Zakon o Građenju USK SL - GL - BR - 10-11

SLUBENI GLASNIK
UNSKo-SANSKoG KANtoNA
27. juna 2011. BIHA Godina XV - Broj 10 Izdanje na bosanskom jeziku
249.
Na osnovu lana 11. b) odjeljka A poglavlja V i lana 2. d) poglavlja IV Ustava Unsko-sanskog kantona preieni tekst ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skuptina Unsko-sanskog kantona, na 9. sjednici odranoj dana 15.6.2011. godine, donosi
ZAKoN
o PRoStoRNoM UREENJU I GRAENJU PoGLAVLJE I oPE oDREDBE
lan 1. (Predmet Zakona)
provoenja planskih dokumenata, vrenje nadzora nad provoenjem ovog Zakona, te kaznene odredbe, b) uslovi projektovanja, graenja, upotrebe i odravanja graevine, tehnika svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati graevine, graevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrauju za izgradnju graevina na podruju Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), sadraj projektne dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova projektovanja, graenja, nadzora, te postupci izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i odobrenja za upotrebu graevine, kao i obaveze i nadlenosti urbanistiko-graevinske inspekcije.
lan 2. (Posebni interes) (1) Poslovi prostornog ureenja i prostornog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. (2) U cilju skladnog prostornog ureenja, Kanton i opine u svim oblastima u okviru svoje nadlenosti usklauju interese i ciljeve
Zakonom o prostornom ureenju i graenju (u daljem tekstu: Zakon) ureuju se: a) naela za plansko ureenje prostora, organizacija sistema prostornog ureenja, vrste, sadraj, nain izrade i postupak donoenja planskih dokumenata, planova i pravila
Broj 10 - Strana 382
SLUBENI GLASNIK US KANTONA
27. juna 2011.
razvoja u pogledu koritenja prostora i dobara, zatitu poljoprivrednog, graevinskog i umskog zemljita, vodnih povrina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajednikog interesa.
lan 3. (obavljanje poslova prostornog ureenja) Kanton i opine obezbjeuju obavljanje poslova prostornog ureenja na nain ureen ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. lan 4. (Znaenje pojedinih izraza) Znaenje izraza u ovom Zakonu: a) Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje, odnosno na, iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske prirode. b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju. d) Plansko prostorno ureenje podrazumijeva koritenje, zatitu i upravljanje prostorom u cilju odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Odrivi razvoj je obezbjeenje takvog koritenja prostora koji, uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja prirodnih dobara, te zatitu kulturno - historijskog naslijea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih generacija. f) Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost kojom se, uz uvaavanje razvojnih mogunosti, planira namjensko koritenje prostora, odreuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih uslova koritenja prostora i definiu uslovi za smjetaj planiranih objekata i njihovo graenje. g) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto moe biti gradskog, seoskog ili mjeovitog karaktera. Naseljeno mjesto utvruje se posebnim zakonom. h) Naselje je nastanjen, izgraen i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kome su obezbijeeni uslovi za ivot, rad
i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika. i) Naseljeno mjesto gradskog karaktera je naseljeno mjesto sa najmanje 30.000 stanovnika. j) Opina je osnovna jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo je naseljeno mjesto ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivrednom djelatnou. l) Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno zemljite u naseljenim mjestima i izvan njih, koje je prostornim i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru, u skladu sa odredbama ovog Zakona. m) Ureeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su obavljeni radovi na pripremanju i opremanju zemljita prema planskim dokumentima i programu ureenja graevinskog zemljita. n) Graenje je materijalizacija graevinsko-tehnike zamisli u prostoru, a obuhvata izvoenje pripremnih radova, graevinskih, zanatskih, instalaterskih radova, ugradnju i montau opreme, gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija, te vrenje drugih zahvata u prostoru. Graenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziivanja /nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih graevina i uklanjanja graevina. o) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilita i primjene odgovarajue tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te organizovanje saobraajne komunikacije unutar gradilita i pristupnih puteva, izrada gradilinih instalacija i njihovih prikljuaka. p) Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graevine ili njenih dijelova; uvode se nove instalacije ili ugrauje nova oprema u graevinu, mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu sa namjenom
27. juna 2011.
graevine, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao odravanje graevine. Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje prelazi 70 %, dovodi u stanje prije oteenja, ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. q) Rehabilitacija je graevinsko - tehniki postupak kojim se poboljavaju strukturne i funkcionalne karakteristike nekog graevinskog sklopa, koji je naroito izloen uticajima u upotrebi, pa se postupak rehabilitacije mora vie puta provoditi u toku eksploatacijskog vijeka graevine. r) Sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih svojstava graevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu sa kojima je izgraena. s) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. t) Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu graevinu. u) Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini. v) Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom koja se dograuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje. w) Nadziivanjem/nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita ili potkrovlja na postojeim graevinama, kojim se poveava visina graevine i dobija novi prostor. x) Zatita graevina kulturno - historijskog naslijea u zavisnosti od vrste i lokacije graevine podrazumijeva:
1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja, uz zabranu bilo kakve gradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika, 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na osnovu postojee originalne dokumentacije, 3) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee ugroziti njegovu vrijednost. y) Promjena namjene graevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uslove koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanja saobraaja i uslove ouvanja okolia. z) Uklanjanjem graevine se smatra ruenje ili demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje. Uklanjanje graevine u smislu ovog Zakona smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj namjeni. aa) Graevinom se smatra graevinski objekat na odreenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od graevinskog sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Graevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagalita, tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja izgled i nain koritenja prostora. bb) Graevinskim sklopom se smatra skup funkcionalno povezanih graevinskih proizvoda, ukljuujui instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolokim procesom.
27. juna 2011.
cc) Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloko povezanih graevina. dd) Opremom se smatraju ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugraeni prozvodi koji su u sklopu tehnolokog procesa ugraeni u graevinu. ee) Graevinski proizvodi su proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za graenje. ff) Privremena graevina je graevina montano-demontane izvedbe ili izvedena od lakih materijala, sa jasno definisanim rokom koritenja, postavljena na odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, snabdijevanje graevina elektrinom energijom, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, kao i za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanje drugih potreba na javnim povrinama. gg) Individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, koja nema vie od podruma, odnosno suterena, prizemlja i dva kata, ukljuujui potkrovlje, namijenjena stanovanju i ija korisna povrina ne prelazi 400 m2. hh) Individualni stambeno - poslovni objekat je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne korisne povrine do 400 m2, od kojih se jedan dio graevine koristi za poslovne djelatnosti, a drugi dio za stanovanje. ii) Izvoenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na povrini, ispod i iznad povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uslovi koritenja prostora, kao to su: nivelacija terena, pozajmite zemljanog materijala, deponija internog materijala, odbrambeni nasipi i sl. jj) Iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno prenoenje ose trase graevina infrastrukture. kk) Graevinska parcela je zemljite koje ima pristup na saobraajnicu, na kojem se nalazi graevina i ureene povrine koje slue toj graevini ili zemljite na kojem je predviena gradnja graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj graevini u skladu sa uslovima
iz detaljne planske dokumentacije, odnosno urbanistike saglasnosti. ll) Regulaciona linija je planska linija, definisana grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, kojim se utvruju pojedinane graevinske parcele. mm)Graevinska linija je planska linija koja se utvruje grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, koja oznaava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina ili liniju koju graevina, odnosno gabarit graevine ne smije prei. nn) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili vazduni prostori, koji su definisani numeriki i grafiki planskim dokumentom, namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju graevina, povrina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa. oo) Javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su detaljnim planskim dokumentom, numeriki i grafiki, ili samo grafiki, definisane i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su, kao takve, dostupne individualno neodreenim fizikim ili pravnim osobama. pp) Zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (park - ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.), zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprjeava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacione i zatitne namjene, zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina, zelene povrine posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi i sl.), povrine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, sportski tereni, kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim staze i sl.), zelene povrine uz obale rijeka i jezera. qq) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru. rr) Projektant je pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. ss) Izvoa je pravna osoba koja je registrovana za poslove graenja. tt) Nadzorni organ je pravna osoba koja je registrovana za poslove graenja i/ili projektovanja, a koja obavlja nadzor nad izvoenjem radova u graevinarstvu.
27. juna 2011.
uu) Revident je pravna osoba registrovana za poslove projektovanja, a koja obavlja poslove revizije projektne dokumentacije. vv) Projektovanje je izrada projektne dokumentacije potrebne za izgradnju graevina i izdavanje odobrenja za graenje. ww) Gradilitem se smatra zemljite na kojem se gradi graevina, ukljuujui i privremeno zauzeto zemljite, kao i zemljite potrebno za omoguavanje primjene odgovarajue tehnologije graenja, zajedno s graevinom koja se gradi. xx) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko ope dobro u formi prirodne ili stvorene vrijednosti ili kao nematerijalna kategorija obiljeava s ciljem davanja posebnog statusa koji omoguuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. PoGLAVLJE II oSNoVNA NAELA PRoStoRNoG PLANIRANJA
lan 5. (Prostorno planiranje) Cjelovit pristup u prostornom planiranju obuhvata: a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru Kantona, b) zatitne mjere i nain upravljanja prostorom, c) izradu i donoenje planskih dokumenata, d) provoenje i kontrolu provoenja planskih dokumenata. lan 6. (Naela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na naelima: a) podijeljene zakonodavne nadlenosti u ovoj oblasti izmeu Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Kantona, uz potovanje i razvijanje regionalnih prostornih specifinosti, c) odrivog razvoja i racionalnog koritenja i zatite prostora, d) zatite i ureenja okolia, e) zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, f) usklaivanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton i opine, g) usklaivanje privatnog i javnog interesa, h) usklaivanje prostornog ureenja opina meusobno i sa prostornim ureenjem Kantona,
i) usklaivanje prostornog ureenja Kantona sa prostornim ureenjem susjednih kantona, kao i sa prostornim ureenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa Kantonom, j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za prostorno ureenje, k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, koritenja i zatite prostora Kantona. PoGLAVLJE III UREENJE PRoStoRA
lan 7. (Ureenje prostora) Plansko ureenje prostora obuhvata: a) utvrivanje namjena u prostoru, b) graenje i ureivanje naseljenih mjesta i okolnog prostora, c) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa, d) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim odredbama ovog Zakona. lan 8. (Namjene povrina) (1) U cilju planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim i stvorenim dobrima, u prostoru se utvruje: a) graevinsko zemljite, b) poljoprivredno zemljite, c) umsko zemljite, d) vodne povrine, e) zatiena i rekreaciona podruja, f) infrastrukturni sistemi, g) eksploatacijska polja, h) rezervisane povrine, i) neplodno zemljite i ostala zemljita. (2) Povrine zemljita iz stava (1) ovog lana utvruju se na osnovu ovog Zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata Kantona i opina. lan 9. (Urbano i ue urbano podruje) (1) Radi usmjeravanja graenja, odgovarajuim planskim dokumentima utvruju se granice urbanog i ueg urbanog podruja. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za posebnu prostorno funkcionalnu meusobnu povezanu
27. juna 2011.
cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Osim graevinskog zemljita, granicama urbanog podruja mogu biti obuhvaena i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima graenja, posebnih uslova pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i sl.
lan 10. (Reimi graenja)
podrujima ne doputa se nikakva izgradnja graevina i ureaja, izuzimajui tekue odravanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uslova, konzerviranja graevina, a samo izuzetno podizanje novih graevina i ureaja koji slue neophodnom odravanju postojeeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne graevine, graevine za snabdijevanje i sl.), na osnovu odluke o zabrani graenja.
lan 11. (Graenje izvan graevinskog zemljita) (1) Graenje graevina se moe vriti samo na graevinskom zemljitu unutar i izvan granica urbanih podruja, koje je kao takvo utvreno odgovarajuim planskim dokumentom. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, izvan granica urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita, moe se vriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita, a naroito: a) graevine magistralne infrastrukture (saobraajne, energetske, vodne, telekomunikacijske i dr.), b) zdravstvene, rekreacione i sportske graevine, c) graevine za potrebe odbrane i vojske, d) stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne proizvodnje, ukljuujui melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja, e) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume, vode, poljoprivredno zemljite i dr.), f) komunalne graevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen-obiljeja i sl.), g) rekonstrukcija postojeih objekata izgraenih van granica graevinskog zemljita sa odobrenjem za graenje. (3) Graevine iz stava (2) ovog lana utvruju se na osnovu planskih dokumenata Kantona i opina. lan 12. (Naselja za privremeni smjetaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smjetaj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog lana planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti
Zavisno o potrebama i mogunostima pojedinih dijelova podruja, planskim dokumentima utvruju se slijedei reimi graenja : a) Reim graenja I stepena za ue urbano podruje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, lokacijska informacija se izdaje na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Ukoliko za ue urbano podruje nije donesen detaljan planski dokument, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu urbanistikog plana i projektnog programa izraenog na osnovu tog plana. b) Reim graenja II stepena za urbano podruje za koje nije obavezno donoenje detaljnih planskih dokumenata, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu urbanistikog plana i uslova utvrenih u odluci o provoenju tog plana. c) Reim graenja III stepena za urbana podruja i graevinska zemljita izvan urbanih podruja utvrenim prostornim planom, urbanistika saglasnost izdaje se na osnovu prostornog plana i odluke o provoenju tog plana. d) Reim zabrane graenja na podrujima znaajnim za budui razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, ureenje voda u zonama zatite izvorita vode za pie, u cilju zatite prirodnog i graditeljskog naslijea, te na podrujima za koja je u toku postupak izrade detaljnih planskih dokumenata. Na tim
27. juna 2011.
koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od etiri mjeseca, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja, to se utvruje odgovarajuim planskim dokumentom.
lan 13. (Groblja)
(1) Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se prostornim ili urbanistikim planom. Izgradnja i ureenje grobalja vri se na osnovu detaljnog planskog dokumenta. (2) Odravanje i koritenje grobalja ureuje se kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima.
lan 14. (Zone budueg razvoja)
(1) Razvojnim planskim dokumentima utvruju se povrine i trase rezervisane za budui razvoj, na kojima nije dozvoljeno graenje do izrade odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta. (2) Na povrinama iz stava (1) ovog lana mogu se odobriti slijedee privremene namjene: zelene i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provoenju razvojnih planskih dokumenata.
lan 15. (Graenje infrastrukturnih sistema)
Graenje infrastrukturnih sistema i graevina vodne, saobraajne, energetske i komunalne infrasturkture vri se u skladu sa planskim dokumentima Kantona i opina, planovima odgovarajuih institucija i javnih preduzea, te u skladu sa planskom dokumentacijom propisanom posebnim zakonima (o vodama, cestama i dr.), a postupak odobravanja graenja vri se u skladu sa ovim Zakonom.
lan 16. (Zatitni pojasevi) (1) S ciljem obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvruju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. (2) Zatini pojasevi iz stava (1) ovog lana su: a) zatitni putni pojas, b) zatitni pruni pojas, c) zatitni aerodromski pojas,
d) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, e) zatitna zona ili pojas za radiopostrojenja ili veze, f) zatitna zona izvorita vode i vodnih graevina, g) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse. (3) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade planskih dokumenata nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planskim dokumentom planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranienja na terenu i na zahtijevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne graevine, ta graevina moe projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim njenim dijelovima i elementima. (4) U sluaju iz stava (3) ovog lana propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. (5) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa (o putevima, eljeznici, vodama i drugo) blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi. (6) irina pojaseva utvrenih planskim dokumentom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa. (7) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve graevine postoje, na njih se primjenjuje reim zabrane graenja, ako posebnim propisom nije drugaije predvieno. (8) Graenje u zatitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zatitnim pojasevima mora se regulisati detaljnom planskom dokumentacijom, uz potivanje odredbi posebnih zakona koji se odnose na zatine pojaseve.
lan 17. (Zatita poljoprivrednog zemljita) Zatita poljoprivrednog zemljita, koritenje poljoprivrednog zemljita za graenje, odnosno pretvaranje poljoprivrednog zemljita u graevinsko, vri se na osnovu posebnog zakona iz te oblasti.
27. juna 2011.
lan 18. (Zatita umskog zemljita) Zatita umskog zemljita vri se u skladu sa vaeim Zakonom o umama. lan 19. (Zatita i iskoritavanje mineralnih sirovina) Zatita i iskoritavanje mineralnih sirovina, kao i vaenje pijeska i ljunka iz vodotoka, vri se u skladu sa posebnim zakonima iz tih oblasti. lan 20. (Zatiena podruja) (1) Planskim dokumentima obezbjeuje se zatita i ouvanje podruja koja predstavljaju posebno vrijedno prirodno i graditeljsko naslijee, a koja su proglaena ili imaju sve uslove da budu proglaeni zatienim podrujima. (2) Ouvanje i zatita podruja iz stava (1) ovog lana vri se u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti zatite okolia. lan 21. (Zatita od elementarnih i drugih nepogoda) Zatita od elementarnih i prirodnih nepogoda vri se u skladu i na nain propisan Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 39/03, 22/06 i 43/10).
organizacija, javna ustanova ili javno preduzee osnovano od strane Kantona, odnosno opine, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Pravne osobe iz stava (1) ovog lana moraju ispunjavati uslove propisane Uredbom o posebnim uslovima koje moraju ispunjavati privredna drutva i druga pravna lica da bi se mogla registrovati za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj 29/07 i 71/08).
lan 24. (Zavod za prostorno ureenje i planiranje)
(1) Kanton e osnovati Kantonalni zavod za prostorno ureenje i planiranje u cilju obavljanja poslova izrade i praenja realizacije planskih dokumenata od znaaja za Kanton i obavljanja drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja. (2) Posebnim zakonom o osnivanju Zavoda iz stava (1) ovog lana utvrdit e se njegov status, djelokrug, nain i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa Kantonom kao osnivaem i dr.
lan 25. (Izrade planskih dokumenata za opine)
PoGLAVLJE IV oRGANIZACIJA SIStEMA PRoStoRNoG UREENJA

lan 22. (Uinkovitost prostornog ureenja) Uinkovitost prostornog ureenja i prostornog planiranja na podruju Kantona osiguravaju Skuptina Kantona, Vlada Kantona i Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatitu okoline (u daljem tekstu: Ministarstvo), te opinska vijea, donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata utvrenih ovim Zakonom. lan 23. (Izrada planskih dokumenata) (1) Strune poslove izrade planskih dokumenata obezbjeuje Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine'', boj: 9/04, 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06., 24/06, 70/06 i 12/09), osim ako nosilac izrade planskih dokumenata nije upravna
(1) Za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata i drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja, opina moe osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzee. (2) Aktom o osnivanju institucije iz stava (1) ovog lana utvruje se njen status, povjeravanje poslova, djelokrug, nain i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa opinom kao osnivaem i dr. PoGLAVLJE V PLANSKI DoKUMENtI
lan 26. (Ciljevi izrade planskih dokumenata)
Planskim dokumentima odreuju se strukturalna podjela, namjene i naini koritenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za ureenje i zatitu prostora Kantona, odnosno opina.
lan 27. (Planski dokumenti od znaaja za Kanton i opine)
(1) Planski dokumenti su: razvojni i detaljni. (2) Razvojni planski dokumenti su:
27. juna 2011.
a) Prostorni plan Kantona, b) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, c) Prostorni plan opine, d) Urbanistiki plan. (3) Detaljni planski dokumenti su: e) Zoning plan, f) Regulacioni plan, g) Urbanistiki projekat. (4) Drugi planski dokumenti su: a) Plan parcelacije. (5) Razvojni planovi su strateki dugoroni planski dokumenti, kojima se definiu osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljevi prostornog ureenja i razvoja, kao i namjena, koritenje i zatita prostora, a rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (6) Detaljni planski dokumenti su tehniko-regulativni planski dokumenti kojima se regulie koritenje, izgradnja i ureenje prostora na podrujima na kojima predstoji intenzivna izgradnja, a rade se za vremenski period do 5 godina. (7) Plan parcelacije je pomoni planski dokument prostornog ureenja podruja za koje nije donijet detaljni planski dokumenti, a potrebe zahtijevaju hitno rjeavanje. Planom parcelacije se definiu prostorne cjeline na osnovu prostornog, odnosno urbanistikog plana. (8) Period za koji se donosi planski dokumenti definie se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. lan 28. (obaveza donoenja razvojnih planskih dokumenata) (1) Obavezna je izrada i donoenje slijedeih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona prostorni plan Kantona, b) za podruja od znaaja za Kanton prostorni plan podruja posebnih obiljeja, c) za podruja opina prostorni plan opine, d) za urbano podruje opine u kojem je smjeteno sjedite Kantona urbanistiki plan, e) za urbano podruje u kojem je smjeteno sjedite opine urbanistiki plan, ako je takva obaveza utvrena prostornim planom opine, f) za naselje gradskog tipa unutar podruja posebnih obiljeja urbanistiki plan, ako je takva obaveza utvrena prostornim planom podruja posebnih obiljeja. (2) U sluaju da opine nemaju mogunost da same rade prostorni plan opine, mogu odluiti
da rade zajedniki prostorni plan za dvije ili vie susjednih opina.

lan 29. (obaveza donoenja detaljnih planskih dokumenata)
Detaljni planski dokumenti se izrauju na osnovu obaveze utvrene razvojnim planovima, i to: a) zoning plan, za ostala urbana podruja opine na osnovu prostornog plana opine, b) regulacioni plan, za dijelove urbanih podruja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija na osnovu Prostornog plana Kantona ili opine ili urbanistikog plana, c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koja treba zatititi i ureivati u skladu sa lanom 11. ovog Zakona na osnovu Prostornog plana Kantona, prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona ili prostornog plana opine, d) urbanistiki projekat, za posebno znaajne cjeline u urbanim podrujima koje trae kreativna rjeenja ureenja prostora na osnovu prostornog plana opine, urbanistikog plana, zoning plana ili regulacionog plana.
lan 30. (Izrada planskih dokumenata)
(1) Planski dokumenti izrauju se na osnovu ovog Zakona, drugih zakona i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata ("Slubene novine Fedracije BiH", broj 63/04, 50/07 i 84/10). (2) Planski dokumenti se meusobno usaglaavaju. (3) Planski dokumenti ueg podruja moraju biti usaglaeni sa planskim dokumentima ireg podruja, a ako nisu usklaeni, primjenjuje se planski dokumenti ireg podruja. (4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, planski dokumenti ueg podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureenja i planskog dokumenta ireg podruja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog lana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog miljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (6) Planski dokument bazira se na strategijama ili programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture, planovima odbrane i ostalim
27. juna 2011.
planovima i programima od znaaja za planiranje razvoja prostora.

lan 31. (Zajedniki planski dokumenti) (1) Za podruje dva ili vie kantona moe se donijeti zajedniki prostorni plan, na osnovu sporazuma tih kantona. Sporazumom se odreuju pitanja znaajna za postupak izrade i donoenja tog plana. (2) Zajedniki detaljni planski dokument moe se donijeti kada se na podrujima dvije ili vie opina planira koritenje zajednikih prirodnih resursa, graenje infrastrukturnih objekata od znaaja za te opine ili drugi zahvati u prostoru za koje su te opine utvrdile zajedniki interes na osnovu sporazuma. (3) Zajedniki planski dokument se izrauje prema sadraju i postupku koji je propisan za izradu i donoenje odgovarajueg planskog dokumenta, ukoliko ovim Zakonom nije drugaije utvreno, s tim da se javna rasprava i postupak donoenja zajednikog planskog dokumenta mora obaviti u svim opinama na koje se odnosi obuhvat tog dokumenta. lan 32. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima i razrauje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koja se tiu prostora Kantona. (2) Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, koritenje i namjenu prostora, a naroito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge povrine), b) sistem naselja i urbana podruja, c) razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, d) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Kanton sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) drugu drutvenu infrastrukturu od znaaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge snabdijevanja i sl.), f) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli,
g) mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, h) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, i) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan opine, podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provoenje plana i odluka o provoenju Prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan Kantona moe sadravati i druge elemente od vanosti za Kanton na osnovu ovog Zakona. (5) Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona, nakon pribavljenog miljenja Federalnog Ministarstva prostornog ureenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklaenosti sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (''Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine'', broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), kao i miljenja opinskih vijea. (6) Opinsko vijee je duno dostaviti miljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno, smatrat e se da je dato pozitivno miljenje, odnosno da nema primjedbi na predloeni planski dokument.
lan 33. (Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona) (1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona donosi se za podruja od posebnog znaaja za Kanton ako se ta obaveza utvrdi Prostornim planom Kantona ili posebnim kantonalnim propisom. (2) Za podruja posebnih obiljeja utvruje se poseban reim ouvanja i koritenja zatienih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorita vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorita, uma, poljoprivrednog zemljita i rekreacijskih podruja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovog lana utvruju se, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obiljeja, osnovna organiziranost prostora, mjere upotrebe, ureenja i zatite toga podruja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za
27. juna 2011.
unapreenje i zatitu okolia, te, po potrebi, utvruje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata za ua podruja unutar prostornog plana podruja s posebnim obiljejima. (4) Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Kanton donosi Skuptina Kantona, nakon pribavljenog miljenja Federalnog ministarstva. (5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana iz stava (4) ovog lana, Kanton je duan pribaviti miljenje opina koje obuhvata taj plan prostornog ureenja. (6) Prostornu osnovu i urbanistiku osnovu planskih dokumenata podruja posebnih obiljeja Kantona donosi Skuptina Kantona.
lan 34. (Prostorni plan opine)
i odluka o provoenju prostornog plana opine su sastavni dijelovi prostornog plana. (4) Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente od vanosti za opinu, a koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom Kantona. (5) Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period od dvadeset godina. (6) Prije donoenja prostornog plana, opina je duna pribaviti miljenje Ministarstva, kojim se potvruje da je prostorni plan opine usaglaen sa Prostornim planom Kantona.
lan 35. (Finansijska sredstva za izradu planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i praenje realizacije planskih dokumenata obezbjeuju se u budetu Kantona, odnosno opina. (2) Planski dokumenti su javni dokumenti i kao takvi objavljuju se u slubenom glasilu Kantona, odnosno opina. lan 36. (Urbanistiki plan) (1) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, opine, odnosno podruja posebnog obiljeja, a posebno: a) temeljna strukturalna podjela prostora, b) definisane granice graevinskog zemljita, c) granice urbanog i ueg urbanog podruja, d) namjena povrina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma, te posebne namjene, e) uslovi ureenja graevinskog zemljita u urbanom podruju, f) uslovi koritenja zemljita u zatitnim zonama, g) uslovi izgradnje na poljoprivrednom, umskom i drugom zemljitu za objekte sa dozvoljenim specijalnim namjenama, h) zone saobraajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, i) objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), j) zatita graditeljskog i prirodnog naslijea, k) mjere za unapreenje i zatitu okolia, l) mjere zatite izvorita vode za pie, m) mjere zatite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, n) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda. (2) Sastavni dijelovi urbanistikog plana su izvod iz razvojnog planskog dokumenta
(1) Prostorni plan opine preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostora opine. (2) Prostornim planom opine posebno se utvruje: a) osnovna namjena prostora, b) definiu se granice naseljenih mjesta i urbanih podruja, c) definiu se granice zona zatite izvorita vode za pie, d) graevine i koridori vani za Federaciju, Kanton i opinu, sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodna, saobraajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) federalna, kantonalna i druga drutvena infrastruktura od znaaja za opinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), f) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti okoli, g) mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, h) mjere zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa, te ratnih djelovanja, i) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine (urbanistiki plan i detaljni planski dokumenati). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu prostornog plana opine u kratkoronom periodu
27. juna 2011.
ireg podruja, program mjera i aktivnosti za provoenje urbanistikog plana i odluka o provoenju urbanistikog plana. (3) Urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenta.
lan 37. (Donoenje urbanistikog plana) (1) Granice podruja za koje se izrauju urbanistiki planovi utvruju se prostornim planovima opina. (2) Urbanistike planove iz stava (1) ovog lana donosi opinsko vijee. (3) Urbanistiki plan sjedita Kantona donosi opinsko vijee nakon pribavljenog miljenja Ministarstva, kojim se potvruje da je urbanistiki plan sjedita Kantona usaglaen sa Prostornim planom Kantona. lan 38. (Zoning plan) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi na osnovu urbanistikog i prostornog plana za pojedina podruja unutar obuhvata tih planova, a ija je obaveza donoenja utvrena tim planovima, odnosno odredbama odluka o njihovom provoenju. (2) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina unutar njegovog obuhvata i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeeih graevina. (3) Zoning planom se utvruju lokacijski i urbanistiko - tehniki uslovi na osnovu dozvoljenih granica odgovarajuih parametara urbanistikih standarda, koji slue za izradu projektne dokumetacije za potrebe graenja i pribavljanja odobrenja za graenje. (4) Zoning plan sadri: a) izvod iz urbanistikog ili prostornog plana iz kojeg proizilazi obaveza izrade zoning plana, b) definicije pojedinih izraza, c) zoning kartu sa ucrtanim granicama zona odreene namjene i graevinskim parcelama unutar tih zona, d) slubenu kartu sa oznaenim javnim objektima i objektima infrastrukture sa ucrtanim granicama infrastrukturnih sistema, ukljuujui zatitne zone ili pojaseve, sa potrebnim parametrima za prikljuenje korisnika, e) listu namjene, odnosno koritenja zemljita po zonama sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, f) urbanistike standarde za potrebe utvrivanja lokacijskih i urbanistiko - tehnikih uslova za
svaku pojedinu zonu, kao to su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalma veliina parcele, maksimalna visina i spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granica parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi ureenja vanjskih povrina, uslovi koji se moraju zadovoljiti radi zatite okolia (buka, vibracije, izduvni gasovi, reimi rada, postupanje sa otpadnim materijalom i dr.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i upotrebe graevinskih i drugih materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifinosti zone i namjene objekata koji se grade u toj zoni, g) jasno definisane procedure i kriteriji odobravanja zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene pred nadlenim organima za odobravanje graenja, h) jasno definisana i oznaena podruja za koja se mora izraditi regulacioni plan, odnosno urbanistiki projekat (zone specijalne namjene), i) jasno definisane procedure i razloge za izmjenu zoning plana, j) jasno definisane zabrane i ogranienja namjena na poplavnom podruju, u skladu sa Zakonom o vodama. k) ekonomsku valorizaciju realizacije zoning plana. (5) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u svim zonama zoning plana mora ukljuiti sve namjene potrebne za zadovoljenje zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih potreba stanovnika urbanog podruja. (6) Zona odreene namjene ne moe se formirati na samo jednoj graevinskoj parceli. (7) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da predmetna namjena ne ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite. (8) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i nakon njegovog usvajanja, ak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom, a u sluaju podnoenja zahtjeva za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivat e se odredbe zoning plana. (9) Na podrujima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanistikog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.
27. juna 2011.
(10) Zoning plan sadri grafiki i tekstualni dio, iji je sastavni dio odluka o provoenju zoning plana. (11) Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata detaljnije se regulie i utvruje postupak pripreme, izrade i sadraj zoning plana.
lan 39. (Regulacioni plan) (1) Regulacioni plan donosi se za podruja na kojima predstoji intenzivna izgradnja ili ureenje prostora ije su granice utvrene prostornim ili urbanistikim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacionim planom utvruje se: a) detaljna namjena povrina, b) gustoa naseljenosti, c) koeficijent izgraenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i graevinska linija, f) ureenje prostora, g) nain opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uslovi za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa, te ratnih djelovanja, j) mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi znaajni za podruje za koje se donosi regulacioni plan. (3) Obaveza izrade, te sadraj, postupak i nain donoenja regulacionog plana utvruje se razvojnim planskim dokumentima ireg podruja, odnosno ovim Zakonom. (4) Sastavni dio regulacionog plana je i odluka o provoenju regulacionog plana. lan 40. (Urbanistiki projekat) (1) Urbanistiki projekat se donosi za potrebe graenja na dijelovima urbanog podruja koji se izgrauju kao cjelina ili su ve djelimino izgraeni. (2) Na dijelovima urbanog podruja gdje je utvrena obaveza izrade regulacionog plana, urbanistiki projekat radi se na osnovu tog plana, a u svrhu definisanja detaljnih urbanistiko-arhitektonskih i drugih rjeenja za dio tog podruja.
(3) Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistiki projekat moe se raditi na osnovu urbanistikog plana i projektnog programa utvrenog na osnovu tog plana. (4) Urbanistikim projektom detaljno se daju urbanistiko - arhitektonska rjeenja podruja za koje se urbanistiki projekat donosi, nivelaciono-regulacioni podaci, ureenje okolia, idejna rjeenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih objekata. (5) Urbanistikim projektom utvruju se urbanistiko - tehniki uslovi za izgradnju i ureenje prostora. (6) Sastavni dio urbanistikog projekta je i odluka o njegovom provoenju.
lan 41.
(Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije je poseban i samostalan planski dokument koji se donosi za prostorne cjeline za koje nije propisano donoenje detaljnog planskog dokumenta ili se kasni sa njegovom izradom, a potrebe zahtijevaju hitnost rjeavanja. (2) U sluaju iz stava (1) ovog lana, plan parcelacije se donosi na osnovu prostornog, odnosno urbanistikog plana i mora biti u skladu sa namjenama predmetnog podruja iz tih planova. (3) Plan parcelacije mora sadravati osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraaja, plan energetske, hidrotehnike i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i graevinskih linija, veliinu, oblik i poloaj parcela, pristup parcelama i urbanistiko - tehnike uslove za izgradnju graevina unutar obuhvata plana parcelacije. (4) Veliina i poloaj parcela definiu se na osnovu odredaba urbanistikog ili prostornog plana. (5) Svaka graevinska parcela mora imati izlaz na put i omoguene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (6) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vri gradnja. Ako plan parcelacije ne pokriva u potpunosti jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora vriti tako da se na preostalom dijelu prostorne cjeline omogui organizovanje drugih graevinskih parcela.
27. juna 2011.
lan 42. (Graevinska parcela)
(1) Graevinska parcela moe obuhvatiti jednu ili vie katastarskih estica, dio katastarske estice ili dijelove vie katastarskih estica. (2) Graevinska parcela odreena je brojem, oblikom i povrinom. (3) Graevinska parcela mora da ima povrinu i oblik koji osigurava graenje u skladu sa planskim dokumentima, te urbanistikim i tehnikim uslovima utvrenim lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou. (4) Graevinska parcela mora imati trajan pristup na saobraajnicu, kao i mogunost prikljuenja na komunalnu infrastrukturu.
lan 43. (Parcelacija)
lan 46. (odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata)
(1) Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od strane nadlenog organa, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja na odnosnom prostoru. (2) Plan parcelacije za podruja od znaaja za Kanton donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala podruja opina, organ kojeg svojim propisom odredi opinsko vijee. (3) Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela, sadri regulacionu liniju i podatke o vlasnicima graevinskog zemljita po graevinskim parcelama.
lan 44. (Provoenje plana parcelacije) Plan parcelacije graevinskog zemljita provodi se u katastru zemljita u skladu sa postojeim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa uprave nadlenog za vrenje parcelacije da je parcelacija izvrena u skladu sa detaljnim planskim dokumentom, lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou.
PoGLAVLJE VI PRIPREMA, IZRADA I DoNoENJE PLANSKIH DoKUMENAtA

lan 45. (Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata)
(1) Prije pristupanja izradi planskih dokumenta, Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, donosi odluku o pristupanju izradi planskih dokumenta. (2) Odluka iz stava (1) ovog lana sadri obavezno: a) vrstu planskog dokumenta ijoj se izradi pristupa, b) granice podruja za koje se dokument izrauje, c) vremenski period za koji se planski dokument donosi, d) smjernice za izradu dokumenta, e) rok za izradu dokumenta, f) osiguranje sredstava za izradu dokumenta, g) odredbe o javnoj raspravi, h) nosioce pripreme za izradu dokumenta, i) nosioce izrade dokumenta, j) druge elemente, zavisno o vrsti dokumenta i specifinosti podruja za koje se dokument donosi. (3) Odlukom o pristupanju izradi planskih dokumenta utvruje se obavezan sadraj dokumenta. (4) Donoenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog planskog dokumenta, organ nadlean za njegovo donoenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani graenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se dokument izrauje. Odluka o zabrani graenja primjenjuje se do donoenja dokumenta, a najdulje dvije godine od dana donoenja odluke o pristupanju izradi dokumenta. (5) Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se prema postupku i na nain predvien za izradu i donoenje tog dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta objavljuje se u slubenom glasilu Kantona, odnosno opine.
lan 47. (Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenta)
(1) Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata vri se u skladu sa ovim Zakonom. (2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata utvreni su Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
(1) Za izradu planskih dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlena Skuptina Kantona je Ministarstvo. (3) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlena dva
27. juna 2011.
ili vie zakonodavnih tijela Kantona utvruju ta tijela sporazumno. (4) Nosilac pripreme za izradu dokumenta za ije je donoenje nadleno opinsko vijee utvruje se opinskim propisom, odnosno odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. (5) Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlene dvije ili vie opina utvruju opinska vijea sporazumno. (6) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme moe posebnom odlukom formirati savjet plana radi definisanja opih ciljeva i koncepcije dokumenta, strunog praenja izrade dokumenta, voenja javne rasprave i usaglaavanja stavova i interesa. Savjet plana sainjavaju istaknuti strunjaci iz oblasti prostornog ureenja, urbanizma, saobraaja, energetike, ekonomije, okolia i drugih relevantnih oblasti.
lan 48. (obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade planskog dokumenta svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu planskog dokumenta, a naroito: a) dokumentaciju planskog dokumenta ireg podruja, b) vodne osnove glavnog slivnog podruja i podatke o zonama zatite izvorita vode za pie, c) umskoprivredne osnove, d) strategiju, odnosno plan zatite okolia, e) planove razvoja privrede i poljoprivrede, f) planove razvoja saobraaja, g) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je osigurati saradnju i usaglaavanje stavova sa: a) svim vlasnicima nekretnina, b) korisnicima prostora i relevantnim uesnicima u njegovoj izgradnji i ureivanju, c) organima uprave, pravnim osobama nadlenim za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, turizam, rudarstvo, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zatitu okolia, zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea, d) organima nadlenim za odbranu, e) privrednom komorom i drugim pravnim osobama nadlenim za komunalne djelatnosti,
f) predstavnicima vjerskih zajednica, g) te pribaviti miljenja i saglasnosti drugih nadlenih organa i organizacija na koje zakon obavezuje. (3) Organi i organizacije iz stava (2) ovog lana duni su dati raspoloive podatke i druge informacije nosicu pripreme plana uz naknadu. (4) Ukoliko organi, organizacije ili druga pravna ili fizika osoba iz stava (2) ovog lana u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za dostavu podataka ne daju raspoloive podatke i druge informacije nosiocu pripreme plana, smatrat e se da su saglasni za izradom dokumenta. (5) Izuzev naknade trokova umnoavanja materijala, pravo na naknadu iz stava (3) ovog lana nemaju korisnici sredstava iz budeta Kantona, odnosno opina. (6) Nosilac pripreme plana duan je odmah proslijediti dobivene podatke i druge informacije iz stava (3) ovog lana nosiocu izrade planskog dokumenta.
lan 49. (Nosilac izrade planskog dokumenta)
(1) Izrada planskih dokumenata povjerava se pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova. (2) Izbor nosioca izrade planskih dokumenata izvrit e nosilac pripreme za izradu planskih dokumenata u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (3) Izuzetno od odredaba stava (1) i (2) ovog lana, izrada planskih dokumenata moe se povjeriti i upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi i javnom preduzeu osnovanim sa ciljem obavljanja strunih poslova izrade planskih dokumenata i drugih strunih poslova iz oblasti prostornog ureenja. (4) Nosilac izrade planskog dokumenta duan je planski dokument izraditi u skladu sa ovim Zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenata i drugim propisima i podacima koji su znaajni za podruje za koje se planski dokument izrauje.
lan 50. (Usaglaavanje planskih dokumenata)
(1) Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa planskim dokumentom ireg podruja, a u sluaju njihove neusaglaenosti, primjenjuje se dokument ireg podruja.
27. juna 2011.
(2) Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku njihove izrade.
lan 51. (Postupak donoenja planskog dokumenta) (1) Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti Kantona istovjetan je postupku za donoenje kantonalnih zakona. (2) Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti opine istovjetan je postupku za donoenje opinskih odluka, propisanim statutom opine. (3) Nakon usvajanja nacrta planskog dokumenta, isti se stavlja na javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najdue u trajanju od tri mjeseca. (4) Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana Kantona, kao i prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona, duan je prije donoenja istog pribaviti miljenje Federalnog ministarstva o usklaenosti plana sa Prostornim planom Federacije BiH. (5) Nosilac pripreme za izradu prostornog plana opine duan je prije donoenja istog pribaviti saglasnost Ministarstva o usklaenosti ovog plana sa Prostornim planom Kantona. (6) Ukoliko se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za davanje miljenja organi iz stava (4) i (5) ovog lana ne oituju, smatrat e se da su dali pozitivno miljenje na Prostorni plan Kantona, prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, odnosno prostorni plan opine.
Federacije BiH, broj 33/07 i 84/10), te koristiti jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za odravanje jedinstvenog prostornog informacionog sistema obezbjeuju se iz budeta Kantona.
lan 53. (Sadraj jedinstvenog prostornog informacionog sistema) U okviru jedinstvenog informacioog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o Prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima opina, c) izvode iz katastra zemljita, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i sl., d) infrastrukturnim sistemima, e) graevinskom zemljitu, f) graditeljskom i prirodnom naslijeu, g) ugroavanju okolia (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl.), h) podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike karakteristike terena, poremeaji u stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara, podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.), i) kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora, j) druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku. lan 54. (obaveza dostavljanja podataka) (1) Opinske slube nadlene za prostorno ureenje vode jedinstvenu evidenciju iz lana 53. ovog Zakona na obrascima propisanim Uredbom iz lana 52. stav (3) ovog Zakona, te svake godine do 15. januara dostavljaju Ministarstvu izvjetaj o stanju prostornog ureenja, kao i provoenju planskih dokumenata za proteklu godinu. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz lana 53. ovog Zakona na propisanim obrascima, te svake godine do 31. januara Federalnom ministarstvu dostavlja izvjetaj o stanju prostornog ureenja, kao i o provoenju Prostornog plana Kantona i prostornih planova opina za proteklu godinu.
PoGLAVLJE VII DoKUMENtI ZA PRAENJE StANJA U PRoStoRU

lan 52. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, racionalnog koritenja i obrade podataka od znaaja za planiranje, ureenje, koritenje i zatitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i odrava jedinstveni prostorni informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorni informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koji imaju raunarsku podrku na cijelom prostoru Kantona. (3) Svi nosioci sistema na kantonalnom i opinskom nivou moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (Slubene novine
27. juna 2011.
PoGLAVLJE VIII UREENJE GRAEVINSKoG ZEMLJItA

lan 55. (Ureenje graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita je vrenje pripremnih radova i radova na izgradnji komunalne infrastrukture kojima se obezbjeuju uslovi za izgradnju i koritenje graevina i drugih zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Ureenje graevinskog zemljita obuhvata dvije faze: a) pripremanje graevinskog zemljita, b) opremanje graevinskog zemljita. (3) Izgradnja graevina vri se na ureenom graevinskom zemljitu. (4) Izuzetno od stava (3) ovog lana, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom graevinskom zemljitu ako se ureenje graevinskog zemljita vri u toku graenja graevine, a najkasnije do tehnikog prijema graevine. (5) U sluaju da graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, investitor moe vlastitim sredstvima urediti graevinsko zemljite. (6) Sredstva uloena u ureenje graevinskog zemljita priznaju se investitoru prilikom utvrivanja visine naknade za ureenje graevinskog zemljita. (7) U sluaju iz stava (5) ovog lana, investitor i nadlena opinska sluba ugovorom definiu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i meusobne odnose izmeu investitora, nadlenog organa i javnog preduzea nadlenog za odreenu infrastrukturu. lan 56. (Pripremanje graevinskog zemljita) Pripremanje graevinskog zemljita obuhvata: a) izradu odgovarajuih planskih dokumenata, b) rjeavanje imovinskopravnih odnosa i drugih stvarnopravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, c) geoloka i geotehnika ispitivanja zemljita, seizmoloka, hidroloka i druga ispitivanja i geodetska snimanja za pripremanje odgovarajuih podloga potrebnih za izradu planskog dokumenta i projektne dokumentacije, d) izradu projektne dokumentacije za izvoenje radova na opremanju graevinskog zemljita,
e) uklanjanje postojeih graevina, izmjetanje nadzemnih i podzemnih komunalnih i drugih instalacija u skladu sa planskim dokumentom, te odvoenje materijala, f) sanaciju zemljita, u to spada: uklanjanje objekata i zasada, nivelisanje i isuivanje zemljita, odvoenje povrinskih voda, osiguranje klizita i padina, kao i drugi radovi na sanaciji zemljita, g) izradu dokumentacije i obavljanje radova na zatiti graditeljskog i prirodnog naslijea koji bi mogli biti ugroeni radovima na ureenju graevinskog zemljita, h) operativnu koordinaciju u pripremanju graevinskog zemljita, i) sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom, a koje spadaju u pripremanje graevinskog zemljita.
lan 57. (opremanje graevinskog zemljita) (1) Opremanje graevinskog zemljita obuhvata izgradnju komunalnih graevina i instalacija za zajedniko i pojedinano koritenje kao to su: a) izgradnja saobraajnica, ukljuujui kolovoze, plonike, pjeake staze, trgove, javna parkiralita, javne garae i dr., b) izgradnja pristupa graevinama javnog karaktera kojim se obezbjeuje nesmetano kretanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, c) izgradnja graevina i instalacija javne rasvjete, vertikalne saobraajne signalizacije semafora, d) ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih povrina i terena, parkova, igralita, pjeakih staza, nasada, travnjaka, djeijih igralita, objekata javne higijene i grobalja, e) izgradnja graevina i ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te ureaja i postrojenja za njihovo preiavanje, f) izgradnja graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, toplotne i druge energije, telekomunikacijske objekte i ureaje, g) izgradnja i ureenje sanitarnih deponija komunalnog i drugog otpada i izgradnja graevina za preradu i unitavanje otpada, h) regulacija vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina, i) operativna koordinacija u opremanju graevinskog zemljita. (2) Minimum opremanja (ureenja) graevinskog zemljita mora da osigura: a) snabdijevanje vodom i odvoenje otpadnih voda, b) kolski prilaz graevinskoj parceli, c) snabdijevanje elektrinom energijom.
27. juna 2011.
lan 58. (Program ureenja graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita vri se na osnovu programa ureenja graevinskog zemljita, kojim se usklauje izgradnja graevina i komunalne infrastrukture, detaljnije odreuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvruju uslovi prikljuenja na istu i dr. (2) Program ureenja graevinskog zemljita usvaja opinsko vijee na prijedlog opinske slube nadlene za ureenje graevinskog zemljita. (3) Program ureenja graevinskog zemljita priprema i provodi opinska sluba nadlena za ureenje graevinskog zemljita ili pravno lice kojem su povjereni poslovi ureenja graevinskog zemljita. (4) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja novih graevina mora se voditi rauna o redoslijedu ureenja, tako da se omogui usklaenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o emu se brine nadlena sluba za ureenje graevinskog zemljita. (5) Nove graevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni dijelovi ne mogu biti prikljueni na postojee graevine i ureaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih graevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna i druga komunalna preduzea nadlena za odravanje, rad i pruanje servisa pojedinih komunalnih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglaavati svoje razvojne planove sa opinskim organom nadlenim za ureenje graevinskog zemljita. lan 59. (Finansiranje ureenja graevinskog zemljita) (1) Ureenje graevinskog zemljita finansira se sredstvima ostvarenim iz naknada koje propisuje Zakon o graevinskom zemljitu Federacije BiH ("Slubene novine Federacije BiH, broj 25/03), te iz drugih sredstava koja se iskazuju u budetu opine. (2) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga lana su namjenska i mogu se koristiti iskljuivo za izradu planskog dokumenta, ureenje graevinskog zemljita i zatitu okolia. (3) Obavezu plaanja, obraun, visinu, nain i uslove plaanja naknade za ureenje graevinskog
zemljita u postupku odobravanja graenja utvruje svojim aktom opinski organ uprave nadlean za poslove ureenja graevinskog zemljita ili pravna osoba kojoj su povjereni poslovi ureenja graevinskog zemljita u skladu sa Zakonom o graevinskom zemljitu Federacije BiH i opinskom odlukom donesenom na osnovu tog Zakona. (4) Obaveza plaanja i iznos naknade za ureenje graevinskog zemljita u postupku izdavanja lokacijske informacije utvruje se posebnim rjeenjem, na koje stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja stranci. PoGLAVLJE IX PRoVoENJE PLANSKIH DoKUMENAtA odjeljak A Naela
lan 60. (opi uslovi za odobravanje graenja i izvoenje drugih zahvata u prostoru) (1) Izgradnja graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru, ukljuujui sve promjene u prostoru izazvane graevinskim radovima i drugim zahvatima, koje podrazumijevaju promjenu izgleda i naina koritenja prostora, moraju biti u skladu sa opim naelima prostornog ureenja i vaeim planskim dokumentima. (2) U odobravanju izgradnje graevina i izvoenja drugih zahvata u prostoru kljuni faktor su urbanistiko-tehniki uslovi koji se utvruju na osnovu vaeih planskih dokumenata. (3) U postupku odobravanja graenja i izvoenja drugih zahvata u prostoru, odredbama ovog Zakona utvruju se dva postupka odreivanja urbanistiko-tehnikih uslova, i to: a) izdavanje lokacijske informacije u skladu sa vaeim detaljnim planovima, b) izdavanje urbanistike saglasnosti u sluaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (4) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, duni su zahtjev rijeiti u roku od 15 dana za lokacijsku informaciju, odnosno maksimalno 30 dana za urbanistiku saglasnost, raunajui od dana podnoenja potpunog zahtjeva. (5) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, zainteresirana osoba moe provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadleni organ uprave duan je da svakoj zainteresiranoj osobi omogui uvid
27. juna 2011.
u vaee planske dokumente radi prethodnog informisanja o uslovima graenja i koritenja zemljita na predmetnoj lokaciji.
lan 61. (Urbanistiko - tehniki uslovi)
Lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou (u zavisnosti od vrste graevine), utvruju se urbanistiko-tehniki uslovi, i to: a) granice pripadajueg zemljita graevinske parcele, b) podaci o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz strune ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistika saglasnost, d) urbanistiko - tehniki uslovi, e) miljenja s podacima i saglasnostima nadlenih javnih preduzea i drugih nadlenih organa i slubi, f) posebni uslovi i obaveze u vezi sa zatitom okolia, ukoliko je to predvieno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i geomehanikih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae graevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita (u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti), odnosno uslovi za ureenje graevinskog zemljita ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita, k) drugi podaci i uslovi od znaaja za odobravanje promjene u prostoru.
lan 62. (Posebni uslovi zatite okolia)
i priloiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zatitu okoline. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade idejnog projekta, a prilae uz zahtjev za lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost. odjeljak B Lokacijska informacija
lan 63. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je tehniki struni akt kojim se definiu urbanistiko - tehniki uslovi za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se utvruju na osnovu vaeih detaljnih planskih dokumenata, ovog Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanistiki projekt. lan 64. (Izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadlenosti. (2) Uz zahtjev za lokacijsku informaciju zainteresovana osoba prilae: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat koji obuhvata: situaciono rjeenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehniko tehnolokim obiljejima namjeravanog zahvata u prostoru, c) opis predviene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu, d) okolinsku dozvolu ako se radi o graevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi, e) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije. (3) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se Ministarstvu za: a) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata od znaaja za Kanton, b) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata koji e se vriti na podrujima dvije ili vie opina,
(1) U sluaju kada namjena graevine ili drugi zahvat u prostoru moe imati znaajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koje je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadlenog kantonalnog ministarstva na osnovu odgovarajueg propisa, pri definiranju urbanistiko-tehnikih uslova za odobravanje promjene u prostoru zainteresovana osoba se obavjetava da je duna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadlenom Ministarstvu
27. juna 2011.
c) izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli Kantona, a koji nisu obuhvaeni Uredbom o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju BiH i graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Federacije BiH i ire, za koju urbanistiku saglasnot izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja ("Slubene novine Federacije BiH'', broj 85/07 i 29/08). (4) Iznimno, od odredbi stava (3) taka b) ovoga lana za graevine saobraajne, komunalne i energetske infrastrukture zahtjev za izdavanje lokacijske informacije se podnosi opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja za dio infrastrukture koji se odnosi na podruje te opine. (5) Za objekte iz stava (3) ovog lana Ministarstvo e izdati lokacijsku informaciju na osnovu pribavljenog miljenja opinskog organa uprave nadlenog za poslove prostornog ureenja. (6) Graevine i zahvate iz stava (3) take a) i c) ovog lana utvrdit e Vlada Kantona posebnim propisom u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (7) U postupku izdavanja lokacijske informacije, prije pripreme urbanistiko - tehnikih uslova nadleni organ uprave za izdavanje lokacijske informacije pribavlja pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu svih zainteresiranih komunalnih i drugih javnih preduzea, koji su duni svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva, nakon ega e nadleni organ izdati lokacijsku informaciju u roku od 15 dana. (8) Ukoliko komunalno ili drugo javno preduzee ne dostavi svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (7) ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova, i urbanistiko - tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (9) Komunalno ili drugo javno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijske informacije. (10) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju graevine.
lan 65. (Sadraj lokacijske informacije) (1) U sluaju da je podruje budue izgradnje obuhvaeno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, lokacijska informacija sastoji se od ovjerenog izvoda iz tog dokumenta, opisa lokacije, urbanistiko - tehnikih uslova i drugih podataka koji se odnose na mogunosti prikljuenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je podruje budueg graenja obuhvaeno zoning planom, lokacijska informacija sadri ovjereni izvod iz zoning plana, izvjetaj o usklaenosti gabarita i poloaj planirane graevine i njene namjene, sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistiko - tehnikih uslova), kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o mogunostima prikljuenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku utvrivanja ostalih preduslova, po slubenoj dunosti pribavlja miljenje sa svim potrebnim podacima i tehnikim specifikacijama od svih nadlenih javnih komunalnih preduzea i drugih nadlenih operatora infrastrukturnih sistema. (4) Lokacijska informacija sadri i obavjetenje o roku njenog vaenja, te mogunosti njene izmjene u sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog detaljnog dokumenta. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine ili drugi zahvat u prostoru. (6) Ukoliko nadleni organ u postupku konsultiranja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita, odnosno izgradnji graevine, nije usklaena ili namjena nije dozvoljena, lokacijska informacija nee se izdati i organ e dati odgovarajue obrazloenje i ovjereni izvod iz detaljnog planskog dokumenta koji se odnosi na predmetnu lokaciju. lan 66. (Vaenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija vai do izmjene vaeeg ili donoenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo donoenje predvieno planom ireg podruja. (2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, duan je pisano traiti uvjerenje od nadlenog organa da izdana lokacijska informacija nije
27. juna 2011.
promijenjena prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje.

lan 67. (Lokacijska informacija za privremene graevine) Lokacijska informacija za privremene graevine se izdaje po postupku kao i za trajne graevine. lan 68. (Nemogunost izjavljivanja albe) Protiv lokacijske informacije nije doputena alba, niti se moe pokrenuti upravni spor. lan 69. (trokovi izrade lokacijske informacije) (1) Za izdavanje lokacijske informacije podnosilac zahtjeva (investitor) plaa naknadu koja obuhvata stvarne trokove izrade lokacijske informacije. (2) Nain utvrivanja i visinu naknade iz stava (1) ovog lana propisom utvruje Vlada Kantona, odnosno opinsko vijee.
odjeljak C Urbanistika saglasnost

lan 70. (Urbanistika saglasnost) (1) Urbanistika saglasnost je upravni akt kojim se definiu urbanistiko-tehniki uslovi za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, kada ne postoji detaljan planski dokument za odnosno podruje. (2) Osnov za definisanje urbanistiko-tehnikih uslova u urbanistikoj saglasnosti su: Prostorni plan Kantona, prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona, prostorni plan opina i urbanistiki plan. (3) Ako planski dokumenti iz stava (2) ovog lana, propisani kao osnov za definisanje urbanistiko-tehnikih uslova u urbanistikoj saglasnosti, nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, utvrdit e urbanistiko-tehnike uslove u urbanistikoj saglasnosti na osnovu strune ocjene komisije, koju imenuje Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, ili strune ocjene organizacije koju ti organi ovlaste za davanje strune ocjene. (4) Ministarstvo e donijeti pravilnik o sastavu, kriterijima i nainu izbora lanova, te utvrditi nadlenost, prava, obaveze, nain rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg Skuptina Kantona i opinsko vijee donose odluke o formiranju komisije.
lan 71. (Izdavanje urbanistike saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti podnosi se opinskom organu uprave nadlenom za poslove prostornog ureenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadlenosti. (2) Uz zahtjev za urbanistiku saglasnost zainteresovana osoba prilae: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koji obuhvata: situaciono rjeenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehniko - tehnolokim obiljejima namjeravanog zahvata u prostoru, c) okolinsku dozvolu ili idejni plan upravljanja graevinskim otpadom (za graevine za koje je to propisnao posebnim zakonom), d) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu urbanistike saglasnosti. (3) Ministarstvo izdaje urbanistiku saglasnost za graevine i zahvate u prostoru definisane lanom 64. stav (3) ovog Zakona. (4) Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku utvrivanja ostalih urbanistiko-tehnikih uslova iz urbanistike saglasnosti, po slubenoj dunosti pribavlja pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu svih zainteresiranih komunalnih i drugih javnih preduzea, koji su duni svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva. (5) Ukoliko komunalno ili drugo javno preduzee ne dostavi svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (4) ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanistiko - tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (6) Komunalno ili drugo javno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja urbanistike saglasnosti. (7) Slubeno lice organa koji vodi postupak izdavanja urbanistike saglasnosti treba da izae na lice mjesta i da neposredno provjeri da li su prava susjeda, utemeljena na vlasnitvu parcela koje neposredno granie sa predmetnom parcelom,
27. juna 2011.
a koja se tiu vaeih urbanih standarda, zatiena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o emu sainjava slubenu zabiljeku koju prilae u spis.
lan 72.
lan 73. (Vaenje urbanistike saglasnosti)
(Sadraj urbanistike saglasnosti) 1. Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti sadri: a) granice pripadajueg zemljita graevinske parcele, b) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz strune ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistika saglasnost, e) urbanistiko - tehnike uslove, f) miljenja s podacima i saglasnostima nadlenih javnih preduzea i drugih nadlenih organa i slubi, g) posebne uslove i obaveze u vezi sa zatitom okolia, ukoliko je to predvieno drugim propisima, h) obaveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i geomehanikih uslova tla, i) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, j) uslove upravljanja graevinskim otpadom i uslove reciklae graevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, k) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uslove za ureenje graevinskog zemljita, ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korietnja odnosnog zemljita, l) druge podatke i uslove od znaaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistika saglasnost se izdaje za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine i drugi zahvat u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno opinski organ uprave nadlean za poslove prostornog ureenja, u postupku prikupljanja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita, odnosno gradnji graevine, nije u skladu s planskim dokumentima, ili nije dobijeno pozitivno miljenje nadlenih sudionika u procesu donoenja urbanistike saglasnosti, odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti.
(1) Urbanistika saglasnost vai godinu dana od dana njene pravosnanosti i u tom se periodu moe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenja. (2) Izuzetno, vaenje urbanistike saglasnosti moe se produiti za jo jednu godinu.
lan 74. (alba na rjeenje o urbanistikoj saglasnosti)
(1) Protiv rjeenja o urbanistikoj saglasnosti opinskog organa uprave nadleanog za poslove prostornog ureenja stranka moe izjaviti albu Ministarstvu. (2) Rok za podnoenje albe je 15 dana od dana dostave rjeenja stranci. (3) Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.
lan 75. (Urbanistika saglasnost za privremene graevine i zahvate u prostoru)
(1) Urbanistika saglasnost za privremene graevine, zahvate u prostoru, ili za privremene namjene na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu, izdaje se samo izuzetno i s organienim rokom vaenja, odnosno najdalje do privoenja zemljita konanoj namjeni. (2) Urbanistika saglasnost mora sadravati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog lana, privremenu graevinu mora ukloniti, a zemljite mora dovesti u prvobitno stanje o svom troku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava (2) ovog lana, nadleni urbanistiko-graevinski inspektor naredit e uklanjanje privremene graevine, te dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U sluaju da, zbog ranijeg privoenja zemljita trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena graevina ukloni prije isteka roka utvrenog u urbanistikoj saglasnosti shodno stavu (1) ovog lana, organ nadlean za izdavanje urbanistike saglasnosti duan je po izdavanju urbanistike saglasnosti za trajnu graevinu blagovremeno obavijestiti investitora
27. juna 2011.
privremene graevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja.

lan 76. (Urbanistika saglasnost za graenje graevina i izvoenje drugih zahvata van urbanih podruja)
lan 78. (Mehanika otpornost i stabilnost)
Za gradnju graevina i izvoenje drugih zahvata u prostoru na graevinskom zemljitu izvan granica urbanih podruja i graenju graevina izvan granica graevinskog zemljita iz lana 11. stav (2) ovog Zakona, urbanistika saglasnost se izdaje na osnovu uslova iz Prostornog plana Kantona ili opine. PoGLAVLJE X PRoCES GRAENJA I VRENJA DRUGIH ZAHVAtA U PRoStoRU odjeljak A obavezna tehnika svojstva graevine
lan 77. (Sigurnost graevine)
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da, tokom graenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) ruenje graevine ili njenog djela, b) deformacije nedoputenog stepena, c) oteenja graevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
lan 79. (Zatita od poara)
(1) Graevina mora biti projektovana i izgraena na takav nain da se postigne sigurnost graevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Sigurnost, u smislu ovog Zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog vremena trajanja, a to su: a) mehanika otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u sluaju poara, c) zatita ivota i zdravlja korisnika, d) pristupanost, e) zatita korisnika od ozljeda, f) zatita od buke i vibracija, g) uteda energije i toplinska zatita, h) otpornost na vanjske utjecaje i zatita od negativnog djelovanja na okoli. (3) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr. (4) Tehnika svojstva bitna za graevinu iz stava (2) ovog lana propisuju se detaljnije pravilnicima i drugim tehnikim propisima utemeljenim na BAS-standardima, uz uvaavanje evropskih standarda, i u skladu sa meunarodnim naelima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se u sluaju poara: a) ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom, b) sprijei irenje vatre i dima unutar graevine, c) sprijei irenje vatre na susjedne objekte, d) omogui bezbjedno izmjetanje korisnika, e) omogui odgovarajuu zatitu spasitelja.
lan 80. (Zatita ivota i zdravlja)
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da udovoljava uslovima zatite ivota i zdravlja ljudi, te da ne ogroava radni i ivotni okoli, posebno zbog: a) oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (zagaivanje zraka), b) opasnih zraenja, c) udara struje, d) eksplozija, e) zagaivanja voda i tla, f) neodgovarajueg zbrinjavanja krutog otpada, g) neodgovarajue odvodnje otpadnih voda, drugog tekueg otpada ili dima, h) sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na unutarnjim povrinama, i) mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar ili oko graevine.
lan 81. (Zatita od ozljeda)
Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se tokom njenog koritenja izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati od poskliznua, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije.
27. juna 2011.
lan 82.
(Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javni objekti, te usluni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgraeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava (1) ovog lana definisani su Uredbom o prostornim standardima, urbanistiko -tehnikim uslovima i normativima za sprjeavanje stvaranja arhitektonsko - urbanistikih prepreka za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ("Slubene novine Federacije BiH, broj 48/09). (3) U graevinama iz stava (1) ovog lana za koje je izdano odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije donoenja ovog Zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit e se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera izdaje organ uprave nadlean za izdavanje odobrenja za graenje, na zahtjev osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njenog staratelja, odnosno udruenja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omoguavanje slobodnog pristupa graevini i kretanja u graevini osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graevine, odnosno investitor. lan 83. (Zatita od buke i vibracija) Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da nivoi buke u graevini i njenoj okolini ne prelaze doputene vrijednosti za njenu namjenu, odreene posebnim propisom. lan 84. (Uteda energije i toplinska zatita) Graevina i njeni ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgraeni u skladu sa tehnikim standardima, a na nain da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potronja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa. Pritom u graevini moraju biti osigurani zadovoljavajui toplinski uslovi, u skladu sa posebnim propisima. lan 85. (otpornost na vanjske utjecaje i zatita od djelovanja na okoli) (1) Graevina mora biti projektovana, izgraena i odravana tako da se zatiti od destruktivnog
djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteoroloki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura planirani vijek trajanja graevine. (2) Zatita od negativnog djelovanja na okoli podrazumijeva da su pri projektovanju graevine primijenjena raspoloiva tehnika i saznanja koja osiguravaju da e pri izgradnji i upotrebi graevine utjecaj na okoli biti u skladu sa propisanim kriterijima.
lan 86.
(odstupanje od tehnikih svojstava graevine) (1) U sluaju rekonstrukcije ili sanacije graevine koja je spomenik kulture, ako nije proglaena nacionalnim spomenikom, moe se odstupiti od nekog od tehnikih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utie negativno na ivot i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje nadleni organ uprave za graenje, uz prethodnu saglasnost kantonalnog, odnosno federalnog organa nadlenog za zatitu kulturne i prirodne batine. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog lana nee se izdati ako tehnikim rjeenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajui nain rijeeno odstupanje od bitnih tehnikih svojstava za graevinu.
lan 87.
(Graevinski proizvodi i oprema) (1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati, samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti s utvrenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Graevinski proizvodi, materijali i oprema proizvedeni u inostranstvu moraju imati certifikat o njihovoj usklaenosti s propisima, normativa i standardima u Bosni i Hercegovini.
lan 88.
(Energetska svojstva graevine) (1) Prije izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja graevine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima graevine, koju izdaje ovlatena osoba. (2) Ovlatenje za izdavanje potvrde osobi iz stava (1) ovog lana izdaje Federalno ministarstvo.
27. juna 2011.
lan 89. (Ispitivanje svojstava graevine)
(1) Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, te prethodna istraivanja bitna za projektovanje, graenje ili odravanje graevina, obavljaju ovlatene osobe. (2) Ovlatenje za obavljanje poslova iz stava (1) ovoga lana daje i oduzima ministar Federalnog ministarstva. odjeljak B Uesnici u graenju
lan 90. (Uesnici u graenju) (1) Uesnici u graenju su : a) investitor, b) projektant, c) revident, d) izvoa, e) nadzorni organ. (2) Odnosi izmeu investitora i drugih uesnika u graenju iz stava (1) ovog lana ureuju se ugovorom. lan 91. (Investitor) (1) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime i za iji raun se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog kupca (stanovi i druge graevine za trite), moe biti projektant i izvoa, dok reviziju glavnog projekta i struni nadzor mora povjeriti neovisnoj pravnoj i fizikoj osobi registrovanoj za poslove projektovanja i nadzora. (3) Kada je investitor fizika osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno -poslovni objekat, moe sam projektovati i graditi u dijelu za koji je struno osposobljen, uz uslov da ima najmanje srednju strunu tehniku spremu arhitektonsko-graevinske, mainske, elektro i tehnoloke struke sa 3 godine radnog iskustva na poslovima projektovanja i izgradnje. (4) Kada je investitor fizika osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno - poslovni objekat, moe sam graditi. uz uslov da obezbijedi projekat i struni nadzor za sve faze graenja. (5) Investitor nije duan osigurati struni nadzor za jednostavne graevine iz lana 107. ovog Zakona.
lan 92. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom Zakonu, moe biti pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. (2) Projektant je duan osigurati unutranju kontrolu projekta u pogledu primjene vaeih propisa i meusobne usaglaenosti svih faza projekta. lan 93. (Revident projekta) (1) Reviziju projektne dokumentacije vri pravna osoba registrovana za poslove projektovanja (u daljem tekstu: revident). (2) Reviziji projekta podlijeu svi glavni, odnosno izvedbeni projekti stambenih i stambeno -poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, osim stambenih objekata razvijene bruto povrine do 300 m2 i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto povrine do 400 m2. (3) Revident projekta ne moe biti osoba koja je, u cijelosti ili djelimino, uestvovala u izradi projektne dokumentacije ili ako je ta projektna dokumentacija u cijelosti ili djelimino izraena ili nostrificirana kod pravne osobe u kojoj je zaposlen revident. lan 94. (Izvoa) Graenjem, odnosno izvoenjem radova na graevini, prema ovom Zakonu, moe se baviti pravna osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvoa). lan 95. (Nadzorni organ) (1) Nadzorni organ je pravna osoba registrovana za poslove graenja i/ili projektovanja, koja u ime investitora obavlja nadzor nad graenjem objekta. (2) Nadzor nad graenjem investitor ne moe povjeriti istoj pravnoj osobi kojoj je povjerio graenje svoje graevine. lan 96. (Struni ispit) Strune osobe raznih specijalnosti koje kod pravnih osoba, uesnika u graenju iz lana 90. ovog Zakona, obavljaju strune poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, graenja, nadzora nad graenjem, moraju imati poloen struni ispit u skladu sa Pravilnikom o
27. juna 2011.
polaganju strunih ispita iz oblasti arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike, mainstva i saobraaja (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 9/06 i 6/08).
lan 97. (Uslovi koje uesnici u graenju moraju ispunjavati) U obavljanju poslova iz svoje nadlenosti uesnici u graenju iz lana 90. ovog Zakona moraju ispunjavati uslove i pridravati se odredbi Uredbe o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i uesnicima u graenju (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 48/09). lan 98. (ovlatenje Ministarstva) (1) Nakon registracije, pravne osobe registrovane za obavljanje poslova projektovanja i graenja, a ije je sjedite na podruju Kantona, dune su pribaviti ovlatenje Ministarstva za obavljanje tih djelatnosti. (2) Osobe iz stava (1) ovog lana koje se pored osnovne djelatnosti bave i revizijom projektne dokumentacije i nadzorom nad graenjem moraju pribaviti ovlatenje Ministarstva i za obavljanje tih poslova. (3) Ministarstvo vodi registar izdanih ovlatenja iz stava (1) i (2) ovog lana. (4) Ovlatenje za obavljanje poslova iz stava (1) i (2) ovog lana vai 4 godine od dana izdavanja, te su nakon tog roka osobe iz stava (1) i (2) ovog lana obavezne pribaviti novo ovlatenje. (5) Osobe koje nemaju sjedite na podruju Kantona, a ele da obavljaju poslove iz stava (1) i (2) ovog lana na podruju Kantona, dune su pribaviti potvrdu Ministarstva o ispunavanju uslova za obavljanje tih poslova propisanih ovim Zakonom. (6) Ministarstvo e donijeti Pravilnik o ispunjavanju uslova za izdavanje ovlatenja, nainu izdavanja ovlatenja i voenju registra izdanih ovlatenja. lan 99. (obavljanje strunih poslova) Strune poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, graenja i nadzora nad graenjem za uesnike u graenju iz lana 90. ovog Zakona ne mogu obavljati dravni slubenici i namjetenici zaposleni u organima uprave nadlenim za poslove prostornog ureenja i graenja.
odjeljak C Ininjerska komora

lan 100. (Ininjerska komora)
(1) Radi unapreenja uslova za obavljanje strunih poslova u oblasti prostornog ureenja i planiranja, projektovanja, graenja i drugih relevantnih oblasti za stanje u prostoru, radi provoenja i zatite javnog interesa u obavljanju poslova i pruanju usluga iz tih oblasti, radi zatite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih strunih potreba, te radi organizovanog nastupa pripadnika profesije prema dravnim tijelima i organima, udruenjima, tritu i ukupnom drutvenom okruenju, na podruju Kantona se osniva Ininjerska komora (u daljem tekstu: Komora). (2) Komora je pravna osoba i ima svoj Statut kojim se ureuje organizacija, nain obavljanja poslova, prava i obaveze njenih lanova. (3) Na Statut Komore saglasnost daje Ministarstvo. (4) Osnivai, a ujedno i lanovi Komore, su diplomirani ininjeri, ininjeri i tehniari arhitektonske, graevinske i drugih struka koje uestvuju u pojedinim fazama procesa graenja graevina, koji imaju odgovarajue struno zvanje i koji su dobrovoljno pristupili u lanstvo Komore u skladu sa odredbama Statuta Komore, a koji ispunjavaju i druge propisane kriterije.
lan 101. (Poslovi koje obavlja Komora)
Komora obavlja slijedee poslove: a) utvruje profesionalna prava i dunosti i etike norme ponaanja lanova u obavljanju poslova izrade planova, projektovanja, nadzora, revizije i izvoenja radova, b) organizuje sudove asti za utvrivanje povreda profesionalnih standarda, c) vodi evidenciju sudionika u graenju, d) brine o trajnom strunom uzdizanju svojih lanova i kandidata za lanove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapreuje razne oblike strune i naune saradnje s odgovarajuim organima, institucijama i asocijacijama, e) analizira stanje regulative u oblasti prostornog planiranja i graenja, predlae izmjene i razvoj integralne regulative, f) organizuje sistem informisanja lanova i ukupne javnosti o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapreenja prostornog ureenja i graditeljstva,
27. juna 2011.
g) daje strune savjete iz svog djelokruga pojedincima i organizacijama, h) ostvaruje saradnju sa drugim ininjerskim komorama i njihovim meunarodnim asocijacijama, i) afirmira materijalne i druge interese ovlatenih planera, projektanata i izvoaa.
lan 102. (organizacija Komore)
lan 105. (Izrada, sadraj, oznaavanje i uvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije) Izrada, sadraj, oznaavanje i uvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije vri se u skladu sa Uredbom o vrsti, sadraju, oznaavanju i uvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono- tehnike dokumentacije ("Slubene novine Federacije BiH", broj 33/10).
(1) Organi Komore su: Skuptina, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik. (2) Komora je organizovana po matinim grupama za prostorne planere i urbaniste, projektante i izvoae radova, odnosno na pojedine sekcije (subspecijalnosti) unutar tih glavnih grupa. (3) Radom matine sekcije upravlja izvrni odbor grupe, odnosno sekcije. (4) Komora i njene matine sekcije mogu biti organizovane i po teritorijalnom principu kao opinske komore. (5) Ostala pitanja blie se odreuju Statutom Komore.
lan 103. (Finansiranje Komore)
odjeljak E odobravanje graenja

lan 106. (odobrenje za graenje) (1) Graenju i rekonstrukciji graevina i izvoenju drugih zahvata u prostoru moe se pristupiti samo na osnovu pravosnanog odobrenja za graenje (u daljem tekstu: odobrenje za graenje), osim u sluajevima iz lana 107. ovog Zakona. (2) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine, odnosno dijela graevine koja ini tehniko - tehnoloku cjelinu. lan 107. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za graenje) (1) Odobrenje za graenje nije potrebno za: a) radove na odravanju i rehabilitaciji postojee graevine, koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom, b) graenje grobnice, c) graevine kojima se mijenja djelatnost, ali ne mijenja namjena u smislu odredbi ovog Zakona, d) ureenje okunice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva graenje: ograda (osim s uline strane), staza ili platoa, potpornih zidova visine do 1,0 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka povrine do 20 m, vrtnog ognjita povrine do 1,5 m i visine do 3 m, e) pomonih graevina namijenjenih redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva: nadstrenicu ili staklenik za bilje bruto povrine do 20 m i visine vijenca do 4 m, cisternu za vodu zapremine do 10 m, septiku jamu zapremine do 10 m, f) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo poljoprivrednoj proizvodnji bruto tlocrtne povrine do 40 m i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog tla,
(1) Komora stie sredstva za rad od lanarine, te od sponzorstva, donacija, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. (2) Nadzor nad zakontou rada Komore vri Ministarstvo. odjeljak D Projektna dokumentacija za graenje graevina i vrenje zahvata u prostoru
lan 104. (Projektna dokumentacija)
(1) Graenje graevina i vrenje zahvata u prostoru vri se na osnovu projektne dokumentacije. (2) Prema vrsti i nivou razrade, projektna dokumentacija se razvrstava na : a) idejni projekat, b) glavni projekat, c) izvedbeni projekat, d) projekat izvedenog stanja. (3) Ministarstvo e svojim propisom utvrditi listu graevina za koje je potrebno izraditi izvedbeni projekt.
27. juna 2011.
g) privremenih graevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odobrenih po posebnom propisu, sa najduim rokom trajanja do 90 dana, nakon ega se graevina mora ukloniti, h) montanih objekata i kioska gotove konstrukcije povrine do 12 m, i) jednostavnog djeijeg igralita i temelja stabilnih djeijih igraaka, j) nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju, k) reklamnog panoa povrine do 12 m, l) kablovskih i zranih prikljuaka na niskonaponsku, PTT i CATV mreu, kao i prikljuaka graevine sa vaeim odobrenjem za graenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin), m) sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na tlo (igralita za tenis, nogomet i slino), n) radova na stubitima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, o) radova na zamjeni i dopuni opreme. (2) Radovi iz stava (1) ovog lana mogu se izvoditi bez odobrenja za graenje, samo ako su prethodno rijeeni imovinskopravni odnosi i da o tome postoji valjan dokaz, da je dobijena lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost, da je plaena naknada za ureenje graevinskog zemljita u skladu sa posebnim propisom, da je izraena odgovarajua projektna dokumentacija za izvoenje radova, te da je sainjen elaborat o iskolenju graevine ovjeren od strane nadlenog organa za poslove graenja.
lan 108. (organi nadleni za izdavanje odobrenja za graenje) (1) Odobrenje za graenje izdaje opinski organ uprave nadlean za poslove graenja na ijem se podruju graevina gradi, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (2) Izuzetno od prethodnog stava, Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje za graevine i zahvate u prostoru definisane lanom 64. stav (3) ovog Zakona. (3) U sluaju gradnje ili rekonstrukcije graevina i izvoenja drugih zahvata u prostoru na meuopinskoj granici, nadlenost za izdavanje odobrenja za graenje utvruju sporazumno opine.
lan 109. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi investitor organu uprave iz lana 108. ovog Zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se: a) lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost, b) izvod iz katastarskog plana i posjedovni list, c) uvjerenje o cijepanju graevinske parcele, ukoliko nije provedeno u katastarskom operatu, d) dokaz o pravu graenja na predmetnoj lokaciji izvod iz zemljine knjige, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasnitva ili odluka nadlenog organa na osnovu koje je investitor stekao pravo koritenja radi graenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljita i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stie pravo graenja, pisana saglasnost vlasnika nekretnine data pred notarom, e) tri primjerka glavnog projekta, f) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, g) pisani izvjetaj i potvrda o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima kada je potrebna, h) elaborati o istranim radovima, te tehnoloki elaborat ako je potreban, i) pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu komunalnih ili drugih javnih preduzea, koji su pribavljeni u toku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, j) detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom, k) drugi prilozi odreeni ovim i posebnim zakonima.
lan 110. (Postupak izdavanja odobrenja za graenje)
(1) U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije utvreno. (2) Organ uprave nadlean za poslove graenja duan je u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrditi da li je glavni projekt izraen u skladu sa uslovima datim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistikoj saglasnosti, te uslovima koji su propisani odrebama ovog Zakona i posebnim propisima.
27. juna 2011.
(3) Ako su ispunjeni uslovi dati u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistikoj saglasnosti, te uslovi propisani ovim Zakonom i posebnim propisima, organ uprave nadlean za poslove graenja duan je izdati rjeenje o odobrenju za graenje u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (4) Kada organ uprave nadlean za poslove graenja utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje, duan je o tome pisano obavijestiti investitora u roku od 8 dana od dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (5) Ukoliko investitor u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti, ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti organ uprave nadlean za poslove graenja o nemogunosti ispunjavanja potrebnih uslova u zadanom roku, nadleni organ rjeenjem e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje.
lan 111. (Sadraj odobrenja za graenje)
peatom organa uprave nadlenog za poslove graenja koji je to odobrenje izdao.

lan 112. (Stranke u postupku izdavanja odobrenja za graenje) (1) Prije izdavanja odobrenja za graenje, organ uprave nadlean za poslove graenja duan je strankama u postupku omoguiti uvid u glavni projekat radi upoznavanja sa ispunjenjem specifinih uslova koji se odnose na pravila urbanog ureenja, te drugih preduslova za izdavanje odobrenja za graenje iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti. (2) Pod strankom u postupku iz stava (1) ovog lana smatra se pravna i/ili fizika osoba na iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje odobrenje za graenje, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za graenje. (3) Strankom u postupku smatra se i opina, odnosno Kanton ako ispunjava neki od uslova iz prethodnog stava. (4) Nadleni organ kod kojeg se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje duan je stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekat javnim pozivom, koji sadri mjesto i vrijeme uvida u projekat, naziv investitora, te vrstu i lokaciju graevine. (5) Javni poziv na uvid u glavni projekat objavljuje se najmanje 8 dana prije uvida u projekat na oglasnoj ploi nadlenog organa i pojedinanim pozivima strankama iz stava (2) ovog lana, a stranke su dune da se izjasne najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva ili dostave poziva, na zapisnik kod nadlenog organa ili u pisanom obliku. (6) Ako zainteresirana strana u postupku ne pristupi uvidu u projekat u roku iz stava (5) ovog lana, smatrat e se da je stranci pruena mogunost uvida u glavni projekat. (7) Ako investitor uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje priloi pisano izjanjenje izjavu pojedinih zainteresovanih strana u postupku, nadleni organ te subjekte nee pozivati na javni uvid i sudjelovanje u postupku. (8) Stranke u postupku se nakon uvida u glavni projekat moraju izjasniti o urbanistiko-tehnikim uslovima za izgradnju graevine, a posebno o poloaju i veliini otvora, poloaju krovnih ploha i veliini strehe, nainu odvodnje
(1) Rjeenje o odobrenju za graenje sadri: a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjeditem, odnosno adresom), b) podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje, sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graevine, sa oznakom katastarske estice, c) naziv glavnog projekta, sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta, d) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za graenje, e) rok za poetak izvoenja radova, f) obavezu investitora da prijavi poetak izvoenja radova nadlenoj graevinskoj inspekciji 8 dana prije otpoinjanja radova, g) druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i graevinu. (2) Nadleni organ duan je poslati kopiju odobrenja za graenje nadlenoj graevinskoj inspekciji. (3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno je kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj opinskoj slubi na ijoj se teritoriji gradi graevina. (4) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za graenje, to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom ovlatenog slubenika i
27. juna 2011.
oborinskih voda, poloaju, veliini i gabaritima pomonih i gospodarskih objekata, kao i ureaja graevine koji mogu imati tetna zraenja i proizvoditi nedozvoljenu buku.
lan 113. (odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje odbit e se rjeenjem: a) ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekat nije usklaen sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, b) ako glavnim projektom nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, drugim zakonima i/ ili posebnim propisima donesenim na osnovu tih zakona, c) ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. (2) Prije izdavanja odobrenja za graenje nadleni organ uprave je duan izvriti uviaj o stanju na terenu. lan 114. (alba na rjeenje o odobrenju za graenje) (1) Protiv rjeenja o odobrenju za graenje koje donosi opinski organ uprave nadlean za poslove graenja, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. (2) Protiv rjeenja Ministarstva o odobrenju za graenje ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. lan 115. (Izmjene i/ili dopune odobrenja za graenje) (1) Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava na graevini uiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rjeenja datih glavnim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za graenje ili uslova datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistikoj saglasnosti. (2) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samoj graevini/ gradilitu. (3) Izmjene i/ili dopune odobrenja za graenje vre se po postupku izdavanja odobrenja za graenje.
(4) Ako se u toku graenja promijeni investitor, novi investitor duan je u roku od 30 dana podnijeti organu uprave nadlenom za poslove graenja zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje u vezi s promjenom investitora. (5) Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti: a) vaee odobrenje za graenje, b) dokaz o pravu graenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasnitva na graevinu koja je predmet izmjene odobrenja za graenje. (6) Zahtjev za izmjenu imena investitora u odobrenju za graenje novi investitor moe podnijeti sve do izdavanja odobrenja za upotrebu graevine.
lan 116. (Prestanak vaenja odobrenja za graenje)
(1) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako se sa radovima na graevini za koju je izdano odobrenje za graenje ne zaponu u roku od jedne godine od dana pravosnanosti odobrenja. (2) Vaenje odobrenja za graenje moe se, posebnim rjeenjem, na zahtjev investitora produiti za jo jednu godine ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdano odobrenje za graenje. (3) Zahtjev iz stava (2) ovog lana investitor mora podnijeti nadlenom organu uprave koji je izdao ranije odobrenje za graenje najmanje 15 dana prije prestanka vaenja tog odobrenja. odjeljak F Posebni sluajevi graenja
lan 117. (Graenje u sluaju neposredne opasnosti) (1) U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih dogaaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graenje mogu se graditi one graevine koje slue spreavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno uklanjanju tetnih posljedica. (2) Graevina iz stava (1) ovog lana mora se ukloniti kada prestane potreba za njezino koritenje. Ako je potrebno da ta graevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi odobrenje za graenje u roku od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog koritenja. (3) U sluaju oteenja graevine zbog djelovanja iz stava (1) ovog lana, neovisno o stepenu oteenja, graevina se moe vratiti u prvobitno stanje bez prethodnoga izdavanja
27. juna 2011.
lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti. (4) Organ uprave nadlean za poslove graenja obavezan je za graevine iz stava (3) ovog lana izdati odobrenje za graenje u skladu s odobrenjem za graenje na osnovu kojeg je graevina izgraena. (5) Ako se radi o veim oteenjima konstruktivnih dijelova graevine, nadleni organ uprave za poslove graenja moe od investitora zahtijevati da priloi tehniku dokumentaciju za sanaciju graevine i ateste o izvrenim ispitivanjima konstrukcije graevine. U tom sluaju organ uprave na temelju priloene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklaeno sa odobrenjem za graenje na osnovu kojeg je graevina izgraena. (6) Odobrenjem za graenje iz stava (4) ovog lana utvrdit e se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane graevine.
lan 118. (Izdavanje odobrenja za graenje za sloenu graevinu)
(1) Odobrenje za graenje izdaje se, po pravilu, za graenje cijele graevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, na zahtjev investitora, odobrenje za graenje moe se izdati i za dijelove graevine ukoliko se radi o graenju sloene graevine, a iji dijelovi predstavljaju zasebnu funkcionalnu cjelinu. (3) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje prema odredbi stava (2) ovog lana, investitor je duan pribaviti naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu. (4) Naelnim odobrenjem za graenje, na zahtjev investitora, odreuju se dijelovi sloene graevine, funkcionalne i/ili tehnoloke veze izmeu dijelova sloene graevine, te redoslijed izdavanja pojedinanih odobrenja za graenje. (5) Glavni projekat dijela sloene graevine za koji se izdaje odobrenje za graenje mora biti izraen u skladu sa idejnim projektom cijele sloene graevine, lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnou, odredbama ovog zakona i posebnih zakona. (6) Na osnovu naelnog odobrenja za graenje moe se pristupiti izvoenju pripremnih radova. (7) Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu prilae se: a) lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost za cijelu sloenu graevinu,
b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i susjednih objekata (situacija se moe prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajue razmjere), c) tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine, d) popis dijelova sloene graevine sa redoslijedom kako e se izdavati pojedinana odobrenja za graenje, e) popis pripremnih radova koje treba izvesti, f) okolinska dozvola ili detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom, g) drugi nacrti i podaci, zavisno od sloenosti graevine, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta. (8) Uz zahtjev iz stava (7) ovog lana moe se, umjesto idejnog, priloiti glavni projekat cijele sloene graevine. (9) Naelno odobrenje za graenje moe se izdati i za izvoenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodnih, saobraajnih i infrastrukturnih graevina, pod uslovom da takvi radovi, odnosno dijelovi graevine, imaju odgovarajuu tehniku dokumentaciju, idejni projekt i lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost za cijelu graevinu, te da predstavljaju graevinsku i tehniku cjelinu, a da izgradnja cijele graevine traje vie godina. (10) Izdavanje naelnog odobrenja za graenje vri se po postupku izdavanja odobrenja za graenje. (11) Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinana odobrenja za graenje, prestaje vaiti u roku od pet godina od dana pravosnanosti. (12) Vaenje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu moe se produiti za jo dvije godine ako se nisu promijenili urbanistiki uslovi i ako je za najmanje jedan dio sloene graevine izdano odobrenje za upotrebu.
lan 119. (odobrenje za graenje za pripremne radove) (1) Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na osnovu odobrenja za graenje za pripremne radove. (2) Odobrenje za graenje za pripremne radove mora sadravati popis pripremnih radova. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, odobrenje za graenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rjeavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za graevine i radove koji
27. juna 2011.
mogu biti opasni za ljudske ivote i zdravlje, te saobraaj i okoli, i to: a) za asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., koji e se koristiti za graenje vie graevina kroz dui vremenski period, b) za dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilita elektrinom energijom, c) za sloenije radove koji mogu uticati na ljudske ivote i zdravlje ili na stabilnost graevine. (4) Odobrenjem za graenje iz stava (2) ovog lana moraju se odrediti uslovi i rok u kojem se graevine izgraene na osnovu odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti. (5) Prethodni radovi istranog karaktera (prethodne studije, istraivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rjeenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji slue za izradu projektne dokumentacije i za donoenje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti i dokaza o pravu graenja iz lana 109. stav (2) taka d) ovog Zakona.
lan 120. (odobrenje za graenje za privremene graevine) (1) Za postavljanje privremenih graevina iz lana 4. stav (1) taka ff) ovog Zakona, izdaje se odobrenje za graenje za privremene graevine. (2) Odobrenjem za graenje iz stava (1) ovog lana mora se odrediti rok u kojem je investitor duan o svom troku ukloniti privremenu graevinu. (3) Rok za uklanjanje privremene graevine iz stava (2) ovog lana ne moe biti dui od tri godine.
bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih uslova za poetak gradnje.

lan 122. (Iskolavanje graevine) (1) Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u skladu sa uslovima utvrenim odobrenjem za graenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. (2) Iskolavanje graevine vri organ nadlean za poslove katastra, uz prisustvo organa uprave koji je izdao odobrenje za graenje. (3) O iskolavanju graevine sainjava se zapisnik iji se jedan primjerak dostavlja nadlenoj graevinskoj inspekciji. (4) Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja graevine odgovara osoba koja je vrila iskolavanje po opim propisima o naknadi tete. (5) Organ koji je izdao odobrenje za graenje duan je provjeriti da li je iskop temelja graevine uraen u skladu sa elaboratom o iskolavanju i odobriti nastavak radova koje dalje prati nadleni graevinski inspektor. lan 123. (Ureenje gradilita) Gradilite mora biti ureeno tako da u potpunosti ispunjava uslove iz Uredbe o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i uesnicima u graenju. lan 124. (Dokumentacija na gradilitu) (1) Izvoa na gradilitu mora imati slijedeu dokumentaciju: a) rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno rjeenje o obavljanju djelatnosti, b) ovlatenje Ministarstva iz lana 98. ovog Zakona, c) akt o postavljenju voditelja graenja, odnosno voditelja pojedinih radova, d) rjeenje o imenovanju nadzornog organa, e) odobrenje za graenje i glavni projekt, f) ovjerene izvedbene projekte, g) graevinski dnevnik, h) graevinsku knjigu, i) dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugraenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa lanom 87. ovog Zakona, j) elaborat o iskolenju graevine izraen od fizike ili pravne osobe registrovane za obavljanje geodetske djelatnosti, k) projekat ureenja gradilita.
odjeljak G Gradilite
lan 121. (Prijava graenja) (1) Investitor je duan organu uprave nadlenom za izdavanje odobrenja za graenje i nadlenoj inspekciji pisano prijaviti poetak graenja sa podacima o izvoau radova i nadzornom organu najkasnije u roku od 8 dana prije poetka radova. (2) Ukoliko je dolo do prekida radova za period dui od 3 mjeseca, investitor je duan pisano prijaviti nastavak radova u svemu kao u prethodnom stavu. (3) Nadlena inspekcija je duna da planira i izvri prvi inspekcijski pregled na gradilitu u roku od 8 dana od dana prijave poetka radova, kako
27. juna 2011.
(2) Izuzetno od stava (1) taka h) ovog lana, graevinska knjiga na gradilitu nije potrebna za individualne stambene objekte i individualne stambeno - poslovne objekte, kao i za objekte za koje shodno odredbama lana 107. ovog Zakona nije potrebno izdavanje odobrenja za graenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog lana, investitor i izvoa radova mogu ugovoriti voenje graevinske knjige i u sluajevima iz prethodnog stava, osim za objekte predviene lanom 107. ovog Zakona, za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za graenje. (4) Dokumentacija na gradilitu iz stava (1) ovog lana vodi se i uva na nain propisan Uredbom o ureenju gradilita, obaveznoj dokumentaciji na gradilitu i uesnicima u graenju. odjeljak H Bespravno izgraene graevine
lan 125. (Bespravno izgraene graevine)
(1) Graenje graevina bez pravosnanog odobrenja za graenje nije dozvoljeno. (2) Graevine izgraene bez odobrenja za graenje ne mogu se prikljuiti na ureaje i instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektrovod, toplovod, telekomunikacijski vodovi, javni put i dr.). (3) Vlasnici bespravno izgraenih graevina nemaju pravo na naknadu u sluaju uklanjanja graevine na osnovu odluke ili rjeenja nadlenog organa uprave. (4) Opina moe propisati i druga ogranienja u sluajevima bespravne izgradnje.
lan 126. (Naknadna akta o graenju)
(1) Za bespravno izgraene graevine do dana stupanja na snagu ovog Zakona moe se naknadno izdati lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost i odobrenje za graenje ukoliko graevina svojom namjenom, veliinom, poloajem i drugim karakteristikama ispunjava, u smislu ovog Zakona, urbanistiko - tehnike i druge uslove za pribavljanje lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje. (2) Izuzetno od odredaba prethodnog stava, naknadna lokacijska informacija, odnosno urbanistika saglasnost, ne moe se izdati za bespravno izgraene graevine koje su izgraene: a) suprotno namjeni utvrenoj odgovarajuim planskim dokumentom,
b) u zonama posebne namjene utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom, c) na zatienim podrujima prirodnog i graditeljskog naslijea utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom, zakonskim propisima i odlukama nadlenih organa u toj oblasti, d) u prvoj i drugoj zatitnoj zoni izvorita vode za pie, osim ako odgovarajuim planskim dokumentom nije drugaije utvreno, e) u zatitnim zonama i pojasevima saobraajne, energetske i komunalne infrastrukture utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom i zakonskim propisima u tim oblastima, f) u zatitnim zonama i pojasevima vodne infrastrukture, definisanim odgovarajuim planskim dokumentom i zakonskim propisima u oblasti voda, g) u zonama eksploatacije mineralnih sirovina utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom, h) u zonama sporta, rekreacije i zatitnog zelenila utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom, i) u zonama klizita utvrenim odgovarajuim planskim dokumentom i studijsko-analitikim dokumentima, j) na poljoprivrednom zemljitu od I do IV bonitetne kategorije, dok se za to podruje ne donese odgovarajui planski dokument. (3) Opine e svojom odlukom, u skladu sa ovim Zakonom, regulisati postupak, uslove i nain izdavanja naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, odobrenja za graenje i odobrenja za upotrebu, odnosno legalizacije bespravno izgraenih graevina, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Rok za podnoenje zahtjeva za izdavanje naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti za legalizaciju bespravno izgraene graevine, ne moe biti dui od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu opinske odluke iz stava (3) ovog lana. (5) Nakon isteka roka iz stava (4) ovog lana opine ne mogu donositi odluke o legalizaciji bespravno izgraenih objekata.
lan 127. (Graevine koje se ne smatraju bespravno izgraenim) Graevine izgraene do 23.5.1974. godine bez odobrenja za graenje ne smatraju se bespravno izgraenim graevinama.
27. juna 2011.
lan 128. (Usklaivanje opinskih odluka o legalizaciji bespravno izgraenih graevina) Opinske odluke o legalizaciji bespravno izgraenih graevina donesene na osnovu odredaba Zakona o graenju (''Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona'', broj 6/05 i 22/07) uskladit e se sa odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
odjeljak I odobrenje za upotrebu

lan 129. (odobrenje za upotrebu) (1) Izgraena graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon to organ uprave nadlean za poslove graenja izda odobrenje za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu). (2) Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvrenog tehnikog pregleda. lan 130. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi organu uprave koji je izdao odobrenje za graenje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana prilae se: a) kopija odobrenja za graenje, b) kopija katastarskog plana sa ucrtanim poloajem graevine, c) pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uslovima za odravanje graevine, d) pisani izvjetaj nadzora nad graenjem, e) projekat izvedenog stanja, ukoliko je tokom graenja graevine dolo do odstupanja od glavnog projekta na osnovu kojeg je izdano odobrenja za graenje. lan 131. (tehniki pregled) (1) Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena u skladu sa projektnom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima, kao i posebnim propisima za odnosnu graevinu. (2) Nadleni organ uprave duan je u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz lana 130. ovog Zakona obaviti tehniki pregled graevine.
(3) O mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda nadleni organ uprave duan je obavijestiti investitora, predsjednika i lanove komisije najkasnije 8 dana prije dana zakazanog za tehniki pregled. (4) Investitor je duan na tehnikom pregledu osigurati prisustvo svih uesnika u graenju. (5) Investitor je duan, najkasnije do dana tehnikog pregleda, komisiji dati na uvid projektnu dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgraena graevina, odnosno izvedeni radovi. (6) lanovi komisije za tehniki pregled moraju obaviti tehniki pregled u skladu sa odredbama ovog Zakona i Pravilnikom o tehnikom pregledu graevine ("Slubene novine FBiH", broj 21/06 i 23/08). (7) Trokove obavljanja tehnikog pregleda, koji se utvruju za svaki konkretan sluaj, snosi investitor.
lan 132. (Komisija za tehniki pregled) (1) Nadleni organ uprave rjeenjem imenuje strunu komisiju za tehniki pregled (u daljem tekstu: komisija), i to predsjednika i lanove komisije, u roku od 8 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz lana 130. ovog Zakona. (2) Za predsjednika i lanove komisije moraju se imenovati diplomirani inenjeri, sa deset godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. (3) Broj lanova komisije zavisi od vrste i sloenosti graevine. (4) U komisiju se imenuje po jedan struni lan za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/graevinski, mainski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.). (5) U radu komisije uestvuju i ovlateni predstavnici nadlenih organa i pravnih osoba koji, prema odredbama posebnih zakona, treba da uestvuju u radu komisije. (6) U radu komisije ne mogu uestvovati slubene osobe koje su uestvovale u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehnike dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad graenjem. (7) Komisija sastavlja izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu. Izvjetaj potpisuju predsjednik komisije i svi lanovi. (8) Izvjetaj o tehnikom pregledu sadri struno miljenje komisije da li se izgraena
27. juna 2011.
graevina moe koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvreni nedostaci na graevini. (9) Izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu komisija je duna dostaviti nadlenom organu uprave u roku od 8 dana od obavljenog tehnikog pregleda. (10) Ukoliko ovlateni predstavnici iz stava (5) ovog lana nisu prisustvovali tehnikom pregledu, niti dostavili pisani izvjetaj u roku od 8 dana nakon tehnikog pregleda, smatrat e se da je miljenje tih organa i pravnih lica da nema nedostataka i da se moe izdati odobrenje za upotrebu. (11) Nadleni organ uprave koji imenuje komisiju duan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv strunim osobama da dostave dokaz o ispunjavanju uslova za uee u komisijama. Javni poziv mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (12) Provjeru ispunjavanja uslova iz poziva iz stava (11) ovog lana vri struna komisija koju imenuje rukovodilac nadlenog organa uprave.
lan 133. (Zakljuak o otklanjanju nedostataka) (1) Ako su izvjetajem komisije utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, nadleni organ uprave donijet e zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka, a najdue 90 dana. (2) Nadleni organ uprave donijet e rjeenje, odnosno izdati odobrenje za upotrebu, tek nakon to se nedostaci iz stava (1) ovog lana uklone. lan 134. (odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit e se: a) ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje, b) ako su u toku graenja izvrene izmjene i/ ili dopune na graevini za koje nije izdana izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje, c) ako se u roku utvrenom zakljukom ne otklone nedostaci na graevini koje je utvrdila komisija svojim izvjetajem, d) ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za graenje, e) ako je u toku postupak graevinske inspekcije, f) ako se po izvjetaju komisije utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost
graevine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli, saobraaj ili susjedne objekte. (2) U sluajevima iz stava (1) taka f) ovoga lana, nadleni organ uprave preporuit e nadlenoj inspekciji da donese rjeenje o uklanjanju graevine.
lan 135. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu je upravni akt i u postupku njegovog izdavanja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije utvreno. (2) Ukoliko je izvjetajem komisije utvreno da se moe izdati odobrenje za upotrebu za predmetnu graevinu, nadleni organ uprave duan je u roku od 8 dana od prijema izvjetaja o izvrenom tehnikom pregledu izdati odobrenje za upotrebu. lan 136. (odobrenje za probni rad) (1) Nadleni organ uprave moe, na prijedlog komisije, za graevinu koja po svom tehnolokom procesu, s obzirom na ugraene instalacije, opremu i postrojenja zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uslovom da je komisija utvrdila da je graevina izgraena u skladu sa izdanim odobrenjem za graenje i da putanje graevine u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine. (3) Investitor je obavezan obezbijediti struni nadzor nad probnim radom. Po isteku roka probnog rada i na osnovu pisanog izvjetaja o izvrenom nadzoru nad probnim radom, komisija e predloiti nadlenom organu uprave izdavanje odobrenja za upotrebu. (4) Probni rad graevine iz stava (1) ovog lana moe trajati najdue 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno sloenim tehnolokim procesima, probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci. lan 137. (odobrenje za upotrebu za dio graevine) (1) Na zahtjev investitora, ako je to predvieno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu moe se izdati za dio graevine, a prije zavretka cijele graevine, u slijedeim sluajevima: a) kad je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu, trafostanica, dalekovod i sl.), b) kada je u pitanju sloena graevina iz lana 118. ovog Zakona,
27. juna 2011.
c) kada se odreeni dio moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. (2) U sluaju sloene graevine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvrenim naelnim odobrenjem za graenje, glavnim projektom i odobrenjem za graenje za taj dio graevine. (3) Nakon zavretka sloene graevine, izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu graevinu, bez obzira na prethodno izdano jedno ili vie pojedinanih odobrenja za upotrebu za dijelove sloene graevine.
lan 138.
odjeljak J Koritenje i odravanje graevine

lan 141. (Koritenje i odravanje graevine) (1) Graevina se moe koristiti samo na nain koji je je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na taj nain da se u predvienom vremenu trajanja ouvaju tehnika svojstva bitna za graevinu definisana ovim Zakonom, odnosno da se ne narue njena spomenika svojstva, ako se radi o nacionalnom spomeniku. (3) U sluaju oteenja graevine, zbog ega je ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne graevine ili zdravlje ljudi, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu do otklanjanja oteenja. (4) Za graevine sa vie vlasnika, svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova graevine snose, po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu tetu treim osobama i ne mogu pojedinano preduzimati zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama Zakona o koritenju, upravljanju i odravanju zajednikih dijelova i ureaja zgrada i suprotno odredbama ovog Zakona. lan 142. (Rekonstrukcija postojee graevine) (1) Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje ako namjerava rekonstruisati postojeu graevinu. (2) U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojee graevine primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje reguliu postupak izdavanja odobrenja za graenje. (3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojee graevine prilae se : a) glavni projekat na osnovu kojeg je izdano odobrenje za graenje postojee graevine, b) snimak postojeeg stanja ukoliko je dolo do odstupanja od glavnog projekta, c) izvod iz katastarskog plana posjedovni list, d) tri primjerka glavnog projekta rekonstrukcije za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi, e) dokaz o pravu graenja, f) izvod iz detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg se moe utvrditi da graevina nije predviena za uklanjanje, g) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, kada je ona potrebna,
(Pravilnik o vrenju tehnikog pregleda) Nain vrenja tehnikog pregleda, nain imenovanja lanova komisije, sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uslovima koritenja graevine, sadraj izvjetaja o izvrenom tehnikom pregledu, te naknade za vrenje tehnikog pregleda lanovima komisije uredit e se pravilnikom koji e donijeti ministar.
lan 139.
(albeni postupak) (1) Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rjeenja o izdavanju odobrenja za upotrebu, koje donosi opinski organ uprave nadlean za poslove graenja, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. (2) Protiv rjeenja Ministarstva ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.
lan 140.
(Graevine za koje nije potrebno odobrenje za upotrebu) (1) Za graevine izgraene poslije 23.5.1974. godine, a do 31.12.1991. godine, uz uslov da posjeduju odobrenje za graenje, nije potrebno vriti tehniki pregled, niti donositi odobrenje za upotrebu. (2) Za graevine iz stava (1) ovog lana kod kojih je dolo do odstupanja kod graenja u odnosu na odobrenje za graenje, potrebno je kod organa uprave nadlenog za poslove graenja provesti postupak u skladu sa ovim Zakonom.
27. juna 2011.
h) pisani izvjetaj i potvrda o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima kada je ona potrebna, i) saglasnosti, odnosno miljenja nadlenih organa i pravnih lica potrebnih za namjeravanu rekonstrukciju, j) detaljni plan upravljanja graevinskim otpadom. (4) Snimak postojeeg stanja treba da sadri: a) sve osnove, presjeke, krovite, fasade, detalje, itd., b) statiki raun i provjeru stabilnosti postojee graevine, c) projekte instalacija struje, vode, kanalizacije, grijanja i dr. odjeljak K Uklanjanje graevine
lan 143. (Uklanjanje graevine) (1) Uklanjanju graevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja, moe se pristupiti samo na osnovu pribavljenog odobrenja za uklanjanje graevine. (2) Ukoliko se radi o uklanjanju graevine sa parcele na kojoj se planira gradnja novog objekta, u postupku po zahtjevu stranke za izdavanje odobrenja za graenje, za gradnju nove graevine provest e se i postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje postojee graevine. lan 144. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje graevine)
e) detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom. (4) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje graevine stranke u postupku su osobe koje su i stranke u postupku izdavanja odobrenja za graenje. (5) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadleni organ uprave u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom. (6) Kada nadleni organ uprave utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, duan je o tome pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 8 dana od dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (7) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti, ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti nadleni organ uprave o nemogunosti ispunjavanja potrebnih uslova u zadanom roku, nadleni organ rjeenjem e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje.
lan 145. (Projekat uklanjanja graevine) (1) Projekat uklanjanja graevine iz lana 144. stav (3) taka a) ovog Zakona sadri: a) nacrte, proraune i/ili ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije, ime bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoli, b) tehniki opis uklanjanja graevine i nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja graevinske parcele nakon uklanjanja graevine, c) proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih graevina. (2) Projekat uklanjanja graevine iz stava (1) ovog lana podlijee reviziji projekta iz lana 93. ovog Zakona u pogledu mehanike otpornosti i stabilnosti za sluaj da nain uklanjanja graevine utie na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih graevina. lan 146. (albeni postupak) (1) Protiv rjeenja o uklanjanju graevine, koje donosi opinski organ uprave nadlean za poslove
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje graevine podnosi vlasnik graevine nadlenom organu uprave koji je izdao odobrenje za graenje. (2) Ako se radi o sluaju iz lana 143. stav (2) ovog Zakona, zahtjev se podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za graenje. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana prilau se: a) tri primjerka projekta uklanjanja graevine, b) dokaz vlasnitva nad graevinom shodno lanu 109. stav (2) taka d) ovog Zakona, c) saglasnost nadlenih organa uprave i pravnih osoba, ako se uklanjanjem graevine moe ugroziti javni interes, ivot i zdravlje ljudi i materijalna dobra, d) procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom,
27. juna 2011.
graenja, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. (2) Protiv rjeenja Ministarstva o uklanjanju graevine ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja. PoGLAVLJE XI NADZoR odjeljak A opi principi
lan 147 (Nadzor)
Nadzor nad provoenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vri Ministarstvo.
lan 148. (Inspekcijski nadzor)
lan 151. (Urbanistiko - graevinski inspektori) (1) Za kantonalnog i opinskog urbanistiko- graevinskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), moe se imenovati samo diplomirani inenjer graevinske ili arhitektonske struke, koji ispunjava uslove propisane Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 69/05). (2) Inspektor svoj identitet dokazuje slubenom iskaznicom, iji nain izdavanja, sadraj i oblik trebaju biti usklaeni sa posebnim kantonalnim propisom.
odjeljak C Nadlenosti, prava i dunosti urbanistiko - graevinskog inspektora

lan 152. (Nadlenosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi Skuptina Kantona i izradom planskih dokumenata za koje saglasnost daje Ministarstvo, b) ostvarivanjem i provoenjem planskih dokumenata koje donosi Skuptina Kantona, c) graenjem graevina za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo ili opinski organ uprave nadlean za poslove graenja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, d) usaglaenou lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, sa planskim dokumentima i strunom ocjenom za graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, e) primjenom urbanistiko - tehnikih graevinskih normativa i propisa, f) kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadlenosti, g) provoenjem ovog Zakona na podrujima od posebnog znaaja za Kanton, h) radom opinskih inspektora i prua strunu pomo u primjeni odredbi ovog Zakona, i) rjeenjem nalae poduzimanje mjera opinskom inspektoru u provoenju odredbi ovog Zakona. (2) Opinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi opinsko vijee,
Inspekcijski nadzor nad provoenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vre Kantonalna i opinska urbanistiko -graevinska inspekcija. odjeljak B Inspekcijski nadzor
lan 149. (Sadraj i forme inspekcijskog nadzora)
(1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se nadzor nad izradom i provoenjem planskih dokumenata, graenjem graevina i izvoenjem drugih zahvata u prostoru, radom uesnika u graenju, upotrebi i odravanju graevine, nad kvalitetom graevinskih proizvoda, nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, kao i propisa iz podruja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugaije odreeno, kao i nad izvoenjem radova za koje nije potrebno odobrenje za graenje. (2) Svoju ulogu inspekcija vri kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obavezne, sluajne i vanredne, u skladu sa posebnim zakonom o inspekcijama.
lan 150. (obavljanje poslova inspekcijskog nadzora)
Poslovima inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog ureenja i graenja u prvom stepenu obavljaju se i poduzimaju mjere utvrene ovim Zakonom putem: a) kantonalnog urbanistiko-graevinskog inspektora i b) opinskog urbanistiko-graevinskog inspektora.
27. juna 2011.
b) ostvarivanjem i provoenjem planskih dokumenata koje donosi opinsko vijee, c) graenjem graevina za koje odobrenje za graenje izdaje opinski naelnik, d) usaglaenou lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, sa planskim dokumentima i strunom ocjenom za graevine za koje je nadlena opinska sluba, e) kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u graevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadlenosti, f) provoenjem ovog Zakona na podruju opine.
lan 153. (Prava i dunosti inspektora)
inspektori imaju pravo i dunost uesnicima u graenju narediti: a) otklanjanje nepravilnosti, b) obustavu graenja, c) uklanjanje graevine, d) zabranu upotrebe graevine, e) izricati upravne mjere.
lan 154. (otklanjanje nepravilnosti)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog ureenja i graenja, kantonalni i opinski inspektor imaju pravo i dunost: a) narediti obustavu izrade i donoenja planskog dokumenta ako se obavlja protivno odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donoenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, b) zabraniti primjenu planskog dokumenta koji nije izraen, odnosno donesen, u skladu sa odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donoenje, ili je njegovo donoenje bilo u suprotnosti sa ovim Zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zatiti prirodnog i kulturno - historijskog naslijea, te izgraene okoline, d) obustaviti graenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljita na kojem se gradi ili samim graenjem mogu ugroziti ili pogorati uslovi na odreenom podruju, e) narediti reviziju planskih dokumenata ako utvrdi da se promjenom namjene zemljita u skladu sa tim dokumentom ugroavaju ili pogoravaju uslovi na odreenom podruju. (2) Kantonalni i opinski inspektori su duni da po slubenoj dunosti zatrae od nadlenog organa da oglasi nitavim lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu graevine, ako utvrdi da je isto doneseno u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona i vaeim planskim dokumentima. (3) U provoenju nadzora u fazi graenja i upotrebe graevine, kantonalni i opinski
(1) U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dunost uesnicima u graenju rjeenjem narediti da se utvrene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona otklone u primjerenom roku. (2) Ako inspektor u provoenju nadzora nad kvalitetom graenja i ugraenih graevinskih materijala utvrdi nepravilnosti, duan je donijeti rjeenje o otklanjanju utvrenih nepravilnosti. (3) Ako inspektor utvrdi da ugraeni graevinski proizvodi i graevinski materijali ne odgovaraju propisima, te da zbog toga postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi i okoli, donijet e rjeenje o zabrani ugradnje takvog proizvoda, odnosno materijala. (4) Ako inspektor utvrdi da kvalitet graenja ne odgovara propisima, te da zbog toga postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi i okoli, donijet e rjeenje o zabrani graenja i otklanjanju utvrenih nedostataka. (5) Ako inspektor utvrdi da se koriste mineralne sirovine za koje nema dokaza da su iz legalnog iskopa, odnosno za koje nema odgovarajueg dokaza o kvalitetu i sastavu mineralnih sirovina, duan je donijeti rjeenje o zabrani koritenja takve mineralne sirovine. (6) U provoenju nadzora inspektor ima pravo i dunost narediti vlasniku postojee graevine otklanjanje nedostataka na graevini koji su nastali ili su uoeni u toku njenog koritenja ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost graevine ili susjednih graevina ili ivot i zdravlje ljudi, okoli ili nesmetani pristup osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. Inspektor moe ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloenog kada ocijeni da je to potrebno.
lan 155. (obustava graenja)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti obustavu daljeg graenja, odnosno izvoenje pojedinih radova:
27. juna 2011.
a) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie bez odobrenja za graenje, b) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie protivno odobrenju za graenje, odnosno lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj saglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje, odnosno projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je izdano odobrenje za graenje, te odrediti primjeren rok za usklaivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom graevine, odnosno za pribavljanje izmjene ili dopune odobrenja za graenje, odnosno izmjene ili dopune lokacijske informacije ili urbanistike saglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje, c) ako je u toku postupak obnove izdanog odobrenja za graenje, d) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie, a da u roku odreenom rjeenjem nisu otklonjeni utvreni nedostaci, e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu i u izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva bitna za graevinu propisana ovim Zakonom, te odrediti primjeren rok za otklanjanje tih nedostataka, f) ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zatite, ako je to potrebno, g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizika osoba koja nije registrovana, odnosno ovlatena za izvoenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom. (2) U sluajevima iz stava (1) ovog lana inspektor e zapisnikom na licu mjesta narediti zatvaranje gradilita. Rok zatvaranja gradilita poinje tei uruenjem zapisnika odgovornoj osobi na gradilitu, a najdue do godinu dana. Po isteku roka, ukoliko se ne otklone razlozi zatvaranja gradilita, inspektor e narediti uklanjanje graevine ili njenog dijela. (3) Ukoliko se odgovorna osoba ne nalazi na gradilitu ili odbije prijem zapisnika, inspektor e zapisnik okaiti na vidno mjesto na gradilitu, ime se on smatra uruenim. (4) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine, propisan je Pravilnikom o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine (''Slubene novine Federacije BiH'', broj 83/07).
lan 156. (Uklanjanje graevine)
(1) Inspektor ima pravo i dunost da, po slubenoj dunosti, rjeenjem naredi investitoru da o svom troku izvri uklanjanje graevine ili njenog dijela ili posljedica izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje: a) ako se graevina gradi, odnosno rekonstruie, ili je izgraena bez odobrenja za graenje, odnosno bez lokacijske informacije ili urbanistike saglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje, b) ako se graevina gradi protivno odobrenju za graenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj saglasnosti za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje, a u odreenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom graevine, odnosno nije pribavila izmjene ili dopune odobrenja za graenje, odnosno izmjene ili dopune urbanistike saglasnosti, c) ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili stabilnost okolnih graevina, ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okoli, inspektor e narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga, d) ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili veih oteenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti, kada inspektor ujedno nareuje i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se, u skladu sa ovim Zakonom, ne uklone privremene graevine izgraene na gradilitu u okviru pripremnih radova. (2) U sluajevima iz stava (1) taka a) i b) ovog lana, inspektor e prije donoenja rjeenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilita posebnom oznakom u skladu sa propisom iz lana 155. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako se graevina iz stava (1) taka d) ovoga lana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture, ili je graevina spomenik kulture, ili se nalazi na zatienom dijelu prirode, rjeenje o uklanjanju ne moe se donijeti bez saglasnosti kantonalnog organa nadlenog za zatitu kulturne i prirodne batine. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadlenog za zatitu kulturne i prirodne batine je hitan.
27. juna 2011.
(4) Ako u sluajevima iz stava (1) ovog lana investitor ne postupi po rjeenju inspektora o uklanjanju graevine ili njenog dijela, rjeenje e se izvriti putem pravne osobe registrovane za poslove graenja na troak investitora. (5) Nain izvrenja rjeenja odreuje inspektor.
lan 157. (Mjere nareene zapisnikom)
(1) Izuzetno, inspektor moe, zapisnikom narediti izvrenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Rok za izvrenje nareenih mjera poinje tei od dana uruenja zapisnika. (3) Inspektor je duan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rjeenje o nareenim mjerama u roku od 3 dana od dana kada je zapisnikom nareeno izvrenje mjera.
lan 158. (Preventivno djelovanje inspekcije)
(2) Rok izvrenja mjera sadranih u dokumentima iz stava (1) ovog lana, kao i rok za albu, poinje tei od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploi nadlenog organa za inspekcijske poslove. (3) Inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravita ostaviti pisanu poziv za sasluanje na graevini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavova (1), (2) i (3), ne moe stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utjee na dalji razvoj nezakonitog graenja, inspektor je ovlaten da zatvori gradilite na odgovarajui nain, u skladu sa propisom iz lana 155. stav (4) ovog Zakona.
lan 160. (Rekonstrukcija graevine registrovane kao spomenik kulture) (1) U sluaju rekonstrukcije bez odobrenja za graenje graevine koja je registrovana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i dunost na licu mjesta rjeenjem narediti obustavu daljeg graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijanjeg stanja, odnosno popravak graevine. Inspektor ujedno nareuje zatvaranje gradilita posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rjeenjem iz stava (1) ovog lana ujedno se nareuje investitoru da u roku od 3 dana od organa nadlenog za zatitu kulturne i prirodne batine zatrai odreivanje naina uspostave prijanjeg stanja, odnosno popravak graevine. (3) O sluaju iz stava (1) ovog lana inspektor je duan obavijestiti organ nadlean za zatitu kulturne i prirodne batine i nadlenu policijsku upravu. (4) Organ nadlean za zatitu kulturne i prirodne batine duan je nalaz i miljenje o uspostavi prijanjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture, dostaviti i nadlenom inspektoru. lan 161. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti zabranu upotrebe graevine ili njenog dijela u sluaju: a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za graevinu ili njen dio, osim za graevine iz lana 140. stav (1) ovog Zakona, b) ukoliko je upotreba graevine opasna po ivot i zdravlje ljudi, c) ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, ili je rok za probni rad istekao a da nije dobijeno odobrenje za upotrebu.
(1) S ciljem smanjivanja i suzbijanja nelegalnog graenja, nadlena urbanistiko -graevinska inspekcija je duna da preventivno djeluje na terenu, na cijelom podruju Kantona, odnosno opine, meu potencijalnim nelegalnim graditeljima. (2) U saradnji sa lokalnim organima (mjesne zajednice, slube civilne zatite) planirat e se redovne javne tribine sa ciljem pojanjavanja procesa zakonitog graenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja na potivanje propisa. Uz inspektore, na takve skupove treba da dolaze pravni strunjaci i struni slubenici nadlenih organa za prostorno ureenje i graenje. Za ove svrhe mogu se koristiti i lokalna sredstva javnog informisanja. (3) Pored toga, nadleni organ za inspekcijske poslove e organizirati stalnu slubu praenja stanja na terenu o najvanijim promjenama, ostvarivati neposredni i telefonski kontakt sa stanovnitvom i organima, s ciljem razmjene informacija.
lan 159. (Nepoznat investitor)
(1) Ako je investitor koji gradi protiv propisa i zakona nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite, inspektor e odgovarajue rjeenje i zakljuak o dozvoli izvrenja oglasiti na oglasnoj ploi i izvjetaj o tome staviti na graevinu koja se gradi.
27. juna 2011.
(2) U sluajevima iz stava (1) ovog lana inspektor e izvriti zatvaranje graevine, obiljeavajui je na propisan nain u skladu sa Pravilnikom o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine.
lan 162. (alba na rjeenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) O poduzimanju mjera i aktivnosti u skladu sa ovim Zakonom, inspektor donosi rjeenje. (3) Na rjeenje kantonalnog i opinskog inspektora iz stava (2) ovog lana moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana prijema rjeenja. (4) alba iz stava (3) ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja. (5) Ako je rjeenje donio opinski inspektor, alba iz stava (3) ovog lana izjavljuje se kantonalnom urbanistiko-graevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, putem prvostepenog organa. (6) Ako je rjeenje donio kantonalni urbanistiko-graevinskom inspektor, alba iz stava (3) ovog lana izjavljuje se direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (7) Na rjeenje koje je donio kantonalni inspektor, odnosno direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, u drugostepenom upravnom postupku ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u Bihau u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja.
lan 164. (Pojedina krivina djela) (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima svojstvo investitora kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine ili novanom kaznom do 3.000,00 KM ako bez odobrenja za graenje pristupi: a) izgradnji nove graevine, b) dogradnji postojee graevine, c) nadogradnji postojee graevine i d) vrenju drugih zahvata veeg obima kojima se moe ugroziti ivot i zdravlje ljudi, materijalnih dobara, susjedni objekti, sigurnost saobraaja i drugo. (2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odobri prikljuenje bespravno izgraene graevine (graevine izgraene bez odobrenja za graenje) na javnu mreu vodovoda, kanalizacije ili elektromreu kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, ili novanom kaznom do 3.000,00 KM. (3) Fizika osoba u svojstvu investitora kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do est mjeseci, ili novanom kaznom do 500,00 KM za krivina djela iz stava (1) ovog lana. (4) Po utvrivanju radnje koja ima obiljeja krivinog djela iz ovog lana, inspektor je duan podnijeti prijavu nadlenom organu.
odjeljak B Prekraji
lan 165. (Prekraji pravne osobe koja izrauje planski dokument) (1) Novanom kaznom za prekraj u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit e se pravna osoba ako: a) izrauje planski dokument, a nije registrovana za te poslove, b) pristupi izradi planskog dokumenta protivno ovom Zakonu i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklaenost sa planskim dokumentom ureenja ireg podruja, c) ne pridrava se odredbi ovog Zakona i posebnih propisa koji utvruju mjere zatite graditeljskog i prirodnog naslijea, d) u zatitnoj zoni ili zatitnom pojasu planira namjenu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zatitna zona. (2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM.
PoGLAVLJE XII KAZNENE oDREDBE odjeljak A Krivina djela

lan 163. (Krivina djela) (1) Slubeno lice u Ministarstvu koje vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, i priprema rjeenje o lokacijskoj informaciji, odnosno urbanistikoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim Zakonom, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (2) Slubeno lice u opinskom organu uprave nadlenom za poslove graenja koje priprema miljenje u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti iz nadlenosti opinskog organa, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
27. juna 2011.
lan 166. (Prekraji odgovorne osobe u kantonalnom i opinskom organu nadlenom za poslove prostornog ureenja i planiranja) Novanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u kantonalnom i opinskom organu nadlenom za poslove prostornog ureenja i planiranja ako: a) poslove izrade dokumenata prostornog ureenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata, b) pristupi izradi planskog dokumenta, a prethodno se ne donese odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta, c) izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili upravnoj organizaciji koja nije registrovana za obavljanje tih poslova, d) nosiocu pripreme, odnosno izrade planskog dokumenta na njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih trokova, ne dostavi podatke kojima raspolae, a koji su neophodni za izradu planskog dokumenta, e) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu graevine suprotno odredbama ovog Zakona, f) bez opravdanog razloga ne izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu graevine u propisanim rokovima, g) potrebne podatke i dokumentaciju ne dostavlja odgovarajuoj slubi, h) ne uva projektnu dokumentaciju na propisan nain, i) ne uspostavi i odrava jedinstveni informacioni sistem u okviru svoje nadlenosti prema odredbama lana 52. i 54 ovog Zakona, j) ne pristupi izradi planskog dokumenta i ne obezbijedi sredstva u budetu za svaku godinu za izradu obaveznih planskih dokumenta iz lana 28. ovog Zakona. lan 167. (Prekraji odgovorne osobe u opinskom organu nadlenom za poslove prostornog ureenja i Ministarstvu) (1) Novanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u opinskom organu nadlenom za poslove prostornog ureenja ako: a) nadleno tijelo donese planski dokument bez prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje
ili odobrenje za upotrebu za koje je nadleno Ministarstvo. (2) Novanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u Ministarstvu ako: a) ne izda miljenje na traenje opine u postupku donoenja obaveznog planskog dokumenta, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje ili odobrenje za upotrebu za koje nije nadleno Ministarstvo.
lan 168. (odgovorna osoba) Odgovornom osobom u smislu lanova 166. i 167. ovog Zakona smatra se rukovodilac nadlenog organa uprave, kao i slubenik neposredno odgovoran za izvrenje poslova iz odredbi navedenih lanova ovog Zakona. lan 169. (Prekraji investitora) (1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fiziku osobu, a 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu kaznit e se za prekraj investitor ako: a) projektovanje, graenje, reviziju projektne dokumentacije i nadzor nad graenjem povjeri pravnoj ili fizikoj osobi koja nije registrovana i ovlatena za obavljanje tih djelatnosti, b) ne osigura struni nadzor nad graenjem, c) ne pribavi elaborat iskolenja graevine u propisanom roku, d) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku, e) u sluaju prekida radova ne osigura graevinu koju gradi i okolinu, f) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku, g) zauzme za potrebe gradilita javnu saobraajnu povrinu bez valjanog pravnog osnova, h) gradi bez odobrenja za graenje, i) gradi protivno odobrenju za graenje, a nije pribavio izmjenu ili dopunu tog odobrenja, j) samovoljno izvri prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena na instalacije komunalne infrastrukture, k) po zavretku graenja ne raisti i ne uredi gradilite i neposredni okoli, u odreenom roku ne otkloni nedostatke utvrene tehnikim pregledom, ne ukloni privremenu graevinu u odreenom roku, l) koristi graevinu ili njen dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za upotrebu,
27. juna 2011.
m) nastavi koristiti graevinu i nakon donoenja rjeenja o zabrani upotrebe. (2) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba investitora kao pravne osobe novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM.
lan 170. (Prekraj pravne osobe koja gradi za nepoznatog kupca) (1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba koja gradi za nepoznatog kupca ako struni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registrovanoj za obavljanje poslova graenja sa ovlatenjem za obavljanje poslova strunog nadzora. (2) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. lan 171. (Prekraji pravne osobe koja izrauje projektnu dokumentaciju) (1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba koja izrauje projektnu dokumentaciju ako: a) nije registrovana i ovlatena za izradu projektne dokumentacije odreene graevine, b) u postupku odobravanja graenja ne uskladi projektnu dokumentaciju sa nalazom revidenta, c) se tokom graenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvarena neka od tehnikih karakteristika graevine iz ovog Zakona zbog nedostataka u glavnom, odnosno izvedbenom projektu, ili zbog neusklaenosti pojedinih dijelova projekta, d) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove, e) izradu projektne dokumentacije povjeri osobi koja je uestvovala u pripremi lokacijskih uslova, odnosno urbanistikih uslova, ili osobi koja vri nadzor nad primjenom odredaba ovog Zakona, f) izvedbeni projekat nije izraen u skladu s glavnim projektom, g) glavni projekat nije usklaen sa urbanistikim i lokacijskim uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, h) ne oznai ili ne uvee projektnu dokumentaciju na propisani nain.
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) taka b), d) i e) ovoga lana kaznit e se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM.
lan 172. (Prekraji revidenta) (1) Novanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj revident ako: a) nije registrovan za obavljanje poslova projektovanja sa ovlatenjem za vrenje poslova revizije projektne dokumentacije, b) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uoiti nedostatke koji mogu uticati na tehnika svojstva graevine utvrena ovim Zakonom, c) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uoiti da ona nije uraena u skladu sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom saglasnosti, d) obavi reviziju projektne dokumentacije koju je, u cijelosti ili njen dio, izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen. (2) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i pravna osoba kod koje je revident zaposlen novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekraje iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koga je odgovorni revident zaposlen novanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. lan 173. (Prekraji pravne osobe koja provodi nadzor nad graenjem) (1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provodi nadzor nad graenjem ako: a) nije registrovana za obavljanje poslova graenja sa ovlatenjem za vrenje poslova nadzora nad graenjem prema odredbama ovog Zakona, b) imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama ovog Zakona i vaeim podzakonskim propisima, c) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za graenje, d) ne obezbijedi da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima
27. juna 2011.
glavnog projekta i odredbama ovog Zakona i da bude dokazana odgovarajuim ispitivanjima i atestima, e) ne obavijesti nadlenu inspekciju o dobivenim rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih vrijednosti. (2) Za prekraj iz stava (1) taka a) i b) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i nadzorni inenjer novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM. (4) Novanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj fizika osoba koja provodi nadzor nad graenjem suprotno odredbama lana 95. ovog Zakona.
lan 174. (Prekraji izvoaa)
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fiziku osobu kaznit e se za prekraj izvoa ako: a) nije registrovan za obavljanje djelatnosti graenja i vrenje drugih zahvata u prostoru i ne posjeduje ovlatenje Ministarstva za obavljanje te djelatnosti, b) ne gradi u skladu sa odobrenjem za graenje i glavnim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za graenje, c) radove izvodi tako da tehnike karakteristike graevine ne odgovaraju odredbama ovog Zakona, d) ne obavijesti nadleni organ za zatitu prirodnog i kulturno - historijskog naslijea kada u toku graenja ili izvoenja drugih zahvata naie na dobra koja imaju obiljeje prirodnog ili kulturno - historijskog naslijea i ne preduzme posebne mjere zatite nalazita, e) ne ugrauje proizvode i opremu u skladu s odredbama ovog Zakona, f) ne gradi u skladu s tehnikim propisima i standardima s obaveznom primjenom, g) tokom graenja ne poduzme mjere radi spreavanja ugroavanja stabilnosti okolnih graevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljita, h) ne dokae kvalitet radova i ugraenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz glavnog projekta, i) koristi mineralne sirovine iz nelegalnih iskopa,
j) ne obezbijedi mjerenje i geodetsko osmatranje ponaanja tla i okolnih objekata u toku graenja ukoliko je to predvieno glavnim projektom, k) ne uredi gradilite u skladu sa propisom iz lana 123. ovog Zakona, l) imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uslove, odnosno ne imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih radova, m) koristi javnu saobraajnu povrinu za potrebe gradilita bez odobrenja nadlenog organa ili preduzea, n) ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja, o) na gradilitu nema propisanu dokumentaciju, p) ne vodi graevinski dnevnik u skladu sa posebnim propisom. (2) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i voditelj graenja, odnosno pojedinih radova, novanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM.
lan 175. (Prekraj investitora i izvoaa ako nastave graditi nakon zatvaranja gradilita) Novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fiziku osoba kaznite se za prekraj investitor i izvoa ako se nastavi graenje, odnosno izvoenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilita posebnom oznakom. lan 176. (Prekraj pravne osobe koja dozvoli prikljuenje graevine bez odobrenja za graenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture)
Novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznie se za prekraj pravna osoba ako dozvoli prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena bez odobrenja za graenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture, te ako samovoljno prikljui takvu graevinu na instalacije komunalne i druge infrastrukture.
lan 177. (Prekraji komunalnog ili drugog javnog preduzea)
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj komunalno ili drugo javno preduzee ukoliko:
27. juna 2011.
a) u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanistike saglasnosti, ne dostavi svoje pisano oitovanje, miljenje, saglasnost, uvjete ili potvrdu u roku iz lana 64. i 71. ovog Zakona, b) u postupku izrade planskih dokumenta ne dostavi nosiocu pripreme raspoloive podatke i informacije neophodne za izradu planskog dokumenta. (2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorna osoba u komunalnom ili javnom preduzeu novanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM.
lan 178. (Prekraji pravne i fizike osobe)
lan 180. (Prekraji urbanistiko - graevinskog inspektora) (1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj urbanistiko-graevinski inspektor ako ne postupi po odredbama ovog Zakona koje se odnose na inspekcijski nadzor. (2) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj opinski inspektor ako ne postupi po rjeenju kantonalnog inspektora. lan 181. (Prekraj dravnog slubenika i namjetenika) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj dravni slubenik i namjetenik koji postupa suprotno odredbi lana 99. ovog Zakona.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM pravna osoba i kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM fizika osoba kaznit e se za prekraj ako: a) koristi graevinu suprotno njenoj namjeni, b) ne odrava graevinu, njenu konstrukciju ili opremu, c) ne preduzme hitne mjere osiguranja u sluaju oteenja graevine kada je ugroena stabilnost i ako postoji opasnost za susjedne graevine, ivot i zdravlje ljudi, d) pristupi uklanjanju graevine ili ukloni graevinu ili njen dio bez odobrenja nadlenog organa. (2) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i odgovorna osoba pravne osobe vlasnika graevine novanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekraj iz stava (1) ovoga lana kaznit e se i fizika osoba graanin novanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM.
lan 179. (Prekraji uesnika u graenju)
PoGLAVLJE XIII PRELAZNE I ZAVRNE oDREDBE

lan 182. (Donoenje Prostornog plana Kantona) Skuptina Kantona e donijeti Prostorni plan Kantona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 183. (Donoenje Zakona o osnivanju Zavoda za prostorno ureenje) Skuptina Kantona e donijeti Zakon o osnivanju Zavoda za prostorno ureenje i planiranje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 184. (obaveze nadlenih organa Kantona) Nadleni organi Kantona donijet e propise iz lana 69. stav (2), 70. stav (4), lana 98. stav (6), lana 104. stav (3), lana 138. i lana 151. stav (2) u roku od est mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 185. (obaveze opinskih vijea) (1) Opinska vijea opina Kantona duna su donijeti svoje prostorne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Opinska vijea opina koje su, prema odredbama lana 28. ovog Zakona, obavezne donijeti urbanistiki plan, dune su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona izvriti tu obavezu.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fiziku osobu kaznit e se za prekraj uesnik u graenju ako: a) inspektoru onemogui provoenje nadzora, ili mu ne da na uvid svu traenu dokumentaciju, ili mu onemogui pregled graevine i proizvoda, kao i obavljanje drugih radnji, b) ne izvri rjeenje inspektora. (2) Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM.
27. juna 2011.
lan 186. (opinske odluke o prostornom ureenju) Opinske odluke o prostornom ureenju koje su bile osnov za odobravanje graenja na podrujima opine za koja nisu doneseni planski dokumenti, ostaju na snazi do donoenja prostornog plana opine. lan 187. (Primjena Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine) Do donoenja Prostornog plana Kantona primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine ("Slubeni list Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine", broj 15/89 i "Slubeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj 20/93), u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a koji se odnosi na podruje Kantona. lan 188. (Vaei planski dokumenti) (1) Vaei planski dokumenti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog Zakona, do donoenja planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (2) Regulacioni planovi i urbanistiki projekti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se detaljnim planskim dokumentima u smislu ovog Zakona do donoenja detaljnih planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (3) Postupak izrade i donoenja planskih dokumenata, zapoet prema odredbama ranije vaeih propisa, nastavit e se prema odredbama ovog Zakona. lan 189. (Komisija za davanje strunog miljenja u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti) (1) Akt o imenovanju komisije za davanje strunog miljenja u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti iz lana 70. stav 3. ovog Zakona ili propis kojim se za obavljanje tih poslova ovlauje upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzee iz lana 25. ovog Zakona, Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee, donijee najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Postojee komisije za davanje strunog miljenja u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti prestaju sa radom imenovanjem novih komisija, odnosno davanjem ovlatenja ovlatenoj
instituciji u skladu sa odredbama prethodnog stava. lan 190. (Pribavljanje ovlatenja Ministarstva) Uesnici u graenju iz lana 98. stav (1) i (2) ovog Zakona duni su, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika iz lana 98. stav (6), pribaviti ovlatenje Ministarstva. lan 191. (Stanovi za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima) Opine su dune da obezbijede da investitori koji finansiraju izgradnju kolektivne stambene, odnosno stambeno - poslovne graevine sa 20 i vie stambenih jedinica, izgrade najmanje jedan stan za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u kolicima i te stanove ponude za otkup. lan 192. (Primjena Zakona) Ako je do dana stupanja na snagu ovog Zakona upravni postupak pokrenut kod nadlenog organa, a nije doneseno prvostepeno rjeenje ili je rjeenje poniteno i vraeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak e se nastaviti po odrebama ovog Zakona. lan 193. (Formiranje stalnih slubi za ruenje) (1) Opine su dune formirati stalne slube za ruenje bespravno izgraenih graevina ili zakljuiti ugovore sa pravnim licima registrovanim za obavljanje te djelatnosti. (2) Trokovi ruenja padaju na teret investitora ukoliko radove izvodi fizika osoba, odnosno investitora i izvoaa radova ukoliko radove izvodi pravna osoba. lan 194. (Prestanak vaenja Zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na podruju Kantona prestaju da vae Zakon o prostornom ureenju ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 9/02 i 4/04) i Zakon o graenju ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 6/05 i 22/07). lan 195. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ''Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona''.
Broj 01-02-1-136/11 15. juna 2011. godine Biha Predsjedavajui Skuptine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Roi
27. juna 2011.
S A D R A J
249. Zakon o prostornom ureenju i graenju 381
OBAVJETENJE
Obavjetavamo pravna i fizika lica, dosadanje pretplatnike, kao i lica koja èle da se pretplate za "Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" za ovu i narednu godinu, da godinja pretplata iznosi 200,00 KM sa porezom, a moè se izvriti na raun broj 1290079402494455 u korist budèta USK-a, vrsta prihoda 722631, budètska organizacija 2101001, identifikacijski broj 4263249630000.
Izdava: Vlada Unsko-sanskog kantona, Ulica Alije erzeleza broj 2 Biha; Telefon 227-785; Za izdavaa: Zulejha Durakovi; Redakcija i pretplata: tel. 227-785, lok. 111, fax 227-785, lok. 275; tampa: GRAFIAR Biha; Za tampariju: Mehmed Feli

Zakon o Građenju USK SL - GL - BR - 10-11

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Građenju USK SL - GL - BR - 10-11

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLUBENI GLASNIK

Broj 10 - Strana 382

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 383

Broj 10 - Strana 384

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 385

Broj 10 - Strana 386

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 387

Broj 10 - Strana 388

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

PoGLAVLJE IV oRGANIZACIJA SIStEMA PRoStoRNoG UREENJA

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 389

da rade zajedniki prostorni plan za dvije ili vie susjednih opina.

Broj 10 - Strana 390

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

planovima i programima od znaaja za planiranje razvoja prostora.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 391

Broj 10 - Strana 392

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 393

Broj 10 - Strana 394

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

lan 42. (Graevinska parcela)

lan 46. (odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata)

PoGLAVLJE VI PRIPREMA, IZRADA I DoNoENJE PLANSKIH DoKUMENAtA

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 395

Broj 10 - Strana 396

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

PoGLAVLJE VII DoKUMENtI ZA PRAENJE StANJA U PRoStoRU

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 397

PoGLAVLJE VIII UREENJE GRAEVINSKoG ZEMLJItA

Broj 10 - Strana 398

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

27. juna 2011.

27. juna 2011.

SLUBENI GLASNIK US KANTONA

Broj 10 - Strana 399