FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUILITE U ZAGREBU

Zavod za materijale

Kolegiji :

Toplinska obrada Toplinska obrada i povrinska zatita

4. Vjeba:

Izbor elika na temelju prokaljivosti

Podloge pripremio: doc. dr. sc. Darko Landek

e-mail: darko.landek@fsb.hr

Podloge odobrio: prof. dr. sc. Franjo Cajner

Ak. god. 2011./12.

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Ispitivanje Jominy krivulje prokaljivosti elika

Najjednostavnija i najrairenija metoda ispitivanja prokaljivosti je Jominy pokus eonog gaenja. Provoenje pokusa propisano je normom DIN 50191. Pokus se sastoji od ugrijavanja ispitne probe promjera 25 i duine 100 mm na optimalnu temperaturu austenitizacije ispitivanog elika u zatitnoj atmosferi i potom gaenja vodom s ela (vidi sliku 4.1). Pri tome se brzina ohlaivanja smanjuje od ela prema glavi probe, ime se dobiva cijeli raspon brzina ohlaivanja, od vrlo intenzivnog (na elu) do vrlo sporog na suprotnoj strani ispitnog uzorka.

Slika 4.1. Ispitivanje prokaljivosti po Jominyju

Ispitivanjem tvrdoe metodom Rockwell C ili Vickers po bruenim izvodnicama valjka dobiva se krivulja tvrdoe (tzv. Jominy krivulja) za ispitani elik. Ova krivulja prua niz informacija o zakaljivosti i prokaljivosti elika, a preko pomonih dijagrama ukazuje na postizive tvrdoe po presjeku kaljenih dijelova. Sustavnim ispitivanjem Jominy krivulja za velik broj ari iste vrste elika dobivaju se krivulje prokaljivosti koje se nalaze unutar pojasa garantirane prokaljivosti. Za poznati pojas garantirane prokaljivosti zadane vrste elika mogu se odrediti indeksi prokaljivosti prema slici 4.2.

Slika 4.2. Nain odreivanja indeksa prokaljivosti

Zadatak 1. Eksperimentalno ispitivanje prokaljivosti elika poznatog kemijskog sastava

Treba ispitati prokaljivost zadanog elika metodom Jominy i konstruirati krivulju prokaljivosti. Za provedbu pokusa raspoloiv je Jominy ispitni uzorak dimenzija 25x100 mm, laboratorijska pe s automatskom regulacijom temperature, naprava za ispitivanje prokaljivosti i tvrdomjer.
_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Tablica 4.1. Parametri kaljenja i izmjerene tvrdoe ovisno o udaljenosti od gaenog ela. Vrsta elika:
Udaljenost od gaenog ela (J, mm)

Parametri austenitizacije:

Tvrdoa, HRC
70

60

50 T rd c , H C v oa R

40

30

20

10

0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Udaljenost od gaenog cela, mm

Slika 3. Jominy-krivulja ispitivanog elika _______________

Tijek tvrdoe po presjeku kaljenog obratka U krivulje tvrdoe

Konstrukcija ''U-krivulje'' tvrdoe provodi se pomou Jominy krivulje ispitivanog elika i dijagrama Crafts-Lamont ili Gerber-Wyss. Ovi dijagrami povezuju promjer (D) okrugle kaljene ipke (valjaka), intenzitet gaenja (H) i udaljenost od ela Jominy probe (J) a) Odreivanje tijeka tvroe po presjeku kaljenog valjka pomou Crafts-Lamontovih dijagrama

Slika 4.4. Shematski prikaz konstruiranja U-krivulje tvrdoe pomou Crafts-Lamont-ovih dijagrama _________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Tablica 4.2. Intenziteti gaenja razliitih sredstava za gaenje

Slika 4.5. Crafts-Lamontovi dijagrami _________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Slika 4.5. Crafts-Lamontovi dijagrami (nastavak)

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

b) Odreivanje tijeka tvroe po presjeku kaljenog valjka pomou Gerber-Wyssovih dijagrama

Slika 4.6. Shematski prikaz konstruiranja U-krivulje tvrdoe pomou Gerber-Wyss-ovih dijagrama

Slika 4.7. Gerber-Wyssovi dijagrami za ulje s pokretanjem (H = 0,4) i vodu s pokretanjem (H=2)

Slika 4.8. U-krivulje tvrdoe za razliite intenzitete gaenja H i za razliite promjere ipki _________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Primjer izbora elika na temelju prokaljivosti grafikom metodom

Grafiko rjeenje prema Liedtke-u: Iz slike 4.9. slijedi da za Rp0,2 = 760 N/mm2 treba poputanjem postii tvrdou 28 HRC u jezgri osovine. Iz slike 4.10. se vidi da tvrdoi poputanja na 500 C od 28 HRC odgovara tvrdoa kaljenja od 34 HRC. Ako bi se poputalo na 600 C tvrdoa u kaljenom stanju treba biti 50 HRC. Iz slike 4.11. slijedi da za postizanje tvrdoe od 34 HRC u kaljenom stanju uz 50 % martenzita elik treba imati barem 0,25 %C. Za tvrdou od 50 HRC u kaljenom stanju (uz 50 % martenzita) elik treba imati 0,55 %C.

Slika 4.9. Veza izmeu Rm, Rp0,2 i HRC

Slika 4.10. Veza izmeu tvrdoe kaljenja i poputanja

Slika 4.11. Utjecaj sadraja ugljika u eliku na tvrdou u gaenom stanju _________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Iz slike 4.12 odreuje se ekvidistantno mjesto na Jominy probi koje se ohlauje priblino istom brzinom kao jezgra osovine promjera 40 mm. Ekvidistantno mjesto Jominy probe za jezgru za pretpostavljeno gaenje u ulju nalazi se J = 15 mm od ela probe, a za gaenje u vodi J = 12,5 mm udaljeno od ela probe. Usvaja se ekvidistantna udaljenost J = 15 mm zbog polazno postavljenog zahtijeva za gaenjem u ulju. U iduem koraku slijedi pretraivanje baze podataka raspoloivih Jominy pojaseva razliitih vrsta kaljivih elika uz kriterij da se ekvidistantna toka (J = 15 mm, 34 HRC) nalazi na krivulji donje granice pojasa prokaljivosti ili blizu nje (slika 13).

Slika 4.12. Ekvidistantana mjesta na Jominy probi za okrugle ipke gaene u ulju ili vodi

Slika 4.13. Pojas garantirane prokaljivosti elika koji zadovoljava postavljene zahtjeve (J = 15 mm, 34 HRC)

Od uobiajeno koritenih elika za cementiranje i onih za poboljavanje u rjeavanom sluaju u potpunosti zadovoljavaju are elika poput 41 Cr4 i 34 CrMo4. Takoer zadovoljavaju are bolje prokaljivosti poput elika 22 CrMo4-4; 28 Mn6, 38 Cr2; 25 CrMo4 i dr. kod kojih je zadana toka (J = 15 mm, 34 HRC) unutar pojasa garantirane prokaljivosti. Od prva dva spomenuta elika prednost treba dati eliku 34 CrMo4 u odnosu na elik 41 Cr4 koji zbog dodatka molibdena nije sklon visokotemperaturnoj krhkosti poputanja, pa ga je nakon poputanja na 500 C dozvoljeno i sporo hladiti.

_________________________________________________________________________________________

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale

Toplinska obrada

Vjeba 4. Izbor elika na temelju prokaljivosti

Primjer izbora elika na temelju prokaljivosti primjenom raunala

Kod izbora elika u poboljanom stanju korisnik upisuje sljedee vrijednosti: - promjer obratka (D), mm - kritino mjesto na presjeku gdje se trae eljena svojstva, - toleranciju vrstoe ili tvrdoe nakon poboljavanja, - intenzitet ohlaivanja (H), - traeni % martenzita na kritinom mjestu presjeka - prema elji moe se unaprijed zadati temperatura poputanja, ili se ona kasnije izraunava, posebno za svaki izabrani elik Nakon to su upisani zahtjevi, izraunavaju se ekvidistantna mjesta na Jominy probi koja odgovaraju povrini i kritinom mjestu na presjeku obratka. Na ovim se poloajima kasnije usporeuju tvrdoe iz pojasa garantirane prokaljivosti razliitih elika. Regresijskom analizom Crafts-Lamont dijagrama dobivene su sljedee formule za ekvidistantna mjesta:
Ep = D 0, 718 5,11 H 1,28 E3 / 4 R = E1 / 4 R = D1,05 8,62 H 0 ,668 E1 / 4 R = D1,14 7 ,7 H 0 ,44
(1-3) (4-5)

D1,16 9 ,45 H 0 ,51

E jezgra =

D1,18 8,29 H 0 ,44

Slijedi pretraivanje pojaseva garantirane prokaljivosti elika na izraunatim udaljenostima od ela. Od elika se trai da na odreenoj udaljenosti postigne traenu tvrdou koja ukazuje na mogunost postizanja eljenog udjela martenzita. Dakle, od elika se trai odreena prokaljivost. Kao rezultat se ispisuju vrste elika uz naznaku da li elik zadovoljava u potpunosti svim arama (cijeli pojas garantirane prokaljivosti), gotovo u potpunosti (are iz donje treine pojasa i bolje) i djelomice (ara iz gornje treine pojasa). Na taj nain korisnik moe naknadno izabrati optimalno rjeenje, iz skupa tehniki vie ili manje zadovoljavajuih. Uz svaki elik ispisuje se predvidiva temperatura poputanja kojom se mogu ostvariti eljena mehanika svojstva. Mehanika svojstva izraunavaju se na temelju slijedeih formula: 1.Konvencionalno naprezanje teenja:
Rp 0, 2 = (8 + 0,1 S ) Rm + 170 S 20
N/mm2 (6)

2. Savojna dinamika izdrljivost izmjenina

Rds = (0,68 0,00028 Rm + 0,00013 Rm S ) Rm
N/mm2 % (7) (8)

3.Postotno produljenje nakon kidanja istezljivost

A5 = 0,46 (0,00048 0,00012 S ) Rm

4.Postotno suenje poprenog presjeka kontrakcija

Z = 0,96 (0,00062 0,00029 S ) Rm

(9)

5.Utroena energija udarca ilavost

K = 460 (0,59 0,29 S ) Rm
% (10) (11)

S kalj stupanj zakaljenos ti =

tvrdoca kaljenja maks. postiziva tvrdoca

Ovi izrazi vrijede za vlanu vrstou Rm < 1400 N/mm2 Veza izmeu stupnja zakaljenosti Skalj i postizivog udjela martenzita u mikrostrukturi daje izraz:
Skalj = (% martenzita + 80) / 180 Skalj = 0,7 odgovara priblino za 50% martenzita, Skalj = 1 odgovara priblino za 100% martenzita. _________________________________________________________________________________________ (12)

Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Zavod za materijale