su prisutne u bh. obrazovnom sistemu). (Pogledati Grafik 34) Nakon pitanja koje se odnosilo na percepciju prisustva razliitih vrsta diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu uopte, uenike i roditelje smo pitali i za primjere diskriminacije doivljene kroz dosadanje kolovanje. Pri tome smo roditelje zamolili da nam kau da li je njihovo dijete kroz dosadanje obrazovanje ikada doivjelo diskriminaciju po razliitim osnovama, a od uenika smo traili da kau da li su u toku kolovanja oni lino ili drugi uenik iz njihove kole iskusili ijednu vrstu diskriminacije. I podaci pokazuju da percepcija prisustva razliitih vrsta diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu ne korespondira s linim iskustvima doivljene diskriminacije. Naime, u odnosu na procjenu opteg prisustva diskriminacije djece u bh. kolama, mnogo rjee su navoeni pojedinani - lino doivljeni primjeri diskriminacije uenika. Rijetki roditelji koji su naveli da je njihovo dijete u okviru dosadanjeg kolovanja bilo diskriminirano najee su navodili diskriminaciju po nacionalnoj i po vjerskoj osnovi (po 5%). Neto manje roditelja reklo je da je njihovo dijete u koli bilo diskriminirano po ekonomskoj osnovi (4%), dok primjera vezanih za ostale oblike diskriminacije skoro da nije ni bilo. Isti trend je prisutan i kod uenika. Najee su navoeni sluajevi doivljene nacionalne i vjerske diskriminacije (po 12%), a slijede primjeri ekonomske diskriminacije u kolama koje uenici pohaaju ili su ih pohaali (8%).
strategiji za reformu obrazovanja ministri obrazovanja obavezali su se da e svakom djetetu obezbijediti mogunost kvalitetnog obrazovanja osloboenog politikih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda (Obeanje 1). Istraivanjem su ispitani stavovi roditelja i uenika o primjeni ovog principa u trenutnoj obrazovnoj praksi. Pri tome je teite stavljeno na utvrivanje prisustva sljedeih oblika diskriminacije: - Diskriminacija na nacionalnoj osnovi, - Diskriminacija na vjerskoj osnovi, - Diskriminacija na ekonomskoj osnovi, - Diskriminacija na politikoj i rodnoj osnovi.
Uenici i roditelji obuhvaeni Istraivanjem procjenjuju da je u okviru bh. obrazovnog sistema prisutna diskriminacija po razliitim osnovama. Pri tome, najee smatraju da se uenici diskriminiraju po nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi, dok neto manje ispitanika smatra da je u kolama prisutna diskriminacija po politikoj i rodnoj osnovi. Znaajne razlike u procjeni prisustva pojedinih obika diskriminacije izmeu uenika i roditelja postoje kod diskriminacije po spolnoj/rodnoj
Grafik 34. Smatram da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija djece po sljedeim osnovama:
70
Na fokus grupama se pokazalo da je ovu razliku osim injenice da se o prisustvu diskriminacije u bh. kolama najee zakljuuje na osnovu sekundarnih izvora (medijskih informacija, neformalnih razgovora i projekcijom procjene opte socio-ekonomske situacije u zemlji) - uzrokovala i sklonost ispitanika koji pripadaju veini na odreenom podruju da, procjenjujui prisustvo nacionalne, vjerske i politike diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu, u principu govore o poloaju pripadnika vlastitog naroda u druga dva podruja (zbog ega nisu ni mogli navesti lina iskustva vezana za dosadanje kolovanje), dok su manjine bile te koje su prvenstveno govorile o vlastitom iskustvu, ali i o tretiranju pripadnika drugih veinskih naroda na podrujima na kojima su oni u poloaju manjine. Meutim, pripadnike manjina su esto u navoenju linih iskustava sa diskriminirajuim odnosom baziranim na nacionalnoj, vjerskoj i politikoj osnovi sprjeavali strah da se progovori o vlastitom poloaju i tekoa da se sluaj uoblii u konkretan primjer. Tako su razliita iskustva sa fokus grupa na kojima su uestvovali uenici pripadnici manjinskih naroda u Vitezu, Sarajevu i Banjoj Luci. Naime, dok se u Vitezu govorilo o eksplicitnoj diskriminaciji manjinskih uenika po nacionalnoj i vjerskoj osnovi (uenici koji pohaaju nastavu po bosanskom NPP istakli su da nemaju pristup
kabinetima u koli i da su izloeni vrijeanju i provokacijama od uenika veinske nacionalnosti58), u Sarajevu su manjinski uenici opisali diskriminirajui odnos kao prevladavajue implicitan: Ne moe se rei da je neko prstom u tebe uperio. Niko ne kae: ti si ono, ti si ovo; ali osjeti se kroz priu, nekako, htio ti to ili ne, osjeti se uvrijeenim. Za razliku od prethodne dvije grupe uenika, uenici pripadnici manjinskih naroda u Banja Luci su imali vidljivu nelagodu to se uopte i nalaze u grupi u kojoj je pokrenuta takva tema i veliki strah da govore o bilo kakvom moguem prisustvu diskriminacije, tako da je razgovor sveden na nekoliko konvencionalnih izjava koje nisu sadravale nikakvo iskustvo ili stav.
58
Iako su uenici veinske nacionalnosti u Vitezu takoer govorili o vrijeanjima i provokacijama koje su dolazile od uenika pripadnika manjina.
4.1. Diskriminacija po nacionalnoj osnovi

Kao to je ve reeno, i uenici i roditelji smatraju da je diskriminacija po nacionalnoj osnovi jedan od najzastupljenijih vidova diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu. Pri tome je miljenje da nacionalne diskriminacije ima u okviru bh. obrazovnog sistema najee na hrvatskom veinskom podruju i zastupljenije je kod roditelja nego kod uenika. A prisustvo diskriminacije po nacionalnoj osnovi (kao i po svim ostalim osnovama) najrjee navode ispitanici iz Brko Distrikta.
Grafik 35. Smatrate li da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija djece po nacionalnoj osnovi?
71

Primjeri diskriminacije po nacionalnoj osnovi koje su u anketi naveli roditelji i uenici: Kamenovanje od strane hrvatske djece. (Roditelj iz Viteza) Fiziki napad prije asa vjeronauke. (Roditelj iz Banja Luke) Prijetee poruke na klupi, dobacivanje. (Roditelj iz Banja Luke) Svi su je koli zvali balinkua. (Roditelj iz Doboja) Nazivali su me prijatelji iz kole vlahinjom. (Uenica iz Bosanskog Petrovca) Bacali su mi i cijepali knjige, izazivali. (Uenica iz Banja Luke) Bila sam pretuena zbog nacije. (Uenica iz Prijedora)
Kao to se moglo i oekivati, na prisustvo nacionalne diskriminacije ee su upozoravali uenici i roditelji pripadnici manjinskih naroda nego naroda koji na odreenom podruju predstavljaju veinu. Meutim, mada je ovo opta tendencija, razlika izmeu miljenja uenika i roditelja iz manjinskih naroda i onih iz veinskih znaajna je samo na hrvatskom veinskom podruju. (Pogledati Grafik 35) Dvije kole pod jednim krovom Posebnu vrstu diskriminacije po nacionalnoj osnovi predstavlja praksa odvajanja uenika unutar iste kole u tzv. dvije kole pod jednim krovom. Radi se o kolama u kojima uenici bonjake i hrvatske nacionalnosti odvojeno pohaaju nastavu, esto su i potpuno fiziki odvojeni, nemaju zajednike vannastavne aktivnosti. Prema Izvjetaju o monitoringu implementacije Srednjorone razvojne strategije koji su sainile nevladine organizacije,59 trenutno u Bosni i Hercegovini postoji oko pedeset ovakvih kola. Ova praksa je jo prisutna iako se u Izvjetaju Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava (CESCR 2005) - tijela koje prati kako strane potpisnice, meu kojima je i naa zemlja, primjenjuju Meunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - eksplicitno kae: Komitet od BiH zahtijeva da prekine praksu rada kola koje imaju strukturu poznatu kao dvije kole pod jednim krovom, kao i izgradnju odvojenih kola za djecu koja pripadaju razliitim nacionalnim grupama. Komitet predlae da se u BiH kole ujedine, te da se nastava izvodi po jedinstvenom nastavnom
planu i programu u svim razredima, bez obzira na nacionalnu pripadnost uenika, te zahtijeva od drave da podnese izvjetaj o svim koracima koji e biti poduzeti tokom sljedeeg perioda izvjetavanja. Takoer, u zakljunom Izvjetaju Komiteta za ukidanje rasne diskriminacije (CERD) u martu 2006. godine se navodi: Komitet ozbiljno zahtijeva od BiH da, to je prije mogue, okona segregaciju u javnim kolama, to znai da ukine jednonacionalne kole i kole koje imaju strukturu poznatu kao dvije kole pod jednim krovom. Komitet predlae da odgovorni predstavnici vlasti administrativno ujedine prethodno razdvojene kole, da iz svih kola uklone jednonacionalne, ili simbole i zastave samo jedne vjere, te da primijene savremenu zajedniku jezgru nastavnog plana i programa u svim kolama na teritoriju drave, koja zadovoljava kulturne potrebe razliitih grupa naroda na teritoriju BiH. Istraivanje je pokazalo da veina anketiranih uenika ne podrava razdvajanje uenika i odvojeno pohaanje nastave unutar jedne kole. Naime, 65% njih smatra da bi uenici razliitih nacionalnosti trebalo da idu u iste razrede i da imaju zajednike sve predmete. Vei dio preostalih uenika (23%) smatra da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u iste razrede, ali da odvojeno ue predmete iz nacionalne grupe predmeta. Samo mali broj uenika smatra da bi djeca razliitih nacionalnosti trebala u toku nastave biti u potpuno odvojenim razredima (7%) (Pogledati Grafik 36). U ovoj grupi brojniji su uenici iz ruralnih podruja, uenici srpske i hrvatske nacionalnosti, i povratnici pripadnici veinskog naroda na podruju na kojem ive. Postoje razlike u odgovorima na ovo pitanje i izmeu uenika koji pohaaju nastavu po razliitim NPP. Tako uenici koji nastavu pohaaju po bosanskom NPP ee od ostalih smatraju da bez obzira na nacionalnost uenici treba da idu u iste razrede i da im svi predmeti budu zajedniki (78%). Ovaj stav je najrjee zastupljen kod uenika koji rade po hrvatskom NPP (48%).
59
ICVA (2006).
Grafik 36. Da li misli da bi uenici razliitih nacionalnosti trebalo da:
72
Takoer, podaci pokazuju da je kod uenika koji rade po hrvatskom i srpskom NPP u odnosu na uenike koji rade po bosanskom NPP prisutniji stav da djeca razliitih nacionalnosti idu u zajednike razrede, ali imaju odvojenu nastavu iz nacionalne grupe predmeta (31% i 29% naspram 16%). Kod njih je istovremeno zastupljenije i miljenje da djeca razliitih nacionalnosti nastavu pohaaju u potpuno odvojenim razredima (10% i 9% naspram 4%). (Pogledati Grafik 37) Razlike u zastupljenosti pojedinih stavova izmeu uenika koji rade po razliitim NPP su u skladu s razlikama izmeu stavova uenika koji ive na razliitim podrujima u BiH. Mada na svim podrujima prevladava stav o zajednikom obrazovanju, na podrujima sa bonjakom veinom i u Distriktu Brko veina uenika smatra da uenici razliitih nacionalnosti treba da idu u zajednike razrede i imaju zajednike sve predmete, dok se na hrvatskom i srpskom veinskom podruju dio ispitanika zalae za zajedniko kolovanje u kojem e uenici ii u iste razrede, ali odvojeno uiti predmete iz nacionalne grupe. Meutim, stav da bi djeca razliitih nacionalnosti trebala ii u iste razrede i imati zajednike sve predmete zastupa najvei broj uenika na svim podrujima. Ipak, on je u razliitoj mjeri prisutan kod uenika koji pripadaju manjinskim i veinskom narodu. Uenici manjine ga ee zastupaju od uenika koji pripadaju veinskom narodu na odreenom podruju, dok veine ee od manjina smatraju da djeca razliitih nacionalnosti trebaju ii u zajednike razrede, ali imati odvojenu nastavu iz nacionalne grupe predmeta. Pri tome je tendencija rezultata kod manjina i veina sa srpskog i hrvatskog veinskog podruja ista, ali dok manjine sa srpskog podruja znaajno ee smatraju da bi djeca razliitih nacionalnosti trebala ii u iste razrede i imati zajednike sve predmete, a veinske da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u zajednike razrede ali da imaju odvojenu nastavu iz nacionalne grupe predmeta, kao i da djeca razliitih nacionalnosti uopte ne treba da idu u iste
razrede, na hrvatskom veinskom podruju je ova razlika znaajna samo kod zastupljenosti prvog stava. Na bonjakom veinskom podruju jedina znaajna razlika tie se stava da djeca razliitih nacionalnosti uopte ne treba da idu u iste razrede, koji ee zastupaju manjine nego pripadnici veinskog naroda. (Pogledati Grafik 38)
Posebno nas je zanimao stav uenika koji ive u regionima gdje je jo uvijek prisutna praksa odvojenog kolovanja uenika razliitih nacionalnosti. Rezultati pokazuju da stav o zajednikom obrazovanju podrava veina uenika i hrvatske i bonjake nacionalnosti u kantonima u kojim je jo prisutna praksa dvije kole pod jednim krovom, a da znaajan dio njih
73

Uenici iz Viteza koji imaju iskustvo pohaanja nastave u odvojenim nacionalno jednoobraznim razredima su naglasili vanost hitnog ukidanja prakse dvije kole pod jednim krovom: To se treba to prije uraditi, jer smo mi generacija koja je donekle odvojena (zgrada kole nam je zajednika) i ako se ovako nastavi jo nekoliko godina, bojim se da e teta biti nepopravljiva.
Grafik 40. U nekim dijelovima BiH uenici razliitih nacionalnosti se odvojeno koluju. Kakav je tvoj stav u vezi s tim?
podrava potpunu integraciju u kolama. Jedini izuzetak predstavljaju uenici hrvatske nacionalnosti koji ive u dijelovima Hercegovako-neretvanskog kantona sa hrvatskom veinom - 16% njih smatra da uenici razliitih nacionalnosti ne treba da idu u iste razrede i da imaju zajednike sve predmete. Meutim, ovaj procenat nije znaajno drugaiji od procenta koju joj daju uenici hrvatske nacionalnosti u Zapadnohercegovakom i Hercegbosanskom kantonu, Bonjaci u dijelu Srednjobosanskog kantona sa bonjakom veinom, te Bonjaci i Hrvati u dijelu istog kantona sa hrvatskom veinom, to navodi na zakljuak da procenat nije rezultat vee podrke ovih uenika praksi nego vee zastupljenosti odgovora ne znam i ne elim odgovoriti. Treba svakako napomenuti da 41% Hrvata u Hercegovako-
neretvanskom kantonu smatra da uenici razliitih nacionalnosti treba da idu u iste razrede, ali da imaju odvojenu nastavu iz nacionalne grupe predmeta, dok ak 73,9 Bonjaka u Srednjobosanskom kantonu smatra da uenici treba da dijele i kolu i program. (Pogledati Grafik 39) Uenike smo takoer pitali ta misle ko je odgovoran za postojanje dvije kole pod jednim krovom. Polovina uenika smatra da su politiari odgovorni za to to se djeca razliitih nacionalnosti odvojeno koluju i da to nije elja uenika i roditelja. Njih 29% misli da postoji konsenzus oko ovog pitanja, i da su i politiari i uenici i roditelji saglasni da se djeca razliitih nacionalnosti odvojeno koluju. Dodatnih 14% misli da se radi iskljuivo o elji roditelja i uenika, a da su politiari samo djelovali po njihovim zahtjevima. (Pogledati Grafik 40) Uenici iz Distrikta Brko ee od ostalih misle da je postojanje dvije kole pod jednim krovom iskljuiva odgovornost politiara, uenici sa bonjakog veinskog podruja ee od uenika sa hrvatskog veinskog podruja i Distrikta Brko misle da se radi o zajednikoj elji i uenika i roditelja i politiara, dok uenici sa srpskog veinskog podruja ee od uenika sa hrvatskog procjenjuju da se radi o elji
74
uenika i roditelja i da politiari nisu odgovorni to se u nekim dijelovima BiH uenici razliitih nacionalnosti odvojeno koluju. (Pogledati Grafik 41) Uenici koji se na hrvatskom i srpskom veinskom podruju nalaze u poloaju manjina ee od veine smatraju da su politiari odgovorni za to to se djeca razliitih nacionalnosti odvojeno koluju, dok veine na ova dva podruja ee misle da se radi o zajednikoj elji. Dodatno, na srpskom veinsko podruju uenici srpske nacionalnosti ee od uenika drugih nacionalnosti smatraju da je odvojeno kolovanje rezultat elje uenika i roditelja, a da politiari nemaju odgovornosti za prisustvo ove vrste diskriminacije u nekim dijelovima BiH. Izmeu uenika koji ive na bonjakom veinskom podruju, a koji su u poloaju manjine i veine, nema znaajnih razlika u pogledu odgovornosti za postojanje dviju kola pod jednim krovom. (Pogledati Grafik 42) Navedeno su potvrdili i nalazi sa fokus grupa u Vitezu, na kojima su uestvovali uenici koji pohaaju Optu gimnaziju (jedna od tzv. dvije kole pod jednim krovom) i uenici iz Mjeovite srednje kole (u kojoj uenici razliitih nacionalnosti idu u ista odjeljenja). U razgovorima se pokazalo da uenici Bonjaci (manjinski narod) i uenici Hrvati (veinski narod) u principu imaju razliite stavove o razlozima nastanka i mogunostima prevazilaenja sadanjeg stanja. Tako je kod uenika bonjake nacionalnosti prevladavao stav da uenici nisu podijeljeni zato to to oni hoe. Jedan od uesnika je pojasnio cijeli proces: Mi kad smo se doli upisati u kolu, bile su dvije uionice. U jednoj je bio upis u kolu po bosanskom NPP, a u drugoj u kolu po hrvatskom NPP. I svako je znao gdje da ide. Jer to poinje u osnovnoj koli. Pri tome je istaknuto iskustvo iz Mjeovite srednje kole, u kojoj se uenici razliitih nacionalnosti zajedno koluju i u kojoj ne postoje problemi na nacionalnoj osnovi. Grupa uenika bonjake nacionalnosti je zakljuila da su odgovorni naloili da se djeca dijele u koli i da zato ne moemo kriviti ni sebe ni njih, te istakli da je potrebno to prije provesti integraciju na svim nivoima, kako u
osnovnoj tako i u srednjoj koli, jer kad su djeca od poetka zajedno, onda nema problema. Za razliku od njih, uenici hrvatske nacionalnosti smatraju da su za odvojeno kolovanje odgovorni svi (politiari, roditelji i uenici) i da e ga biti jako teko prevazii. Navedeni razlozi se najee odnose na nemogunost pohaanja zajednike nastave na maternjem jeziku: Kako da svi idemo u jedan razred i imamo skupa sve predmete kada svi imaju svoj jezik (bosanski, hrvatski, srpski), a svi imamo prava na svoj jezik!
75

Primjeri diskriminacije po vjerskoj osnovi koje su u anketi naveli roditelji i uenici: Profesorica je oborila uenika jer je pravoslavac. (Uenica iz Sarajeva) Tjerali su me da idem na vjeronauku. (Uenik iz Doboja) Ne slave se vjerski praznici drugih naroda. (Uenik iz Banja Luke) Psuju moja vjerska obiljeja. (Uenica iz Livna) Muslimani su bili ismijavani na asovima istorije. (Uenica iz Banja Luke)
60
4.2. Diskriminacija po vjerskoj osnovi

I roditelji i uenici sa svih podruja diskriminaciju po vjerskoj osnovi navode meu tri najprisutnija oblika diskriminacije. Roditelji nastanjeni u hrvatskom veinskom podruju ee od roditelja iz ostalih dijelova BiH smatrali su da je u bh. obrazovnom sistemu prisutna vjerska diskriminacija, dok su uenici i roditelji iz Distrikta Brko ee smatrali da ove vrste diskriminacije u obrazovnom sistemu nema. Kao i kod diskriminacije na nacionalnoj osnovi, ispitanici koji pripadaju manjinama su, u odnosu na uenike i roditelje koji su veinski narod na odreenom podruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna i diskriminacija djece po vjerskoj osnovi. I kao i kod diskriminacije kod nacionalnoj osnovi, mada je ovo opta tendencija, razlika izmeu miljenja manjina i veina na hrvatskom veinskom podruju znaajna je i kod uenika i kod roditelja, na srpskom veinskom podruju uenici koji su manjine ee od veina procjenjuju da je prisutna diskriminacija, dok na bonjakom podruju znaajnih razlika nema. (Pogledati Grafik 43)
U izvjetaju o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu koji je sainilo Dravni sekretarijat SAD navode se posebni oblici vjerske diskriminacije: U principu se u kolama u BiH nudi vjersko obrazovanje samo za uenike koji pripadaju veinskoj religiji na odreenom podruju. Takoer su evidentirani sluajevi diskriminacije po vjerskoj osnovi, gdje se, iako je pohaanje vjerske nastave stvar izbora, na roditelje vri pritisak da pristanu da njihova djeca pohaaju asove vjeronauke .60 Ovi zakljuci su potvreni i nalazima ovog Istraivanja koji kau da je za pripadnike manjinskih naroda na odreenom podruju izbor u pohaanju nastave vjeronauke esto ogranien na pohaanje vjeronauke veinske skupine ili nepohaenje vjeronauke uopte, te da su procedure vezane za donoenje odluke o pohaanju ovog izbornog predmeta takve da esto utiu na to da se roditelji i uenici opredjeljuju za pohaanje vjeronauke.
Dravni sekretarijat SAD, Izvjetaj o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu. Izvjetaj je dostupan na Internet stranici www.state.gov/g//drl/rls/ hrrpt/2004/41673.htm
4.3. Diskriminacija po ekonomskoj osnovi

Mada su i roditelji i uenici ekonomsku diskriminaciju rangirali meu tri najprisutnija oblika diskriminacije, potrebno je jo jednom dodati da roditelji u statistiki znaajno veoj mjeri smatraju da je ona prisutna u kolama u BiH nego to to misle uenici.
Grafik 43. Smatrate li da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija djece po vjerskoj osnovi?
76
Pri tome ne postoje znaajne razlike u procjeni njenog prisustva na pojedinim veinskim podrujima, jedino i roditelji i uenici iz Distrikta Brko, u skladu sa svojim optim stavom o vrlo niskom prisustvu svih oblika diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu, i ekonomsku diskriminaciju spominju znaajno rjee od ispitanika iz drugih dijelova zemlje. Razlike izmeu veinskog i manjinskog stanovnitva u percepcija prisutnosti diskriminacije po ekonomskoj osnovi takoer nisu prisutne. Kao primjere ekonomske diskriminacije roditelji su u anketi najee navodili razliit tretman djece s loijim materijalnim statusom od strane nastavnika i podrugljiv odnos drugih uenika prema njima, dok su uenici na fokus grupama diskriminaciju po ekonomskoj osnovi povezivali i sa prisustvom korupcije i navodili da primjeri loijeg poloaja uenika koji nemaju novca za dodatne trokove obrazovanja nisu rijetki: Kod nas je sve tako postavljeno da profesor radi po tom principu da uenike dovede kod njega na konsultacije da bi mu uzeo 8, 10, ili 15 maraka po asu. A ne da se trudi da na asu naui dijete, ne, nego on stvara od informatike bauk, od matematike bauk, od svega.... (roditeljska fokus grupa u Sarajevu) Svi znaju kakva je kod nas situacija. Eto, ja u sad zavriti ovu trgovaku kolu, pa u otii u Busovau i zavriti gimnaziju za godinu, ili negdje gdje to tako ide, znai zavriu je kao da sam je redovno zavrio kao i svi ostali, i upisau fakultet u Splitu, ili u Zagrebu, gdje ima neka veza i zavriu ga, da i ja imam fakultet kao i svi ovi ostali. I tako je to kod nas i to se nikad nee promijeniti, ni za 10 godina. (uenika fokus grupa u Vitezu)
uenika sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja, i roditelji sa bonjakog i hrvatskog veinskog podruja u odnosu na roditelje iz Distrikta Brko i sa srpskog podruja, misle da je ova vrsta diskriminacije prisutna u bh. obrazovnom sistemu. Razlike u procjeni prisustva ove vrste diskriminacije izmeu veina i manjina nisu znaajne. Primjeri dati u anketi bili su rijetki. Roditelji su naveli sljedee: nametnuti strani nastavni planovi i programi, djeca politiara se drugaije tretiraju, pripadnost roditelja drugoj politikoj opciji, roditelj djeteta u istoj politikoj stranci kao i profesor i djeca HDZ-ovaca su privilegirana. Uenici su naveli sline primjere politike diskriminacije i oni se odnose na razdvajanje po politikoj osnovi, vrijeanje naih politiara i stranaka, davanje prednosti djeci iji su roditelji u odreenim strankama i nametanje politikog opredjeljenja. Stav da je diskriminacija po spolnoj/rodnoj osnovi prisutna u bh. obrazovnom sistemu ee su iznosili uenici (12%) nego roditelji (8%). Pri tome uenici sa srpskog ee od uenika sa hrvatskog veinskog podruja, kao i roditelji sa bonjakog, hrvatskog i srpskog podruja ee od roditelja iz Distrikta Brko smatraju da je ova vrsta diskriminacije prisutna u bh. obrazovnom sistemu. Razlike u procjeni prisustva diskriminacije po spolnoj/rodnoj osnovi izmeu veina i manjina takoer nisu prisutne. Primjeri doivljene spolne/rodne diskriminacije bili su rijetki. Roditelji, njih pet, navode to da djevojice dobijaju vee ocjene od djeaka, da uvijek budu diskriminirane od strane profesora tjelesnog, prepiranje djevojica, probleme sa profesorom. Uenice, njih 18 koje su navele primjere spolne diskriminacije kojoj su one ili njihovi drugovi/drugarice bili izloeni, rekle su da su profesori neravnopravno tretirali djevojice navodei pri tom sljedee primjere: na asovima fizikog sam potcjenjivana, profesor nije dozvolio da djevojica bude deurna, profesorica vie voli djeake, da su doivjele vrijeanje: maltretirali su je jer je glupo ensko, muki neki i profesori.
Iz udbenika vjeronauke za 6. razred osnovne kole* preuzeli smo tvrdnju koja predstavlja primjer implicitne rodne diskriminacije i koja je glasila: U prirodi ene je da eli da je mu titi. tititi enu znai onemoguiti bilo komu da je vrijea, zatim oblaiti je, hraniti, obezbijediti joj lijepe uvjete za stanovanje. S tim da se navedena tvrdnja nalazi u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH slae se 70% anketiranih roditelja. Pri tome su roditelji niskog obrazovnog nivoa skloniji podrati prisustvo ove tvrdnje od obrazovanijih roditelja. Ovakav rezultat upuuje na nizak nivo razumijevanja interpretativno zahtjevnijih sadraja i nesenzibilnost ispitanika prema rodno diskriminirajuim porukama. * atovi (2003:100)
4.4. Diskriminacija po politikoj i rodnoj osnovi

Percepcija prisustva diskriminacije po politikoj osnovi podjednako je prisutna kod uenika i kod roditelja (14% i 16%). Pri tome uenici sa bonjakog ee od
77

Zakljuak
Neto manje od treine roditelja i oko etvrtine uenika koji su obuhvaeni Istraivanjem procjenjuju da je diskriminacija na nacionalnoj, vjerskoj i ekonomskoj osnovi prisutna u bh. obrazovnom sistemu. U odnosu na ovu procjenu prisustva diskriminacije djece u bh. kolama, ispitanici, meutim, mnogo rjee navode pojedinane - lino doivljene primjere diskriminacije uenika kroz dosadanje kolovanje. Roditelji ee od uenika procjenjuju da su nacionalna i ekonomska diskriminacija prisutne u obrazovnom sistemu. Takoer, ispitanici sa hrvatskog veinskog podruja ee od ispitanika sa ostalih podruja procjenjuju prisustvo diskriminacije na nacionalnoj osnovi. Isti je trend prisutan i kod roditelja kada se radi o procjeni prisustva diskriminacije na vjerskoj osnovi. Kada se radi o ekonomskoj diskriminaciji, ne postoje znaajne razlike u procjeni njenog prisustva na pojedinim veinskim podrujima; jedino i roditelji i uenici iz Distrikta Brko, u skladu sa svojim optim stavom o vrlo niskom prisustvu svih oblika diskriminacije u bh. obrazovnom sistemu, i ekonomsku diskriminaciju spominju znatno rjee od ispitanika iz drugih dijelova zemlje. Ispitanici koji pripadaju manjinama su, u odnosu na uenike i roditelje koji su veinski narod na odreenom podruju, ee smatrali da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Meutim, mada je ovo opta tendencija, razlika izmeu miljenja uenika i roditelja manjina i uenika i roditelja veina znaajna je samo na hrvatskom veinskom podruju. Razlika u procjeni prisustva ekonomske diskriminacije izmeu pripadnika veinskih i manjinskih naroda nije znaajna. Na fokus grupama su uenici ukazali na razliite naine ispoljavanja nacionalne i vjerske diskriminacije prema pripadnicima manjinskih naroda na odreenom podruju - od eksplicitne diskriminacije koja se oituje u uskraivanju podjednakih mogunosti i uslova za kvalitetno obrazovanje, do implicitnog optuujueg stava zasnovanog na stereotipnom vienju osobina i uloge pripadnika manjinskog naroda u razliitim historijskim deavanjima.
Mislim da je klju svega to se politika mijea; treba uraditi depolitizaciju kole. Mi (uenici) se dobro razumijemo i savren primjer da uenici ne podravaju te dvije kole pod jednim krovom je to, evo, uenici hrvatske nacionalnosti pohaaju kolu po bosanskom NPP, a isto tako uenici bonjake nacionalnosti pohaaju npr. ekonomsku, trgovaku (koje rade po hrvatskom NPP) jer im je blie, a i roditelji to odobravaju. Ja mislim da nama uenicima to nije problem; to vie dolazi od politiara i ministarstva. (uenik iz Viteza)
Poseban sluaj diskriminacije na nacionalnoj osnovi predstavljaju tzv. dvije kole pod jednim krovom koje su, uprkos izriitim zahtjevima raznih meunarodnih tijela koje prate provoenje deklaracija o ljudskim pravima, prisutne u bh. obrazovnom sistemu. Istraivanje je pokazalo da veina anketiranih uenika ne podrava razdvajanje uenika i odvojeno pohaanje nastave unutar jedne kole. tavie, 65% njih smatra da bi uenici razliitih nacionalnosti trebalo da idu u iste razrede i da imaju zajednike sve predmete, a vei dio preostalih uenika (23%) da djeca razliitih nacionalnosti treba da idu u iste razrede, ali da odvojeno ue predmete iz nacionalne grupe. Iako je miljenje da djeca razliitih nacionalnosti uopte ne treba da idu u iste razrede to je sluaj u dvije kole pod jednim krovom - prisutnije kod uenika koji rade po hrvatskom i srpskom NPP, potrebno je istai da samo mali broj uenika podrava ovaj stav (hrvatski NPP 10%, srpski 9% i bosanski 4%). Posebni oblici diskriminacije na vjerskoj osnovi vezani su za mogunost pohaanja religijskog obrazovanja. Kako to navodi Izvjetaj o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu, a potvruju nalazi ovog Istraivanja: U principu se u kolama u BiH nudi vjersko obrazovanje samo za uenike koji pripadaju veinskoj religiji na odreenom podruju. Takoer su evidentirani sluajevi diskriminacije po vjerskoj osnovi, gdje se, iako je pohaanje vjerske nastave stvar izbora, na roditelje vri pritisak da pristanu da njihova djeca pohaaju asove vjeronauke.61
61
Dravni sekreterijat SAD, Izvjetaj o ljudskim pravima u BiH za 2004. godinu. Izvjetaj je dostupan na Internet stranici www.state.gov/g//drl/rls/ hrrpt/2004/41673.htm
78
Stavovi roditelja i uenika o potrebi i pravcima mijenjanja NPP i udbenika
1. Potreba za promjenom NPP i udbenika

Neto vie od treine uenika (36%) i neto manje od treine roditelja (32%) smatra da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta trebali ostati ovakav kakav je sada. Ovo je miljenje najprisutnije kod uenika i roditelja sa srpskog veinskog podruja, zatim sa hrvatskog, pa sa bonjakog veinskog podruja, dok uenici i roditelji iz Distrikta Brko najrjee smatraju da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta ne bi trebalo mijenjati. Nasuprot tome, 42% uenika i 44% roditelja se ne slae sa odravanjem sadanjeg stanja. To su najee uenici (72%) i roditelji (79%) iz Distrikta Brko, zatim uenici (52%) i roditelji (54%) sa bonjakog veinskog podruja, uenici (36%) i roditelji (38%) sa hrvatskog podruja, i na kraju uenici (31%) i roditelji (33%) sa srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 44) Uenici i roditelji koji predstavljaju veinski narod na odreenom podruju ee od onih koji su manjine smatraju da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav jeste. Ova je tendencija prisutnija na svim etniki veinskim podrujima, iako razlika na bonjakom veinskom podruju nije znaajna.
62
anketi su roditeljima i uenicima postavljena pitanja pomou kojih smo eljeli dobiti njihov stav o potrebi mijenjanja sadanjih NPP i udbenika. Takoer su ponueni i mogui pravci u kojim bi trebalo promijeniti sadraj nacionalne grupe predmeta. Neki od njih su razvijeni iz Smjernica za pisanje udbenika historije i geografije,62 dok su drugi proizali iz nalaza razliitih studija vezanih za obrazovanje u BiH u poratnom periodu, a zasnivaju se na principima obrazovanja za otvoreno drutvo.
Grafik 44. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada.
79

2. Pravci u kojima bi trebalo promijeniti sadraj nacionalne grupe predmeta

Smatram da o svojoj dravi treba znati vie nego o drugoj dravi. (uenica iz Livna)
U anketi su bili ponueni razliiti mogui pravci promjena u nastavi i sadrajima nacionalne grupe predmeta koji proizlaze iz Zakona o osnovnom i optem srednjem obrazovanju, stratekih dokumenata za reformu obrazovanja i smjernica za pisanje udbenika historije i geografije. Na kraju, ispitanike smo pitali i za miljenje o tome koja je najadekvatnija raspodjela nadlenosti za obrazovanje - od lokalnog do dravnog nivoa. Ovo su bili ponueni pravci promjena: U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu. U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH.
Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. Potrebno je dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima. Potrebno je promijeniti dosadanji nain obrade historijskog razvoja BiH. U udbenicima historije BiH potrebno je obraivati i period od 1992. godine do danas. U nastavu je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain. Nadlenosti za obrazovanje treba dii na dravni nivo, a dio nadlenosti treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa. Slijedi pregled rezultata za svaku od ponuenih promjena.
Grafik 45. U udbenicima nacionalne grupe predmeta bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama.
80
2.1. U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama Najvei dio uenika i roditelja sa svih etnikih podruja se slae s prijedlogom da bi se u udbenicima na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama. Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju uenici sa bonjakog veinskog podruja nego uenici sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja i Distrikta Brko, te roditelji sa bonjakog veinskog podruja nego roditelji sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 45) Promjenu sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta tako da se na prvom mjestu ui o BiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama, na bonjakom veinskom podruju u veoj mjeri podravaju pripadnici veinskog naroda nego manjine, dok je na hrvatskom i srpskom veinskom podruju obrnuto - pripadnici manjinskih naroda na ovim podrujima u veoj mjeri podravaju ovu preporuku nego uenici i roditelji koji su veina. to je
posljedica toga da uenici i roditelji srpske nacionalnosti u veoj mjeri podravaju ovu preporuku ukoliko su u poloaju manjine, a to je sluaj i s uenicima hrvatske nacionalnosti. (Pogledati Grafik 46) U skladu s podacima vezanim za promjenu sadraja udbenika na nain da se u njima najprije obrauje BiH a onda svaki narod pojedinano ili susjedne zemlje su i podaci koji se odnose na izbor polaznih taaka za izuavanje geografije i historije u osnovnim i srednjim kolama u BiH. Naime, uenicima i roditeljima su prezentovane razliite polazne take u izuavanju geografije/ zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama u BiH i zamoljeni su da odrede onu za koju smatraju da bi trebala biti primarna. Izbor je ukljuivao sljedee odgovore: - Bosna i Hercegovina; - Entitet/distrikt u kojem ivite; - Kanton/upanija u kojoj ivite; - Drave ili geografski prostori gdje u veini ive pripadnici vaeg naroda; - Regija - zemlje Jugoistone Evrope; - Evropa; i - svijet. Rezultati pokazuju da najvei dio svih ispitanika smatra da polazna taka pri izuavanju geografije u BiH treba
Grafik 46. U udbenicima nacionalne grupe predmeta bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama.
81

biti Bosna i Hercegovina. Ovo je odgovor koji je i kod uenika i kod roditelja najzastupljeniji na svim podrujima, ali ee od ostalih podravaju ga uenici i roditelji iz Distrikta Brko i roditelji sa bonjakog veinskog podruja. Neto ee od veina, i uenici i roditelji koji su u poloaju manjine na odreenom podruju misle da bi polazna taka u izuavanju geografije u bh. kolama trebalo da bude Bosna i Hercegovina. Ostali odgovori su znatno manje zastupljeni. Pri tome su polazne take koje podrazumijevaju iri pogled - Evropu i svijet - prisutnije kod uenika sa srpskog veinskog podruja. Slijede odgovori: entitet/distrikt u kojem ivite, koji podrava 14% uenika i 16% roditelja iz Republike Srpske, kao i 12% uenika i 5% roditelja iz Distrikta Brko, te drava ili geografski prostor gdje u veini ive pripadnici vaeg naroda (5% uenika i 8% roditelja sa hrvatskog i 7% uenika i 13% roditelja sa srpskog veinskog podruja), koji su ee podravali pripadnici veinskih naroda na hrvatskom i srpskom veinskom podruju. (Pogledati Grafik 47) Slino ovome, pri odluci o glavnim polaznim takama u izuavanju istorije/historije/povijesti ispitanici
Grafik 47. ta bi po vaem miljenju trebala biti glavna polazna taka u izuavanju geografije/ zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? - prvi odgovori zastupljeni preko 5%
su imali izbor koji je ukljuivao odgovore: Bosna i Hercegovina; Entitet/distrikt u kojem ivite; Kanton/ upanija u kojoj ivite; Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadate; Historijski dogaaji podjednako vezani za sva tri naroda i nacionalne manjine koji ive u BiH; Regija - zemlje Jugoistone Evrope; Evropa i svijet. I ovdje se pokazalo da najvei broj ispitanika (53% roditelja i 50% uenika) smatra da bi primarna polazna taka pri izuavanju ovog predmeta trebalo da bude Bosna i Hercegovina. Meutim, za razliku od geografije, miljenje da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju historije nije najzastupljeniji odgovor na svim podrujima. Naime, na srpskom veinskom podruju odgovor Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadate zastupljen je tek neto manje. to je drugi odgovor po zastupljenosti i na hrvatskom veinskom podruju, mada na njemu dominira miljenje da to treba biti BiH. Slijedi stav da polazna taka pri izuavanju historije u kolama u BiH trebaju biti historijski dogaaji podjednako vezani za sva tri naroda i nacionalne manjine koji ive u BiH. Svijet kao polaznu taku predlae 6-13% uenika i 4-9% roditelja, a Evropu 6-10 uenika i 4-26% roditelja (pri emu ovu polaznu taku roditelji iz Distrika Brko podravaju ee od roditelja s drugih podruja) (Pogledati Grafik 48).
82
Grafik 48. ta bi po vaem miljenju trebala biti glavna polazna taka u izuavanju historije/ istorije/povijesti u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? Ovako su to formulisali uenici 4. razreda srednje kole iz Oraja: U kolu ide vie nacija, takav bi i program trebao biti. Imamo vie nacija, a uimo o jednoj.
Stav da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju i geografije i historije ei je kod pripadnika manjina nego kod veinskog naroda na pojedinom podruju, mada ga ispitanici svih nacionalnosti najee zastupaju. Meutim, potrebno je dodati da je stav da BiH treba biti glavna polazna taka pri izuavanju geografije u osnovnim i srednjim kolama u BiH manje prisutan
ta bi po vaem miljenju trebala biti glavna polazna taka u izuavanju geografije/zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? Bosna i Hercegovina Entitet/distrikt u kojem ivite Kanton/upanija u kojoj ivite Drave ili geografski prostori gdje u veini ive pripadnici vaeg naroda Regija - zemlje Jugoistone Evrope Evropa Svijet Neto drugo Ne zna/Ne eli odgovoriti UKUPNO BONJACI Roditelji N 302 9 6 10 4 13 20 1 6 371 % 81,4 2,4 1,6 2,7 1,1 3,5 5,4 0,3 1,6 100 N 290 12 2 8 8 21 48 0 6 5
kod uenika i roditelja srpske nacionalnosti nego kod drugih ispitanika. Meu Srbima je neto vie onih koji smatraju da glavna polazna taka treba biti entitet. A miljenje da pri izuavanju geografije u bh. kolama treba polaziti od drava/geografskih prostora gdje veinom ive pripadnici jednog naroda, iako rijetko zastupljeno, ipak je prisutnije kod ispitanika srpske i hrvatske nacionalnosti. (Pogledati Tabelu 8)
HRVATI Roditelji N 194 8 26 31 2 22 28 1 6 318 % 61,0 2,5 8,2 9,7 0,6 6,9 8,8 0,3 1,9 100 N 164 10 20 17 10 27 36 2 2 288 Uenici % 56,9 3,5 6,9 5,9 3,5 9,4 12,5 0,7 0,7 100 N 129 46 3 38 22 35 33 0 8 314 Roditelji % 41,1 14,6 1,0 12,1 7,0 11,1 10,5 0,0 2,5 100 N 121 41 0 22 10 31 53 0 4 4 SRBI Uenici % 42,9 14,5 0,0 7,8 3,5 11,0 18,8 0,0 1,4 100
Tabela 8. Polazne take u izuavanju geografije/ zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama u BiH. OSTALI Roditelji N 15 0 0 1 1 5 1 0 0 23 % 65,2 0,0 0,0 4,3 4,3 21,7 4,3 0,0 0,0 100 Uenici N 18 0 1 0 0 4 13 0 0 36 % 50,0 0,0 2,8 0,0 0,0 11,1 36,1 0,0 0,0 100
Uenici % 73,4 3,0 0,5 2,0 2,0 5,3 12,2 0,0 1,6 100
83

Kao to je reeno, ispitanici svih nacionalnosti najee navode da Bosna i Hercegovina treba biti polazna taka u izuavanju historije, ali je ovo miljenje najee prisutno kod ispitanika bonjake nacionalnosti. To da bi pri izuavanju historije trebalo polaziti od historijskih dogaaja vezanih za narod kojem pripadaju ee misle ispitanici srpske i hrvatske nacionalnosti. Roditelji i uenici srpske nacionalnosti takoer ee istiu da bi polazna taka trebao biti entitet u kojem ive. (Pogledati Tabelu 9)
Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju uenici i roditelji s bonjakog veinskog podruja i Distrikta Brkog nego roditelji i uenici sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 49) Promjenu sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu, u veoj mjeri podravaju uenici i roditelji pripadnici manjinskih naroda nego oni koji na odreenom podruju predstavljaju veinu. Ovo je tendencija na svim etniki veinskim podrujima, ali je razlika znaajna na hrvatskom i srpskom veinskom podruju, dok na bonjakom veinskom nije, to je uzrokovano tim da Hrvati i Srbi koji su u poloaju manjina ee podravaju ovaj prijedlog nego oni koji su veinski narod na podruju na kojem ive, to je tendencija koja je prisutna i kod Bonjaka, ali razlika nije statistiki znaajna. Kako je ranije u izvjetaju reeno, 58% roditelja smatra da njihovo dijete dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripada, a samo 43% njih misli isto za koliinu znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH.
SRBI OSTALI Uenici N 86 32 4 69 25 11 21 27 2 7 314 2,2 100 5 282 % 30,5 11,3 1,4 24,5 8,9 3,9 7,4 9,6 0,7 1,8 100 23 100 5 1 21,7 4,3 2 1 8,7 4,3 Roditelji N 14 % 60,9 N 14 0 1 3 9 0 2 7 0 0 36 Uenici % 38,9 0,0 2,8 8,3 25,0 0,0 5,6 19,4 0,0 0,0 100
2.2. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu
Tabela 9. Polazne take u izuavanju historije/ istorije/povijesti u osnovnim i srednjim kolama u BiH.
64% uenika i 62% roditelja podrava preporuku da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu.
BONJACI Roditelji N 279 5 5 15 32 2 9 17 % 75,2 1,3 1,3 4,0 8,6 0,5 2,4 4,6 N 275 8 2 37 23 3 18 25 2 7 371 1,9 100 2 395 Uenici % 69,6 2,0 0,5 9,4 5,8 0,8 4,6 6,3 0,5 0,5 100 N 159 9 9 54 27 6 21 26 1 6 318 HRVATI Roditelji % 50,0 2,8 2,8 17,0 8,5 1,9 6,6 8,2 0,3 1,9 100 N 134 4 9 51 29 6 27 22 4 2 288 Uenici % 46,5 1,4 3,1 17,7 10,1 2,1 9,4 7,6 1,4 0,6 100
ta bi po vaem miljenju trebalo biti teite u izuavanju istorije/ historije/povijesti u osnovnim i s rednjim kolama u naoj zemlji? Bosna i Hercegovina Entitet/distrikt u kojem ivite Kanton/upanija u kojoj ivite Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadate Historijski dogaaji vezani podjednako za sva tri naroda i nacionalne manjine koji ive u BiH Podruje Jugoistone Evrope Evropa Svijet Neto drugo Ne zna/Ne eli odgovoriti
Roditelji N 98 38 4 63 45 8 30 21 % 31,2 12,1 1,3 20,1 14,3 2,5 9,6 6,7
UKUPNO
84
Grafik 49. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu.
Veina roditelja (71%) koji smatraju da njihova djeca ne dobivaju dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH ili nisu sigurni u to, navode kako bi trebalo da djeca ue vie o ostalim narodima u BiH.
toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH. Samo 15% ispitanika je miljenja da bi ovakvih sadraja trebalo biti jednako kao i sada, dok svega 3% njih smatra da ovakvih sadraja treba biti manje nego sada. Iako miljenje o potrebi promjene zastupa veina ispitanika na svim podrujima, u neto manjoj mjeri ga zastupaju uenici iz Distrikta Brko nego uenici iz ostalih podruja, a roditelji sa bonjakog veinskog podruja ga u neto veoj mjeri podravaju nego roditelji naseljeni u drugim dijelovima BiH. (Pogledati Grafik 50) Razlike izmeu ispitanika pripadnika manjina i veina prisutne su utoliko to uenici i roditelji pripadnici manjina ee u odnosu na veine na odreenom
Grafik 50. U kojoj mjeri bi, po vaem miljenju, u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH?
2.3. U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH Veina svih uenika i roditelja (79%) navodi da bi u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebalo vie nego do sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje,
Dio roditelja i uenika koji su uestvovali na fokus grupama u Banja Luci smatrao je da je uvoenje razliitih interpretacija u nastavu opasno i tetno: Onda bi svako na svoj nain interpretirao i opet bi dolo do sukoba. Treba razgovarati, ali kako? Previe je puniti glavu jednim, drugim, treim, a ne zna ta je bilo. Ako bi se prezentovale tri istine, onda bi moda djeca krivo znala.
85

Grafik 51. U kojoj mjeri bi, po vaem miljenju, u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH?
Grafik 52. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima.
podruju smatraju da koliinu sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH treba znaajno poveati. Razlika u zastupljenosti miljenja da ovu vrstu sadraja treba poveati (bez obzira na specificiranu mjeru poveanja) znaajna je samo kod roditelja srpske nacionalnosti (koji ukoliko ive na bonjakom i hrvatskom veinskom podruju ee nego kad su u poloaju veinskog naroda smatraju da sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH u NPP i udbenicima treba biti (znaajno i neto) vie nego do sada. (Pogledati Grafik 51)
Takoer, zanimljivo je da uenice ee nego uenici smatraju da koliinu sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH treba poveati, dok rodne razlike ne utiu znaajno na miljenje roditelja o ovom pitanju.
2.4. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadre razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima S prijedlogom da udbenici nacionalne grupe predmeta sadre razliite poglede, navode vie interpretacija istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima slae se neto manje od polovine svih ispitanika (43%). Narednih 20% protivi se ovakvom pristupu, dok preostali nisu imali izraen stav, nisu mogli ili nisu znali odgovoriti na ovo pitanje. Stavovi se razlikuju kod roditelja s razliitih etnikih podruja. Tako roditelji iz Distrikta Brko ee od roditelja sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja zastupaju ideju da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba da govori o razliitim pogledima, navodi razliite interpretacije istih dogaaja i podstie
86
dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. Istovremeno se koritenju ovakvog pristupa ee protive uenici i roditelji sa srpskog i bonjakog nego roditelji sa hrvatskog veinskog podruja i Distrikta Brko. (Pogledati Grafik 52) Na fokus grupama su uenici i roditelji kao najei razlog za nepodravanje ovog pristupa navodili strah od naina interpretacije vlastite grupe od strane drugih i bojazan da djeca, koja nisu do sada podsticana da se analitiki odnose prema sadraju udbenika nee znati ta da misle. Uesnici su inae pokazali otpor prema uvoenju novih interaktivnih metoda u nastavi, istiui da kola treba poduavati objektivnim injenicama, bez postavljanja pitanja, bez relativizacije ili diskusije o prezentovanom sadraju. Dobro je to ne koristimo sisteme interaktivne nastave poto ovako moemo bolje da pratimo profesore, a i dokazano je da interaktivna nastave nije mnogo dobra. (uenik iz Banja Luke) Uenici i roditelji koji pripadaju manjinama u veoj mjeri podravaju prijedlog da udbenici nacionalne grupe predmeta sadravaju razliite poglede, navode vie interpretacija istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima, a podaci dobiveni anketom potvruju ovaj trend (s tim to kod ispitanika sa bonjakog veinskog podruja razlika nije statistiki znaajna, kao ni kod uenika sa hrvatskog veinskog podruja). A na fokus grupama su jasno formulisani razlozi zbog kojih su manjine sklonije podrati multiperspektivnost u nastavi: Uvijek veina pie udbenik sa svojim osvrtom, a manjina uvijek ostaje uskraena za svoj osvrt. I zato manjine podstiu da se napiu razliiti osvrti na istu temu. (uenik iz Sarajeva) Manjine to ele iz straha da se ne utope, da ne izgube identitet i da se osjete da bitiu, da su prisutni.....(roditelj iz Sarajeva) Oni ne ele da budu stavljeni u negativan kontekst, jer oni naravno pretpostavljaju da e kao
manjina biti potpuno negativno predstavljeni, i to naravno niko ne eli, da bude negativno predstavljen. (uenik iz Sarajeva) Nain obrade historijskog razvoja BiH Upitani za nain obraivanja historijskog razvoja BiH, ispitanici sa svih etnikih podruja osim Distrikta Brko najee smatraju da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima (45%), ili da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajui/navodei razliite perspektive, tj. perspektive svih naroda (36%). Samo mali broj roditelja i uenika s ovih podruja podrava trenutno prevladavajuu praksu koja se zasniva na navoenju miljenja samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta historija izuava. (Pogledati Grafik 53)
Grafik 53. Na koji bi nain u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH?
Miljenje da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima najee je kod uenika i roditelja sa srpskog veinskog podruja, a najrjee kod ispitanika iz Distrikta Brko; razlike u zastupljenosti ovog miljenja kod pripadnika manjinskih i veinskih naroda na pojedinom podruju nisu znaajne. Miljenje da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajui/navodei perspektive svih naroda ee ja zastupljeno kod uenika sa bonjakog nego kod uenika sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja, te kod roditelja sa bonjakog i hrvatskog
87

Razlozi koji su na sarajevskim fokus grupama navedeni u prilog obraivanju perioda od 1992. godine do danas u udbenicima historije BiH: U udbenicima se ne govori o ovom periodu, ali to nastavnici rade, prenose svoje vienje i svoje line stavove. Ako neemo nauiti u koli, roditelji e nam rei. Ovi udbenici nas ograniavaju, izbjegavaju se teme koje ne bi trebale biti izbjegavane, nego ih je potrebno staviti u pravi kontekst. Ja mislim da uopte ne bi trebalo bjeati od tema to se tiu nacionalnosti, nego ba trebamo u koli da priamo o tim stvarima, bez obzira ta se desilo. Na primjer, svi smo poslije rata puni nekih predrasuda; ja mislim da bi to trebalo prestati, trebao bi se stvarati neki novi odnos prema tretiranju ovih tema. Grafik 54. ta mislite, na koji bi nain u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH?
nego kod roditelja sa srpskog veinskog podruja. Razlike u zastupljenosti ovog miljenja kod pripadnika manjinskih i veinskih naroda na pojedinom podruju nisu znaajne. Navoenje miljenja samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta historija izuava, je pristup koji ee od ostalih podravaju uenici i roditelji iz Distrikta Brko (bez obzira koje nacionalnosti), te roditelji Bonjaci koji ive na bonjakom veinskom podruju. (Pogledati Grafik 54) U Upitniku za roditelje nalazile su se dvije tvrdnje iz udbenika koje reprezentuju navoenje miljenja samo jednog naroda pri obradi sadraja vezanih za historijski razvoj BiH: Geoprostor Republike Srpske, u historijskom i etnikom pogledu, pripada srpskom narodu. Gnjato, Gri, Mari i Rakita (2005:11) Vojna agresija na BiH je poela u jesen 1991. godine. Muslimani se nisu pravovremeno naoruali, a Hrvati su organizovali oruane snage nazvane HVO, i odluno se suprotstavili srpskom nasrtaju. Matkovi, Miroevi, Golua i arac (2003:280)
Sa prisustvom prve tvrdnje slae se 58% roditelja sa srpskog veinskog podruja, iako je samo 7% ovih roditelja u odgovoru na opte pitanje o nainu obrade historijskog razvoja BiH smatralo da je opravdano ove sadraje obraivati navodei miljenje samo jednog naroda. Slino ovome, drugu tvrdnju je podralo 55% roditelja sa hrvatskog veinskog podruja, iako njih samo 9% u principu podrava da se u udbenicima navodi miljenje samo jednog naroda. Obraivanje perioda od 1992. godine do danas U evropskim zemljama se u posljednje vrijeme uvodi novi trend u izuavanju svjetske i nacionalne historij; u njemu se, za razliku od tradicionalnog pristupa koji nastavi historije pristupa s odreene vremenske distance,63 vei naglasak stavlja na historiju novijeg vremena (posljednjih 25 godina). Na tradicionalnom pristupu je zasnovana i odluka da se u naoj zemlji period od 1992. godine ne izuava u udbenicima jer bi se mogle pojaviti tekoe zbog razliitih verzija dogaaja koji su istovremeno osjetljivi i kontroverzni. Meutim, trenutnu praksu da se u udbenicima, osim pominjanja osnovnih historijskih odrednica (npr. pominjanje Dejtonskog mirovnog sporazuma) ne izuava period od 1992. godine do danas, podrava 31% uenika i 38%
63
Stradling (2004)
88
Grafik 55. Sadanji udbenici historije Bosne i Hercegovine uglavnom ne obrauju period od 1992. godine do danas. Kakav je va stav o tome?
roditelja, dok vie od polovine njih (60% i 55%) smatra da udbenici historije BiH treba da obrauju i ovaj period. Ovo neslaganje s trenutnom praksom najprisutnije je kod uenika i roditelja sa bonjakog veinskog podruju, a najrjee kod uenika i roditelja iz Distrikta Brko, koji jedini veinski podravaju neobraivanje perioda od 1992. do danas u udbenicima historije. (Pogledati Grafik 55) Miljenje da period od 1992. godine do danas ne treba obraivati u udbenicima u principu je zastupljenije kod ispitanika koji pripadaju manjinskom narodu na odreenim etnikim podrujima u BiH.
koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima, - u bh. kolama svi uenici treba da ue sva tri slubena jezika, a ne samo jedan. Miljenje da bi trebalo dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima zastupa barem polovina roditelja i uenika sa svih podruja (54%). S ovom promjenom se ne slae 20% ispitanika, dok 26% njih nije moglo iznijeti svoj stav o ovom pitanju. Uenici iz Distrikta Brko ee od ostalih uenika, te uenici sa bonjakog ee od uenika sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja, zastupaju stav o postizanju dogovora o jedinstvenoj jezikoj politici. To ee ine i roditelji iz Distrikta Brko i sa bonjakog podruja nego roditelji sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 56) Miljenje da je potrebno dogovoriti zajedniku jeziku politiku na nivou zemlje ee zastupaju manjine nego pripadnici veinskog naroda na hrvatskom i
64
3. Jezika politika
U Bosni i Hercegovini postoje razliiti nazivi za slubeni jezik u entitetima i kantonima: bosanski i hrvatski; srpski ijekavskog i ekavskog izgovora; hrvatski i bonjaki jezik (Kreso 2004). Ova neujednaenost predstavlja problem za mobilnost uenika unutar zemlje i oteava realizovanje obrazovnih prava uenika povratnika u podruje u kojem su manjina.64 U anketi su uenicima i roditeljima bile ponuene dvije opcije za moguu promjenu trenutnog stanja: - potrebno je dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku
Plan provedbe privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, 2002.
89

Grafik 56. Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike jezika i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima.
U prilog ovom stavu - prema kojem je potrebno dogovoriti zajedniku jeziku politiku, to podrazumijeva dogovor oko naziva jezika, gramatike i naina upotrebe - dodatno govori i podatak da se s trenutnom praksom pretenog izuavanja knjievnosti samo onog naroda kojem djeca pripadaju slae samo 21% uenika i 22% roditelja u cijeloj BiH. Mada u maloj mjeri, podrku ovakvoj praksi ee daju uenici sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja nego sa bonjakog veinskog podruja, te roditelji sa hrvatskog nego roditelji sa bonjakog i srpskog veinskog podruja, dok je najvei dio roditelja iz Distrikta Brko imao neutralan stav o ovom pitanju. (Pogledati Grafik 58) Uenici koji pripadaju veinskom narodu na srpskom veinskom podruju, kao i roditelji koji su na hrvatskom i srpskom veinskom podruju veinski, ee od manjina na tim podrujima smatraju da je u redu da se u bh. kolama izuava knjievnost samo jednog naroda, onog kojem uenici pripadaju, dok razlike u podravanju ove prakse izmeu veine i manjina na bonjakom veinskom podruju nisu statistiki znaajne. (Pogledati Grafik 59) Druga opcija u prevazilaenju sadanje situacija je prijedlog koji podrazumijeva da bi u bh. kolama svi uenici trebalo da ue sva tri slubena jezika, a ne
srpskom podruju, dok razlike ove vrste na podruju sa bonjakom veinom nisu znaajne. Naime, Bonjaci i kada su u poloaju veinskog naroda u vie od polovine sluajeva podravaju prijedlog o postizanju dogovora o zajednikoj jezikoj politici, dok Hrvati koji ive na hrvatskom i Srbi koji ive na srpskom veinskom podruju rjee od sunarodnjaka koji su u poloaju manjine zastupaju ovaj prijedlog. (Pogledati Grafik 57)
Grafik 57. Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike jezika i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima.
90
Grafik 58. Prema nekim nastavnim planovima i programima u kolama se izuava knjievnost samo jednog naroda - naroda kojem uenici pripadaju. U kojoj mjeri se slaete sa ovom praksom? Razlozi zbog kojih su uesnici fokus grupa mislili da je predmet kultura religija potreban u bh. kolama: Jer ja sam stanovnik BiH, konstitutivan sam i zanima me religija i istorija drugih, jer ja potujem druge i traim da i oni mene potuju (uenik iz Banja Luke) Jer mi moramo znati o neemu da bismo to razumjeli i da ne bismo odmah osuivali, a to se trenutno deava (uenik iz Sarajeva) Da znamo jedni o drugima... Nekako kad bismo se pribliili kroz upoznavanje njihove religije, onda mislim da bismo se lake prihvatili (uenik iz Banja Luke) Grafik 60. Djeca bi u kolama trebalo da ue sva tri slubena jezika, a ne samo jedan. Da je taj predmet bio prisutan nekad davno, da je moja generacija izuavala kulturu religije, moda ne bi bilo ovoga to je bilo... im se religija pomijeala s politikom - dobili smo ovo ta smo dobili (roditelj iz Sarajeva) Pogotovu to mi ivimo u Bosni koja je bure baruta. Uvijek se nekako taj izgovor za ratove traio u religijama... (uenik iz Banja Luke)
Grafik 59. Prema nekim nastavnim planovima i programima u kolama se izuava knjievnost samo jednog naroda naroda kojem uenici pripadaju. U kojoj mjeri se slaete sa ovom praksom?
91

65
Kuburi and Moe (eds) (2006).
samo jedan. Nalazi ankete su pokazali da se najvei dio ispitanika (45%) nije sloio s ovim prijedlogom. Slaganje je bilo neto vee jedino u Distriktu Brko, dok se u svim veinskim podrujima najvie uenika i roditelja protivilo ovakvom rjeenju jezikog pitanja u BiH. (Pogledati Grafik 60) Potrebno je, meutim, naglasiti da su stavovi manjina i veina o ovom prijedlogu potpuno opreni. Naime, u veini prethodnih sluajeva oni se zalau za istu stvar u veoj ili manjoj mjeri, dok se na ovom pitanju ispitanici koji se na odreenom podruju nalaze u poloaju veine ee protive, a manjine istovremeno ee podravaju promjenu jezike politike u smislu da djeca u BiH kolama ue sva tri slubena jezika. (Pogledati Grafik 61)
je konfesionalnog karaktera, a Zakon predvia da je vjeronauka izborni predmet. Kao konfesionalni predmet ona poduava religiju ili poduava za religiju - ona prua religiozno vjerovanje, identitet i vjetine za praktikovanje vjerskih rituala sa stanovita vjernika. Nekonfesionalna poduka, za razliku od konfesionalne, poduava o religiji, dajui pozitivne injenice sa neutralnog stanovita.65 Uvoenje nekonfesionalnog predmeta kultura religija je projekat koji je u BiH kolama zapoet 2002. godine i jo uvijek je u oglednoj fazi u ogranienom broju kola u oba entiteta. Kada je rije o odnosu ispitanika prema religijskom obrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei broj anketiranih uenika i roditelja smatra da u koli treba da budu zastupljeni predmeti koji se odnose na religijsko obrazovanje: i vjeronauka (konfesionalna poduka) i predmet koji e poduavati o svim religijama (npr. kultura religija) ili da u koli treba da bude zastupljena samo vjeronauka. Preostali ispitanici (6-10%) smatraju da u koli vjeronauka ne treba da bude zastupljena, ali treba biti zastupljen predmet koji e poduavati o svim religijama, te da u kolama ne treba da bude zastupljen ni jedan od ovih predmeta (2-12%).
4. Religijsko obrazovanje u kolama

U Bosni i Hercegovini je, kao i u zemljama u okruenju, poetkom devedesetih godina XX vijeka u kolama uvedena nastava iz religijskog obrazovanja. Okvirnim zakonom o osnovnom i optem srednjem obrazovanju uenicima se garantuje sloboda vjerskog izraavanja i izbor u skladu s linim i porodinim opredjeljenjima. Religijska nastava
Grafik 61. Djeca bi u kolama trebalo da ue sva tri slubena jezika, a ne samo jedan.
92
Grafik 62. Stav prema religijskom obrazovanju u kolama u BiH
Stav da u koli treba biti zastupljena samo vjeronauka najzastupljeniji je kod uenika i roditelja iz hrvatskog veinskog podruja, a najmanje kod ispitanika koji ive na bonjakom veinskom podruju. Uenici i roditelji iz bonjakog veinskog dijela znaajno ee smatraju da u koli trebaju biti zastupljeni i vjeronauka i predmet koji e poduavati o svim religijama nego to to ine ispitanici iz srpskog veinskog podruja i Distrikta Brko. Stav da u koli ne treba biti zastupljena vjeronauka, ali da treba biti zastupljen predmet koji e poduavati o svim religijama podjednako je zastupljen na svim podrujima, dok je stav da u koli ne treba da bude zastupljen ni jedan od ova dva predmeta prisutniji na bonjakom i srpskom nego na hrvatskom veinskom podruju (Pogledati Grafik 62). Ispitanici koji pripadaju veinskom narodu i ispitanici koji su manjine imaju razliite stavove o prisustvu religijskog obrazovanja u kolama. Uenici i roditelji koji pripadaju veini ee navode da u koli treba da bude zastupljena vjeronauka, kao i to da u koli treba da budu zastupljeni i vjeronauka i predmet koji e poduavati o svim religijama, za razliku od uenika i roditelja koji pripadaju manjinskim skupinama na odreenom podruju i koji ee smatraju da u koli vjeronauka ne treba biti zastupljena (jer ona nepotrebno razdvaja djecu), ali treba biti zastupljen predmet koji e djecu poduavati o svim religijama, kao i to da u koli ne treba da bude zastupljen ni jedan od ovih predmeta. Uenici ee od uenica smatraju da u koli treba biti zastupljena vjeronauka, dok uenice ee smatraju da u koli ne bi trebalo da bude zastupljen ni jedan od navedenih predmeta - ni vjeronauka ni kultura religija. Ispitanike koji su smatrali da u kolama treba biti zastupljena vjeronauka (kao jedini predmet iz religijskog obrazovanja ili skupa s kulturom religija, ukupno 67%
njih) dodatno smo pitali da li bi ona trebalo da bude obavezni ili izborni/fakultativni predmet. Najvei dio uenika i roditelja (od 56-76%) smatra da bi vjeronauka u bh. kolama trebalo da bude zastupljena kao izborni/ fakultativni predmet. Manji dio (15-43%) smatra da vjeronauka u kolama treba biti obavezna, to je miljenje koje ee od ostalih ispitanika zastupaju uenici sa hrvatskog i roditelji sa srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 63)
Grafik 63. Da li bi vjeronauka u kolama trebalo da bude zastupljena:
Ispitanici koji su manjine i koji misle da u koli treba nastava iz vjeronauke, bez obzira na kojem podruju ive, ee smatraju da vjeronauka u kolama treba biti zastupljena kao izborni/fakultativni predmet nego
93

roditelji i uenici koji pripadaju veinskom narodu, koji ee od manjinskih smatraju da bi pohaanje nastave vjeronauke trebalo biti obavezno (Pogledati Grafik 64).
Grafik 64. Da li bi vjeronauka u kolama trebala biti zastupljena...
rstvu civilnih poslova povjerene ovlasti koordinacije, usklaivanja planova entitetskih i kantonalnih tijela vlasti i definisanje strategije na meunarodnom planu u podrujima obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Iako je Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju predvieno i osnivanje dravne Agencije za nastavne planove i programe, ona do sada nije uspostavljena. Mali broj ispitanika (od 8-27%) obuhvaenih ovim istraivanjem podrava sadanju podjelu nadlenosti za obrazovanje. Naime, toliko roditelja i uenika iz BiH smatra da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona, dok otprilike isti broj (7-25%) nalazi da nadlenost za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa. Nasuprot tome, najvei broj ispitanika smatra da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa (od 48-85%). Da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa najei je stav kod ispitanika iz svih podruja BiH, s tim da ispitanici iz Distrikta Brko i sa bonjakog veinskog podruja znaajno ee zastupaju ovaj stav od ispitanika iz hrvatskog i srpskog veinskog podruja. Ispitanici iz hrvatskog veinskog podruja su znaajno vie nego roditelji i uenici iz ostalih podruja za podjelu nadlenosti za obrazovanje izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa. Stav da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona ee od ostalih zastupaju uenici i roditelji iz srpskog veinskog podruja. (Pogledati Grafik 65) Ukoliko se nalaze u poloaju manjine, ispitanici u veoj mjeri podravaju stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa. Izuzetak je bonjako veinsko podruje, na kojem razlike u pogledu stava u vezi s raspodjelom nadlenosti za obrazovanje izmeu uenika i roditelja koji pripadaju manjinskim narodima i onih koji su Bonjaci nisu znaajne. Meutim, uenici i roditelji koji pripadaju manjinskim narodima na hrvatskom i srpskom podruju ee od veina zastupaju stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa, to je posljedica toga da ispitanici hrvatske i srpske nacionalnosti, ukoliko ive na podruju na kojem predstavljaju veinski narod,
66 Funkcionalni pregled sektora obrazovanja u BiH, EU Cards program pomoi BiH, 2005, str. 9.
U upitniku nije bilo dodatnog pitanja vezanog za kulturu religija. Ali kako je znaajan broj ispitanika (ukupno njih 58%) istakao potrebu za uvoenjem predmeta koji e u bh. kolama djecu poduavati o svim religijama (kao jedini predmet iz religijskog obrazovanja ili skupa s vjeronaukom) na grupnim diskusijama ovo je bila jedna od tema o kojima se razgovaralo. I utvreno je da su miljenja uenika i roditelja u skladu s preporukom UN66 koja kae da je u religijski heterogenom drutvu (kao to je bosanskohercegovako) poeljno sticanje znanja o razliitim kulturama i religijama kako bi se podstakli kritiko miljenje, dijalog i potovanje prema ljudima koji imaju drugaija uvjerenja. Meutim, potrebno je istai kako je dio uenika i roditelja istakao da bi i vjeronauka mogla sadravati poduavanje o egzistencijalnim ili moralnim pitanjima na nain na koji se njima bave razliite vjerske tradicije, te da bi u tom sluaju potreba za uvoenjem kulture religija u bh. kolama bila manja.
5. Nadlenosti za obrazovanje
Dejtonskim ustavom su nadlenosti za obrazovanje u Bosni i Hercegovini svedene na nivoe entiteta, kantona i Distrikta Brko. Na dravnom nivou neposredno nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma nije postojala nijedna institucija zaduena za oblast obrazovanja. Poetkom 2000. godine osnovana je meuentitetska Agencija za standarde i ocjenjivanje, a 2003. godine su Minista94
Grafik 65. Stavovi ispitanika u vezi s raspodjelom nadlenosti za obrazovanje
ee nego kada su manjine smatraju da nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa (to je odgovor koji je zastupljeniji kod roditelja Hrvata koji ive na hrvatskom veinskom podruju nego kod roditelja Srba iz RS), kao i da ih treba zadrati na entitetskom/kantonalnom nivou (to je ee zastupljeno miljenje kod roditelja Srba koji su veinski narod nego kod roditelja Hrvata koji su u poloaju veine). (Pogledati Grafik 66)
U Funkcionalnom pregledu sektora obrazovanja, koji je 2005. godine uraen unutar EU CARDS programa reforme javne uprave, ukazano je da trenutno u BiH ne postoji nijedna od funkcija potrebnih za planiranje, praenje i upravljanje odrivim i koherentnim sistemom obrazovanja, kao ni funkcije koje bi obezbijedile jednak pristup obrazovanju i pravinost.66 Pregled dalje ukazuje na neodrivost asimetrinog principa ureenja sistema obrazovanja, u kojem je unutar jednog od
Grafik 66. Stavovi ispitanika u vezi s raspodjelom nadlenosti za obrazovanje
66
Zakljuci sa Konsultativne konferencije UN o kolskom obrazovanju i slobodi religije ili vjerovanja, toleranciji i nediskriminaciji, odrane u Madridu 2001. godine.
95

Minority Rights International, Education in Multi-Ethnic Societies of Central and Eastern Europe, at http:/minorityrights.org
67
entiteta (Federacije BiH) obrazovanje decentralizovano i sve su obrazovne nadlenosti na kantonalnom nivou, dok je u drugom entitetu (Republici Srpskoj) upravljanje obrazovanjem potpuno centralizovano i sve su nadlenosti na entitetskom nivou. Zatim je istaknuta potreba uspostavljanja jednog dijela ingerencija za obrazovanje na dravnom nivou, jer ono ima odluujuu ulogu u osiguranju zatite obrazovnih i manjinskih prava, to zauzvrat doprinosi drutvenoj koheziji67. S potrebom uspostavljanja dijela nadlenosti na dravnom nivou koji je iznesen u ovim istraivanjima sloili su se i ispitanici sa svih podruja podravi stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa ee nego ostale predloene promjene u prenoenju nadlenosti.
njihovom stavu o potrebi provoenja zakonskih odredbi i njihovom zaivljavanju u obrazovnom sistemu. Mada podrka pojedinim preporukama varira u zavisnosti od veinskog podruja i tipa ispitanika, rezultati ukazuju da se u principu moe zakljuiti kako ispitanici iz razliitih dijelova BiH ele iste promjene u obrazovnom sistemu. To su: U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama; Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu; U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH; Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadravaju razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da podstiu dijalog o osjetljivim/kontroverznim pitanjima Potrebno je promijeniti dosadanji nain obrade historijskog razvoja BiH na sljedee naine: 1. postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH, koji e se onda prezentovati u udbenicima, i/ili 2. navesti perspektive svih naroda pri obradi historijskog razvoja BiH u udbenicima; Udbenici historije BiH treba da obrauju i period od 1992. godine do danas; Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima; U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain. Nadlenosti za obrazovanje treba da budu na dravnom nivou.
Zakljuak
U anketi su roditeljima i uenicima postavljena pitanja pomou kojih smo eljeli dobiti njihov stav o potrebi mijenjanja sadanjih NPP i udbenika. Takoer su ponueni i mogui pravci u kojim bi trebalo promijeniti sadraj nacionalne grupe predmeta. Neki od njih su razvijeni iz Smjernica za pisanje udbenika historije i geografije,68 dok su drugi proizali iz nalaza razliitih studija vezanih za obrazovanje u BiH u poratnom periodu, a u skladu su s principima obrazovanja za otvoreno drutvo. Nalazi ovog istraivanja pokazuju da svega treina uenika i roditelja smatra da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada. Nasuprot tome, 43% ispitanika se ne slae s odravanjem sadanjeg stanja - to su najee ispitanici iz Distrikta Brko (75%), zatim ispitanici sa bonjakog veinskog podruja, potom hrvatskog, i na kraju sa srpskog veinskog podruja (32%). Na svim etnikim podrujima u BiH ispitanici pripadnici manjinskih naroda ee od veina smatraju da sadraj nacionalne grupe predmeta treba promijeniti. Ispitanici su podrali preporuke i pravce za mijenjanje postojee obrazovne prakse, koji ujedno govore o
96
68
U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama Najvei dio uenika i roditelja sa svih etnikih podruja (54-75%) slae se s prijedlogom da bi se u udbenicima na prvom mjestu trebalo uiti o Bosni i Hercegovini, pa poslije toga o svakom narodu pojedinano ili o susjednim zemljama. Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju ispitanici sa bonjakog veinskog podruja. Takoer, ispitanici hrvatske i srpske nacionalnosti su skloniji podrati ovakav koncept ako su u poloaju manjine. U skladu s ovim nalazima su i podaci koji se odnose na izbor polaznih taaka za izuavanje geografije i historije u osnovnim i srednjim kolama u BiH. Naime, rezultati pokazuju kako najvei dio svih ispitanika smatra da glavna polazna taka pri izuavanju geografije i historije u BiH treba biti Bosna i Hercegovina. Meutim, za razliku od geografije, gdje je ovaj odgovor najzastupljeniji na svim podrujima, miljenje da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju historije nije najzastupljeniji odgovor na srpskom veinskom podruju, na kojem je odgovor Historijski dogaaji vezani za narod kojem pripadate zastupljen tek neto manje. Ovo je takoer drugi odgovor po zastupljenosti i na hrvatskom veinskom podruju, mada na njemu dominira miljenje da to treba biti BiH. Stav da BiH treba biti polazna taka pri izuavanju i geografije i historije ei je kod pripadnika manjinskih nego kod veinskog naroda na pojedinom podruju, mada ga ispitanici svih nacionalnosti najee zastupaju. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu Najvei dio svih ispitanika (55-79%) podrava preporuku da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno veoj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu. Ovu preporuku u veoj mjeri podravaju ispitanici sa bonjakog veinskog podruja i Distrikta Brkog nego ispitanici sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja.
Promjenu sadraja udbenika nacionalne grupe predmeta u smislu da znatno vie nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu, u veoj mjeri podravaju uenici i roditelji pripadnici manjinskih naroda nego oni koji na odreenom podruju predstavljaju veinu. U udbenicima bi u veoj mjeri trebalo da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH Najvei broj svih ispitanika (58-82%) navodi da bi u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebalo vie nego do sada da budu zastupljeni sadraji koji razvijaju meusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost meu narodima u BiH. Manji broj ispitanika (8-32%) je miljenja da bi ovakvih sadraja trebalo biti jednako kao i sada, dok svega 3% njih smatra da ovakvih sadraja treba biti manje nego sada, pri emu ovo miljenje varira od 0 do 10%. Iako potrebu za ovakvom promjenom zastupa veina ispitanika na svim podrujima, u neto veoj mjeri podravaju ga uenici iz bonjakog, hrvatskog i srpskog veinskog podruja nego iz Distrikta Brko, te roditelji sa bonjakog veinskog podruja nego oni naseljeni u drugim dijelovima BiH. Ispitanici manjine ee u odnosu na veinu na odreenom podruju smatraju da koliinu sadraja usmjerenih na razvijanje meusobnog razumijevanja, tolerancije i solidarnosti meu narodima u BiH treba znaajno poveati. Primjetno je i da uenice u veoj mjeri nego uenici podravaju promjenu udbenika u ovom smislu. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebalo bi da sadravaju razliite poglede, da navode razliite interpretacije istih dogaaja i da podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima S prijedlogom da udbenici nacionalne grupe predmeta sadravaju razliite poglede, navode vie interpretacija istih dogaaja i podstiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima slae se neto manje od polovine svih ispitanika (41-61%). Manji dio preostalih ispitanika (8-29%) protivi se ovakvom pristu97

pu, dok vei dio njih nije imao izraen stav, nisu mogli ili nisu znali odgovoriti na ovo pitanje (30-45%). Potrebno je istai da u podrci provoenju ove preporuke nema statistiki znaajnih razlika izmeu uenika sa razliitih podruja, dok roditelji iz Distrikta Brko najee, a sa srpskog veinskog podruja najrjee zastupaju ideju da sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba govoriti o razliitim pogledima, navodi razliite interpretacije istih dogaaja i podstie dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. Ispitanici koji pripadaju manjinama u veoj mjeri podravaju multiperspektivan pristup u nastavi, dok mu se ispitanici iz veinskog naroda neto ee protive. Na fokus grupama uenici i roditelji su kao najei razlog za nepodravanje ovog pristupa navodili strah od naina interpretacije vienja onih drugih i bojazan da djeca koja nisu do sada podsticana da se analitiki odnose prema sadraju udbenika nee znati ta da misle. Uesnici su inae pokazali otpor prema uvoenju novih interaktivnih metoda u nastavi, istiui da kola treba da poduava objektivnim injenicama, bez postavljanja pitanja, bez relativizacije ili diskusije o prezentovanom sadraju. Potrebno je promijeniti dosadanji nain obrade historijskog razvoja BiH Upitani za nain na koji bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH, ispitanici sa svih etnikih podruja osim Distrika Brko najee smatraju da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima (39-59%), ili da bi u udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH uvaavajui/navodei razliite perspektive, tj. perspektive svih naroda (25-44%). U Distriktu Brko 27% uenika i 41% roditelja podrava trenutno prevladavajuu praksu koja se zasniva na navoenju miljenja samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta historija izuava, to podrava samo mali broj ispitanika sa preostalih podruja BiH (7-12%). Miljenje da je potrebno postii dogovor svih aktera o zajednikom vienju historijskog razvoja BiH i onda ga prezentovati u udbenicima najee je kod ispitanika sa srpskog veinskog podruja, a miljenje da bi u
98
udbenicima trebalo obraivati historijski razvoj BiH navodei perspektive svih naroda zastupljenije je kod ispitanika sa bonjakog i roditelja sa hrvatskog veinskog podruja. Ispitanici koji se nalaze u poloaju manjine i veine u podjednakoj mjeri podravaju prve dvije preporuke koje odraavaju principe obrazovanja za otvoreno drutvo. Udbenici historije BiH treba da obrauju i period od 1992. godine do danas Najvei dio ispitanika (49-73%) sa svih etniki veinskih podruja (osim Distrikta Brko) smatra da bi udbenici historije BiH trebalo da obrauju i period od 1992. godine do danas. Za razliku od njih, ispitanici iz Distrikta Brko u najveem broju (72%) podravaju trenutnu praksu da se u udbenicima, osim pominjanja osnovnih historijskih odrednica, ne izuava period od 1992. godine do danas, to je miljenje koje u znaajno manjem broju podravaju ispitanici sa preostalih podruja (20-43%). Ovo neslaganje sa trenutnom praksom najprisutnije je kod uenika i roditelja sa bonjakog veinskog podruja. Miljenje da period od 1992. godine do danas ne treba obraivati u udbenicima u principu je zastupljenije kod ispitanika koji pripadaju manjinskom narodu. Potrebno je dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima Miljenje da bi trebalo dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku koja bi rezultirala dogovorom u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe i izuavanja jezika u kolama i udbenicima zastupa najvei dio svih ispitanika (48-78%). S ovom promjenom se ne slae manji broj ispitanika (3-25%). Stav o postizanju dogovora o jedinstvenoj jezikoj politici najee podravaju ispitanici iz Distrikta Brko i sa bonjakog veinskog podruja. I dok ispitanici bonjake nacionalnosti, nezavisno od toga na kojem podruju ive, u vie od polovine sluajeva podravaju prijedlog o postizanju dogovora o zajednikoj jezikoj politici, Hrvati i Srbi ga u veoj mjeri podravaju ukoliko su u poloaju manjine.
U prilog ovom stavu - po kojem je potrebno dogovoriti zajedniku jeziku politiku, to podrazumijeva dogovor u vezi s nazivom jezika, gramatike i naina upotrebe dodatno govori i podatak da se s trenutnom praksom pretenog izuavanja knjievnosti samo onog naroda kojem djeca pripadaju slae samo 21% uenika i 22% roditelja u cijeloj BiH. Mada u maloj mjeri zastupljena, podrka ovakvoj praksi prisutnija je kod uenika sa hrvatskog i srpskog veinskog podruja nego sa bonjakog veinskog podruja, te kod roditelja sa hrvatskog nego kod roditelja sa bonjakog i srpskog veinskog podruja, dok je najvei dio roditelja iz Distrikta Brko imao neutralan stav o ovom pitanju. Djeca bi u kolama trebalo da ue sva tri slubena jezika, a ne samo jedan Najvei dio ispitanika (23-52%) nije se sloio s ovim prijedlogom. Slaganje je bilo neto vee jedino u Distriktu Brko, dok se u svim veinskim podrujima najvie uenika i roditelja protivilo ovakvom rjeenju jezikog pitanja u BiH. Potrebno je naglasiti da su stavovi manjina i veina o ovom prijedlogu razliiti. Naime, dok se u veini sluajeva oni zalau za istu stvar u veoj ili manjoj mjeri, ovom se pitanju ispitanici koji se na odreenom podruju nalaze u poloaju veine ee protive, a manjine istovremeno ee podravaju promjenu jezike politike tako da sva djeca u BiH u kolama ue sva tri slubena jezika. U kole je pored vjeronauke potrebno uvesti i predmet koji e poduavati o svim svjetskim religijama na objektivan i neutralan nain Kada je rije o odnosu ispitanika prema religijskom obrazovanju u kolama u naoj zemlji, najvei broj anketiranih uenika i roditelja smatra kako u koli treba da budu zastupljeni predmeti koje se odnose na religijsko obrazovanje. Pri tome ispitanici u najveem broju podravaju slijedee opcije: U kolama treba da budu zastupljeni i vjeronauka (konfesionalna poduka) i predmet koji e poduavati o svim religijama (npr. kultura religija) (28-42%) , U kolama treba da bude zastupljena samo vjeronauka (24-40%).
Ispitanici koji pripadaju veinskom narodu i oni iz manjinskih naroda imaju razliite stavove o prisustvu religijskog obrazovanja u kolama. Uenici i roditelji koji pripadaju veini ee podravaju prisustvo vjeronauke u kolama (bilo samo vjeronauke bilo skupa s kulturom religija), dok uenici i roditelji koji pripadaju manjinama ee ne ele njeno prisustvo (ili smatraju da religijsko obrazovanje treba biti zastupljeno samo kroz kulturu religija ili ocjenjuju da ni jedan od ovih predmeta ne treba biti u bh. kolama) Stav da u koli treba biti zastupljena samo vjeronauka najzastupljeniji je kod ispitanika sa hrvatskog veinskog podruja, a stav da u koli treba da budu zastupljeni i vjeronauka i predmet koji e poduavati o svim religijama najee zastupaju ispitanici sa bonjakog veinskog podruja. Najvei dio ispitanika (od 56- 76%) koji smatraju da u kolama treba biti zastupljena vjeronauka (kao jedini predmet iz religijskog obrazovanja ili skupa s kulturom religija) procjenjuje kako bi ona u bh. kolama trebalo da bude zastupljena kao izborni/fakultativni predmet. Ovo je miljenje ee kod ispitanika koji su na odreenom podruju u poloaju manjine. Promjene u nadlenostima za obrazovanje U Funkcionalnom pregledu sektora obrazovanja, koji je 2005. godine uraen unutar EU CARDS programa reforme javne uprave, ukazano je na to da trenutno drava Bosna i Hercegovina nema nijedne od funkcija potrebne za planiranje, praenje i upravljanje odrivim i koherentnim sistemom obrazovanja, kao ni funkcije koje bi obezbijedile jednak pristup obrazovanju i pravinost.69 Pregled dalje ukazuje na neodrivost asimetrinog principa ureenja obrazovnog sistema u kojem je unutar jednog od entiteta (Federacije BiH) obrazovanje decentralizovano i sve su obrazovne nadlenosti na kantonalnom nivou, dok je u drugom entitetu (Republici Srpskoj) upravljanje obrazovanjem potpuno centralizovano i sve su nadlenosti na entitetskom nivou. Zatim je istaknuta potreba uspostavljanja jednog dijela ingerencija za obrazovanje na dravnom nivou, jer on ima odluujuu ulogu u osiguranju zatite obrazovnih i manjinskih prava, to zauzvrat doprinosi drutvenoj koheziji.70 S potrebom
69
Funkcionalni pregled sektora obrazovanja u BiH, EU Cards program pomoi BiH, 2005, str. 9 Minority Rights International, Education in Multi-Ethnic Societies of Central and Eastern Europe, at http:/minorityrights. org
70
99

uspostavljanja dijela nadlenosti na dravnom nivou sloili su se i ispitanici sa svih podruja podravai stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa ee nego ostale predloene promjene u prenoenju nadlenosti. Mali broj ispitanika (od 8-27%) obuhvaenih ovim istraivanjem podrava sadanju podjelu nadlenosti za obrazovanje. Naime, toliko roditelja i uenika iz BiH smatra da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona/upanija, dok otprilike isti broj (7-25%) nalazi da nadlenost za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa. Nasuprot tome, najvei broj ispitanika smatra da obrazovanje treba biti u nadlenosti dravnog nivoa (48-85%). Ovaj stav podrava najvei dio ispitanika iz svih podruja BiH, s tim da ga ispitanici iz Distrikta Brko i sa bonjakog veinskog podruja podravaju ee od ostalih. Stav da nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izmeu dravnog i entitetskog/kantonalnog nivoa ee zastupaju ispitanici sa hrvatskog veinskog podruja nego ostali ispitanici. A stav da obrazovanje treba ostati u iskljuivoj nadlenosti entiteta i kantona ee od ostalih zastupaju uenici i roditelji sa srpskog veinskog podruja. Ukoliko se nalaze u poloaju manjine, ispitanici ee podravaju stav da obrazovanje treba biti u nadlenosti drave. Izuzetak je bonjako veinsko podruje na kojem razlike u stavu vezane za raspodjelu nadlenosti za obrazovanje izmeu uenika i roditelja koji pripadaju manjinskim narodima i onih koji su Bonjaci nisu znaajne.
100
Izvori
101

Izvori
Apple, M.W. (1996) Cultural Politics and Education. Teachers College Press. Teachers College, Columbia University Apple, M.W. (2004) Ideology and Curriculum. New York: RoutledgeFalmer Bush, K.D. and Saltarelli, D. (eds) (2000) Two Faces of Education in Ethnic Conflict: Towards a Peacebuilding Education for Children. UNICEF Innocenti Research Centre. Florence, Italy Burg, S. and Shoup, P. (1999) The War in BosniaHerzegovina. New York: Armonk Council of Europe (CoE) (1999) Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: upravljanje, finansiranje i administracija Eriksen, T.H. (2002) Etnicitet i nacionalizam. Beograd: Biblioteka XX vek orkalo, D. i Kamenov, . (1998) Nacionalni identitet i meunacionalna tolerancija. Izvjetaj s VIII ljetne psihologijske kole, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Daun, H. and L. Benincasa (1998) Restructuring Education in Europe: Four Country Studies. Stockholm: Institute for International Pedagogy, Stockholm University Denis Durand de Bousingen (1999) Lessons in History: The Council of Europe and the Teaching of History. Strasbourg: Council of Europe Publishing Day, C. (2002) School Reform and Transitions in Teacher Professionalism and Identity. International Journal of Educational Research 37: 677-692 European Commission Technical Assistance Program (EC TAER) (2003) Shared Modernization Strategy for Primary and Secondary Education in B&H..
102
Heyneman, S. (2000) From the party/state to multiethnic democracy: Education and social cohesion in Europe and Central Asia. Education Evaluation and Policy Analysis, 22(2), 173-191 Inicijativa i civilna akcija (ICVA) (2006) Izvjetaj nevladinih organizacija o implementaciji mjera i aktivnosti u okviru Srednjorone razvojne strategije BiH i ostvarivanju prava iz oblasti: obrazovanja, socijalne zatite i okolia. Kecmanovi, D. (2005) Etnonacionalni stereotipi i etnonacionalna stvarnost. Revija Odjek, jesen-zima 2005, Sarajevo Kodelja, Z. i Bassler, T. (2004) Religija i kolovanje u otvorenom drutvu: Institut otvoreno drutvo, Ljubljana, Slovenija Kreso, A. (2004) Ustav i obrazovanje u BiH. http:// www.soros.org.ba/pravo_ustav_bih_01.htm Kuburi, Z. and Moe, C. (eds) (2006) Religion and Pluralism: Comparative Approaches in the Western Balkans, Centre for Empirical Researches on Religion. Novi Sad, Serbia Minority Rights International, Education in Multi-Ethnic Societies of Central and Eastern Europe, at http:/ minorityrights.org Perry, V. (2003) Reading, Writing and Reconciliation: Educational Reform in Bosnia and Herzegovina, European Centre for Minority Rights, ECMI Working Paper #18. Slubeni list Bosne i Hercegovine 18/03. Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju Slubeni list Bosne i Hercegovine 05/07. Smjernice za pisanje udbenika historije i geografije Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSSE) (2002) Poruka graanima Bosne i Hercegovine - Reforma obrazovanja
Shapiro, A. (2000) Creating Culture for a Constructivist Classroom and Team. Wingspan: The Pedamorphosis Communiqu, Volume 13 (1): 5-8 Stradling, R. (2004) Kako predavati historiju 20. vijeka Vijee za kulturnu suradnju, Izdavatvo Vijea Evrope Tawil, S. And Harley, A. (eds) (2004) Education, Conflict and Social Cohesion, UNESCO International Bureau of Education, Geneva The Council of Ministries of Bosnia and Herzegovina (2003) The Poverty Reduction Strategy for the period of 2003-2007 Torsti, P. (2003) Divergent Stories, Convergent Attitudes: A Study on the Presence of History, History Textbooks and the Thinking of Youth in Post-War Bosnia and Herzegovina, Helsinki: Taifuuni United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (1999) Guidebook on Textbook Research and Textbook Revision United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (2000) Obrazovanje za sve: ispunjavanje naih kolektivnih obaveza, Svjetski obrazovni forum, Dakar, 2000 United Nation Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) (2000) Education for All: National Report for B&H.
Markoti, A. i Markoti, M. (2005) Moj zemljopis 8, Mostar: Znanje Peji, R. (2005) Istorija za 9. razred osnovne kole, Istono Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Istono Sarajevo Matkovi, H., Golua, B., i arac, I. (2005) Povijest 8, Mostar: kolska naklada i Zagreb: kolska knjiga Mihalji, R. (2003) Istorija za 2. razred gimnazije, Istono Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Omerdi, M. i Kalajdisalihovi, F. (2005) Vjeronauka za sedmi razred osnovne kole, Sarajevo: El Kalem Sulejmanovi, . i Kapetanovi, E. (2005) Vjeronauka za 8. razred osnovne skole, Sarajevo: El Kalem Hadiabdi, H. i Derviagi, E. (2004) Historija za I razred gimnazije, Sarajevo: Sarajevo Publishing Forni, M., Daguda, A. i Zaimovi, H. (2003) Historija za I razred gimnazije, Sarajevo: Sarajevo Publishing ati, M. (1997) Vjeronauka za 6. razred osnovne kole, Sarajevo: El Kalem Matkovi, H., Miroevi, F., Golua, B. i arac, I. (2003) Povijest za IV razred gimnazije, Mostar: kolska naklada i Zagreb: kolska knjiga
Udbenici:
Gnjato, R., Gri, M., Mari, \., i Rakita, R. (2005) Geografija za 3. razred gimnazije, Istono Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Istono Sarajevo Paji, N. (2005) Pravoslavna vjeronauka za 7. razred osnovne kole, Banja Luka: Katihetski odbor Madar, I. i Kichl, A. (2001) Geografija za IV razred gimnazije, Mostar: kolska naklada i Zagreb: kolska knjiga
103
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Prilog 1: Karta sa geografskim prikazom etniki veinskih podruja u BiH
106
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Prilog 2: Instrumenti kori{teni u istraìvanju
Upitnik za u~enike
107
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Upitnik za uenike

FOD BiH / Upitnik za u enike / 23. maj 2006.
TIP UPITNIKA DATUM INTERVJUA IFRA INTERVJUERA IFRA KOORDINATORA IFRA REGIONA TIP NASELJA (1-GRADSKO; 2-VANGRADSKO/SELO) (S)POL ISPITANIKA (1-MUKI; 2-ENSKI) IFRA TA KE/TO KE UZORKA IFRA KONTAKT LISTE IFRA KONTROLNOG LISTA PODRU JE ENTITET OP INA/OPTINA ULICA BROJ SPRAT/KAT OZNAKA STANA OPISNA ADRESA 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Jako dobar Uglavnom dobar Uglavnom lo Jako lo itati! Ne zna Ne eli odgovoriti A3 A3 A2 A2 A3 A3 1 2 3 4 8 9 A1. Kako bi ocijenio/la trenutno stanje u kojem se nalazi obrazovni sistem u naoj zemlji? Jako dobar, uglavnom dobar, uglavnom lo ili jako lo? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) A U e e u ovoj anketi je potpuno anonimno i dobrovoljno. Ne zanima nas tvoj identitet, niti se odgovori koje e davati na bilo koji na in mogu dovesti u vezu sa tvojim identitetom. Zbog toga se moe osje ati slobodnim da iskreno odgovori na svako pitanje koje ti postavim. Ako iz bilo kojeg razloga sumnja u ovu anketu, ne eli odgovarati ili eli izbjegavati odgovore - bolje je da ne u estvuje/sudjeluje. Pa da po nemo sa pitanjima koja se odnose na obrazovni sistem!
A2. Zbog ega misli da je obrazovni sistem jako/uglavnom lo? (Ukoliko ispitanik navede samo jedan ili dva razloga pitati:) Ima li jo neto? (Prvi odgovor upisati u prostor obiljeen sa 1., drugi u prostor obiljeen sa 2., a tre i u prostor obiljeen sa 3. Ako ispitanik ne navede tri razloga, napisati pod 2. i 3. Nema 2., odnosno Nema 3. razloga) 1. 2. 3. Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti
Ja koordinator, izjavljujem da je ovaj upitnik pregledan u skladu sa svim uputama za pregled upitnika! Datum i potpis: ______________________________________________ Kontrola terena Logi ka kontrola Kodiranje Unos podataka ifra upitnika za unos podataka Kontrola operatera Tip I broj pitanja na kojima nedostaju upisani odgovori II broj neispravno primjenjenih filtera III broj pitanja na kojima su neispravno upisani odgovori IV broj pitanja na kojima nije upisano Neto drugo ako je traeno VRIJEME PO ETKA INTERVJUA! Logi ka kontrola Izvjetaj operatera
A3. Ako u tvojoj koli ima problema vezanih za obrazovanje, molim te da mi kae o kojim se problemima radi? (Ukoliko ispitanik navede samo jedan ili dva razloga pitati:) A koji nakon toga? (Prvi odgovor upisati u prostor obiljeen sa 1., drugi u prostor obiljeen sa 2., a tre i u prostor obiljeen sa 3. Ako ispitanik ne navede tri razloga, napisati pod 2. i 3. Nema 2., odnosno Nema 3. razloga) 1. 2. 3.
SAT
MIN
Ne itati! 8. Nema problema 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti
8 9
ANKETAR: OBAVEZNO PRO ITATI PRIJE PO ETKA INTERVJUA! Dobro jutro/Dobar dan, Prizma istraivanja za potrebe CEPOS-a i Fonda otvoreno drutvo BiH sprovodi Istraivanje stavova roditelja i u enika o nastavnim planovima, programima i udbenicima. Ovo istraivanje je dio ireg projekta koji ima za cilj unapre enje obrazovnog sistema, s posebnim naglaskom na kvalitet udbenika i dodatnih nastavnih materijala. U ovu svrhu emo anketirati 1000 roditelja i 1000 u enika osnovnih i srednjih kola u cijeloj BiH. Ti si jedan od slu ajno izabranih ispitanika u uzorku za ovu anketu. Anketiranje se obavlja na vrlo jednostavan na in. Ja ti itam pitanja iz upitnika i predloene odgovore. Ti bira odgovor koji najbolje opisuje tvoj stav, odnosno miljenje, a ja taj odgovor biljeim u upitnik. U ve ini slu ajeva e birati jedan od predloenih odgovora koji ja pro itam.
A4. Dajte u ruke ispitaniku karticu K1 (sa udbenicima maternjeg jezika)! Koji udbenik jezika koristi? (U donju tabelu pored stavke Maternji jezik u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava broj udbenika! Ukoliko na kartici nema udbenika koji ispitanik koristi, u prostor za odgovor upisati naziv udbenika i ime i prezime njegovog autora. Ukoliko ispitanik nema navedeni predmet upisati 98. Ukoliko ispitanik ne eli odgovoriti upisati 99.) A5. Dajte u ruke ispitaniku karticu K2 (sa udbenicima historije/istorije/povijesti)! Koji udbenik historije/istorije/povijesti koristi? (U donju tabelu pored stavke Historija/Istorija/Povijest u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava broj udbenika! Ukoliko na kartici nema udbenika koji ispitanik koristi, u prostor za odgovor upisati naziv udbenika i ime i prezime njegovog autora. Ukoliko ispitanik nema navedeni predmet upisati 98. Ukoliko ispitanik ne eli odgovoriti upisati 99.)
PRISM RESEARCH
PROVJERI DA LI SU POSTAVLJENA SVA PITANJA I UPISANI SVI ODGOVORI!
-1-
108

A6. Dajte u ruke ispitaniku karticu K3 (sa udbenicima geografije/zemljopisa)! Koji udbenik geografije/zemljopisa koristi? (U donju tabelu pored stavke Geografija/Zemljopis u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava broj udbenika! Ukoliko na kartici nema udbenika koji ispitanik koristi, u prostor za odgovor upisati naziv udbenika i ime i prezime njegovog autora. Ukoliko ispitanik nema navedeni predmet upisati 98. Ukoliko ispitanik ne eli odgovoriti upisati 99.) Stavka 1. Maternji jezik 2. Historija/Istorija/Povijest 3. Geografija/Zemljopis A7. Da li u koli ide na asove vjeronauke/vjeronauka, kulture religije ili nema nijedan od ova dva predmeta? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. Vjeronauka/vjeronauk 2. Kultura religija 3. Nijedan od ovih predmeta Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9 Odgovor B5. Smatra li da obrazovni sistem promovie osje aj pripadnosti Bosni i Hercegovini? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti B8 B6 B8 B8 B8 1 2 3 8 9
B6. Misli li da je to u redu? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
B7. Zbog ega tako misli? (Upisati odgovor!)
Ne itati! 9. Ne eli odgovoriti
B1. Ovdje imam spisak mjesta gdje si mogao/la u estvovati ili uti razgovor o narodu kojem pripada ili razgovor koji je vezan za dravu Bosnu i Hercegovinu. Molim te da mi kae da li si u toku prole sedmice u estvovao/la ili uo/la razgovor o navedenim temama na ovim mjestima. (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele upisati broj koji ozna ava odgovore ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. 1. 2. 3. 4. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti O narodu O BiH
B8. Da li si u koli imao/la priliku uti himnu BiH (onu himnu koja nema teksta, koja je samo instrumentalna)? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
Stavka Kod ku e sa lanovima porodice/obitelji Izvan kole sa prijateljima U koli Putem medija (na televiziji/radiju/u novinama) 5. Negdje drugo (Navesti gdje!)
B9. Da li su u tvojoj koli imaju sljede i simboli (grb, zastava i sl.): (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Stavka Dravni simboli/simboli BiH Entitetski simboli/simboli FBiH i RS Kantonalni/upanijski simboli Religijski simboli Neki drugi (Upisati koji) Odgovor
B2. Na osnovu svog iskustva, ta bi rekao/la, u kojoj mjeri je obrazovni sistem jednonacionalan - usmjeren isklju ivo na izu avanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 9. U potpunosti Donekle U manjoj mjeri Skoro nikako Nisam siguran/a itati! Ne eli odgovoriti B3 B3 B5 B5 B5 B5 1 2 3 4 5 9
B10. Dajte u ruke ispitaniku karticu K4! ta bi po tvom miljenju trebala biti glavno polazna ta ka u izu avanju geografije/zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? (Zaokruiti samo jedan odgovor u koloni Prvi. Onda pitati:) A nakon toga? (Drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Bosna i Hercegovina Entitet/distrikt u kojem ivi Kanton/upanija u kojoj ivi Drave ili geografski prostori gdje u ve ini ive pripadnici tvog naroda Regija zemlje Jugoisto ne Evrope Evropa Svijet Neto drugo? (Navesti ta!) Prvi 1 2 3 4 5 6 7 8 Drugi 1 2 3 4 5 6 7 8
B3. Misli li da je to u redu? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
B4. Molim te da mi kae zbog ega tako misli? (Upisati odgovor!)
98 99
98 99
PRISM RESEARCH
-2-
109

B11. Dajte u ruke ispitaniku karticu K5! ta bi po tvom miljenju trebalo biti teite u izu avanju historije/istorije/povijesti u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? (Zaokruiti samo jedan odgovor u koloni Prvi. Onda pitati: ) A nakon toga? (Drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Bosna i Hercegovina Entitet/distrikt u kojem ivi Kanton/upanija u kojoj ivi Istorijski doga aji vezani za narod kojem pripada Istorijski doga aji podjednako vezani za sva tri naroda i nacionalne manjine koji ive u BiH Podru je Jugoisto ne Evrope Evropa Svijet Neto drugo? (Navesti ta!) Prvi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Drugi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 C3. ta misli, da li bi u udbenicima trebalo staviti naglasak na: razlike me u narodima u BiH, na sli nosti me u narodima u BiH ili treba podjednako isticati njihove razlike i sli nosti? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Naglasak treba staviti na razlike me u narodima u BiH Naglasak treba staviti na sli nosti me u narodima u BiH Treba podjednako isticati razlike i sli nosti itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
C4. U nekim udbenicima koji se koriste u kolama u BiH sugerie se da je doprinos jednog naroda razvoju BiH ve i od doprinosa ostalih naroda. U kojoj mjeri se slae sa tim da navedeni stav bude prisutan u udbenicima? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. Izrazito se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem Izrazito se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
98 99
98 99
B12. Prema nekim nastavnim planovima i programima se u kolama izu ava knjievnost samo jednog naroda naroda kojem u enici pripadaju. U kojoj mjeri se slae sa tim? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C5. U kojoj mjeri smatra da je opravdano da se u udbenicima potencira ugroenost jednog od naroda u BiH? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti je opravdano Donekle je opravdano U manjoj mjeri je opravdano Nije uopte opravdano Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
B13. Koliko u koli koristi oba pisma ( irilicu i latinicu)? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U koli koristim samo irilicu U koli koristim samo latinicu Podjednako ih koristim e e koristim irilicu/ponekad koristim latinicu e e koristim latinicu/ponekad koristim irilicu itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C6. U kojoj mjeri bi po tvom miljenju u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebali biti zastupljeni sadraji koji razvijaju me usobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost me u narodima u BiH? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. Zna ajno vie nego sada Neto vie nego sada Jednako kao i do sada Neto manje nego sada Zna ajno manje nego sada itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C1. ta bi, na osnovu svog iskustva, rekao/la u kojoj mjeri na obrazovni sistem podu ava da su kulturni identitet, jezik i tradicija svih naroda u BiH jednako dobri i vrijedni? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti Donekle U manjoj mjeri Nimalo Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C7. U nekim udbenicima se pozitivne vrijednosti i osobine pripisuju samo jednom narodu, a ne predstavljaju kao univerzalne vrijednosti svojstvene ljudima uopte. Misli li da li je to u redu? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
C2. Smatra li da se raznolikost naroda, kultura, religija u BiH u kolama treba prezentirati kao prednost ili kao nedostatak? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Kao prednost Kao nedostatak itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
D1. Smatra li da se pri izu avanju nacionalne i svjetske istorije previe naglaavaju oruani sukobi i ratovi uopte? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
PRISM RESEARCH
-3-
110

D2. Dajte u ruke ispitaniku karticu K6! Smatra li da nastavni planovi, programi i udbenici koji se koriste u kolama u BiH trebaju da ... : (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Naglaavaju vanost gra anina/pojedinca u drutvu Naglaavaju vanost pripadnosti odre enom narodu i/ili konfesiji Podjednako naglaavaju vanost i jednog i drugog itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9 8. Partizanski pokret je bio usmjeren protiv Nezavisne Drave Hrvatske, a cilj im je bio do i na vlast i ponovo obnoviti Jugoslaviju. Unitili su mnoga hrvatska sela i poubijali mnogo hrvatskih domoljuba. 9. U Rezoluciji ZAVNOBIH-a 1943. uspostavljana je BiH kao slobodna i zbratimljena BiH, u kojoj e biti zagarantovana puna ravnopravnost i jendakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. 10. NATO pakt je po eo bombardovanje Jugoslavije 24. marta 1999. Najmo niji vojni savez u istoriji ljudskog drutva od 19 drava sa pet stotina miliona stanovnika napao je malu miroljubivu balkansku zemlju. 11. BH ustavom utemeljena su dva entiteta (dravne zajednice): FBiH i RS. Dakle, tri konstitutivna i ravnopravna naroda ive u dva entiteta. Tko je u BiH ostao kratkih rukava nije vam teko zaklju iti! I bez toga je BiH nefunkcionalna dravna zajednica. 12. Jasenovac se duboko ukorijenio u istorijsko pam enje srpskog naroda. Pravoslavlje ne zna za osvetu, ali se ne smije zaboraviti da je Jasenovac bio najve e gubilite srpskog, jevrejskog i romskog naroda od doseljavanja na Balkan. 13. Sve bitne odluke u Jugoslaviji su se donosile u dravnom sreditu i republike su ih morale provoditi. U Hrvatskoj je bila vrlo izraena povlaenost Srba, koji su kao lanovi Partije dolazili na mnoga odgovorna mjesta i poloaje i na razli ite na ine su guili iskazivanje hrvatskih nacionalnih osje anja. 14. Njema ke jedinice su ule u Zagreb 10. aprila 1941. godine. Zagreb ani su ih do ekali s cvije em i astili raznim akonijama. Za srpski i miroljubivi jugoslovenski narod to je bio po etak patnji, stradanja i genocida. D6. U kojoj mjeri se slae sa tvrdnjom da u koli dobiva dovoljno znanja o drugim narodima u BiH? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potupnosti se ne slaem Donekle se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Donekle se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
D3. U kojoj su mjeri, po tvom miljenju, nastavni planovi, programi i udbenici koncipirani/postavljeni na na in koji poti e kriti ko razmiljanje i ostavlja u enicima mogu nost da sami donesu zaklju ak u vezi sa prezentiranim sadrajem? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti Donekle U manjoj mjeri Nisu uopte Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
D4. Dajte u ruke ispitaniku karticu K7! Smatra li da bi se u kolama trebalo podu avati da su...: (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Razlike u miljenju poeljne Razlike u miljenju prihvatljive Razlike u miljenju nepoeljne jer se negativno odraavaju na nacionalno jedinstvo Razlike u miljenju ina e nepoeljne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 8 9
D5. Dajte u ruke ispitaniku karticu K8! U nekim kolama u BiH koriste se udbenici u kojima piu tvrdnje koje u ti sad pro itati. Molim te, da mi za svaku od njih kae u kojoj mjeri se slae sa njom. (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potupnosti se ne slaem Donekle se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Donekle se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Odgovor
D7. U kojoj mjeri se slae sa tvrdnjom da se u koli drugi narodi u BiH uglavnom spominju u negativnom kontekstu? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potupnosti se ne slaem Donekle se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Donekle se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
Stavka 1. Danas su rijetka mjesta u svijetu kao to je BiH u kojoj se susre u tri svjetske religije. Glavni grad BiH Sarajevo danas nazivaju Jerusalemom Evrope 2. Put u Evropu otvorio je srpski narod umadije i Pomoravlja revolucijom na po etku 19. vijeka. ... Slijede i rezultate Srba oslobo enih od Osmanlija, srpski narod u Bosanskom elajetu iao je iz bune u ustanak da bi se oslobodio azijskog feudalizma i priklju io evropskom svijetu novog kapitalisti kog drutva. 3. Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti. 4. Za muslimana je skromnost i umjerenost prirodno stanje. ... Zato se musliman moe prepoznati i po dostojanstvenom i skromnom ponaanju. 5. U proteklih deset godina (1992-2002.) Republika Srpska je ostvarila zavidne rezultate u izgradnji pravnog sistema i demokratizaciji drutva. 6. Vojna agresija na BiH je po ela u jesen 1991. Muslimani se nisu pravovremeno naoruali, a Hrvati su organizovali oruane snage nazvane HVO i odlu no se suprostavili srpskom nasrtaju. 7. Narodi BiH su u I svjetskom ratu proli kroz sve neda e i nesre e koje donosi rat. Srpski narod je bio u najteem poloaju. Optuivan je za sarajevski atentat i zbog toga bio izloen nevi enom teroru.
E1. Da li misli da bi u enici razli itih nacionalnosti trebali da: (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Idu u iste razrede i imaju zajedni ke sve predmete Idu u iste razrede, ali odvojeno u e predmete iz nacionalne grupe predmeta Uopte ne idu u iste razrede itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
E2. U nekim djelovima BiH u enici razli itih nacionalnosti se odvojeno koluju. Kakav je tvoj stav u vezi sa tim: (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Politi ari su odgovorni za to to se djeca razli itih nacionalnosti odvojeno koluju-to nije elja u enika i roditelja 1 To je elja i u enika i roditelja i politi ara 2 Politi ari nisu odgovorni za to, to ele u enici i roditelji 3 itati! Ne zna 8 Ne eli odgovoriti 9
PRISM RESEARCH
-4-
111

E3. Kada se radi o nastavi vjeronauke, da li si imao mogu nost izbora u vezi sa njenim poha anjem? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti E5 E4 E5 E5 1 2 8 9 P1. Dajte u ruke ispitaniku karticu K10! Postoje razne ideje o pravcima u kojim bi se trebalo promijeniti sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta. Pro ita u ti neke od njih, pa mi reci u kojoj mjeri se slae sa svakom od tih ideja? (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti se ne slaem Donekle se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Donekle se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Odgovor
E4. Zbog ega? (Upisati!)
E5. Dajte u ruke ispitaniku karticu K9! Smatra li da je u okviru naeg obrazovnog sistema prisutna diskriminacija u enika na sljede im osnovama: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore obiljeenu sa E5. upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Jako Donekle Vrlo malo Nije prisutna itati! Ne zna Ne eli odgovoriti
E6. Ispitanik jo uvijek dri karticu K9! Da li si ti li no ili neki drugi u enik/ca iz tvoje kole kroz dosadanje kolovanje ikada doivio/la diskriminaciju na slijede im osnovama: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke u kolonu za odgovore obiljeenu sa E6. upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da, jesam ja li no Da, drugi u enik/ca iz moje kole Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti E5. E6.
Stavka 1. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada. 2. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno ve oj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnih manjina, a ne samo o jednom narodu. 3. U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo u iti o BiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedina no ili o susjednim zemljama 4. Djeca bi u kolama trebala da u e sva tri slubena jezika u BiH, a ne samo jedan. 5. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebaju sadravati razli ite poglede, navoditi razli ite interpretacije istih doga aja i poticati dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. 6. Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jezi ku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike i na ina upotrebe i izu avanja jezika u kolama i udbenicima.
Stavka 1. Spolnoj/rodnoj osnovi 2. Politi koj osnovi 3. Nacionalnoj osnovi 4. Vjerskoj osnovi 5. Ekonomskoj osnovi 6. Nekoj drugoj (Upisati kojoj!)
P2. Smatra li da bi se nadlenosti za obrazovanje trebale podijeliti izme u dravnog i entitetskog/kantonalno/upanisjkog nivoa ili misli da obrazovanje i dalje treba da bude u isklju ivoj nadlenosti entiteta i kantona/upanija, bez ikakvih ingerencija na nivou drave BiH? (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. Obrazovanje treba biti u isklju ivoj nadlenosti dravnog nivoa 1 2. Nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izme u dravnog i entitetskog/kantonalnog/upanijskog nivoa 2 3. Obrazovanje treba ostati u isklju ivoj nadlenosti entiteta i kantona/upanija 3 Ne itati! 8. Ne zna 8 9. Ne eli odgovoriti 9 P3. Dajte u ruke ispitaniku karticu K11! Kakav je tvoj odnos prema nastavi vjeronauke u kolama u BiH (pri emu pod kolama podrazumijevamo javne ustanove)? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. U koli treba da bude zastupljena vjeronauka (pouka o prakticiranju odre ene religije) 2. U koli treba da bude zastupljena vjeronauka, ali i predmet koji e u enike podu avati o svim religijama (npr. kultura religija) 3. U koli vjeronauka ne treba da bude zastupljena jer ona nepotrebno razdvaja u enike, ali treba biti zastupljen predmet koji e u enike podu avati o svim religijama 4. U koli vjeronauka ne treba da bude zastupljena jer ona treba da se podu ava kroz kole pri vjerskim zajednicama, ali treba biti zastupljen predmet koji e u enike podu avati o svim religijama 5. U koli ne treba da bude zastupljen ni jedan od ovih predmeta Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti P4 P4 1 2
ANKETAR: Pitanje E7. postaviti SAMO ispitanicima koji su pri odgovaranju na prve etiri stavke predhodnog pitanja, na jednu ili vie njih odgovorili sa sa 1. ili 2. (tj. rekli Da, jesam ja li no ili Da, drugi u enik/ca iz moje kole)! Ostale ispitanike odmah pitati pitanje P1! E7. Molim te da mi navede jedan na in na koji si bio diskriminiran/a ili na koji je bio diskriminiran/a u enik/ca iz tvoje kole po ... ? (Pitati samo za stavku/stavke za koje je ispitanik u preodhodnom pitanju odgovorio sa Da tj. pored kojih je u koloni za odgovore obiljeenoj sa E6 upisano 1 ili 2!) 1. Spolnoj/rodnoj osnovi 2. Politi koj osnovi 3. Nacionalnoj osnovi 4. Vjerskoj osnovi Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti
P5
P5 P5 P5 P5
4 5 8 9
PRISM RESEARCH
-5-
112

P4. Smatra li da bi vjeronauka u kolama trebala biti zastupljena ... ? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. Ne 8. 9. Kao obavezni predmet Kao izborni/fakultativni predmet itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9 S4. Sa kim ivi? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Spol Tablice S4-S8!) 1. 2. Ne 9. Da Ne itati! Ne zna/Ne zeli odgovoriti
P5. Kakav je tvoj stav o izu avanju savremene istorije BiH (istorije od 1992. do danas) u osnovnim i srednjim kolama? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. Ne 8. 9. U udbenicima treba obra ivati i period od 1992. do danas Period od 1992. do danas ne treba obra ivati u udbenicima itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
S5. Godine starosti lana doma instva? (Upisati navrene godine starosti u kolonu Starost Tablice S4-S8!) S6. ta lan doma instva ima najvie zavreno od kole? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Nivo obrazovanja Tablice S4-S8!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ne 9. Bez kole Zavrena osnovna kola Zavrena (trogodinja i etvorogodinja) srednja kola/IV i V stepen Zavrena via kola/VI stepen Zavren fakultet/VII stepen Zavren postdiplomski studij magisterij, doktorat/VIII i IX stepen Neto drugo (Napisati ta!) itati! Ne zna/Ne zeli odgovoriti
P6. ta misli, na koji na in bi u udbenicima trebalo obra ivati istorijski razvoj BiH? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Navode i miljenje samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta istorija izu ava Uvaavaju i/navode i razli ite perspektive, tj. perspektive svih naroda Potrebno je posti i dogovor svih aktera o zajedni kom vi enju istorijskog razvoja BiH i onda njega prezentirati u udbenicima itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
S7. Da li je lan doma instva zaposlen? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Zaposlenost Tablice S4-S8!) 1. 2. 3. Ne 9. Da Ne Ne moe se primjeniti na lana doma instva itati! Ne zna/Ne zeli odgovoriti
PRO ITATI: Sada emo pre i na pitanja koja odnose na sociodemografske podatke koji su nam potrebni radi statisti ke analize. S1. Koju kolu poha a? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Gimnaziju Srednju tehni ku i srodnu kolu Srednju umjetni ku kolu Srednju vjersku kolu Srednju stru nu/strukovnu kolu Srednju kolu za u enike/u enice sa specijalnim potrebama u obrazovanju Neka druga (Navesti koja!) 1 2 3 4 5 6 7
S8. Koje je nacionalnosti lan doma instva? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Nacionalnost Tablice S4-S8!) 1. Bonja ka/Muslimanska 2. Srpska 3. Hrvatska 4. Bosanska 5. Mijeana 6. Neka druga? (Navesti koja!) Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti TABLICA S4-S8 lan doma instva/ ku anstva Nivo obrazovanja Osobe sa kojima ivi
Ne itati! 9. Ne eli odgovoriti S2. Koji razred ide? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. 3. 4. Ne 9. Prvi razred Drugi razred Tre i razred etvrti razred itati! Ne eli odgovoriti
1. 2. 3. 4. 5.
Ispitanik u enik/ca Majka Otac Neko drugi 1(Upisati ko) Neko drugi 2 (Upisati ko)
S3. Dajte u ruke ispitaniku karticu K12! Kojoj od navedenih kategorija stanovnitva pripada tvoje doma instvo? (Zaokruiti jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivjeli ste na ovoj adresi i prije rata - doma i ste i pripadnik ste ovdje ve inskog naroda 1 ivjeli ste na ovoj adresi i prije rata - doma i ste i pripadnik ste ovdje manjinskog naroda 2 Raseljene osobe/izbjeglice-niste ivjeli na ovoj adresi prije rata 3 Povratnici - pripadnici ovdje ve inskog naroda - poslije rata ste se vratili u svoj dom 4 Povratnici - pripadnici ovdje manjinskog naroda 5 Niste ivjeli na ovoj adresi prije rata -u me uvremenu ste se dobrovoljno preselili 6 Izbjeglice ste iz druge zemlje 7 8 Neto drugo? (Navesti ta!)
Ne itati! 9. Ne zna/Ne zeli odgovoriti
PRISM RESEARCH
-6-
Nacionalnost
Starost
1 2 3 4
Zaposlenost
113

S9. Ako je prosje no doma instvo, s obzirom na ukupna nov ana primanja i imovinu, ono koje po lanu ima mjese ni prihod od 200 KM, u koju od slijede ih kategorija bi svrstao/la doma instvo u kojem ivi? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. Na rubu egzistencije 2. Znatno ispod prosjeka 3. Neto ispod prosjeka 4. Oko prosjeka 5. Neto iznad prosjeka 6. Znatno iznad prosjeka Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 6 9 23. Ja sam kao prvo pripadnik ovje anstva, a tek onda svoje nacije. 24. Svaki put kad ujem nau nacionalnu himnu osjetim ponos. 25. Pripadnici istoga naroda trebali bi se uvijek drati zajedno. 26. Osje aj nacionalne pripadnosti ini me cjelovitom osobom. 27. Dobar pripadnik moje nacije ne bi se smio druiti s naim neprijateljima. D20. PRO ITATI NAGLAS ISPITANIKU: I doli smo do samog kraja ankete. Budu i da e se rezultati ove ankete statisti ki prezentirati ukupno za BiH po odre enim kategorijama populacije, veoma je vano da imamo neke podatke o strukturi tvog doma instva po godinama i polu/spolu. Tako er, te nam informacije pomau da saznamo da li je na uzorak u skladu sa naim instrukcijama. Zbog ovih razloga postavit u ti pitanje o strukturi u tvom doma instvu/ku anstvu po godinama i polu/spolu. Nas zanimaju samo lanovi doma instva/ku anstva stariji od 18 godina. Ne zanimaju nas njihova imena. Ako smatra da ne moe ili ne eli odgovoriti na ovo pitanje, molimo te da to kae. Sa ovim emo zavrti nau anketu. Krenimo od tebe. REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ISPITANIK DAN, MJESEC I GODINA RO ENJA SPOL / POL M ILI
PRO ITATI: I za sam kraj imamo jednu tabelu. Molio/la bih te da je sam/a popuni. N1. Dajte u ruke ispitaniku Upitnik! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj tabele stavku po stavku! Pred tobom se nalazi niz tvrdnji. Molimo te da ih paljivo pro ita, te da za svaku izrazi svoj stepen/stupanj slaganja i to tako da u prostor za odgovor upie jedan od brojeva koji imaju sljede e zna enje: 1. 2. 3. 4. 5. Izrazito se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem Izrazito se slaem Odgovor
Stavka 1. Lojalnost vlastitoj naciji je vanija od lojalnosti samom sebi. 2. Isticanje nacionalnih obiljeja odraz je primitivizma. 3. Smatram sebe prije svega gra aninom svijeta. 4. Djecu treba u iti da vole svoj narod. 5. Iako je moj narod malobrojan, u njemu je puno vie sposobnih ljudi nego u drugim narodima. 6. Ponosim se historijom/istorijom/povije u svog naroda. 7. Djeci bi odmalena trebalo usa ivati nacionalni duh. 8. ovje anstvo predstavlja jedinu pravu ljudsku zajednicu; zato je svaka podjela na nacije tetna i besmislena.
TO JE SVE. HVALA VAM ZA VAE VRIJEME I SURADNJU.
VRIJEME ZAVRETKA
SAT
MINUTE
9. Spreman sam dati ivot za svoj narod. 10. ovjek bez jasnog osje aja nacionalne pripadnosti je ovjek bez identiteta. 11. Smatram da sam vrlo svjestan pripadnosti vlastitoj naciji. 12. Svaka nacija bi trebala njegovati svoje nacionalne ideale. 13. Ljudi koji ne vole svoj narod zasluuju prezir. 14. Volio bih ivjeti kao stanovnik svijeta, a ne kao stanovnik samo jedne drave. 15. Ne osje am pripadnost niti jednoj naciji. 16. Osje aj vezanosti za vlastiti narod je jedan od najljepih osje aja koje pojedinac moe imati. 17. Izuzetno mi je vana pripadnost mojoj naciji. 18. U svim povijesnim sukobima s drugim nacijama moj je narod uvijek bio u pravu. 19. Osje am se vrijednim zbog bogate kulture svoga naroda. 20. Bez osje aja svoje nacionalne pripadnosti bio bih siromaan. 21. Gdje god da ivim isticao bih svoju nacionalnu pripadnost. 22. Moja nacionalnost mi je sasvim nebitna.
JAKO VANO! NAKON TO ISPITANIK PRO ITA KONTROLNI LIST, ZAMOLITE GA DA VAM DA BROJ TELEFONA, RADI KONTROLE, ILI AKO NAM SLU AJNO BUDE POTREBAN JO NEKI PODATAK, DA GA MOEMO NAZVATI. OBAVEZNO UPIITE POZIVNI BROJ! TELEFON SA POZIVNIM 0. Ispitanik ne eli dati broj telefona 0
Izjavljujem da je ovaj intervju obavljen u skladu sa svim uputama za intervjue licem u lice, sa ispitanikom koji je izabran u skladu sa uputama za izbor ispitanika! Datum i potpis: __________________________________________________________
VRLO VANO! PROVJERITI DA LI STE UPISALI TA NU/ TO NU ADRESU U KONTAKT LIST I UPITNIK! BEZ UPISANE TA NE/TO NE ADRESE (ULICA, BROJ, SPRAT, STAN) ILI PRECIZNE OPISNE ADRESE OVAJ UPITNIK, A NI KONTAKT LIST NE E BITI PRIHVA EN KAO VALIDAN! HVALA LIJEPA!
PRISM RESEARCH
-7-
114
Upitnik za roditelje
115
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Upitnik za roditelje

FOD BiH / Upitnik za roditelje / 23. maj 2006.
TIP UPITNIKA DATUM INTERVJUA IFRA INTERVJUERA IFRA KOORDINATORA IFRA REGIONA TIP NASELJA (1-GRADSKO; 2-VANGRADSKO/SELO) (S)POL ISPITANIKA (1-MUKI; 2-ENSKI) IFRA TA KE/TO KE UZORKA IFRA KONTAKT LISTE IFRA KONTROLNOG LISTA PODRU JE ENTITET OP INA/OPTINA ULICA BROJ SPRAT/KAT OZNAKA STANA OPISNA ADRESA A1. Kako bi ste ocijenili trenutno stanje u kojem se nalazi obrazovni sistem u naoj zemlji? Jako dobar, uglavnom dobar, uglavnom lo ili jako lo? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Jako dobar Uglavnom dobar Uglavnom lo Jako lo itati! Ne zna Ne eli odgovoriti A3 A3 A2 A2 A3 A3 1 2 3 4 8 9 B U e e u ovoj anketi je potpuno anonimno i dobrovoljno. Ne zanima nas Va identitet, niti se odgovori koje budete dali i na koji na in mogu dovesti u vezu sa Vaim identitetom. Zato nam je vano da iskreno odgovorite na svako pitanje koje Vam postavimo. Ako iz bilo kojeg razloga sumnjate u ovu anketu, ne elite odgovarati ili elite izbjegavati odgovore - bolje je da ne u estvujete/sudjelujete. Pa da po nemo sa pitanjima koja se odnose na obrazovni sistem!
Ja koordinator, izjavljujem da je ovaj upitnik pregledan u skladu sa svim uputama za pregled upitnika! Datum i potpis: ______________________________________________ Kontrola terena Logi ka kontrola Kodiranje Unos podataka ifra upitnika za unos podataka Kontrola operatera Tip I broj pitanja na kojima nedostaju upisani odgovori II broj neispravno primjenjenih filtera III broj pitanja na kojima su neispravno upisani odgovori IV broj pitanja na kojima nije upisano Neto drugo ako je traeno VRIJEME PO ETKA INTERVJUA! Logi ka kontrola Izvjetaj operatera
A2. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K1! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! ta biste rekli, koja su dva najozbiljnija problem vezana za obrazovni sistem? (Ukoliko ispitanik navede samo jedan problem pitati:) A koji nakon toga? (Prvi odgovor zaokruiti u koloni Prvi, a drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) Prvi Drugi 1. Obimnost nastavnog gradiva 1 1 2. Lo kvalitet udbenika 2 2 3. Jednonacionalni/nacionalno obojeni udbenici 3 3 4. Nepostojanje jedinstvenih udbenika na BiH nivou 4 4 5. Nezastupljenost nacionalne grupe predmeta 5 5 6. Lo odnos nastavnika prema u enicima 6 6 7. Nemotivisanost nastavnika za rad 7 7 8. Loi uslovi/slaba opremljenost kola 8 8 9. Podijeljenost obrazovnog sistema/neuvezanost na BiH nivou 9 9 10 10. Neto drugo 1? (Navesti ta!) 11. Neto drugo 2? (Navesti ta!) 11
Ne itati! 99. Ne zna/Ne eli odgovoriti
99
99
SAT
MIN
ANKETAR: OBAVEZNO PRO ITATI PRIJE PO ETKA INTERVJUA! Dobro jutro/Dobar dan, Prizma istraivanja za potrebe CEPOS-a i Fonda otvoreno drutvo BiH sprovodi Istraivanje stavova roditelja i u enika o nastavnim planovima, programima i udbenicima. Ovo istraivanje je dio ireg projekta koji ima za cilj unapre enje obrazovnog sistema, s posebnim naglaskom na kvalitet udbenika i dodatnih nastavnih materijala. U ovu svrhu emo anketirati 1000 roditelja i 1000 u enika osnovnih i srednjih kola u BiH. Vi ste jedan od slu ajno izabranih ispitanika u uzorku za ovu anketu. Anketiranje se obavlja na vrlo jednostavan na in. Ja vam itam pitanja iz upitnika i predloene odgovore. Vi birate odgovor koji najbolje opisuje Va stav, odnosno miljenje. Zatim ja Va odgovor biljeim u upitnik. Vi ne morate nita pisati. U ve ini slu ajeva ete birati jedan od predloenih odgovora koji Vam pro itam. U nekim slu ajevima ete odgovarati vlastitim rije ima.
A3. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K2! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! ta biste rekli, koja su dva najozbiljnija problema vezana za obrazovanje u koli u koju Vae dijete ide? (Ukoliko ispitanik navede samo jedan problem pitati:) A koji nakon toga? (Prvi odgovor zaokruiti u koloni Prvi, a drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) Prvi Drugi 1. Udaljenost kole od mjesta stanovanja 1 1 2. Nepostojanje/neadekvatnost prevoza od ku e do kole 2 2 3. Obimnost nastavnog gradiva 3 3 4. Lo kvalitet udbenika 4 4 5. Jednonacionalni/nacionalno obojeni udbenici 5 5 6. Nepostojanje jedinstvenih udbenika na BiH nivou 6 6 7. Nezastupljenost nacionalne grupe predmeta 7 7 8. Lo odnos nastavnika prema u enicima 8 8 9. Nemotivisanost nastavnika za rad 9 9 10. Loi uslovi/slaba opremljenost kola 10 10 11. Podijeljenost obrazovnog sistema/neuvezanost na BiH nivou 11 11 12 12. Neto drugo? (Navesti ta!) 13. Neto drugo 2? (Navesti ta!) 13
98 99
98 99
PRISM RESEARCH
-1-
116

A4. Da li Vae dijete u koli ima zastupljenu odgovaraju u nacionalnu grupu predmeta (maternji jezik, historiju/istoriju/povijest, geografiju/ zemljopis i vjeronauku/vjeronauk) onu koju bi ste eljeli da Vae dijete poha a? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9 Ne itati! 9. Ne eli odgovoriti 9 B5. Smatrate li da je to u redu? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
B6. Zbog ega mislite tako? (Upisati!)
A5. Da li Vae dijete u koli ima sljede e predmete? (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. Ima 2. Nema Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti Stavka 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Bosanski jezik Hrvatski jezik Srpski jezik Historiju Povijest Istoriju Geografiju Zemljopis Islamsku vjeronauku Katoli ki vjeornauk Pravoslavnu vjeronauku Kulturu religija Odgovor
B7. A da li mislite da obrazovni sistem koji trenutno poha a Vae dijete promovie osje aj pripadnosti Bosni i Hercegovini? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne eli odgovoriti 1 2 3 9
B8. Da li su u koli koju vae dijete poha a vidljivi sljede i simboli (grb, zastava i sl.): (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Stavka Dravni simboli/simboli BiH Entitetski simboli/simboli FBiH i RS Kantonalni/upanijski simboli Religijski simboli Neki drugi (Upisati koji) Odgovor
B1. Da li mislite da Vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji naroda kojem pripada? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
B2. A da li mislite da Vae dijete u koli dobiva dovoljno znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti B4 B3 B3 B4 B4 1 2 3 8 9
B9. Prema nekim nastavnim planovima i programima se u kolama izu ava knjievnost samo jednog naroda naroda kojem djeca pripadaju. U kojoj mjeri se slaete sa tim? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
B3. Smatrate li da bi trebalo dobivati vie znanja o kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji ostalih naroda u BiH? (Zaokruiti jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Da Ne Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
B10. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K3! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! ta bi po Vaem miljenju trebala biti glavna polazna ta ka u izu avanju geografije u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? (Zaokruiti samo jedan odgovor u koloni Prvi. Onda pitati:) A nakon toga? (Drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Bosna i Hercegovina Entitet/distrikt u kojem ivite Kanton/upanija u kojoj ivite Drave ili geografski prostori gdje u ve ini ive pripadnici vaeg naroda Regija zemlje Jugoisto ne Evrope Evropa Svijet Neto drugo? (Navesti ta!) Prvi 1 2 3 4 5 6 7 8 Drugi 1 2 3 4 5 6 7 8
B4. U kojoj mjeri je po Vaem miljenju obrazovni sistem u koji je uklju eno Vae dijete usmjeren isklju ivo na izu avanje kulturnog identiteta, jezika i tradicije jednog naroda u tom smislu jednonacionalan? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti Donekle U manjoj mjeri Skoro nikako Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti B5 B5 B7 B7 B7 B7 B7 1 2 3 4 5 8 9
99
99
PRISM RESEARCH
-2-
117

B11. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K4! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! ta bi po Vaem miljenju trebalo biti teite u izu avanju istorije u osnovnim i srednjim kolama u naoj zemlji? (Zaokruiti samo jedan odgovor u koloni Prvi. Onda pitati: ) A nakon toga? (Drugi odgovor zaokruiti u koloni Drugi! U obje kolone zaokruiti samo po jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Prvi Bosna i Hercegovina 1 Entitet/distrikt u kojem ivite 2 Kanton/upanija u kojoj ivite 3 Istorijski doga aji vezani za narod kojem pripadate 4 Istorijski doga aji podjednako vezani za sva tri naroda i nacionalne manjine koji ive u BiH 5 Podru je Jugoisto ne Evrope 6 Evropa 7 Svijet 8 Neto drugo? (Navesti ta!) 9 Drugi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 C1. U kojoj mjeri, po Vaem miljenju, obrazovni sistem koji poha a Vae dijete u i djecu da potuju druge, tj. podu ava ih da su kulturni identitet, jezik i tradicija svih naroda jednako dobri i vrijedni? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti Donekle U manjoj mjeri Nimalo Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C2. Smatrate li da se raznolikost naroda, kultura, religija u BiH u kolama treba prezentirati kao prednost ili nedostatak? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Kao prednost Kao nedostatak itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
99
99
B12. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K5! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! U nekim kolama u BiH koriste se udbenici u kojima piu tvrdnje koje u Vam sad pro itati. Molim Vas da mi kaete, da li se slaete da ove tvrdnje stoje u udbenicima iz kojih u e djeca u BiH: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke u kolonu za odgovore obiljeenu sa B12. upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. Slaem se Ne slaem se itati! Ne zna Ne eli odgovoriti B12.
C3. U nekim udbenicima koji se koriste u kolama u BiH sugerie se da je doprinos jednog naroda razvoju BiH ve i od doprinosa ostalih naroda u BiH. U kojoj mjeri se slaete sa tim da navedeni stav bude prisutan u udebenicima? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. Izrazito se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem Izrazito se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
Stavka 1. Muslimani su starosjedioci ove zemlje i oni su stolje ima nepokolebljivo branili BiH od vanjskih nasrtaja i unutranjih pokuaja njenog razaranja. 2. Geoprostor BiH od vremena doseljavanja Slovena pa sve do unazad tridesetak godina bio je naseljen ve inskim srpskim stanovnitvom. 3. Hrvati su najstariji svjedoci bosanske povijesti. 4. irilica je izuzetno vana za o uvanje srpskog identiteta i pravi Srbin e uvijek u privatnom ivotu pisati irilicom, a samo u izuzetno opravdanim slu ajevima moe pisati latinicom. 5. Za muslimana je skromnost i umjerenost prirodno stanje. ... Zato se musliman moe prepoznati i po dostojanstvenom i skromnom ponaanju. 6. Geoprostor Republike Srpske, u istorijskom i etni kom pogledu, pripada srpskom narodu. 7. Islam je dostojanstvo ene podigao na najvii stepen. 8. Samo u proteklih etvrt stolje a BiH je svakog dana gubila po jednog Hrvata. Rije ju, u BiH se mjese no gasilo jedno hrvatsko selo, a godinje je nestajao jedan hrvatski gradi . 9. Srpski narod treba da pokae etni ku i vjersku toleranciju prema drugim etnosima, i da razvija saradnju sa onima koji nisu civilizaciono agresivni i predstavljaju opasnost. 10. Vojna agresija na BiH je po ela u jesen 1991. Muslimani se nisu pravovremeno naoruali, a Hrvati su organizovali oruane snage nazvane HVO, i odlu no se suprostavili srpskom nasrtaju.
C4. Sadraj nekih udbenika potencira ugroenost jednog od naroda u Bosni i Hercegovini. U kojoj mjeri smatrate da je to opravdano? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti je opravdano Donekle je opravdano U manjoj mjeri je opravdano Nije uopte opravdano Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
C5. U kojoj mjeri bi, po Vaem miljenju, u nastavnim planovima i programima i udbenicima trebali biti zastupljeni sadraji koji razvijaju me usobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost me u narodima u BiH? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. Zna ajno vie nego sada Neto vie nego sada Jednako kao i do sada Neto manje nego sada Zna ajno manje nego sada itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
B13. Mislite li da se u koli koju Vae dijete poha a u dovoljnoj mjeri djeca poti u na koritenje oba pisma ( irilice i latinice)? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
D1. U udbenicima nacionalne i svjetske istorije veliki prostor zauzimaju oruani sukobi i ratovi uopte. U kojoj mjeri smatrate da je to opravdano? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti je opravdano Donekle je opravdano U manjoj mjeri je opravdano Nije uopte opravdano Nisam siguran/a itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 8 9
PRISM RESEARCH
-3-
118

D2. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K6! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! U nekim kolama u BiH koriste se udbenici u kojima piu tvrdnje koje u Vam sad pro itati. Molim Vas, da mi kaete, da li se slaete da ove tvrdnje stoje u udbenicima iz kojih u e djeca u BiH: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke u kolonu za odgovore obiljeenu sa D2. upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. Slaem se Ne slaem se itati! Ne zna Ne eli odgovoriti D2 E1. Smatrate li da svako dijete u BiH ima mogu nost da poha a kolu u kojoj, bez obzira na svoju nacionalnu, kulturnu i religijsku pripadnost, ne e biti diskriminirano od strane u esnika obrazovnog sistema (nastavnika, u enika...)? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
Stavka 1. U prirodi ene je da eli da je mu titi. tititi enu zna i onemogu iti bilo komu da je vrije a, zatim obla iti je, hraniti, obezbijediti joj lijepe uvjete za stanovanje. 2. Narod i drava su najve a dostignu a ljudskog duha. 3. Vjera je stoljetna i vrhovna inspiracija ovjeka. Nju ne ine samo bogomolje. Ona je ukupnost naeg duhovnog prostora na ina miljenja, ponaanja, postupanja i ivljenja. 4. U periodu od 1992. do 1995. na BH geoprostoru vo en je rat kao sredstvo za ostvarenje nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. 5. Srbi u BiH su se herojski izborili za svoj entitet Republiku Srpsku. Srbi u Hrvatskoj nisu uspjeli da odbrane Republiku Srpsku Krajinu i 1995. godine su ve inom prognani sa svojih ognjita. 6. U naoj ponosnoj domovini BiH je bilo mnogo boraca koji su vlastitim ivotom potvdili veli inu i istnitost svoga ehadeta. I danas su Bonjaci spremni na to potvrdu ehadeta, ako zatreba, braniti Vjeru i Domovinu. 7. Crkva u Hrvata suo ila se za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata s dva totalitarna i protukr anska sustava: nacizmom i komunizmom. 8. Povezanost partizana i etnika dola je do izraaja tijekom rata, kada su mnogi predstavnici etni kog pokreta postupno prelazili u partizane, da bi unutar nove organizacije nastavili antihrvatsku borbu i politiku. 9. Danas su rijetka mjesta u svijetu kao to je BiH u kojoj se susre u tri svjetske religije. Glavni grad BiH Sarajevo danas nazivaju Jerusalemom Evrope 10. U proteklih deset godina (1992-2002.) Republika Srpska je ostvarila zavidne rezultate u izgradnji pravnog sistema i demokratizaciji drutva. 11. Hrvati koji ostaju u BiH pod Osmanlijama su bili izloeni najgorim represalijama. Zato nije ni udo to je dio njih preao na islam ili pravoslavlje. Zapravo, udo je da su se katolici uopte uspjeli odrati u BiH.
E2. A smatrate li da svako dijete u BiH ima mogu nost da poha a kolu u kojoj, bez obzira na svoju nacionalnu, kulturnu i religijsku pripadnost, ne e biti izloeno sistematskim politi kim, vjerskim, kulturnim predrasudama, plasiranim kroz nastavni plan, program i udbenike? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
UPUSTVO ANKETARU: Pitanja E3. i E4 postaviti SAMO ispitanicima koji su pri odgovaranju na pitanje A5 odgovorili da im dijete u koli IMA VJERONAUKU/VJERONAUK. Ostale ispitanike odmah pitati pitanje E5! E3. Da li ste odluku o tome da Vae djete poha a nastavu vjeronauke donijeli isklju ivo na osnovu Vaeg li nog/porodi nog uvjerenja ili ste se pri tome rukovodili i nekim drugim faktorima? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. Ne 8. 9. Islju ivo na osnovu li nog/porodi nog uvjerenja I na osnovu nekih drugih faktora itati! Ne zna Ne eli odgovoriti E5 E4 E5 E5 1 2 8 9
E4. Koji drugi faktori su bili u pitanju? (Upisati!)
D3. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K7! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice stavku po stavku! Smatrate li da nastavni planovi, programi i udbenici koji se koriste u kolama u BiH trebaju da..: (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Naglaavaju vanost gra anina/pojedinca u drutvu Naglaavaju vanost pripadnosti odre enom narodu i/ili konfesiji Podjednako isti u vanost i jednog i drugog itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 8 9
E5. Dajte u ruke ispitaniku karticu K9! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice stavku po stavku! Smatrate li da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija djece po slijede im osnovama: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti E5.
D4. Dajte u ruke ispitaniku Karticu K8! Smatrate li da bi se u kolama trebalo podu avati da su...: (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. Ne 8. 9. Razlike u miljenju poeljne Razlike u miljenju prihvatljive Razlike u miljenju nepoeljne jer se negativno odraavaju na nacionalno jedinstvo Razlike u miljenju ina e nepoeljne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 8 9
Stavka Spolnoj/rodnoj osnovi Politi koj osnovi Nacionalnoj osnovi Vjerskoj osnovi Kulturnoj osnovi Ekonomskoj osnovi Nekoj drugoj (Upisati kojoj!)
PRISM RESEARCH
-4-
119

E6. Ispitanik treba jo uvijek imati u rukama Karticu K9! Molim Vas da mi kaete da li je Vae dijete/djeca kroz dosadanje kolovanje ikada doivjelo/a diskriminaciju po slijede im osnovama: (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika! Ukoliko je na neku stavku odgovor 1. - Da, odmah upitati i za primjer koji e pokazati kako je dijete/su djeca bila diskriminirana.) 1. 2. Ne 8. 9. Da Ne itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Stavka Spolnoj/rodnoj osnovi E6. Primjer P2. Kakav je Va stav u vezi sa raspodjelom nadlenosti za obrazovanje? (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. Obrazovanje treba biti u isklju ivoj nadlenosti dravnog nivoa 1 2. Nadlenosti za obrazovanje treba podijeliti izme u dravnog i entitetskog/kantonalnog/upanijskog nivoa 2 3. Obrazovanje treba ostati u isklju ivoj nadlenosti entiteta i kantona/upanija 3 Ne itati! 8. Ne zna 8 9. Ne eli odgovoriti 9 P3. Dajte u ruke ispitaniku karticu K11! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice stavku po stavku! Kakav je Va odnos prema nastavi vjeronauke u kolama u naoj zemlji - pri emu pod kolama podrazumijevamo javne ustanove? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. U koli treba da bude zastupljena vjeronauka (pouka o prakticiranju odre ene religije) 2. U koli treba da bude zastupljena vjeronauka, ali i predmet koji e djecu podu avati o svim religijama (npr. kultura religija) 3. U koli vjeronauka ne treba da bude zastupljena jer ona nepotrebno razdavaja djecu, ali treba biti zastupljen predmet koji e djecu podu avati o svim religijama 4. U koli ne treba da bude zastupljena vjeronauka ali treba biti zastupljen predmet koji e djecu podu avati o svim religijama 5. U koli ne treba da bude zastupljen ni jedan od ovih predmeta Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti P4 P4 1 2
Politi koj osnovi
Nacionalnoj osnovi
Vjerskoj osnovi
P5 P5 P5 P5 P5
3 4 5 8 9
Ekonomskoj osnovi Nekoj drugoj (Upisati kojoj!)
P4. Smatrate li da bi u kolama vjeronauka trebala biti zastupljena ... ? (Zaokruiti jedan od odgovora!) P1. Dajte u ruke ispitaniku karticu K10! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice stavku po stavku! Postoje razne ideje o pravcima u kojim bi se trebalo promijeniti sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta. Pro ita u vam neke od njih, pa mi recite u kojoj mjeri se slaete sa svakom od tih ideja? (Pitati za svaku stavku pojedina no! Pored svake stavke iz donje tabele u kolonu za odgovore upisati broj koji ozna ava odgovor ispitanika!) 1. 2. 3. 4. 5. Ne 8. 9. U potpunosti se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem U potpunosti se slaem itati! Ne zna Ne eli odgovoriti Odgovor 1. Kao obavezni predmet 2. Kao izborni/fakultativni predmet Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
P5. Sadanji udbenici istorije Bosne i Hercegovine uglavnom ne obra uju period od 1992. godine do danas. Kakav je Va stav o tome? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. U udbenicima treba obra ivati i period od 1992. do danas 2. Period od 1992. do danas ne treba obra ivati u udbenicima Ne itati! 8. Ne zna 9. Ne eli odgovoriti 1 2 8 9
Stavka 1. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba ostati ovakav kakav je sada. 2. Sadraj udbenika nacionalne grupe predmeta treba promijeniti tako da u znatno ve oj mjeri nego sada govori o pripadnicima sva tri naroda i nacionalnim manjinama, a ne samo jednom narodu. 3. U udbenicima bi se na prvom mjestu trebalo u iti o BiH, pa poslije toga o svakom narodu pojedina no ili o susjednim zemljama. 4. Djeca bi u kolama trebala da u e sva tri slubena jezika, a ne samo jedan. 5. Udbenici nacionalne grupe predmeta trebaju sadravati razli ite poglede, navoditi razli ite interpretacije istih doga aja i poticati dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. 6. Trebalo bi dogovoriti jedinstvenu jezi ku politiku koja bi rezultirala dogovorom oko naziva jezika, gramatike jezika i na ina upotrebe i izu avanja jezika u kolama i udbenicima.
P6. ta mislite, na koji na in bi u udbenicima trebalo obra ivati historijski/istorijski/povijesni razvoj BiH? (Zaokruiti jedan od odgovora!) 1. 2. 3. Ne 8. 9. Navode i miljenje samo jednog naroda, onog u okviru ije se nacionalne grupe predmeta historija/istorija/povijest izu ava Uvaavaju i/navode i razli ite perspektive, tj. perspektive svih naroda Potrebno je posti i dogovor svih aktera o zajedni kom vi enju historijskog/istorijskog/povijesnog razvoja BiH koji e se prezentirati u udbenicima itati! Ne zna Ne eli odgovoriti
1 2 3 8 9
PRISM RESEARCH
-5-
120

PRO ITATI: Sada emo pre i na pitanja koja odnose na sociodemografske podatke koji su nam potrebni radi statisti ke analize. lan doma instva/ ku anstva S1. Dajte u ruke ispitaniku karticu K12! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj kartice! Kojoj kategoriji stanovnitva pripada Vae doma instvo? (Zaokruiti jedan odgovor!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivjeli ste na ovoj adresi i prije rata - doma i ste i pripadnik ste ovdje ve inskog naroda ivjeli ste na ovoj adresi i prije rata - doma i ste i pripadnik ste ovdje manjinskog naroda Raseljene osobe/izbjeglice - niste ivjeli na ovoj adresi prije rata Povratnici - pripadnici ovdje ve inskog naroda - poslije rata ste se vratili u svoj dom Povratnici - pripadnici ovdje manjinskog naroda Niste ivjeli na ovoj adresi prije rata -u me uvremenu ste se dobrovoljno preselili Izbjeglice ste iz druge zemlje Neto drugo? (Navesti ta!) 1 2 3 4 5 6 7 8 1. 2. 3. 4. 5. 6. 9 S7. Ako je prosje no doma instvo, s obzirom na ukupna nov ana primanja i imovinu, ono koje po lanu ima mjese ni prihod od 200 KM, u koju od slijede ih kategorija bi svrstali svoje doma instvo? (Zaokruiti samo jedan odgovor!) 1. Na rubu egzistencije 2. Znatno ispod prosjeka 3. Neto ispod prosjeka 4. Oko prosjeka 5. Neto iznad prosjeka 6. Znatno iznad prosjeka Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti 1 2 3 4 5 6 9 TABLICA S2-S6 Nivo obrazovanja
RB
Ispitanik Suprunik Dijete 1 Dijete 2 Dijete 3 Dijete 4
Ne itati! 9. Ne zna/Ne zeli odgovoriti
S2. Godine starosti lana doma instva? (Upisati navrene godine starosti u kolonu Starost Tablice S2-S6!) S3. ta lan doma instva ima najvie zavreno od kole? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Nivo obrazovanja Tablice S2-S6!) 1. Bez kole 2. Zavrena osnovna kola 3. Zavrena (trogodinja i etvorogodinja) srednja kola/IV i V stepen 4. Zavrena via kola/VI stepen 5. zavren fakultet/VII stepen 6. Zavren postdiplomski studij magisterij, doktorat /VIII i IX stepen 7. Neto drugo (Napisati ta!) Ne itati! 8. Ne zna/Ne eli odgovoriti S4. Da li je lan doma instva zaposlen? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Zaposlenost Tablice S2-S6!) 1. Da 2. Ne Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti S5. Koje je nacionalnosti lan doma instva? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Nacionalnost Tablice S2-S6!) 1. Bonja ka/Muslimanska 2. Srpska 3. Hrvatska 4. Bosanska 5. Mijeana 6. Neka druga? (Navesti koja!) Ne itati! 9. Ne zna/Ne eli odgovoriti S6. Koji razred/razrede poha a Vae dijete/djeca? (Pro itati ispitaniku sve opcije! Upisati oznaku jednog od odgovora u kolonu Razred Tablice S2-S6!) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ne 99. Prvi do etvrti razred O Peti razred O esti razred O Sedmi razred O Osmi razred O Deveti razred O Prvi razred S Drugi razred SS Tre i razred SS etvrti razred SS itati! Ne eli odgovoriti
PRO ITATI: I za sam kraj imamo jednu tabelu. Molio/la bih Vas da je sami popunite. N1. Dajte u ruke ispitaniku Upitnik! Ispitanicima koji slabo vide ili ne mogu itati pro itajte sadraj tabele stavku po stavku! Pred Vama se nalazi niz tvrdnji. Molimo Vas da ih paljivo pro itate, te da za svaku izrazite svoj stepen/stupanj slaganja i to tako da u prostor za odgovor upiete jedan od brojeva koji imaju sljede e zna enje: 1. 2. 3. 4. 5. Izrazito se ne slaem Uglavnom se ne slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se slaem Izrazito se slaem Odgovor
Stavka 1. Lojalnost vlastitoj naciji je vanija od lojalnosti samom sebi. 2. Isticanje nacionalnih obiljeja odraz je primitivizma. 3. Smatram sebe prije svega gra aninom svijeta. 4. Djecu treba u iti da vole svoj narod. 5. Iako je moj narod malobrojan, u njemu je puno vie sposobnih ljudi nego u drugim narodima. 6. Ponosim se historijom/istorijom/povije u svog naroda. 7. Djeci bi odmalena trebalo usa ivati nacionalni duh. 8. ovje anstvo predstavlja jedinu pravu ljudsku zajednicu; zato je svaka podjela na nacije tetna i besmislena.
9. Spreman sam dati ivot za svoj narod. 10. ovjek bez jasnog osje aja nacionalne pripadnosti je ovjek bez identiteta. 11. Smatram da sam vrlo svjestan pripadnosti vlastitoj naciji.
PRISM RESEARCH
Nacionalnost
Zaposelnost
Starost
-6-
Razred
121

12. Svaka nacija bi trebala njegovati svoje nacionalne ideale. 13. Ljudi koji ne vole svoj narod zasluuju prezir. 14. Volio bih ivjeti kao stanovnik svijeta, a ne kao stanovnik samo jedne drave. 15. Ne osje am pripadnost niti jednoj naciji. 16. Osje aj vezanosti za vlastiti narod je jedan od najljepih osje aja koje pojedinac moe imati. 17. Izuzetno mi je vana pripadnost mojoj naciji. 18. U svim povijesnim sukobima s drugim nacijama moj je narod uvijek bio u pravu. 19. Osje am se vrijednim zbog bogate kulture svoga naroda. 20. Bez osje aja svoje nacionalne pripadnosti bio bih siromaan. 21. Gdje god da ivim isticao bih svoju nacionalnu pripadnost. 22. Moja nacionalnost mi je sasvim nebitna. 23. Ja sam kao prvo pripadnik ovje anstva, a tek onda svoje nacije. 24. Svaki put kad ujem nau nacionalnu himnu osjetim ponos. 25. Pripadnici istoga naroda trebali bi se uvijek drati zajedno. 26. Osje aj nacionalne pripadnosti ini me cjelovitom osobom. 27. Dobar pripadnik moje nacije ne bi se smio druiti s naim neprijateljima. D20. PRO ITATI NAGLAS ISPITANIKU: I doli smo do samog kraja ankete. Budu i da e se rezultati ove ankete statisti ki prezentirati ukupno za BiH po odre enim kategorijama populacije, veoma je vano da imamo neke podatke o strukturi Vaeg doma instva po godinama i spolu/polu. Tako er, te nam informacije pomau da saznamo da li je na uzorak u skladu sa naim instrukcijama. Zbog ovih razloga postavit u Vam pitanje o strukturi u Vaem doma instvu/ku anstvu po godinama i spolu/polu. Nas zanimaju samo lanovi doma instva/ku anstva stariji od 18 godina. Ne zanimaju nas njihova imena. Ako smatrate da ne moete ili ne elite odgovoriti na ovo pitanje, molimo Vas da to kaete. Sa ovim emo zavriti nau anketu. Krenimo od Vas. REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. ISPITANIK DAN, MJESEC I GODINA RO ENJA SPOL / POL M ILI I4. Da li su jo neke druge osobe bile prisutne tokom intervjua? (Zaokruiti ili upisati samo jedan odgovora!) 1. Ne 2. Da I5. Suradnja ispitanika na po etku intervjua na skali od 1 do 5? (Zaokruiti ili upisati samo jedan odgovora!) 1. Nesiguran/a, nervozan/a 2. 3. 4. 5. Sigurana, relaksiran/a 1 D232 3 4 5 1 2 POPUNJAVA INTERVJUER NAKON TO NAPUSTI DOMA INSTVO/KU ANSTVO! I1. Broj pokuaja kontaktiranja: (Misli se na to koliko je puta anketar kontaktirao/posjetio ispitanika prije nego to ga je naao ku i ili je ovaj pristao na intervju!) ________ I2. Da li ispitanik ivi u...? (Zaokruiti ili upisati samo jedan odgovora!) 1. Stanu 2. Privatnoj ku i I3. Mjesto provo enja ankete? (Zaokruiti ili upisati samo jedan odgovora!) 1. U ispitanikovom domu 2. Negdje drugo Navedite gdje! 1 2 1 2
I6. Stepen zainteresovanosti ispitanika na po etku intervjua na skali od 1 do 5? (Zaokruiti ili upisati samo jedan odgovora!) 1. Jako zainteresovan/a 2. 3. 4. 5. Nimalo nije zainteresovan/a 1 2 3 4 5
I7. Op a ocjena saradnje ispitanika? (Procjeniti na osnovu op eg dojma tokom intervjua!) 1. Vrlo nekooperativan, odbio da odgovara na ve em broju pitanja 2. Nekooperativan, jedva zavrio intervju 3. Kooperativan, ali nije davao detaljne odgovore 4. Kooperativan, neke odgovore dao u detalje 5. Vrlo kooperativan, davao je dodatne odgovore i objanjenja 1 2 3 4 5
TO JE SVE. HVALA VAM ZA VAE VRIJEME I SURADNJU. VRIJEME ZAVRETKA
I8. Da li ste se tokom intervjua suo ili sa posebnim teko ama u pogledu rije i i izraza u pitanjima ili odgovorima? (Zaokruiti ili upisatiuputama za Izjavljujem da je ovaj intervju obavljen u skladu sa svim samo jedan odgovora!) u lice, sa ispitanikom koji je izabran u skladu sa intervjue licem uputama za izbor ispitanika! 1. Ne 1 2. Da 2
SAT
MINUTE
JAKO VANO! NAKON TO ISPITANIK PRO ITA KONTROLNI LIST, ZAMOLITE GA DA VAM DA BROJ TELEFONA, RADI KONTROLE, ILI AKO NAM SLU AJNO BUDE POTREBAN JO NEKI PODATAK, DA GA MOEMO NAZVATI. OBAVEZNO UPIITE POZIVNI BROJ! TELEFON SA POZIVNIM 0. Ispitanik ne eli dati broj telefona 0
Datum i potpis: MOLIMO VAS NAVEDITE KONKRETNO NA __________________________________________________________ KOJE SE PITANJE/A ODNOSNO ODGOVOR/E ODNOSE OVE POTEKO E I TO MISLITE O TOME KOJI SU RAZLOZI TAKVIM POTEKO AMA VRLO VANO! PROVJERITI DA LI STE UPISALI TA NU/ TO NU ADRESU U KONTAKT LIST I UPITNIK! BEZ UPISANE TA NE/TO NE ADRESE (ULICA, BROJ, SPRAT, STAN) ILI PRECIZNE OPISNE ADRESE OVAJ UPITNIK, A NI KONTAKT LIST NE E BITI PRIHVA EN KAO VALIDAN! HVALA LIJEPA!
PRISM RESEARCH
-7-
122
Vodi~ za diskusiju
123
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Vodi~ za diskusiju
1. UVOD
Predstavljanje agencije Kratki uvod o ciljevima istraivanja - provedenoj anketi Pravila komunikacije meu uesnicima fokus grupa - otvorenost, iskrenost, nenametanje miljenja drugome, spontano ukljuivanje u diskusiju, nepostojanje pogrenih ili ispravnih odgovora Pojanjenje zato se diskusija snima Predstavljanje moderatora i uesnika
Takoer, u nekim kolama je uveden i predmet kultura religija, u okviru kojeg se, sa neutralnog stanovnita, izuavaju sve velike svjetske religije (tj. njihov nastanak, istorijski razvoj i osnovni postulati). S tim u vezi, voljeli bi smo uti vae miljenje o tome zato je u zemlji u kojoj je prisutno vie religija u kolama potrebno/nije potrebno imati ovakav predmet? Za svaki od ova tri NPP postoje posebni udbenici i svaki od njih bi trebao ispunjavati kriterije postavljene Zakonom o obrazovanju. Meutim, kako nadzor u ovoj oblasti nije sveobuhvatan, to jedan dio ovih udbenika nije u skladu sa propisanim odredbama. Za ove sadraje smo, u okviru ankete imali posebna pitanja, i sa vama bi smo htjeli prodiskutovati rezultate nekih od njih. Tako smo imali pitanje o tome koliko i na koji nain su drugi narodi (oni koji nisu veinski na odreenom podruju) predstavljeni u udbenicima nacionalne grupe predmeta. I osim toga, to je veina ispitanih rekla da sadraja o drugima treba biti vie, dio uenika (22%) je istakao da su drugi narodi uglavnom predstavljeni u negativnom kontekstu. ta to, po Vaem miljenju/iskustvu podrazumijeva?/ ta znai predstavljeni u negativnom kontekstu? (primjeri, reakcije)
2. OBRAZOVNI SISTEM UOPTE

Anketa o kojoj smo govorili pokazuje da dobar dio anketiranih uenika i roditelja (61%) smatra da je bh obrazovni sistem dobar. Ukoliko bi smo vas upitali: ta je dobro u naem obrazovnom sistemu, ta bi ste rekli? A ta mislite zbog ega su anketirani roditelji i uenici ocijenili bh obrazovni sistem dobrim?
3. NACIONALNA GRUPA PREDMETA 4. TVRDNJE

Kao to vjerovatno znate, u kolama u BiH uvedena je nacionalna grupa predmeta, koja obuhvata: istoriju, geografiju, maternji jezik i umjetnost. I u skladu sa tim, (prema Zakonu) kole bi morale svakom ueniku pruiti mogunost izbora nacionalne grupe predmeta. Tako, postoje bosanski, hrvatski i srpski NPP. U okviru svakog od ovih NPP, osim navedenih predmata, se izuava i vjeronauka. Ona je u nekim djelovima BiH obavezan, a u nekim izborni predmet. Zanima nas kakvo je vae iskustvo, tj. da li ste imali slobodu izbora pri odluci o pohaanju nastave vjeronauke? Objasnite!
124
U pripremi za ovo istraivanje ustanovili smo da se u nekim kolama u BiH koriste udbenici u kojima piu tvrdnje koje u vam sad proitati. Za svaku od njih bi smo eljeli uti da li se slaete da ona stoji u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH. Pitati na svim grupama: 1. Evo prve: Danas su rijetka mjesta u svijetu kao to je BiH u kojoj se susreu tri svjetske religije. Glavni grad BiH Sarajevo danas nazivaju Jerusalemom Evrope.
Mislite li da bi ova tvrdnja trebala biti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato da?/ Zato ne? Pitati na grupama sa uesnicima bonjake nacionalnosti: 2. Sljedea glasi: Vojna agresija na BiH je poela u jesen 1991. Muslimani se nisu pravovremeno naoruali, a Hrvati su organizovali oruane snage nazvane HVO i odluno se suprostavili srpskom nasrtaju. Kako vam ona izgleda? Treba li ona biti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato da?/ Zato ne? Pitati na grupama sa uesnicima srpske nacionalnosti i mjeovitoj manjinskoj grupi u Sarajevu: 3. Da ujemo sljedeu: U proteklih deset godina (1992-2002.) Republika Srpska je ostvarila zavidne rezultate u izgradnji pravnog sistema i demokratizaciji drutva. Slaete li se da ova tvrdnja bude u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato? Pitati na grupama sa uesnicima bonjake i srpske nacionalnosti i mjeovitoj manjinskoj grupi u Sarajevu: 4. Dobro, evo jo jedne od tvrdnji iz udbenika. Ona glasi: BH ustavom utemeljena su dva entiteta (dravne zajednice): FBiH i RS. Dakle, tri konstitutivna i ravnopravna naroda ive u dva entiteta. Tko je u BiH ostao kratkih rukava nije vam teko zakljuiti! I bez toga je BiH nefunkcionalna dravna zajednica. ta mislite, da li ova tvrdnja treba biti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato tako mislite?
Pitati na grupama sa uesnicima bonjake i hrvatske nacionalnsti i mjeovitoj manjinskoj grupi u Sarajevu: 5. Jasenovac se duboko ukorijenio u istorijsko pamenje srpskog naroda. Pravoslavlje ne zna za osvetu, ali se ne smije zaboraviti da je Jasenovac bio najvee gubilite srpskog, jevrejskog i romskog naroda od doseljavanja na Balkan. Mislite li da bi ova tvrdnja trebala biti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato da?/ Zato ne?
Pitati na svim grupama: 6. Srpski narod treba da pokae etniku i vjersku toleranciju prema drugim etnosima, i da razvija saradnju sa onima koji nisu civilizaciono agresivni i predstavljaju opasnost. Slaete li se da ova tvrdnja bude u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH?? Zato tako mislite? 7. U prirodi ene je da eli da je mu titi. tititi enu znai onemoguiti bilo komu da je vrijea, zatim oblaiti je, hraniti, obezbijediti joj lijepe uvjete za stanovanje. ta mislite, da li ova tvrdnja treba biti u udbenicima iz kojih ue djeca u BiH? Zato da/ Zato ne?
5. POTENCIRANJE UGROENOSTI JEDNOG OD NARODA

U nekim udbenicima koji se koriste u pojedinim bh kolama potencira se ugroenost jednog naroda u BiH. Mislite li da je to opravdano? Zato da?/Zato ne?
125
6. DISKRIMINACIJA
Da li mislite da je u okviru obrazovnog sistema u BiH prisutna diskriminacija uenika (po razliitim osnovama - ekonomskoj, nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj...)? Ako da: Zato tako mislite? (Gdje? Kako? Na osnovu ega to znate? Iz kojih izvora?) A ta mislite o prisustvu nacionalne/vjerske diskriminacije u bh obrazovnom sistemu? Imate li linih primjera ove diskriminacije uenika u koli? Ako je primjera malo ili ih nema: Zato onda mislite da je nacionalna/vjerska diskriminacija prisutna?
pripadaju veinskom narodu smatraju da bi udbenike trebalo promijeniti tako da navode razliite poglede i interpretacije istih dogaaja i potiu dijalog o osjetljivim/kontraverznim pitanjima. ta bi ste rekli, zato je to tako? Vie od polovine uenika i roditelja je reklo da bi trebalo dogovoriti jedinstvenu jeziku politiku: naziv jezika, gramatiku jezika i nain upotrebe i izuavanja jezika u kolama. ta vi mislite o tome? (Kako uopte rijeiti pitanje jezika? ta bi mogla biti zajednika jezika politika? Kako to vidite?)
8. KRAJ
Mogunost da se kae neto to nije reeno, a to je vano za temu diskusije. Zahvale.
7. PREPORUKE
Trenutna praksa je da se u udbenicima historije/istorije/povijesti, osim pominjanja osnovnih istorijskih odrednica (npr. Daytonskog mirovnog sporazuma) ne izuava period od 1992. godine do danas. ta vi mislite o tome - da li bi u ovim udbenicima trebalo izuavati ovaj period (od 1992. do danas)? Zato tako mislite? U okviru ankete roditelje i uenike smo pitali o nainima na koji bi ubudue trebali biti koncipirani udbenici nacionalne grupe predmeta. I dobili smo neke rezultate koje elimo sa vama prodiskutovati. Tako smo dobili da pripadnici manjina (roditelji i uenici koji su manjine na odreenom veinskom podruju) ee nego roditelji i uenici koji
126
Skala nacionalnog identiteta
127
OBRAZOVANJE U BiH: ÊMU UÎMO DJECU? Skala nacionalnog identiteta
Skala nacionalnog identiteta (NAIT) orkalo i Kamenov (1998)

NAIT skala nacionalnog identiteta je skala Likertovog tipa raspona od 1 do 5 (prilog 3). Sastoji se od 27 tvrdnji. Ukupan raspon rezultata kree se od 27 135 pri emu vei rezultat ukazuje na izraeniji nacionalni identitet (orkalo i Kamenov, 1998). orkalo i Kamenov (1998) navode koeficijent pouzdanosti skale =,80, a dobivena je zasienost skale s etiri faktora: 1.) osjeaj izraene nacionalne pripadnosti koja podrazumijeva patriotizam i odreeni stupanj nacionalne ideacije, ali i prihvaanje postojanja drugih nacionalnih pripadnosti. 2.) iskljuiva nacionalna vezanost ili nacionalizam koju karakterizira izrazita svjesnost o pripadnosti vlastitoj naciji, ocjena da je jedino ta pripadnost vana i znaajna, te omalovaavanje drugih nacija. Autori smatraju da ovaj oblik nacionalne vezanosti odgovara pojmovima koji se u literaturi oznaavaju kao etnocentrizam, nacionalizam ili nacionalni ovinizam. 3.) odanost naciji koju karakterizira oblik internacionalizma koji je karakteriziran osjeajem lojalnosti prema vlastitoj naciji, ali i tenjom za meunarodnom suradnjom i sporazumijevanjem. Lojalnost se prvenstveno iskazuje prema ovjeanstvu, prema onome to se ocjenjuje humanim, vrijednim, naprednim za sve narode i ljude, a to ne iskljuuje osjeaj vezanosti uz vlastitu naciju. 4.) kozmopolitizam koji podrazumijeva Istaknutu internacionalnu vezanost koju karakterizira vezanost uz opu ljudsku zajednicu i tenja da se prevladaju uski nacionalni interesi.
128
Matrica faktorske strukture za mjeru nacionalnog identiteta NAIT
NAIT estice Izuzetno mi je vana pripadnost mojoj naciji. Osjeaj nacionalne pripadnosti ini me cjelovitom osobom. Bez osjeaja svoje nacionalne pripadnosti bio bih siromaan. Osjeaj nacionalne vezanosti jedan je od najljepih osjeaja koje pojedinac moe imati. ovjek bez jasnog osjeaja nacionalne pripadnosti je ovjek bez identiteta. Gdje god da ivim isticao bi svoju nacionalnu pripadnost. Svaki put kad ujem nau nacionalnu himnu osjetim ponos. Smatram da sam vrlo svjestan pripadnosti vlastitoj naciji. Moja nacionalnost mi je sasvim nebitna. Osjeam se vrijednim zbog bogate kulture svoga naroda. Spreman sam dati ivot za svoj narod. Svaka nacija bi trebala njegovati svoje nacionalne ideale. Pripadnici istog naroda trebali bi se uvijek drati zajedno. Ljudi koji ne vole svoj narod zasluuju prezir. Ne osjeam pripadnost niti jednoj naciji. Iako je moj narod malobrojan, u njemu je puno vie sposobnih ljudi nego u drugim narodima. Dobar pripadnik moje nacije ne bi se smio druiti s naim neprijateljima. U svim povijesnim sukobima s drugim nacijama moj je narod uvijek bio u pravu. Lojalnost vlastitoj naciji vanija je od lojalnosti samom sebi. Volio bih ivjeti kao stanovnik svijeta, a ne kao stanovnik samo jedne drave. Sebe smatram prije svega graaninom svijeta. ovjeanstvo predstavlja jedinu pravu ljudsku zajednicu; zato je svaka podjela na nacije tetna i besmislena. Ja sam kao prvo pripadnik ovjeanstva, a tek onda svoje nacije. Isticanje nacionalnih obiljeja odraz je primitivizma. Ponosim se povijeu svoga naroda. Djecu treba uiti da vole svoj narod. Djeci bi odmalena trebalo usaivati nacionalni duh.
Faktor 1 ,752 ,717 ,715 ,710 ,709 ,707 ,704 ,669 -,644 ,638 ,586 ,528 ,521 ,504 -,487
Faktor 2
Faktor 3
Faktor 4
,686 ,674 ,569 ,489 ,778 ,750 ,732 ,635 ,528 ,706 ,579 ,488
129

Obrazovanje U Bosni I Hercegovini: Čemu Učimo Djecu?

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Obrazovanje U Bosni I Hercegovini: Čemu Učimo Djecu?

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obrazovanje U Bosni I Hercegovini: Čemu Učimo Djecu?

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Istraivanje su zajedniki proveli Fond otvoreno drutvo BiH i Centar za policy studije (CEPOS) iz Sarajeva.

Izdava : Fond otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina

Sarajevo, maj 2007. godine

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini:

^emu u~imo djecu?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

68 69 74 75 75 77 77 78 87 90 92 99 103 104 105

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Uenici Gimnazije u Vitezu

Principi i praksa u raskoraku

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Bush and Saltarelli (2000).

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Poruka graanima Bosne i Hercegovine: Reforma obrazovanja, 2002.

Okvirni zakon o osnovnom i optem srednjem obrazovanju, Slubeni list BiH18/03.

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Institut otvoreno drutvo (www.soros.org).

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Kodelja i Bassler (2004).

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Istraivanje stavova o vrijednostima u nastavnim planovima i programima i udbenicima

Varijable koritene u ovom Istraivanju su detaljno objanjene u 4. poglavlju (Analiza rezultata).

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Tabela 1. Principi i indikatori koji su koriteni u Istraivanju

Princip 1: Obrazovni sistem razvija svijest o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini

Princip 2: Obrazovanje za ivot u multikulturnom drutvu

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Tabela 2. Osnovni podaci o anketiranju

Veina Roditelji N % 219 33,3

Manjina Uenici Roditelji N % N % 108 35,8 117 38,0

Tabela 3. Struktura uzroka

208 206 639

32,6 32,2 100

211 227 657

32,1 34,6 100

32,1 32,1 100

31,2 30,8 100

Uenici pripadnici veinskog naroda 1 1 1 3

Uenici pripadnici manjinskog naroda 1 1 1 3

Tabela 4. Pregled fokus grupa po lokacijama i karakteristikama uesnika

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

Slubeni glasnik BiH 12/2003.

Program podr{ke obrazovanju / OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?

OBRAZOVANJE U BiH: ^EMU U^IMO DJECU?