Br. 13., IV, Lipanj, 2010.

LIST UPE SV. STJEPANA I., PAPE I HVAR

Drogi Vi ea tijete!
Evo non epeta lito. Sve vunjo od zimurada i
levonde. Dokli nai selebritiji u ovin tajun
zujidu okolo i ne dojedu bid nima
novinarima mira jerbo tukaju cilo vrime
hmutot i orolat okolo njih, naemu eoviku
nimo mira ni pocinka. Niko lavu rat u
gostionu, niko u hotel, butigu, okolo
gostih i tako daje. A i onin koji nimo gostih
puno mirovat. Vajo anjot levondu, pa
je suit, cistit, stavijot u i prodovat,
ili ucinit uje. Uvik niki lavur eeko. Bar
koji put plivot, tamo pridveeer
jednega i drugega lavura. Posli pustega
lavura se tuko odmorit, bokun ubit oko. E,
a onda ne moremo spat jerbo non je
a ako ni uvik niko hmuto, uvikje nika
batarela, svit buee, vice ... A tek komori i
papatai! Mojko moja, ko izdurat! A ea
to von je tako. To je takov tajun, a
ionako smo cilu zimu obojkali da je hlodno
i da jedva eekomo da dojde lito. I radi tega,
da von barije i lanje paso ovo lito,
smo von novu Kruvenieu. Vazmite je,
priporuete susidu, prijateju, bilo kome.
Siguro i vi i oni nito ea vos
zani mo. Ako nita drugo, barenko
imat eogod za se ventulat i tirot muhe.
Zdravi i veseli bili! I gutojte dok morete,
jer u eas jematva.
Milan
8
v'
ZUPNIKOV.H BESID.H

NEKA SE SRAMI
DRUTVO
KOJE NIJE
PEDOFILSKO!
Vjerojatno okantno ova teza
iz naslova, ali dajte, ljudi, razmislite
malo kamo nas sve ovo vodi! to
nam to rade? Bunimo se kad Crkva
koristi (biblijski
te spominje pastire i ovce, a
suvremeno drutvo nas pravi
ovcama i ovnovima, nabija nam
rogove - i nikome nita.
Manipulacija
i Novi svjetski poredak
u naem svijetu postoji stvarnost koja se nazlva
MANIPULACIJOM. Evo jedne definicije"
manipulacije s interneta (Wikipedija): "Postupak
pojedinca, drutvenih skupina, javnosti,
komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala,
medija i subjekata vrsti interesa. To je model
ponaanja obiljeen pokuajima da se iskoriste
kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja
relevantnih informacija. Manipulacija je
smiljeno baratanje krivim podacima, izvrnutim
lanim interpretacijama te vjeto
podmetanje kako bi se stvaranjem lanog dojma
ostvarila kontrola nad primatelj em. "
Pitam se je li ikad ivio svoje odnose
a da u tome nije bilo manipulacije? Ona je svojstvena
No, kad koliko - ljudska vrsta,
napretku na svim znanosti,
paralelno razvija tehnike manipulacije, u strahu se
pitamo: ostaje li prostora za ljudsku slobodu?
Postoji jedna vrst interesa koju razvija jedan dio
suvremenog a koji se naziva NOVI
SVJETSKI POREDAK. Zanima li vas vie o tome, a ne
kupuje vam se knjige s tog se
internetom pa more zanimljivih podataka. Tako
se moe da su tvorci te sintagme tzv. iluminati i
da im je cilj bio "ukidanje organizirane religije i svih
svjetskih vlada te ljudskog roda u Novi svjetski
poredak kojim upravlja apsolutni razum". Jedan drugi
autor na stranici http://svjesnost.com/?p=37
pie: " .. . ono to je izvjesno
jeste da je proces zaokruivanja tvorevine Evropske unije
na preostale zemlje koje geografski potpadaju pod
Evropski kontinent u skladu sa globalnim nastojanjima i
planovima o stvaranju novog svjetskog poretka i jedne
svjetske vlade koja podrazumijeva koncentraciju u
samo jednom centru na cijeloj planeti.
S tim u vezi paralelno se odvijaju aktivnosti na stvaranju i
unije' ( zasada se pregovori vode samo sa
SAD, Kanadom i Meksikom), kao i neke aktivnosti na
stvaranju i unije a sve sa jednim
jedinim i glavnim ciljem i prioritetom a to je potpuna
globalizacija cjelokupne teritorije i populacije ove planete
kako bi se ostvarila to bolja i to sveobuhvatnija kontrola
i iskoritavanje ljudske vrste. "Nadalje pie "svjesni" autor
ovog teksta "Na alost, ono to ljudi znaju o EU i
ono to je zaista realno i objektivno u vezi sa tom
tvorevinom je u ogromnoj nesrazmjeri i odstupanju.
Naravno to nije jer svjetskim
apsolutno odgovara da stanovnitvo ima ili to
manje pravih ili to vie pogrenih informacija o bilo
Neukim i neinformisanim ljudima je najlake
vladati imanipulisati. "
Vjerojatno ne trebam posebno isticati da dijelim ove
stavove i poglede i da sam eurofob u najdoslovnijem
smislu te Nisam jer ne
sumnjam da se Unija uspostaviti milom ili silom i da
njenu uspostavu moe zaustaviti jedino Bojim se
EU-a i Novog svjetskog poretka jer vjerujem da su
komunizam i faizam bili kaalj u odnosu na ono
to nam donose te vizije" vrlog novog
svijeta. o boljitku koji nam donijeti ulazak u EU
preputam djeci u
U sam, kao i vi, potovani
svjedok podle manipulacije. Njena uspjenost vidljiva je
po tome to relativno veliki broj ljudi (posebno
intelektualaca) ne vidi ili ne eli vidjeti kamo to idemo.
Ono to mi posebno upada u jest ideoloka
manipulacija koja se provodi preko medija.
stvara realnost
U posljednje vrijeme pojavljuje se u tisku i u drugim
medijima toliko tekstova, komentara ili izgovorenih teza
iz kojih je da se sistematski mijenja
kako bi novogovor novog svjetskog poretka
postao prihvatljiv. Nije o
pogrekama u pojedinih novinara. je
o sustavnom projektu koji ima dalekosene posljedice. U
knjizi "NOVA IDEOLOGIJA SEKSUALNOSTI" citira se
pjesnik Heinrich Heine, koji je rekao: "Misao
prethodi djelu kao munja gromu". se da ga moemo
parafrazirati i prethodi misli (miljenju,
stavu) ... " Citiram iz iste knjige autoricu,
sociologinju i publicisticu Gabriele Kuby: stvara
realnost, na bolje i na gore. ... da stvara
stvarnost, promjene uvijek idu usporedo s promjenom
jezika. koje su u kulturi
sluile za razlikovanje dobra i zla dole su na zao glas i u
javnome ih se diskursu vie ne moe rabiti. Tko to
biva ismijan, obiljeen kao fundamentalist i uutkan. To
su ponajprije one koje djelovanje
povezuju s pozitivnom ili negativnom vrijednosnom
prosudbom te na taj daju usmjerenje kulturi. "
O na internetu i ovo:
"Etimologija - arheologija jezika, odnosno
porijekla i njezina srodstva s drugim istog
ili drugih jezika - vrlo je zanimljiva intelektualna
gimnastika. Sveze toliko su poticajno
duhovite da bavljenje etimologijom trud i
zabavom i spoznajnim koristima. U su
neposrednije nego u bilo kakvim dokumentima povijest,
socijalne prilike, poslovi i odnosi ljudima,
svjetonazori, vjerovanja i strahovi, sklonosti i traume,
putovi i sudbine pojedinaca i naroda. Zavirivanjem u
korijen zaviruje zapravo u korijen samih
stvari i samoga sebe. Jer jezik nije samo nekakav
neutralan skup dogovorenih znakova koji slue
komunikaciji. Jezik je sam Korijen korijen je
bitka!"
Ako ovo stoji, onda je jasno da se stvaranjem novih
ili izmjenom dira u korijen ljudskog bitka,
da se taj korijen moe "potkresati". To vrlo
dobro znaju svi manipulatori, danas mnogo bolje i vie
nego prije.
Kao primjer manipulacije jezikom moe posluiti
sintagma iz novogovora "GOVOR MRNJE". Ma to o
tome napisali je da ta sintagma
posve isto to je stara sintagma ,YERBALNI
DELIKT". Ali, verbalni delikt je "obiljeavao" diktaturu,
posebno Novi svjetski poredak ne smije
koristiti proskribirane forme ("da se Vlasi ne
dosjete"), ali jer mu je sama bit diktatura i manipulacija
on isto zaogrnuti novim Ovo bi se
moglo osvijetliti i brojnim drugim primjerima.
Kompromitiranje ljubavi
Ne uvode se samo nove i sintagme, nego i nova
logika po kojoj crno nije crno ako tako "tata" kae. Don
Andro je nedavno u Glasu Koncila objavio o igri
kojom se poigrava nova ideologija. Upravo je to
isto bio povod i ovog mog razmiljanja. Zagolicala me
koja se u zadnje vrijeme tako "kampanjski"
upotrebljava - PEDOFILIJA. Da ne ulazim preduboko u
stvar, napominjem da je u naoj zapadnoj kulturi
FILIJA jedna od kojima fenomen
ljubavi. ovu dijelom u
sloenice s ljudske seksualnosti (pedofilija,
nekrofilija, zoofilija, parafilije), FILIJA postala je
kompromitirana i od ljubavi, i to prijateljske ljubavi
kojoj je strana svaka povezanost sa erotskim elementom,
postala je upravo i samo to - EROTIKA. Vidim da
novinari vole pedofile nazivati ljudima bolesnog uma, a
ja se pitam je bolesni um stvarati ovakve
sloenice? Pitam se da li se to dogodilo Po
zakonima sve je u redu, ali vidjeli smo to
mjerodavni ljudi dre o (jezika).
Ne zanima me dublja rasprava o jeziku, se pitam
koliko je ova izmanipulirana promjena u
slubi eutanaziranja svijesti "uivatelja" novog
svjetskog poretka? Nije tajna to stratezi te ideologije
preko UN-a i drugih vanih svjetskih institucija u
kojima su zauzeli glavne poloaje. Nije tajna da se svim
silama trude unititi obitelj kao prirodni temelj svakog
ljudskog drutva. Ono to su vidoviti pisci poput A.
Huxleya ili G. Orwella opisivali kao utopiju danas se
ostvaruje. Prirodno obitelji je ljubav. Ako
kriminalizirate "filiju", postupno stvarati
svijest da je kriminalna svaka prigoda za manifestiranje
"filije". Obitelj postaje potencijalno kriminogena
sredina.
pretjerano? Okrenimo se oko sebe i pogledajmo
koje su posljedice ove rabote. O tome se snimaju i
filmovi i naveliko piu knjige. Dolazimo u situaciju da se
roditelj mora bojati, da se bilo tko kome su djeca
povjerena mora bojati iskazati bilo kakav oblik njenosti
prema djeci jer postoji velika da biti
optuen za pedofiliju. Dovoljno je zamjeriti se djetetu ili
nekome iz djetetove okoline. se da i
u "vrlom novom svijetu" biti zabranjeni. Stos i
jest u tome da se pod opravdani progon i kriminalizaciju
pedoerotike kriminalizacija ljubavi i njenosti
koje pripadaju ljudskim odnosima kao njihov
nerazdvojni dio. Koliko tome pridonose novinari svojim
namjerno (manipulatorskim) pisanjem
valjda je jasno i vrapcima na krovu. Izuzetno me ivcira
kad se takvo to u prividno
medijima, kao to je sa portalom "Kri
ivota". Odgovorna osoba za portal dobro se uklopila u
taj vid suvremenosti i u svojim komentarima iskazuje
zavidnu razinu manipulacije
Uspije li ova taktika liavanja ljudskih odnosa
uspije li se na planu seksualnosti do kraja
razdvojiti fizioloko od psiholokog, seksualnost se
svesti na puko zadovoljenje fizioloke potrebe. A kad taj
proces postigne razinu, tada i pedoerotika
postati zakonski opravdana jer vie nanositi
duevnu tetu djeci. Djeca shvatiti da je seksualnost
neto u treba uivati i zbog ne treba imati
duevne boli. Pa zar u tom pravcu ne ide
pornografija? Ne mislim na pornografske slike djece na
internetu, na medije koji se legitimno stvaraju i
distribuiraju (i u naoj sredini), a koji djecu instruiraju u
pravcu razdvajanja fizioloke i duevne razine. Djeca
otvoreno kupuju i donose takve Teko mi
je vjerovati da roditelji to ne vide, da ne znaju za to, ali se
pitam da li su ikad otvorili jednu takvu tiskovinu i malo je
proanalizirali? Napravio je to zadarski prof. dr. Milia sa
suradnicima. Rezultati njihove analize sadraja
medija su katastrofalni (vidjeti Milia i suradnici:
"Mediji i mladi - prevencija ovisnosti o m:dijskoj
manipuilaciji", str. 66. "LISTOVI ZA TINEJDZERE I
ODGOJNE PORUKE"): " Seks je najzastupljenija tema""
- tvrde tamo autori. K tome citiraju i jednu drugu knjigu
tematike u kojoj autorice vele da OK
"obiluje savjetima koji estetiziraju tijelo i
koncept ivota"" (str. 67).
Zbog svega ovoga sam namjerno provokativno naslovio
ovo razmiljanje. Izgleda da se u ovoj povici na pedofiliju
s jedne strane i na paralelno reklamiranje slobodnog
prakticiranja seksualnosti na svim razinama i u svim
oblicima s druge strane moe prepoznati ono kad lopov,
da zabauri trag, u masi "Drite lopova!"
Drago mi je to je ova afera eskalirala takvom snagom jer
nas to - kao - tjera na preispitivanje prakse koja
nam je postala svojstvena: mirenje sa grijehom. alim to
se tih par redaka opravdane kritike skrilo more
insinuacija koje nemaju veze sa zdravim mozgom, a
popili su ih i mnogi u duhu suvremenog
podlijeganja manipulacijama.
Ne bi se trebalo sramiti biti PEDO - FIL u duhu izvornog
tih paid6s - dijete + fileo - volim,
ljubim), ili, ako dublje, budimo PEDO-
jer je "agape (ljubav) ideal ljubavi,
milosrdnost, zauzimanje i brigu. Krajnji smisao te ljubavi
je potpuno se posvetiti dobru drugih po cijenu vlastitog
ivota. Ova vrsta ljubavi nadilazi prijateljsku i
ljubav"". Trebali bismo to vie moemo da djecu
od utjecaja totalno erotizirane atmosfere koja
ih (djecu), sasvim otvoreno i nekanjivo, pretvara u
poeljne (erotske) objekte poude ili u potencijalne
pedoerote jer, u jednom na internetu (vidi
http://www.ordinacija.hr/budi-
sretan/kolumna/pedofilija/) da je "prema nekim
podacima do 80 % pedofila bilo seksualno
zlostavljano u djetinjstvu"", a neki psiholozi dre da je
kontakt s pornografskim materijalom u djetinjstvu ravan
seksualnom zlostavljanju. Valjda znamo zbrojiti 2 + 2.
upnik don Mili
tttttttttttttttttttttttttt7
KflPELflNOVfl BESiDfl
TELEVIZIJA

SVIJETA I
NAIH IVOTA
J
edna od temeljnih suvremenog svijeta,
barem na zapadu, je snaan utjecaj medija na ljudski
ivot. medijima posebnu gledanost uiva
televizija. Mnoga istraivanja, mnoge
pozitivne strane televizije, spominju i negativne strane:
velika manipuliranja ljudima, poticanje
nasilja i sl. Kao jedna od dobrih strana spominje se
informiranje ljudi. Upravo su u toj dimenziji
informiranja ljudi, koja se smatra objektivnom, krije
jedan zanimljiv manipuliranja ljudima.
O je
Otkad postoji ljudski rod, se na neki
informira. Bilo da sam ima uvid u stvarnost oko sebe,
bilo da mu drugi o govore. je koje po
svojoj naravi eli znati to se u svijetu oko njega
To je nekakva naravna ljudska znatielja. ivotinjama
znanje i informacije slue samo da bi ostvarili
ivotne potrebe za hranom, sklonite m i sl.
se informira i radi toga, ali i radi samog znanja jer
po svojoj naravi eli upoznati svijet oko sebe, eli znati
informacije koje mu nisu potrebne za ostvarenje
neposrednih potreba koje slue odravanju ivota.
jednostavno eli vidjeti, doznati - istinu.
Utjecaj na ljudski ivot
Svakodnevno do nas dopiru vijesti. Malo je
takvih vijesti koje imaju direktan utjecaj na na ivot.
su to vijesti koje su se dogodile negdje daleko,
nekim nama nepoznatim ljudima. Pitanje je li, i
kako, te vijesti na na ivot?
Ukoliko uzmemo u obzir kako nema
informacije koja na neki ipak ne ostavlja trag na
naoj nutrini, ako ne u svijesti, onda barem u podsvijesti,
onda moemo kako sve, pa i te vijesti o
koji su se dogodili daleko nekim nama nepoznatim
ljudima, na neki na na ivot.
njih stvara sliku svijeta u kojem ivi,
pomalo modele ponaanja, ivljenja,
odnosa, pa i odnosa prema Bogu. J ednom
ono to jest, u svojoj nutrini, u svom
identitetu, dijelom je posljedica informacija
koje je kroz ivot skupljao. I ne radi se tu samo o nekim
vanim informacijama, presudnim za ljudski razvoj.
Dakako da takvi podaci vjerojatno imaju utjecaj na
No i manje vane informacije koje onako usput
pokupimo na na razvoj i rast, na oblikovanje nae
nutrine, naega ivota. Uz to, jedna od temeljnih
kategorija za ostvarenje ispunjenog, smislenog,
radosnog ivota je uvid u istinu o nama samima i svijetu u
kojem ivimo. A ta se istina pomalo i postepeno
spoznaje, a oblikujemo je, ostalog, i od
informacija koje kroz ivot prikupimo.
Ukoliko je to onda smo duni razmisliti o tome da
li, i na koji to to svakodnevno gledamo i sluamo
na na ivot. Upravo o toj temi razmiljamo u
ovom ogledu. Jesmo li svjesni informacija (vijesti) koje
svakodnevno upijamo i razmiljamo li o njihovu
utjecaju na na ivot, na nae otkrivanje istine o nama i
svijetu?
Informacije koje do nas dolaze mogle bi se kvalificirati na
mnotvo U ovom razmiljanju zadrimo se samo
na dvije skupine informacija koje do nas dolaze: dobre i
loe. Na koji na nas dobre i loe informacije
koje
Pokuajmo sami sebe ispitati na ovom planu. Kako
reagiramo kad do nas nekoliko dobrih, a kako kad
nas zapljusnu samo loe vijesti? Zacijelo dobre vijesti
stvaraju jedan pozitivni stav koji nas gura naprijed, daje
nam volje i snage za ivot. Sa negativnim je vijestima
obrnuto: one bude
srdbe, Iz toga proizlazi da i nae raspoloenje
ne ovisi samo o onome to se direktno
nama nego i o vijestima koje do nas dopiru i koje
na nau nutrinu. No nije samo II tome problem, II
negativnom ili pozitivnom raspoloenju koje stvaraju
loe ili dobre vijesti. Postoji neto jo ozbiljnije vezano uz
vijesti i informacije koje do nas dopiru putem medija,
osobito televizije.
Na smo iznijeli podatke o gledanosti televizije.
Iz toga proizlazi kako dobar dio informacija o svijetu u
kojem ivimo dolazi do nas dolazi upravo preko
televizije. Ustvrdili smo i to da su te informacije
svojevrsni od kojih gradimo mozaik stvarnosti
u kojoj ivimo, koje smo i sami dio. Te nam informacije
pomau (ili odmau) da spoznamo istinu o svijetu, o sebi.
J edno od temeljnih ljudskih pitanja je kako ivjeti u
svijetu patnje i boli kakav je na. Odgovor na to pitanje
dijelom ovisi i vijestima koje do nas dopiru. Usporedimo
ukratko na koji su ljudi dolazili do informacija
(vijesti) o svijetu (o dobru i zlu) u prolosti i kako to
danas.
Epidemija crne kronike
U prolosti je, za ljudi, njihova neposredna
okolina bila izvor vijesti o koji se zbivaju. Na
taj su ljudi imali daleko uu sliku svijeta nego mi
danas, ali je njihova slika ipak bila objektivnija.
Vjerojatno kako je da manje
informacija bude objektivnije od mnotva informacija.
Na prvi se pogled doista kako onaj tko ima vie
informacija, tko vie vijesti o
u svijetu, moe donijeti objektivniju prosudbu stvarnosti
u kojoj ivimo. Pokuat objasniti zato mi se ipak
da su ljudi bez medija, daleko manjem broju
vijesti, imali objektivniju sliku svijeta.
U prolosti je glavni ambijent iz kojega su dopirale
vijesti bila jedna konktetna zajednica ljudi:
obitelj, mjesto ili grad. Sve vijesti koje su dopirale iz
nekog ireg konteksta (otok, drava, drugi kontinent)
dolazile su jako sporo te zbog toga ljudima nisu bile
toliko zanimljive kao one njihove svakodnevne. A
svakodnevne vijesti bile su, jer je takav ljudski ivot,
obojene i svijetlim i tamnim tonovima, i dobrom i zlom.
razlog objektivnosti, koje danas nema, je
ravnotea dobrih i loih vijesti. Ljudski je ivot ispunjen i
jednim i drugim, radostima i bolima. Informacije o
jednom i drugom objektivne vijesti.
Danas do nas dopire daleko vie vijesti nego do ljudi u
prolosti, no te vijesti donose samo one loe,
tmurne, crne, vijesti. I kada se zbog toga
prigovori novinarima oni odgovaraju kako oni nita ne
lau nego samo prenose ono to se dogodilo. To je s jedne
strane jer ono to oni prenose se doista dogodilo.
Ipak, slika stvarnosti koju oni stvaraju svojim mnotvom
vijesti je daleko neobjektivnija negoli ona koju su stvarali
ljudi u prolosti, pa makar do njih dopirale samo vijesti o
koji su se dogodili u njihovoj neposrednoj
okolini.
Pokuat to objasniti primjerom. Ukoliko
istraujemo svijet boja, onda se moemo sloiti kako
objektivan uvid u svijet boja ne ovisi o boja koje
ce nam netko prezentirati, nego o da nam
prikae sve boje. Tako je papir na kojemu je prikazan
spektar boja (crvena, uta, zelena, plava i
daleko objektivniji uvid u svijet boja nego
listova na kojima su prikazane sve
varijacije samo plave boje (svijetlo plava, tamno plava
itd).
Isto tako, objektivan (istinit) pogled na svijet ne ovisi o
vijesti koje dopiru do mene- jer netko nam moe
pod nos servirati mnotvo istinitih, ali samo loih vijesti.
Na prvi pogled sve je istina, a ipak to nije vjerodostojna
slika stvarnosti, jer ima toliko toga dobroga to do mene
nije dolo.
U prolosti, kada ljudi nisu ovisili o medijima koji donose
mnotvo informacija, nego su sami jedni drugima
prenosili vijesti iz svoje pomalo uske sredine, zapravo su
imali objektivniju sliku svijeta nego mi danas, i to iz
razloga to je u vijestima koje su do njih dopirale
postojala ravnotea dobrih i loih vijesti. A danas je
nema. Danas je .dobra" vijest samo loa vijest jer se samo
takva vijest moe prodati.
U takvom, naizgled objektivnom svijetu (objektivnom
jer do nas dopire mnotvo informacija), imamo sve vie
nezadovoljstva, depresije, Razlog tome je,
izmedu ostalog, zasigurno i u tome to ljudi smatraju da
je svijet ono to televizija o njemu prenosi. Ali svijet nije
samoto.
Ne elim se ovdje zalagati za nekakav uplji optimizam
koji zatvara pred patnjom, pred tmurnim stranama
ivota. Ipak, neprihvatljivo je da je ivot samo ono to
prenosi informativni program naih televizija.
Koji su razlozi takve .novinarske politike", teko je
O toj bi temi trebalo zasebno progovoriti. No, ako i ne
znamo do kraja njihove razloge, gore nas jasno
da promislirno je li nam potrebno stalno skupljati
svakovrsne televizijske vijesti koje nam na leda stavljaju
toliko zla i boli koji se svakodnevno u svijetu
Treba li medijska slika svijeta biti i moja slika svijeta, ili
postoji da sam, u susretu sa grubim i lijepim
stranama ivota, stvaram jednu zdraviju sliku svijeta u
kojem ivimo. Svatko tko se na to odvai, tko pogled
odvrati od televizije i usmjeri ga na ivot svoje obitelji,
svojih prijatelja, svoga mjesta, brzo kako je
stvarni ivot daleko bogatiji i areniji od onog kojeg
televizija donosi u nae domove.
don Pave
m
.HKTU.HLNO
Sveta "latinska" misa i
sveta hostija
ZATO JE PAPA
ODOBRIO
SLAVITI TZV.
TRIDENTSKU
MISU?
Koliki je broj Hvarana koji se mise i liturgijskog
obreda na latinskom jeziku, takozvane Tridentske mise?
autora ovog teksta ne seu do daleke 1970. g.,
kada se forma i sadraj mise naglo i uvelike promijenio,
neto kasnije, u rane osamdesete kada je jednom
prilikom don Jozo kod benediktinki sluio obred
na latinskom jeziku. Ponavljamo, jednom jedinom
prilikom, barem to se jednoga ministranta!autora
teksta kojemu dugo vremena nije bilo jasno ta misa
"na nepoznatom jeziku", no danas kada zna razlog, i sa
teoloke strane, sve je puno jasnije i
jednostavnije.
Vana promjena u liturgiji crkve dogodila se
nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.). Sveta
misa ili Euharistija postala je jednostavnija, razwnljivija i
irem puku, mada je hrvatski narod
papinskom dozvolom bio jedinstven u svijetu jer otkako
je prihvatio prije 13. imao je pravo
na svome jeziku "glagoljati" misu. Ono to se, pak, od
latinske mise udaljilo, i to po naem sudu nedostaje
danas u velikoj mjeri u misi na hrvatskom jeziku, bilo
gestom bilo jest misterij, obred "nepoznatom
Bogu, nepoznatom liturgijom na nepoznatom jeziku"
koji se II takvim "nepoznatim" uvjetima misterija
sakramentalnosti jedino u ljudskoj dui kroz otajstva
mogao vjerniku otajivati. A dua je glas Boji u i
u njoj Gospodin progovara na jedinstven,
nikada do kraja poznat Liturgija je s Drugim
vatikanskim koncilom postala bjelodana. N o, da se
razumijemo, nije latinska misa zabranjena ili nkinuta
1970. g., a to je i sam papa Benedikt XVI. jednim motu
proprijem, objavljenim 2007. g., potvrdio.
Povratak korijenima
to je u pozadini tog Papinog da su se diljem
svijeta pojavile inicijative i pokreti koji su traili
slavljenje prema starom obredniku, njima je Benedikt
XVI. iziao ususret i Motu proprijem "Summorum
Pontificium" odobrio slaviti misu na kako se to
i pol. Dozvola slavljenja Euharistije
prema misalu pape Ivana XXIII. nastavak je poteza u
tom pravcu koje su bili dva njegova
prethodnika: papa Pavao VI. odobrio je engleskim
biskupima sluenje mise na engleskom, jer je engleskim
katolicima jezik bio simbol pravovjerja i vjernosti Rimu,
a Ivan Pavao II. je u dva navrata (1984. i 1988. g.)
dozvolio koritenje starog misala grupama vjernika koji
su to zatraili.
Benedikt XVI. je donoenjem Motu proprija stvorio
most s onima koji su zbog spomenute liturgijske reforme
Ger je nisu prihvatili) otpali od zajednitva Crkve, s tim
da je forma slavljenja "izvanredna forma", a ne
"redovita", kao to je to ova svakidanja misa u kojoj iz
tjedna u tjedan sudjelujemo. Papa je time samo nastavio
svoj dugogodinji rad po pitanju liturgije. U njegovim
razmiljanjima o liturgiji mogu se promiljanja o
potrebi kontinuiteta vjere i liturgije, sve od apostolskih
vremena. Svojim korijenima papa Ratzinger
je elio zaustaviti i neodgovorno poimanje
slobode u liturgijskim slavljima. Tako se suprotstavio
ideji da se misa svede na zabavu, poduku i banalizaciju i
da prevagnu i fraze koje se naizgled
dostupnijima i ugodnijima za vjernike. Sveta misa za
svakog vjernika treba predstavljati trenutak u kojem se
sa svojim Bogom i ponire u
predokus onoga zbog se utjelovio i pozvao nas na
nasljedovanje. I ono najvanije, to se odvija u Njegovoj
hramu Bojem u kojem ne bi imali pravo ni
progovoriti, a kamoli traiti da u potpunosti
razumijemo to se za oltarom, stolom
Gospodnjim.
U popratnom pismu biskupima, uz Motu proprijo
"Summorum Pontificium", Benedikt XVI. pie da su
mnogi "vjerni papi i biskupima, ipak eljeli ponovno
toliko im dragi oblik svete liturgije, ponajprije
zato to se na mnogim mjestima nije slavila misa u skladu
s propisima novoga misala". Upute u novom misalu
doivljavali su kao poziv na kreativnost koja je nemali
broj puta uzrokovala liturgije do granica
podnoljivoga u smislu da je liturgija postajala
puna za puk, u obliku improvizacija i
mijenjanja tekstova i reda mise. Bogosluje se kao
"show" koji se mora dopasti vjernicima i svaki put biti
Ovdje se ne treba otvarati pitanje o tome treba
li vie Euharistiju slaviti prema novom (aktualnom)
misalu Pavla VI., nego kako se slavi. Nadalje, kada se
govori o nepoznavanju latinskog jezika, valja
istaknuti da ta neprolazna vrijednost Crkve ovom
odlukom pape Benedikta XVI. postaje prigoda za
usavravanje i naobrazbu, a lako ga se moe pribliiti
vjernicima tiskanjem misnih obrazaca na "novom"
hrvatskom i "starom" latinskom jeziku. Uz to,
dostojanstvo liturgije s ovom "izvanrednom formom"
je jer i od trai razinu
znanja i koncentriranosti.
Papa u istome pismu biskupima svijeta,
pogled u prolost prema podjelama koje su razdirale
Kristovo Tijelo, pie da su ga one potakle sve kako
bi svima onima koji uistinu ele jedinstvo bilo
ostati u tome jedinstvu ili da ga ponovno
(biskup Lefebvre) Svakako treba upozoriti i
ponoviti da se tu ne radi o dvije verzije Rimskog misala ili
dva obreda, nego je o dva oblika uporabe jednoga i
istoga obreda. Isto tako stari Misal nikada nije bio
pravno zabranjen i u je uvijek ostao doputen. On
po sebi moe sakralnostIotajstvenost koja
brojne vjernike staroj uporabi.
v
eudo U Buenos Airesu
Koliko mi (ne) razumijemo to se za vrijeme
mise, pretvorbe i podizanja, pokuat vam pribliiti
kroz govor o euharistijskim u kojima nam
Gospodin da je u Euharistiji
prisutan on sam - uskrsli Gospodin. U Hrvatskoj je po
pretvorbi vina u ljudsku krv poznato svetite u Ludbregu
- tamo se dogodilo 1411. g., a posljednje koje je
Crkva priznala dogodilo se u kolovozu 1996. g. u
Buenos Airesu u Argentini. Pri kraju mise u crkvi u
Buenos Airesa don Alejandro Pezet je
bio upozoren od jedne vjernice na hostiju koju
je pronala u nije pojeo hostiju jer
je bila prljava, je spremio u posudu s vodom u
svetohranite. Nekoliko dana poslije, na veliko
namjesto hostije u je pronaao tkivo.
Obavijestio je kardinala Jorgea Bergoglija koji mu je
naloio da se profesionalne fotografije. Nekoliko
godina o su utjeli. Tkivo se vrijeme
i su poslali jedan 1999. g. na
istraivanje u New York, no nita nisu rekli
znanstvenicima o porijeklu tkiva. Jedan od
dr. Frederic Zugibe, glasoviti kardiolog i patolog,
ustvrdio je da je o ljudskom tijelu s vlastitim DNK,
te da je ispitani uzorak dio stijenke lijeve
komore, koja ispumpava krv po tijelu.
su ustvrdili da je bio pod upalom, o
je govorio veliki broj bijelih krvnih zrnaca, to ukazuje na
nevjerojatnu da je uzorak uzet sa ivog srca.
Naime, bijela krvna zrnca bi odumrla izvan ivog
organizma - ona su potrebna kako bi se odrao na
ivotu. tovie, bijela krvna zrnca prodrla su u tkivo, to
ukazuje na da je srce trpjelo, npr. kao da je tijelo
bilo izloeno tekom u predjelu prsnog koa,
to je isto kroz istraivanje.
Dvojica Australaca, glasoviti novinar Mike Wulesee i
pravnik Ron Tesoriero, koji su bili svjedoci tih
istraivanja i znali su otkud uzorak, bili su
nalazom dr. Zugibea. Na novinarovo pitanje
koliko bi dugo bijela zrnca izdrala na ivotu u ljudskom
tkivu koje je pohranjeno u a poslije u
destiliranoj vodi, kako je i znanstvenik je
odgovorio da bi odumrla u samo nekoliko minuta. Tek
tada izvijestili su dr. Zugibea o podrijedu tkiva, nato je
on rekao: "Na koji i zbog je hostija
mogla promijeniti svoje stanje i postati ivo tijelo i krv
za znanost ostati velika nerazjanjena tajna
koja u potpunosti nadilazi njezinu kompetenciju. "
U pridodati tek informaciju koju je
u Zagrebu na proslavi "Dana
ivota" brojnim redovnicima i redovnicama
sa1ezijanac don Damir kapelan
studenata. za vrijeme svog postdiplomskog
studija na kontinentu prije par
godina se procvatu misa na latinskom jeziku
irom tog kontinenta i velikom odazivu nliadih, starih i
svih ljudi ednih Boga jer, kako don Damir
danas tei za Bogom kroz svete sakramente koje nam
dobri Bog nudi obilato u liturgiji. Sve drugo se moe
dobiti i izvan Crkve. "
Ante Novak
MENADMENT I
DUHOVNOST -
IDE LI TO JEDNO
S DRUGIM?
Nije potrebno dokazivati da dananji svijet OVISI o
mnogostrukim medu ostalima i o
menadmentu. Menadmentom se prije svega
proces planiranja, organiziranja i upravljanja
sredstvima i zalihama, proces usmjeren na ostvarenje
nekoga zadanoga cilja. Koliko u oblikovanju
menaderske prakse mogu suvremeni filozofski
modeli miljenja, odnosno modeli uprave
zajednica, npr. isusovaca? Pojedina
zapaanja u smislu odgovora na postavljeno pitanje
imaju tek provokativno-inspirativnu namjeru.
Koncepti menadmenta, odnosno organizacije danas,
kao i moda, dolaze i prolaze. Ioni ive, jednako kao i
moda, od stalnog recikliranja prologa bez dubljih
rjeenja problema koje postavlja stalno svijet.
Razloga za to ima mnogo. U posljednje vrijeme vani
poticaji za menadment i nauku o organizaciji dolaze iz
sasvim drugih nego to je to teorija
gospodarstva. Veliki odjek u tome imaju neki filozofsko-
bioloko-psiholoki modeli, odnosno pravila
nekih crkvenih redova.
Korijeni menadmenta II
filozofiji
Zapaeni odjek u oblikovanja menadmenta danas ima
filozofija racionalizma K. R. Poppera. Popper
tvrdi da nitko ne posjeduje istinu pa zbog toga nitko ni ne
moe, eli li ispravno rjeenje i donijeti najbolju
odluku, biti najkompetentnija instanca. Svi smo
na komunikaciju u kojoj prvotno nije o
tome da se neto dokae kao ispravno, nego da se
preispita pod kojim bi uvjetima to moglo biti pogreno.
da nitko ne posjeduje istinu, treba trajno
s promjenama, odnosno nastojati da se do nje
preko malih koraka umreavanja. U tom smislu Popper
ukazuje na vezu kvalitete nekoga proizvoda,
kondicije onih koji ga produciraju te
m
.HKTU.HLNO
idejama u tvrtkama - filozofijom tvrtke. Sposobnost
se u okolnostima danas je zapravo
temeljni zahtjev uma. to se vie proiruju razlike u
drutvu i to vie raste pluralizam, to se vie
nunost novih povezivanja. U tom je smislu
"transverzaIni um" sposobnost osvjetljenja i pojanjenja,
refleksija i otvaranje. On se usmjeruje na odnose
argumentacija, na strukture odnoenja ili na analizu
dubljih i lateralnih veza. "TransverzaIni um" pred
ima iroke perspektive i povezuje preciznost logike s
fantazijom i snalaenja. Tako kao
razmiljanja "transverzalni um" tvrtkama nudi ansu da
prevladaju kompleksnost modernoga svijera
umjesto da je potisnu, da je koriste kao izvor
kreativnosti.
Dakle, sve ovo to je napisano o menadmentu, na
neki svoj u svojim pravilima imaju
zacrtano i mnogi crkveni redovi. Zato se i u suvremenoj
literaruri i teoriji menadmenta razmilja o pitanju mogu
li crkveni redovi biti uzor-modeli za
uspjeno poslovanje u 21. Naravno,
pravila nisu organizacijski naputci za tvrtke ili
menadere. No je da je zbog iskustva i ivotne
mudrosti njihova intencija za dananje menadere
inspirativna. je o promiljanju snaga iz kojih se
oblikuje ivot tako da pripadnici neke skupine
mogu uspjeno razvijati svoje ivotne potencijale,
sposobnosti i nadarenosti.
Isusovci - prvi menaderi
Sv. Iguacije iz Loyole, utemeljitelj isusovaca - posljednjeg
velikog crkvenog reda - bio je i duhovno-
pedagoki izuzetno nadaren Kao bivi
znao je sto strateko ali i
osobno traenje "magis" (vie). "Magis"
zapravo dinamiku duhovnosti.
je o radnom komparativu za svakoga
zajednice. Preko svojih iskusrava i
duhovnosti (prvotno preko "duhovnih vjebi"), Ignacije
od svojih redovnika prije svega trai
"magis" (vie): trajnu refleksiju i odvagivanje,
samosvjesnost, domiljatost, ljubav i heroizam.
Samosvjesnost eli da bi isusovci trebali biti ljudi koji
su svjesni svojih svojih vrijednosti, ali i svojih
slabosti. o kojoj je eli se da
trebaju biti kreativno vjerni, prilagodljivi izazovima
svijera koji je i sam u promjeni.
U Konstitncijama (pravilima reda) Ignacije
razlikuje nutarnje i vanjsko upravljanje i organiziranje. Iz
toga je vidljivo da isusovci nisu neki rupi poslunici.
u njihovom upravljanju je komunikacija,
savjetovanje za donoenje neke ispravne odluke. U
organizaciji svojega reda Iguacije uvijek poziva na to da
posvuda treba vladati atmosfera povjerenja, otvorenosti
i ljubavi. Jasni ciljevi, uravnoteenost u slobodnim
prostorima, spajanje dobrote i strogosti, akrualna
informiranost, pravodobno zajednice u
procese hrabrost za otvorenost
poglavara i podlonika, poglavar kao ideal- ostaju visoki
zahtjevi menadmenra prepoznatljivi u ignacijevskoj
duhovnosti.
Menadment uokviren u takvoj duhovnosti poruje: 1.
i obostrano umreenje; 2. autonomiju
pojedinih jedinica koje trebaju da su
inkorporirane u zajednitvo; 3. kao izvorite
samoobnove; 4. ideju cjeline koja vodi prilagodljivo
djelovanje svih dijelova koji sudjeluju u izgradnji te ideje
u cjelini; 5. prostor refleksije kojim se stvara
interna slika vanjskoga svijera da bi se u tom svijeru
energijama moglo ciljno djelovati; 6.
zahtjev da se u ostvarenju vlastitih ciljeva bude drugima
prikladni okoli.
Svi ovi spadaju u menadment kao umjetnost
poslovanja od kojega se i danas puno toga moe
Ljudi trebat nove
sposobnosti, ali nadasve spremnosti za produhovljeni
menadment.
Ivo Tudor

HERODOVA
(NE)PRILIKA
"Kralj djevojci: 'Zaiti od mene to
god i dat ti!' I zakle joj se: 'to
god zaite dat ti, pa bilo to i pola
mojeg kraljevstva. ' A ona pa svojoj
materi: 'to da zaitem?' A ona
Glavu Ivana Krstiteljaf'I odmah urno
kralju te zaite: ' da mi odmah
dade na pladnju glavu Ivana Krstitelja!'
Oalosti se Kralj ... " (Mk 6, 22b-26)
Te rasjekoe zrak i stadoe kao pred srce
kraljevo. amor koji se do u trenu nestane.
Kralju se da je i svjeda u dvorani manje te da se jo
vide jedino on, djevojka i pred njegovim grudima. I
vrijeme odjednom promijeni narav: vie nije bjealo,
stalo je. Svaki je trenutak kao oduvijek, i zauvijek.
On koji je uivao u tome to je prvi, to je kralj, to sve o
njemu ovisi, to je danas njegov rodendan i to su svi tu
na gozbi ba zbog njega, poeli odjednom da je zadnji, da
je nitko i nita, da je i da nita nema ... tada ne
bi morao odgovarati na ovakvu molbu.
Ipak, nekoliko sekundi bilo je dovoljno da se sabere i
shvati kako iz ovoga ne moe - on je kralj i odluka
je pred njim. Upravo je sakupio malo snage i hrabrosti da
pa to bude, kad odjednom opet odluta mislima, a
da to nije ni elio. Namjeravao je biti brz i jasan u svojoj
odluci, no odjednom mu se u srcu pojavilo nevjerojatno
pitanje koje dosad nije susreo, barem ne na ovako
to ako ... ?
to ako ga potedim? to ake ga ostavim na ivotu? to
ako;e to pravi put? to ako nema pravoga puta? A to ako
. lt L_ _X l
.ma. oafWpogn'''-''m .. .
lako je osjetio da je temperatura u dvorani mnogo via
negoli prije nekoliko trenutaka (dok je jo samodopadno
dijelio o polovici svoga kraljevstva), i da se
mnotvo kapljica s njegova sputati niz
hladne obraze, nije se imao snage oteti tom tako novom i
izazovnom pitanju, koje po prvi put a iza kojega
sluti neizmjerna prostranstva na dohvat ruke. to ako ... 1
Pitanje za pitanjem. je bio daleko u prolosti i
se prvih odluka koje je donosio, a koje su - iako je bio jo
vrlo mlad - o ivotima drugih ljudi.
Tako jasno, kao da je bilo pred mu bijahu
njegov otac i majka; se kako ih je, njihovu
povjerenju, lukavo slagao rekavi im kako nije imao nita
s nestankom triju ornamentnih vaza koje je otac donio sa
svog zadnjeg putovanja. S tugom u to se da
roditelji sumnjaju u njegovu iskrenost, krivnju je
prebacio na jednog od slugu kojega je navodno
oko tih vaza. Sluga je zavrio u tamnici, no to i nije
bilo toliko vano; glavno je da se nije doznalo kako ih je
on, se razbio, a zatim ih uredno pokupio i bacio
na najskrovitije mjesto za koje je znao - tako da ih nikada
ne
Odjednom mu se sve to posve nejasnim i upitnim, i
se pomalo tjeskobno nametalo pitanje: to ako je to
bio krivi postupak?
Pred su mu se nizale osobe, bliske i daleke, razni
odluke, pisma, koja je naredio.
ivot se u trenu tako vanim i velikim. je
kako mu je ivot prepun raznih lica, razgovora, proslava,
prijevara, lai. .. mu se kao da je nekoga i volio, no ne
zna vie ni sam. Ta sve je on to znao i prije, no ovaj su
put svi ti pred !arkim svjedom, dotad
nepoznatog pitanja: Sto ako? to ako je ovo bilo krivo, a
ono ispravno?
Cijelo mu se pretvorilo u jednu preciznu vagu
koja je svakom trenutku ivota pokuavala odrediti
teinu i vrijednost, sve nekom mjerom koja mu
dotad bijae posve nepoznata, a za koju je da je
pravedna. I to neto to nije uspijevao definirati
negoli kao pravednost i pravdu, postade mu
odjednom preteko. teina ivota nije bila
problem; neto je drugo pucati. Vaga koja je
mjerila sve njegove odluke i koja je ulazila duboko,
duboko u svaku njegovu skrivenu nakanu, skrivenu
misao i pogled, ona je bila na izmaku snaga. Ravnotee
nije bilo i prijetio je lom. Pokuavao se osloboditi te
nepoznate sile u sebi, tog prodornog oka koje je zorno
prodiralo kroz sve njegove maske i uloge. No nije
uspijevao. Pred svjedom njegova srca ivot se mjerio u
svim najmanjim pojedinostima kojih dotad nije
bio svjestan. Kamo god se pokuavao sakriti - bilo u svoja
najgora zlodjela, bilo u svoje najsvjedije trenutke -
svugdje je nalazio samog sebe. Svugdje je vaga mjerila
svoje, i oko je srca jasno sve ono to je do tog
trenutka jasnog svjeda bilo u mraku. I nedvojbeno je
kako je sve to upravo njegovo, i kako je bilo
uvijek tu u dubini njegova No, je i to da se
nutrina lomi i puca, jer je vaga koja je sve mjerila bila na
izmaku snaga.
Iz tih ga je misli probudila kaplja koja mu je sa
znojna pala na drhtavu ruku. Opet se nizati
imena uzvanika, prijatelja, neprijatelja ... Djevojke koja
stoji tu pred njim, brata mu Filipa, Herodijade, Ivana. To
posljednje ime silnim svjedom sijevnu svim drugim
imenima i ono mu se kao glavni i odgovorni krivac
svih ovih crnih lutanja po vlastitoj nutrini.
Pokuaj da se u mislima razljuti i iskali na Krstitelja nije
mu pomogao otkloniti bol koju je i to zbog vage
u njemu koja je pucala, pritisnuta silnim utegom
odluke pred kojom je stajao. Tada je, jednim
okom prema Ivanu, a drugim u svoju nutrinu shvatio
kako je upravo Ivan taj uteg koji, ovisno o
tome na koju stranu vage bude postavljen, moe sve opet
vratiti u sklad i ravnoteu.
U srcu je odluka odjednom postala posve bistra, posve
razlona i opravdana, tovie, jedina je
odjekivala nutrinom i samo da se otvore usta da bi
se prelila uzavrelom dvoranom koja je odisala
je posve jasno i odgovorno,
kralj u ekstazi otvori i ...
... prizor pred njim! Bio je preteak i da bi
takvom u lice mogao jasno svoju
odluku. Djevojka krvava pogleda i dalje se sablasno
smijeila, a sustolnici, uzvanici, sluge,
kraljevstvo, ... sve je visjelo o jednoj niti, o
jednom odgovoru, o jednom ivotu.
U zraku se mogao namirisati njegov kraljevski ponos koji
je pred stavljao maloprije dano
djevojci. Kroz glavu su mu prolazila govorkanja o njemu
kao straljivom kralju koji je pogazio zbog nekog
divljaka u devinu dlaku koji zavodi priprosti
puk. Tada shvati da o odgovoru ne ovisi samo stabilnost
vage u njegovoj nutrini, i njegov kraljevski ugled, i
ponos, i i... cijela jer poslije ove
odluke sve biti
Glas iz dubine njegova polagano je gubio svoju silnu
snagu. Jo je uvijek bio tu i pokazivao koji je pravi izbor,
no kao da je otiao u drugi plan. Vie se nije biralo
lai i istine, kraljevskog ponosa i
na jednoj strani te priznanje kako je Ivan imao pravo,
kako ivimo u grijesima i kako trebamo mijenjati vlastite
ivote.
E, to je - mu se - za jednog kralja zaista previe.
U srcu je jo ostao tuge koji se istine, no
valjda jedan kralj moe toliko pretrpjeti.
"Zbog zakletve i sustolnika ne htjede je
odbiti. Kralj odmah posla krvnika i naredi
da donese glavu Ivana Krstitelja"
(Mk 6, 26-27)
don Pave

R.RZ90VOR S POVODOM
Gost naeg lista - Milan Lako
"POKLANJAM
SEBE GRADU
CIJELI SVOJ
RADNI VIJEK"
Je li kultura u krizi u naem gradu?
po naem sugovorniku, u Hvaru
pojedinac moe mnogo toga lijepoga
za na grad i usprkos tekim
situacijama doprinijeti napretku.
Na gost, prof. Milan Lako, predsjednik
Hvarskog kazalita, nekadanji
organizator Hvarskih
ljetnih priredbi i jedan od najistaknutijih
kulturnih naeg grada, za
"Kruvenicu" govori o svome radu i
nastojanjima da Hvar ostane
kulturno mjesto, sa svojim vrijednostima,
spomenicima i ljudima.
KRUVENICA: Predstavu "Prikazanje ivota svetoga
Lovrinca kazalite izvelo je
jubilarni 200. put u Zagrebu 22. oujka ove godine, a
praizvedba je bila u srpnju davne 1970. godine. vi ste u
predstavi od Kakva su Vaa iskustva sa "sv.
Lovnncem
U
?
LAKO: su podaci u svezi sa "Svetim
Lovrincem "! Dvije stotine izvedbi tijekom 40 godina
trajanja prava su rijetkost i u svjetskome glumitu,
posebno amaterskome. U brvatskom glumitu "starije"
od naega "Lovrinca" tek su "Stilske vjebe" s
legendarnim Perom Svo moje mladenatvo i
sav dosadanji ivotni put popratilo je bavljenje
kazalitem. Hvarsko kazalite utemeljeno je
1969. g. (moje prve studentske godine) u Zagrebu, u
Klubu Hvarana u Gajevoj 25... Pokusi, dogovori,
kontakti sa sudionicima "Lovrinca" koji nisu bili s nama
u Zagrebu, ljeta 1970. i praizvedbe 23.
srpnja ... Bilo je to na 14. Festivalu kazalinih amatera
one drave. Izvedba na skalinama
samostana bila je uzbudljiva, Zavrijedili
smo tada Vjesnikovu nagradu za najbolju izvedbu na
Festivalu. I krenulo je: pokojni na redatelj Marin
osokoljen uspjehom "Lovrinca" na studij reije, a mi,
sudionici predstave, u viedesetljetnu
predstavljanja prikazanja. Valja spomenuti, da se ne
zaboravi: svi glumci-amateri, Hvarskog
kazalita, i Marina su u staro
kazalite desetak godina ranije pod vodstvom nastavnika
Tina Godine prolaze, ivotne i radne
se mijenjaju, ali - ivo kazalite u nama traje. Dakle, vie
od 5 O godina amaterizma, punih 40 s Hvarskim i
isto toliko u "Sv. Lovrincu" - uvijek na istom zadatku, u
ulozi Valerijana - svih dvije stotine izvedbi! Mijenjali su
se Lovrinci, cesari, kocani, ponajvie djeca (Felicisim i
Jupit, Konkordije i Inpolita), poslije 1971. iz
predstave su "izale" ene (Neva, Danka, Mara ... ) .
Podcrtavi s mukima i na enskim
ulogama "Lovrinac" je krenuo dalje. Stotinjak izvedbi
odigrano je u gradu i po otoku Hvaru, a vie od stotinu
na gostovanjima diljem Hrvatske i svijeta. I potrajat
"Lovrinac" jo dugo! I stariti, trajati u okviru Druine!
7
KRUVENICA: Hvarsko kazalite djeluje vie od
40 godina. Kakvi su Vam daljnji planovi? li
uskoro vidjeti koju novu predstavu?
LAKO: Planovi su realni, sukladni naim
Izvedbi tzv. "starih predstava" bit sve
vie, a novih predstava i praizvedbi sve manje. Na alost,
do zastoja je dolo nakon preranog gubitka redatelja
Marina Carica. Pokuavali smo i "upirali" i s novim
redatelji(ca)ma, i sami - ali, nije ilo. Predstave su
prolazile, ali nisu na tragu stare slave. i "mlade
snage" - Dramski studio mladih - su slavni!
rukom Dolores pobiru mnoge nagrade i
priznanja na amaterskim festivalima, kao i na susretima
profesionalno kazalita za mlade. Stara druina
(HPK) preivjet uz poneku praizvedbu (poput lanjske
posvete redatelju Matinu dramatizacije jedine
njegove knjiice "Otok"), uz odravanje dragocjenog
repertoara. Uz brojna manja gostovanja, zavretak
2010. g. obiljeit nai nastupi u Zagrebu na
Marinovim danima, povodom desete obljetnice smrti, te
veliko godinje gostovanje, ovom zgodom kod Hrvata
na Kosovu, u Makedoniji, moda i u Albaniji.
=
KRUVENICA: Vaa hvarsko kazalite,
vet se due vremena obnavlja, a za dvije godine
obiljeavamo njegovu 400-godinjicu. Na koji
se to proslaviti?
LAKO: Predugo se sam obnove, a kada
je krenula u vrijeme mojih
mandata) realizira se usporeno i ne
nazire joj se kraj. Ministarstvo kultrure RH sredstva
udjeljuje na kapaljku, a Grad Hvar nema dovoljno
vlastitog novca. Ipak, poslovi su znatno
uznapredovali. Konstruktivna i sanacija,
kao i izvedba novog krovita, su - to je
najvanije. Preciznije namjene pojedinih prostora tek
treba odrediti, posebno u Arsenalu, i ne prelomi li se taj
\?,oblem urno, bit to glavni razlog novome zastoju.
Zelim naglasiti: "okrugla" 400. obljetnica je preblizu!
Lijepo bi bilo sve imati pospremljeno do 2012. g., no
prava feta u dovrenome kazalitu se
N ovac nedostajati, rokovi se pomicati. Veliki i
skupi radovi tek su pred nama: unutarnje opremanje
svim potrebnim instalacijama (voda, struja,
klimatizacija, telefonija, svjedo, vatrodojava), a potom i
zavrno uredenje svih prostora iziskuje vrijeme i novac.
za poeljeti je urnu i valjanu dokumentaciju za nastavak
radova, a potom i obilje novca u nekoliko
godina. Recimo ovako: vie milijuna kuna godinje.
Planova o feti 400. godinjice ima mnogo, valja ipak
jo neko vrijeme i proslavu usuglasiti sa stanjem
objekta u cjelini, a posebno prostora kazalita u godini
slavlja.
KRUVENICA: Dugi niz godina organizirate Hvarske
ljetne priredbe, najbogatiju kulturnu ponudu grada
Hvara. to moemo ovog ljeta?
LAKO: Privodim kraju pripreme za svoje (i samo
svoje!) 36. po redu Hvarske ljetne priredbe; sveukupno
49. I kod priredbi, na pragu smo lijepog jubileja: godina
201l. donosi nam 50. izdanje! Poslije
ljetnih igara i Splitskoga ljeta, nae su priredbe
kulturna ljetna manifestacija na
hrvatskoj obali i otocima!
Ovogodinje priredbe jednom sam gotovo posloio,
a potom i - rasloio: program je "na
bistri se... Financijska situacija u Gradu ne
obilje tijekom 2010. g., sa strane su
neznatne, sponzorskih i donatorskih priloga nema,
njihovi novci ne stiu do "malenih" vrijednih
organizatora, koji svaku kunu u rukama i tede
ba u svemu ... Naravno, ne nautrb kvalitete priredbi! U
ostaje nam realnost malo kasnijeg (i
male utede). Ne se bogzna kakva predsezona.
Neka se zna, i ovogodinje priredbe potrajat dugo,
sve do listopada! Upamtit nastupe solista, u
pravilu utorkom - mladih i proslavljenih; nasluat
se virtuoznih majstora komornog muziciranja sredinom
tjedna, te prepustiti uicima oputenijih izvedbi koncem
svakog ljetnog tjedna (zborovi, klape, jazz i
I gradske i kulturne snage bit kao i uvijek,
zastupljene u ovogodinjem programu. Unaprijed
zahvaljujem svima koji mi biti pri ruci u ovoj tekoj
godini, posebno franjevcima koji nas (i mene posebno)
"trpe" 35 godina.
KRUVENlCA: Kakva je Vaa "dijagnoza" trenutnog
stanja kulture u gradu Hvaru? to je, po Vaem
miljenju, kulturni problem grada i kako ga
rijeiti? Imate li jo force za rjeavanje kulturnih
problema grada?
LAKO: Poslije ovoliko godina u kulturi grada Hvara,
se, imao bih pravo na "dijagnozu"!? No, teko je to.
Mijenjaju se vremena. Nekada je druenje u udruzi
(kazalitu, zboru, klapi, glazbi ... ) bilo radost
zadovoljstvo, potreba ... Druenje i rad s dragim ljudinu:
i prijateljima rezultiralo je lijepim programima,
nastupima, putovanjima. Danas je sve tee odrati
na okupu. Financijske nevolje,
nerazumijevanje, nedostatak prostora za rad su
problem. I tako, godine prolaze, a mi smo sve
siromaniji duhom, nekulturniji. .. I jo nismo
neko bolje vrime, mnogi od nas vie i ne vjeruju da je to
u naem gradu ... vremena kao da su sve tea.
No, valja vjerovati da je boljitak ipak
prvenstveno u kulturi Grada. J er, ima iznimaka
koje mogu doprinijeti ... elim vjerovati da
sam i ja jedan od njih! J o uvijek imam force i podmetnut
Iako, ezdeseta je tu, i mi se da ne stiem i
sve to sam zamiljao. Proivljavam i trajem
jedan skroman radni vijek u svome rodnom gradu,
mu oduvijek sebe kroz svoje slobodno i
radno vrijeme. Kao i na opet sam mali
kultnrnjak, u slubi i na Grada, pa i na usluzi svima.
Tako se polako zatvara moj ivotni krug (mali od kulture,
profesor, ravnatelj, pa opet "kulturnjak"
u slubi Grada), ispunjen bogatstvom druenja
prijateljstvima, malim ljudskim stvarima ... Uvijek bih
ponovio ovakav ivot: ispunjen onim to volim,
kultnran, nenamedjiv i tih ... Sretan sam to je tome tako
i nita mi ne fali. Volio sam sve to sam radio, volim i sad!
Urednitvo
w
Ususret Svjetskom
nogometnom prvenstvu
ZA BRAZIL
- DO SMRTI!
I dok nas jo uvijek ne zna za
koga navijati na
svjetskom prvenstvu - jer nai se nisu
kvalificirali - iz nae to
SPORT
biti problem. Njihovi "nai" su opet
tamo. U . ti, oni su jedina reprezentacija
koja nije propustila svjetsko
nnrenstv,oL a osvajala ga je pet
Naravno, 'H'lJ.IUY
Brazila.
dobacite
"Do
zalj ubij

SPORT
Barba Stipe Brazilac:
Njihov balun je medicina!
Prvo pitanje koje se nametnulo bilo je "Zato volite
brazilski nogomet?" "Ma ca me pito ote gluposti?" -
ljutito je odgovorio 71-godinji barba Stipe
da je to suvino pitanje. Zatim nam je
u jednome dahu pojasnio: "Njihov nogomet je mene
svetinja mi je, bez njega ne mogu ivit, to je
savrenstvo! To je jedini nogomet koji priznajen! Njihov
balun je medicina!" Barba Stipe Brazilac je u mladosti
igrao nogomet, i u svojoj generaciji bio je jedan od
najboljih golgetera. Uzor su mu, naravno, bili Brazilci:
"Cim je pocela televizija, onamo ezdesetih, poce son
pratit igre Brazila. Oduevi me ti balun, bi mi je
inspiracija, pogotovo u moli balun. Kod njih nimo grube
igre, grubega faula. Ma to je cudo, Pele je bi vanzemaljac!
Eto, bi je oti Talijonac Centile. Na Peleu je u jednu
utakmicu ucini sedamdeset faulih, iskido mu je majicu,
ubi ga je, a tad ni bilo kartunih. To je bi grubi nogomet, a
i danas se igro grubi nogomet. E, a ca ti misli - panjolci
su kopirali igru Brazila i radi tega su doli u varh
nogometa!"
v
Zie:
v
Zelimo estu zvjezdicu!
E, a tek kad Miko (rod. 1952.) govoriti
o Brazilu, ne moete ga "fermat": "Od djetinjstva,
od prvog televizijskog prijenosa 1966. g. svidjela
mi se igra Brazila. Lepravost, mata, tehnika! Ba te
godine nastradali su jer su ih protivnici nemilosrdno
tukli. Nisu ni proli svoju skupinu. A su
prvenstvo, u Meksiku 1970., osvojili. put! Te
godine sam gledao utakmicu Brazil - Italija kod susjeda i
svi su navijali za Italiju, osim mene i jednog gospodina,
tada 30-godinjaka. Nas dva smo slavili i fetali, a skoro
smo bili istjerani jer da smo Imam sve rekvizite:
dresove od onih bez zvjezdice pa do onih sa pet,
koulje, zastavu, al ... Prijatelji su mi donijeli dresove iz
Francuske, i Australije. Oboavam taj
igre, i uvijek vjerujem u lucidnost i ideju koja moe
rijeiti utakmicu. Kad su utakmice zbog razlike satova u
2 ili 3 ujutro, diem se i pratim. Jasno da sam bio gledati
Brazil kad je igrao u Splitu. To je bila feta! za mene je
najbolji svijeta Pele. Trener Dunga vodi
dananji Brazil i vjerujem da osvojiti i ovo svjetsko
prvenstvo i na dres priiti i estu zvjezdicu. "
Nije nam priznao za koga je navijao u utakmici Brazil -
Hrvatska. Njegovi znaju da ie Brazilac najvie
voli sam u miru gledati utakmice jer se lako iznervirao Ali
kad Brazilci daju gol, odmah se baca na pod. Za svako
svjetsko prvenstvo izvjesi brazilsku zastavu na prozor. Prije
nekoliko godina je susjed, tijekom popodneva dok je ie
spavao, uzeo zastavu s prozora i umjesto nje stavio
ogromnu zastavu Italije - njemu najomraenije
reprezentacije - i prizor fotoaparatom. ie je
otvorio prozor i nemilo se iznenadio. Kasnije mu je, nakon
kratkotrajnog prosvjeda, zastava a fotografija s
natpisom "ie casa, viva Italia" nasmijala sve koji su
za taj
m
SPORT
,
Roko:
Navijam za Brazil od
Dinko zvani Roko 1955.), kae da navija za
Brazil otkad zna za sebe, doslovno, od
"Brazilski nogomet je moje poimanje nogometa otkad
sam razmiljat i realno nogometne " I
sam je igrao nogomet, za NK "Mladost" iz i za
NK "Hvar". Nakon 25 godina, objesio je o
brokvu". "Moje poimanje nogometa i moja igra bilo je
ono to sam gledao i to sam elio prenijeti, prikazat
braziIsku kolu nogometa. " Kao i prethodna dvojica, i za
njega je Pele najbolji svijeta. No, kae i da svako
vrijeme nosi nove i nove zvijezde. Od ovog
svjetskog prvenstva naravno, da Brazil osvoji
prvo mjesto, jer za onog tko razumije sport, tako i jest.
Nika
Igrodu nojlipji balun!
Od "forskih Brazilcih" , Nika
1961.) jedini je koji je i bio u Brazilu (na
gostovanju sa Hvarskim kazalitem). Na nae
pitanje zato voli brazilski nogomet, odgovorio je vrlo
"Zato jer igrodu nojlipji balun!"
Prije nekoliko godina htio je promijeniti ime, tj. dodati
iza prezimena nadimak Brazilac.
mu je rekla da je to jer po hrvatskom zakonu
osoba moe imati najvie dva imena i dva prezimena.
Kako ima dugo ime - Nika Marijo
- elju nije uspio ostvariti. to ga nije
u tiskanju posjetnica sa eljenim imenom.
Eto, nadamo se da su vam naih Brazilaca
pomogla u odluci za koga navijati u J
Republici. Na kraju, nema druge nego poeljeti
pobijedi najbolji. A forski Brazilci Stipe, ie, Roko
Nika znaju tko je najbolji...

na Hvaru, moje rodno selo, ne nalazi

se na obali mora. Stoga smo ljeti, se
okupati, bili primorani nekoliko kilometara
do mora. Sputali bismo se strmim stazama i
istim tim putem bismo se u selo. Tek
kasnije su ceste zamijenile staze, a vonje su zamijenile
I koliko god nam je radi toga more postalo
blie toliko su nam ljudi postali dalji.
No djetinjstvu, dok smo se sputali na more, godila
nam je pjesma. Mnotvo koji su
odasvud bili su jasan dokaz prisutnosti ljeta,
oputenosti i guta koje domalo osjetiti. Koje
doivjeti kad se spustimo na more. Zato smo tada v?IJeh
Prepoznavali smo u njemu ritam i
Kada bismo trebali krenuti na put bili
smo izmoreni cjelodnevnim plivanjem, suncem i morem.
A nas je uspon do doma. Uspon koji je bio jo tei
radi monotonog Radi tog zvuka
koje nas je odasvud pritiskalo, smetalo i gujavilo. Srdili
se mnogi od nas tada na i njibovo ali
znali smo Pusti, nije kriv.
Nije kriv - odzvonilo bi u meni svaki put kad bib
bio iziritiran nekim ili I pitao bib se to sobom
vrh sante na koju sam se nasukao. to me zapravo
smeta? Zbog sam nesretan? I hoce li problem biti
rijeen ako eliminiram ono to je najblie ili ili
se moda trebam zamisliti i vidjeti to je to to me doista
da budem u potpunosti da
optimalno ostvarim svoju i da maksimalno
da svijet bude bolji?
I na crne svoju poruku.
Svoju pouku.
Nikola
Imo je pametne
irno je esno tilo
nikad lipjega mula
u naen mistu ni bilo
----s njin san pasovo
svoje inevoje
i pari mi se da me je on
moga kapit nojboje
nison ga u poju nikad
ni sape ni veziva
on bi era debonda
a ja bi lavuro i piva
kad bismo ili niz brig
som bi se fremo u hlod od borib
on je a jo bi
gleda put njezinih dvorib
a Dna bi izola na taracu i barzo
zamohala mi da je ne vidi mat
i bi san sigur da naa dica
jedon don mula uzjahat
i kuntenti bismo ili naprid
jo i moj dobri mul
doma bismo se s guton napili
Dn vode a jo vina fmul
zafoli bi Bogu i pomoli se
da nas cilega vika
zadovojan se more
volit betiju ko
i sutra opet isponova
u zoru bi ga osedlo
ga ispod vrota
i dvo kalobera mu do
imo je pametne
imo je csno tilo
nikad bojega mula
u naen mistu ni bilo
ni skonsovo ni repa
niti mi je kad uteka
da kojin more govorit
i on bi van sve ovako reka


PIT.RM SE, PIT.RM
OVI PUT SENE
PITONNEGO
KANTON!
L
ito, mozak kuho, a inspiracija
nikako da dojde. A tukalo bi nito napisat.
Da von pravo recen i imon par idejih, ali
son odluci da baren ovi broj bit mojega
grintonja. I tako pisat ni obo
Sridnjoj i obo Osnovnoj kuli, tradiciji
ni Orkotu ni vladama, krizama i
nepogodama. Odluci son napisat par
svitih, ejih, kako god to elite nazvat. elin von
da se ovo lito odmorite, ako morete, a ako ne da
se baren ne primorite. Nemojte se puno nervirat
okolo gostih, ne more svakega bit isto.
Koji put hi bit manje, koji put Ne
zaboravte da se i liti more hodit u crikvu, baren
od nedije. Cuvojte zdrovje. Ne izahodte puno po
suncu, pojte koji put plivot ili ucinit tamo
pridvecer, protijte koji god dobar libar. I ne
znon ca bi von jo reka. Nodon se da von ovo
lito bit mirno i ako lavurote sa gostima da
imat pune kamare i apartmane.
Milan
Sunce na nebu pece,
pasi su pobigli u hlod.
Levonda izimurod vunjo,
a grozdje zri.
Masline su narodile,
al kie j o ni.
Ko zno kad ce?
I ca ce od uja bit?
Stori covik iz poja
vas potan dohodi,
u nebo gledo
i moli:
o Ti, ki sve stvori
poji koju kap odozgori.
Da se zemja izmorena natopi
i covik pritrujen odmori.
M
NE ZABORAV CVIT
Poj obojd cili koj.
Sva njegova esna mista.
Sve njegove pitome vale
ola bila
i najeene punte
izlavurona poja
i rascvatene kole
corne buke
visoke stine
stranputice
i duboke jame
krie po vorhima
kapelice po putima
i sva njegova grebita
tote se pomol Bogu
za sve mortve
i svoj ivot.
Ne zaborav
cvit.

PJESME
ZA KOGA JE PROCVO
STORI OMENDUL
Poj se som uvir za lipega dneva
IzresIe kroz selo
kolon do crikve
kupine i drace
U k u u bez krova
ponistrih i vrotih
jo visi u ufitu kri
Dua je u crikvu zaklopljenu
Zvono je ogluilo
Selo je naputeno
za koga je procvo stori omendul
amenduli s njega nisu otreseni
Cempris je izresa visoko
navar kampanela
do vele gustirne pune vode
Niko ni edan, izgledo
Posmihije ti se sunce
i tepli, tepli ...
A okolo sela somo su poja
poje do poja
poje navar poja
sve do vorha
Loni in je buak izi ogonj
ejna su lavura
koju kapju pota
vonja dima po marendi
Zavic in:
Je ko osto u poje!
J ovjo se soma rebataica
Ka da se niko rugo
Je ko osto u poje
Je ko osto u poje
Osim Tebe jo
soma Due lutaju miston
Na grebitu je kamik prozan
bezimen i studen
s rascvatenim cviton
m10dega omendula
(Malo Grablje, 2004.)
Ivo tambuk


RJESME
JUR GORI
ko alem-kamen na nebeskim dvori
Tiina svuda; vjetar uti
tek dolom zvono je
Ah, spominjem se mile moje majke
iz djetinjstva mi kao slatke bajke.
Ba je sjala
kad blagoslov zadnji
ona meni dala.
I njeno modro suzilo je oko:
"Ti u svijet bijeli moj polazi soko
Ah, al znaj, kad zvoni
da tvoja majka gorke suze roni.
Ah, al znaj, kad zvoni
da tvoja majka za te Boga moli.
Naa vjerna teta Zorka tambuk poslala je pjesmu iz njezina djetinjstva. Nekada se pjevala za dan.
Neka to bude poticaj svima vama koji se pjesama i iz svog djetinjstva, ili nekih zanimljivih dogodovtina
koje ste doivjeli ili vam ih je netko da i one ostanu zapisane i barem ovdje u "Kruvenici".
Unaprijed zahvaljujemo!


PUTOPIS
putopis kroz
hrvatske vinograde
HRVATSKA
VINORODNA
KOLAJNA
Kao to bi bilo dosadno i
sluati uvijek iste pjesme, isto bi tako
bilo dosadno piti uvijek isto vino.
Hrvatska ima da obiluje
i jednog i drugog - vina i
pjesme, a vino i pjesma idu zajedno.
Robert Louis Stevenson je tvrdio da je
vino "buteljirana poezija". Ako krenemo
na put iz najjunijeg dijela Lijepe nae, iz
Konavala; prema sjeverozapadu od Istre i
dalje preko Zagorja, Moslavine, Pleivice,
Zlatne doline do Baranje i Iloka
raznolika dobra vina i usput
dobre i raznovrsne pjesme, na kraju
biti ispunjeni i a o vezi
i vina je i veliki
Leonardo da Vinci koji je isticao da u
krajevima u kojima se proizvode dobra
vina ive sretniji ljudi. U to se lako uvjeriti
ako, kao to rekosmo u krenemo
na put u krajeve u kojima se proizvode
dobra vina.
Imotski - Vrgorac
Nita nas ne moe zadrati da ne svratimo najprije u
vinograde Dalmatinske zagore, u imotski i
kraj, niti visoka brda koja se kao kameni bedemi uzdiu
ponad mora, jer kako odoljeti "mirisu rue" o kojemu
govori vinar Ante Grabovac kad kuamo samo gudjaj
kujundue. Premda visoka brda trsovima vinove loze u
Dalmatinskoj zagori pogled na modrinu mora,
morski vjetrovi i preko brda ipak donose mirisni dab
mora, koji kujundua, zagledana u nebesko plavetnilo
poudno udie i pohranjuje u svoj krvotok da bi nam ga
kad sazrije i "odsanja" svu ljepotu koju je primila od
zemlje, kamena, sunca i mirisnih krajolika, dareljivo
ponudila u vina. Ljubav bez koje nema ni dobrog
vinograda ni dobrog vina, se i u imenima
pojedine sorte loze i vina. U imotskom kraju tako za
kujunduu sa tovanjem kau daje "cesarica i svetica", a
imena "zlatarica" i medna" dovoljno govore o
intimnom odnosu i loze, odnosno i vina
u krajevima oko Imotskog i Vrgorca. Sve u svezi s vinom
zapravo o toplom i prijateljskom odnosu, to je
potvrdio i Moliere koji je rekao da "knjiga, prijatelj i
boca vina ispunjavaju
Peljeac
Velika je odgovornost koji In1JenJatl
prirodni krajobraz koji je Bog stvorio. Toga je bio
svjestan vinar Ivan na Peljecu, kada je u kraju
u kojemu nikada nije bilo vinograda, posaditi
vinovu lozu. I dogodilo se Ne samo da nije naruio
ljepotu i sklad prirodnog okolia; ga je i uljepao i
oplemenio da zacijelo i Stvoritelj odozgo s uitkom gleda
na terasaste vinograde na Peljecu. Terase, koje su
vrijedni vinogradari podigli u ovom kraju
suhozide, djeluju kao tople kolijevke za vinove loze.
za svoje dijete gradi kolijevku s obiljem ljubavi i
dijete koje raste i sanja u toj kolijevci svim svojim
ljubav onoga koji je kolijevku gradio. Isti je odnos
loze i vinogradata koji je svaki kamen u
suhozidu mislio na loze koje poloiti u zemlju,
suhozidom, u kojoj rasti kao u toploj
kolijevci. Loza ljubav, jer kad pije
ako se prepusti okusu i mirisu koji ga preplavljuje, osjetit
blaenstvo poput djeteta kad ga majka grli i tepa mu.
u u rukama koji pije postaje kao
drago dijete kojemu nakon prvog gutljaja
tepati, a nakon vie gutljaja rado i zapjevati.
Sveta Nedjelja - Ivan Dolac
Ako na junoj strani otoka Hvara u predjelima oko Svete
Nedjelje i Ivan Dolca krenemo kroz vinograde od mora
prema vrhuncima brda, koji dodiruju nebo, dobro
se Ako igdje hrvatska .teak" odgovara
koji radi u vinogradu, to je zacijelo ovdje,
osobito u Svetoj Nedjelji. Teko je praznih ruku penjati se
strmim vinogradom koji pri vrhu dodiruje otre i strme
stijene, a kako li je tek teko s motikom u ruci
penjati se Oni koji prvi put u pohode
ovim vinogradima mogu samo se Kako je to
vinogradi, koji prostrti od
mora do brda u kad loze zazelene, djeluju poput
zelenih sagova iz bajke, ipak su stvarnost i na njima se za
dana izleava sunce, a zvijezde. Premda
ovi vinogradi izgledaju kao prostori iz snova, njih su
trudom i uljevima stvorili teaci ovoga kraja. I kao to
pjesnik staroga Rima da je svojim pjesmama sebi
podigao spomenik trajniji od mjedi, tako su i teaci Svete
Nedjelje i Ivan Dolca svojim vinogradima sebi podigli
spomenik, koji je vrjedniji i ljepi od svih kamenih i
spomenika, jer ivi II trsovima loza,
neprekidno se i svake godine donosi datove -
izvrsna vina. Kad je pak o vezi pjesme i vina, sjetimo
se hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je volio
daje vinogradatstvo poezija poljoprivrede. Vinogradi
Svete Nedjelje svojom jednostavno nas
na ljepotu, koju najradije
izraava dobrom pjesmom j prirodno je,
vinograde oko Svete Nedjelje, sjetiti se Salomonove
.Pjesme nad pjesmama", najljepe ljubavne pjesme ikada
napisane, u kojoj se na vie mjesta spominje vinograd i
vino. Kada u .Pjesmi nad pjesmama" eli
otkriti tajnu na kojemu mjestu mu .dati
svoju ljubav", govori mu: ,Jutrom u vinograde/
da vidimo pupa li loza,! li se Tamo ti
dati ljubav svoju", a joj uzvratiti: .Usta su
tvoja kao najbolje vino". Da li ili ne, ali u
svakom znakovito je da se vinar i vinogradar, koji
je na najbolji nastavio i oplemenio tradiciju teaka
ovoga kraja, zove Zlatan. Naime, vino s ovoga
vrijedno je kao zlato, posebice plavac, koji je uistinu
postao .zlatan", jer je na mnogim natjecanjima
osvojio mnoga "zlata".
U drutvu s dobrim ljudima i prijateljima irna li
radosti nego ispijati plavac iz ovih vinograda i ne znati da
li je to stvarnost ili san, da li smo na nebu ili na zemlji. za
takav znao je i indijski pjesnik Tagore koji je
tvrdio da vino otvara vidike i prostranstva, a s
hvarskih vinorodnih obronaka oko Svete Nedjelje
prema morskoj i nebeskom plavetnilu, vidici i
prostranstva su nistinu beskrajni, preplavljeni zanosnom
modrinom. Stoga je i prirodno da se najbolje vino iz
ovoga kraja zove .plavac", kojemu se uz bogatu aromu i
snaan ukus u boji prelijevaju modri refleksi. Zaljubljen
u modrinu mora, vina i neba, vinar Zlatan iz
Svete Nedjelje rado vas pozvati u svoj podrum ispod
mora na plavca da uz uitak dobre kapljice uivate i
II modrini mora.
v
Sibenik - Primoten - Benkovac
Veliko je isplesti od koju
zovemo pjesmom, je isplesti od
tankih niti bijeloga konca, dok je prava
umjetnost izraditi od otrog i tvrdog kamenja i
zemlje kao to su to uradili vrijedni vinogradari
primotenskog kraja u okolici ibenika i Benkovca, koji
su zemlju suhozidirna, podigli za svoje
vinove loze, koje gledane iz zraka djeluju kao prave
kamene Tajna njihove ljepote j sklada krije se u
ljubavi kojom su vinogradari podizali suhozide da bi za
trsove loza sagradili tople domove. Premda su loze
suhozida, one se ne
zatvorene, i sigurne. K njima umjesto otrih
i jakih vjetrova kamenoj suhozida stie
lahor i povjetarac, jer loza voli blagost i njenost. I dok je
u ovim kamenim loza od vjetra,
potpuno je otvorena i izloena suncu kao najdraem
gostu, i nebeskom plavetnilu. Stoga iskusan i
dobar znalac u najboljem vinu iz ovoga kraja, u
osjetiti ne samo blagodati i darove sunca, kamena i
zemlje, nego vidjeti i boju neba. ove
vinograde vidimo samo ljepotu, blagost i sklad, nita ne
otkriva tegobu, trud i uljeve, koji su kao utisnuti u
svaki kamen vinogradskih suhozida. loza i
njezini plodovi i te kako uljeve svojih
gospodara, koji i nisu pravi gospodari sluge, ali sluge
s ljubavlju i zato im stostruko obiljem ukusa,
boje i arome u vinu, koje je najbolji lijek za umor i uljeve
vrijednih vinogradara, kao i svih ljudi dobre volje. Da je
vino ustvari lijek, potvrdio je prije vie od dvije
godina mudri Plutarh koji je rekao da je svim
lijekovima najukusnije vino. I u ovom su kraju vinogradi
izmijenili sliku krajolika, ali nisu naruili njihovu ljepotu,
su je ukrasili i oplemenili.
Krk- Vrbnik
Ako ita stvoreno od ljudskih ruku, a to veseli srce
ide zajedno, to je kruh i vino u to se moemo
uvjeriti Bibliju, u kojoj se o kruhu i vinu govori
mnogo, ali uvijek samo dobro. Najednom mjestu
biblijska mudrost da kruh simbolizira rad, a
vino radost. To ne da i vino ne zahtijeva i
trud i znoj. Naprotiv, uz vinograd i vino idu i brige i
uljevi, ali sve muke i napori vezani uz sadnju vinograda
te proizvodnju i vina protkani su ljubavlju i
slatkim brigama, to na kraju donosi radost i to ne samo
vinogradaru i vinaru, nego i svima koji uivati plodove
njihova rada. U kraju na otoku Krku, u
kojemu danas caruje lahtina, dogodio se preokret u
ivotu itelja ovoga kraja kada su ljudi spoznali biblijsku
mudrost i rad oko ita zamijenili oko vina.
Naime, na zemlji koja je bila itnica su
podizati vinograde, odnosno umjesto proizvodnje ita
preli su na proizvodnju vina. I nisu se pokajali. Danas
proizvodnjom izvrsne lahtine ne samo da sebe
i svoje obitelji nego i sve one koji s piju njihovo
utozelenkasto vino. U Galilejevu tvrdnju da se u vinu
moe vidjeti svjetlost nistinu se moemo uvjeriti kada u
lahtinu i ugledamo blago svjetlucanje,
koje se iz utozelenog prelijeva u slamantouto, to nije
nita drugo nego skrivena svjetlost sunca u mirisnim i
ukusnim kapima vina. I kada s gutljajem lahtine
ispijemo i svjetlost pohranjenu u njezinim kapima, osjetit
kako nam u prostorima nae svijesti i nae due
svjetlost raspruje i najsituije sjene nae tuge
biblijsku mudrost da je vino radost.
Istra - Agrolaguna
Otkad su doli u dananju postojbinu Hrvati su kroz
podizali vinograde i sadili vinovu lozu i to od
svog najjunijeg dijela preko otoka i obalnih do
Istre, te sjeverozapadnih i sjevernih krajeva do
kraja, odnosno do Iloka. Vinogradi na svoj poput
lanca povezuju Hrvatsku, koju zbog toga moemo
gledati kao jedan, jedinstveni, ali izuzetno raznoliki
vinograd. Uistinu je zanimljivo da Hrvatska, teritorijalno
ustvari mala zemlja, ima kao rijetke zemlje u svijetu, svih
pet vinogradarskih zona. Negdje na sredini toga
raznolikog vinogradarskog lanca, ili ogrlice dogodilo se
malo prirodno Naime, na toj .vinskoj kolajni", na
kojoj se prelijevaju raznolike boje vina: zlatnouta,
rubinskocrvena, zelenkastouta, svijetlozelenkastouta,
svijetlosiva, modrocrvena,
tamnocrvena s modrim refleksima, naao se ili
ne ba u sredini jedan od najljepih ukrasa - poluotok
Istra i to u obliku grozda. Sam oblik grozda na
vinograde, koji vrijednim istarskim vinogradarima
darivaju izvrsno vino malvaziju zlatnoute boje, dakle
boje dukata i nije li zapravo prirodno da na
vinogradarskoj ogrlici negdje u sredini blista dragocjeni
utozeleni dukat? Sam pogled na Istru veseli srce
a tek etnja kroz njezine vinograde podno
Motovuna ili u okolici Buja, pohod u njezine prekrasne
vinske podrume vezat neraskidivom vezom,
jer dolazak u istarske vinorodne krajolike u njima i
ostati. da pruaju sve to moe poeljeti i
ispuniti ga Ako i ne ostane II Istri, njezini
prekrasni vinogradi kao i radost koju je doivio
kuaj zlarnoutu malvaziju ili rubinskocrveni teran,
ostat mu kao najdraa uspomena u srcu. Tu
neraskidivu vezu i ljubav prema istarskoj, vinorodnoj
zemlji najbolje je izrazio istarski vinar koji je rekao da ga
veseli to zna da njegovo vino u koja dolazi
nekoga a ima li ita ljepe nego drugoga?
Slavonija
Brda koja se iz ravnice uzdiu k nebeskom plavetnilu s
obroncima blago nagnutim i okrenutim jugu, izloenim
svjetlosti sunca, nisu uzdignuta usred slavonske
ravnice. Davno je mudri Platon rekao da bogovi ljudima
nisu dali stvar bolju i vrjedniju od vina. Ako su
obdarili dobrim i vrijednim darom kao to je vino,
prirodno je da su i stvorili uvjete u kojima na
najbolji do dobrog vina. Ti su uvjeti kao od
Boga stvoreni upravo u Slavoniji, jer brdoviti krajevi
usred ravnice nisu nita drugo nego darovani krajolici
koje vrijedni ljudi oplemeniti trsovima vinove loze,
to su itelji ovih krajeva i prije osam I
kao to planine Krndija, Papuk i Poeka gora nisu
uzdignute usred slavonske ravnice, ni redovnici
nisu najzasluniji za proizvodnje vina u
ovim krajevima. Godine 1232. cisterciti u
kraju podiu vinograde, grade podrume i proizvode
vrhunsko vino. Plodna slavonska ravnica i plodni
breuljkasti obronci savreni su i skladan spoj za
proizvodnju kruha i vina, a bez kruha i vina nezamisliv je
i najvaniji vjerski obred misno slavlje. Stoga redovnik
iz duhovito istaknuti vezu teologije i
enologije i zahvaliti Gospodinu to je bio milostiv
udijelivi takav dar kao to je vino. Ono to su
redovnici u Slavoniji prije osam stotina godina
u proizvodnju vina i duhovnu dimenziju
se jo i danas II ovim krajevima i upravo redovnicima
moemo zahvaliti potvrdu istine koju je svojedobno
izrekao Alexandre Dumas da je vino intelektualni dio
obroka i zato, kao to kae Poupon, vino treba ugraditi u
obrok kao dijamant u prsten. U vinskom .slavonskom
prstenu" dijamanti su zacijelo graevina, burgundac i
frankovka. Kad smo u Slavoniji, bogatoj vrhunskim
vinima, sposobnim vinogradarima i vinarima, ne
moemo ne spomenuti barem dva imena: iz prolog
vremena obitelj a iz naeg vremena Ivana
Enjingija, za kojega moemo da je u svojim
vinogradima i svojem podrumu skroman i ponizni sluga,
ali s kraljevskim dostojanstvom. Kad govori o svom
vinorodnom govori s potovanjem i s ljubavlju
da bez ljubavi prema zemlji i lozi, ni zemlja ni
loza ne moe dati dobre plodove. Njegova vrhunska vina
su plodovi njegova sluenja zemlji i lozi, ali sluenja s
ljubavlju.
Baranja - Ilok
u Baranji i Iloku zavrava na hod kroz hrvatske
vinograde, koji smo na jugu te krenuli prema
zapadu, sjeverozapadu i preko sjevernih krajeva doli do
kraja na istoku u vinograde i podrume. Premda je
zemljovidni oblik Hrvatske za nekoga neprirodan,
hrvatski vinogradi dokazuju suprorno. Naime, upravo
zbog svoga geografskog poloaja i oblika Hrvatska ima
svih pet vinogradarskih zona, koje se skladno
prelijevaju jedna u drugu vinogradarsku
ogrlicu na kojoj vrhunska vina blistaju kao mirisni i
raznobojni dijamanti. I upravo u ovom kraju na krajnjem
istoku Hrvatske vino se najdublje pod zemljom,
pernaestak metara, u toplom srcu zemlje. Zato nakon
ivota na zemlji, izloeno svjetlosti sunca, milovanju
vjetra, mirisima i ljepoti krajolika, slatki sok
koji uskoro postati vino, voli mir i tamne prostore
podruma duboko pod zemljom? Zato eli, u
kao u toploj kolijevci, dosanjati svoj vinski san? To
moemo prispodobiti s koji ugledavi lijepu
djevojku, zaljubi se na prvi pogled, ali da nije pravi
trenutak da joj otkrije svoju ljubav i zato pohrani njezin
lik u svoje srce u kojemu se njezina dua sljubljuje s
njegovom duom. Kad vrijeme i
osjeti da je doao pravi trenutak, da je sazrelo vrijeme da
se priblii djevojci, da osjeti njezin miris, da je dodirne,
on joj prilazi da joj otkrije tajnu svoga srca. Na
vinar pohranjuje mot u i ostavlja ga
da "zrije" II miru i tiini podruma, da se darovi prirode,
sunca i zemlje, vjetra i vode, ljudskih ruku i srca usklade,
oplemene, da vino postigne osobnost, i
prepoznatljivu. Kada vinar osjeti da se to dogodilo, s
ljubavlju i strahopotovanjem prilazi i se
sebi i prijateljima te kuati vino, s kojim je
zajedno ivio, sanjao, strepio i razgovarao. I kad
osjeti ono to narodna mudrost iskazuje izrekom
.U koga u toga i i razgovor u kojemu
uz vina otvara svoje srce, o
francuska narodna poslovica kae da se u vodi moe
vidjeti lice a u vinu njegovo srce.
Prije nego zavrimo na hod kroz hrvatske vinograde,
treba jo da se od davnine kroz jo od
i rimskih vremena, u naim krajevima s vinom
irila i civilizacija, o je i Ernest
Hemingway rekavi da je vino jedna od najciviliziranijih
stvari koje postoje. treba spomenuti i vezu
zdravlja i vina, to je u starom Rimu isticao Marko
Aurelije da vino produljuje ivot i zatvara rane
na tijelu i srcu, to su i nai predci brzo spoznali i zato
nae tradicionalno nazdravljanje vinom glasi ..
U d l
, l"
" Z rav Je.
to sada na kraju, kad smo vinu otvorili
svoja srca, nego nazdraviti prijateljima i svim ljudima
dobre volje graevine iz kasne berbe, u kojoj se
aromatski sklop dunje, sijena i meda ili
traminca s mirisom marelice i meda te diviti se i
otkud u vinu ovi aromatski sklopovi. No tajna je
jednostavna i krije se u neraskidivoj vezi i ljubavi loze i
Loza, naime, ima duu zaljubljenu u u
kojemu raste te upija sve lijepo i plemenito iz toga
to u mirisu i okusu vina kao dar u
znak zahvalnosti za njegovu skrb i sluenje s ljubavlju.
Naa zdravica, naravno, ne moe glasiti nego "U
zdravlje!". S takvom zdravicom sloio bi se i Louis
Pasteur koji je isticao da je vino najzdravije to nisu
spoznali samo Hrvati nego i mnogi drugi narodi, tako da
i Nijemci vinom ele "Gesundheid",
Francuzi "Sante", Portugalci .Saude", panjolci "Salud",
Rusi "Na zdarovje" itd. to sve zapravo "U
zdravlje". Dakle "U zdravlje i ivjeli", jer kako davno
Petronije "In vino vita" - U vinu je ivot.
Tin


LJUBIMICA
OBITELJSKIH
VRTOVA
(Cynaria scolymus L) je biljka
koja raste diljem mnogih krajeva Europe,
posebno Italije, panjolske, Francuske i uz
Tihog oceana. iz Sredozemlja, s otoka
Egejskog mora, Cipra, iz sjeverne Afrike, sve do Etiopije.
Od davnina je bila iznimno cijenjena hrana. je
jo na slikama starih u grobnicama njihovih
faraona. Prvi detaljan opis ove biljke od
Aristotelova Theophrastusa s Lesbosa 3 71. g. pr.
Kr. Spominje je i Galen, Collumela joj daje ime Cynaria,
vjerojatno zbog pepeljaste boje (cinis, lat. pepeo).
Krajem 18. st. pro!irila se u sjevernoj Americi, uz
atlansku obalu New Yorka, sve do Floride. Uzgajala se
zbog cvata glavice, dok su cvjetovi jo u zametku. Prema
PretPostavkama, otamo je prenesena u Rim, a
odatle i dalje, pa tako i na na Jadran. Prvi zapisi o
postojanju kod nas spominju se jo za vrijeme
starih Grka, koji su osnivali svoje kolonije i proirili
te je tako najprije bila na otoku
Bilevu, zatim Visu i Hvaru.
Protiv kolesterola
je jedna od najstarijih namlrmca poznata
ljudima. Zelena trnica u Francuskoj je nezamisliva bez
a u Italiji raste u maslinicima kao dodatna
kultura. Ima isto tako i zelene cvjetne glavice,
sa cvjetitem, bodljikavih vrhova. Najbogatiji i
najukusniji dio ove biljke su mesnata cvjetita.
Zanimljiva je povijesna vezana uz iz
16. st, gdje je tada bila namijenjena za konzumaciju
mukarcima, a enama je bila zabranjena jer se
smatralo da je afrodizijak.
Kao koristi se mladi cvat, odnosno cvjetna loa,
koju obavijaju ljuskasti pricvjetni listovi. U svjeem
stanju koristi se samo cvjetna loa, narezana na tanke
listove i preljevima. Najvie se
priprema kuhana u vodi ili na pari. Kuhana na pari zadri
vie aromatskih i gorkih tvari. U dalmatinskoj kuhinji
najpopularnija je punjena poprenim krunim
mrvicama, i perinom s mladim bobom i
grakom. Ljuskasti pricvjetni listovi pri osnovi su
zadebljani i obavijeni mesnatim tkivom. Pri blagovanju
otkidaju se prstima, a dio odvaja se zubima.
Sadri u sebi vitamin C, vitamin K, eljeza 0,61 mg,
fosfora 73 mg, kalija 276 mg, magnezij i mangan. Sadri i
beta-karoten, riboflavin. Sadri gorku tvar cinarin te
kiseline, poput limunske, luteolinske,
kofeinske i dr.
Iako nisu vrlo bogati izvor raznih vitamina i minerala,
izvrsnim sastojcima listovi i korijen
imaju ljekovito djelovanje.
U tradicionalnoj medicini se koristila za
poticanje apetita, za loe probave,
upala jetre i bubrega, za mjehura,
slezene i dijabetesa. od tek,
stimulira mokrenje, odstranjuje iz krvi
kiselinu. Pomae u oboljele slezene, pijeska u
bubrezima, reume.
Neki znanstveni radovi iz sa
Tubingen i Hamburg, istraivali su i potvrdili pozitivno
djelovanje na rad jetre i protok
Znanstvenici su dokazali da ekstrakt moe
sniziti razinu LDL-a (loeg kolesterola) i za 22%. Naime,
jetra pomae u izgradnji kolesterola iz hrane.
pomae kod gafavice, nadutosti, bolova u
trbuhu, pomae kod i Mobilizira
energetske rezerve, stimulira regeneraciju (obnavljanje)
jetrenih stanica. Djeluje i kao diuretik, pa na taj
moe i kod migrene, koju uzrokuju toksini u
krvi, te poboljati stanje koe.
Sjeme sadri 40 - 45% ulja. Cijela biljka se
koristi kao ukras u vrtu, a cvjetovi se sue za trajne
cvjetne aranmane. Ekstrakt od koristi se
za alkoholne i bezalkoholne napitke, farmaceutske
proizvode, kreme za kou, dodatke za kekse i
bojila za tkaniue.
Potrebna voda i zaklon
u svijetu se proizvodi na 144.000 ha, i
prinos je oko 8,6 tiha. Od tog, dio je u Europi:
85.000 ha, i to u Italiji 48.000 ha, u Spanjolskoj 20.000
ha, Francuskoj 14.000 ha i 3.000 ha u Portugalu,
Cipru i Izraelu.
Kod uas je zastupljena u obiteljskim vrtovima
od Istre do june Dalmacije.
se moe da se moe uzgajati u
gdje srednje zimske temperature nisu nie od
4 - 5 o C. Najbolje uspijeva u bez
kolebanja temperatura, u vrijeme zametanja
cvatova. Dobro podnosi umjerene vjetrove, posolicu i
malo zaslanjena tla. U nas se mogu uzgajati u
priobalnim na zaklonjenim poloajima od
bure i juga. za sigurniju proizvodnju za trite i preradu
potrebno je navodnjavanje.
Prirodni bioloki ciklus u jesen, s prvim
obilnijim kiama, a zavrava krajem ili
ljeta, s prvim danima i suom. Nakon
toga biljke ulaze u fazu mirovanja.
U glavnim proizvodnim u Europi se
preteno uzgaja kao trogodinja do petogodinja
kultura, a razmnaa se zelenim reznicama, reznicama
podanka sa pupom. Pojavom novih
kultivara, koji se mogu uzgajati iz sjemena, u Kaliforniji i
Izraelu proizvodi se jednogodinji uzgoj iz sjemena.
Voli duboka tla za kvalitetnu proizvodnju, a
razmak sadnje je 1,2 m x 1,2 m, to bi 7000 -
8000 biljaka po hekraru. Za proizvodnju u
mediteranskom potrebno je navodnjavanje.
Nedovoljno opskrbljena vodom, biljka moe doivjeti
stres, posebno u vrijeme formiranja glavica, pa one onda
ostaju sitne i slabije kvalitete.
I kao i druge kulture napada vie bolesti i
tetnika. Od bolesti najvanija je .. peronospora" (Bremia
lactucae), posebni biotip koji napada samo
Zaraeni dijelovi imaju laganu bijelu prevlaku i ubrzo
propadaju, a na njih se naseli siva plijesan (Botrytis sp.).
Ljeti se nekad javlja i pepelnica. Suzbijaju se
fungicidima. i razni
tetnici. Podzemne organe napadaju rovci ili
a nadzemne dijelove lisne ui i griuje. U vlanim
godinama puevi mogu nanijeti velike tete.
Od juhe do pizze
se bere dok su cvatovi jo zatvoreni, a cvjetovi
na cvjetnoj loi nisu dulji od 7 cm. Beru se noem
ili karama. Stapka ne smije biti dua od 10 cm, a glavice
namijenjene za preradu beru se bez stapke. U Italiji u
nekim posebno na Siciliji, je
berba cijele stabljike i Dri se da se tim
berbe pospjeuje razvoj i cvatova, a u prijevozu
se bolje Stabljike se mogu staviti u vodu i na taj
se glavice mogu due
U Italiji se navodnjavanjem prekida faza mirovanja, pa se
rani kultivari beru u studenom. kultivari
su violetto di Provenza, catanese, izraelska sorta
taipot, kalifornijska imperial star, zatim romanesko i
nae: vika i hvarska. vika i
Catanese postiu broj glavica po biljci (11).
se mogu pripremati na a
se pripremaju: rioto sa kuhane s umakom
ili sa grakom i bobom, gratinirane pageti sa
i dr. Kao toplo predjelo, se mogu
pripremiti s jajima, kao dio nadjeva za pizzu, zajedno sa
kozjim sirom i za lazanje s gljivama, za
musaku s krumpirom. Moe se napraviti i krem
juha. S obzirom da gube vlagu, treba ih pripremiti
odmah ili najdulje 2-3 dana nakon kupnje ili branja.
Ukoliko ih ne pripremite odmah, poprskajte ih s malo
vode i stavite u kako bi odrale
potrebnu vlanost. Mogu se i zamrznuti. Treba ih oprati,
odrezati otre vrhove i blanirati ih u vodi 3-5
minuta, one i do 10 minuta. U vodu dodati malo
limunova soka. Nakon toga treba ih ocijediti, dobro
ohladiti, staviti u i u
Stanislav tambuk, dipl. ing. agro
M
spiz.H
ROBA OD
TAJUNA
Sve irno svoj tajun kad je nojboje, u nika doba ni
otako dobro kako u druga, a u nika je boje to nanka ne
dotukat - jerbo ni za nita! Iotega bi se vajalo darat,
ripetat pamet iznonje storih, ea su ga naslidili od jo
starijih. Iz onega vrimena kad jo nismo bili uvireni da
nauk more odgovorit na svako pitonje ea non pade na
pamet. (Bidni mi, pri oli posli, siguro se diluat!)
Ma, nemojmo u iroko, darimo se mi spize, manje je
perikuloo! Fregulu stariji se jo spominjedu kad jo ni
bilo ni friiderih po a ono nito
reoplanih se duperalo za nosit jude okolo po svitu, a
ne trinje iz Argentine u Kanadu, oli iz
Australije kad su ovi od Evrope odovna brovi. A
sad je svega uvik i svudera, ma provega, sineijerega
guta? Malokad idobota nindera.
Znalo se i daralo: svaka frut u svoj tajun i na svoj
noein! da ni enu ne bi eja
od bia u vejaeu oli od groja za Uskars, a da se sardela
od maja ni od guta jila peeena kako ona od agusta,
takove stvori.
A puno tega gutoega siguro se ni nanka izventalo od
morbina, nego od potribe za saeuvat. Solilo se, suilo,
pok je moglo stat u makadur oli studenu konobu.
A1troke u butigu kad ti zavarti!
Sardele none Margarite
Savur se ritko cinilo
potafato, nego kad bi trefila
ribe. E, koliko je
boji od pecene nego od frigone
ribe! Oto znaju svi ca su ga barenko jedon
put takovega provali. I se jo sloe da
je boje ne stavit kapule jerbo da se posli
i gre na gado, da ne vajo pritirot
sa zumradon, svakako stavit luka i
petrusimula na svaku tivu i posolit, koji list
javora i papara u zarno, da kvasine tuko bit
dvo dila na dil uja, molat da ucini dvo glogoja
pok butat povar da sve oblije. Ni potriba
napominjot da se ji studeno i da je dopokon
boji don posli, je tako? A jeste kad provali
butat di i di i koju suhicu, an? Kad ono
nabumbo i omekne lipo je kadikad
maricu sladora u onu kombinacijun dobrega
uja i kvasine ca zacinjo ribu.
Moja nona Margarita ( a jo nauci od matere!)
je uala liti sardele, i
drugacije:
- ocistit, rasplotit, izvadit dracu, reentat i ocidit
- na dno ulit maslinovega uja, apovar tonke fete
limuna sa koron
- onda filete od ribe, posolit, malo frikega papara i koju
kapju limuna
- tako slogat, svaku toliko na koju tivu epeta fete limuna
- vaj o ostat dil visine prozno
- pokrit alavija i neka na nojmanju forcu kuho 20
minutih do pol ure
Ni potriba untovat vode ako je lagani plamik, a pokriv
adati i neka se otkriveno hladi.
Sa dvi leo tikvice oli terinom salate - eto ti lipi i lideri
obid!
Na ovi noein mi je nojboja sardela pok a na ovi
drugi more i svaka druga riba od mase, lokorda,
palamida, njur:
- ocistit i reentat ribu, pok je, malo po malo, u
vrilu vodu di smo stavili soli i nikoliko licih kvasine (oli
trukali limun do dvo)
- kad popukne na kina, vadit sa upjaeon, ocistit od
dracih i slogat uterinu
- svaki red posut frikin papron i obilato kaparima, a
na kudnju sve dobro ujen
I za ovo je pri bilo dosta imat makadur u
hladovinu, ma isto vajo da je lipo imat
friider. A onda se dogodi da se skupi
sa po fregulu spize koja se propja i ne
jubi jist don, dvo oli tri posli. Znomo da je
grihota butat nauceni smo da je to i grih,
da ne govorimo da ni zdravo ni za takujin.
Onda co? Vajo kombinat i sa malo truda
ucinit nito drugo, novo i za oko i za jazik.
Molojmo mojonima na voju (ne propja do
kraja, imat isto malo pomnje!) i dobota da ni
kraja ricerima od momenta i prilike.
Gutoi retaji
Evo, zamislimo da je utorik
oli srida, da imomo ole od
obida od nedije, od jucera je par ferih
pecene palamide oli cega drugega i danas non
se propja ne ji meso! Moremo onda ovako:
- na uje provartit jedon debeli od selena, dodat
dvi-tri lice kaparih, pok zalit sa malo bilega vina
(more i cornega ako je riba od mase) i kad pokuho ulit
onu olu i promiat neka se povee
- u to stavit onu ribu, protrest i neka se step li - more
se jist se teplo i h1odno
Ostalo je u niki ug, (buzara, na brujet, na
bilo-sve isto) imomo i nito sirovih a ni
jedno ni drugo napose ni dosta za curmu. Zoe ne bimo
ueinili jedon riot?
- u slonu vodu trukat malo limuna i iskuhot
da omekue srida, procidit
- hi izdubit, a ako je voje i vrimena, izgratat
i ono debelo di je meko
- na par lieih uja pofrigot malo frike kalonje i na to
vartit po g10vi pol mula riih dokle ne pocnedu
.kripjat"
- zalit sa otprilike duplo one vode od posolit
i kuhot dokle ne upijedu (nike rii i malo
vode)
- kad su dobota na punat od guta, umiat meso od
sa ugon, po potrihi jo malo one vode i onda
perunom ismeeeno ono meko od
- obavezno dvo papara i ko voli malo od
koromaca, usitno po varhu
Nimo do boba!
Da ne bi kogodera reka da
somo obo onemu iz mora,
mencovot kombinacijune, na
primjer sipi h i fruta od tajuna kad se ovo
bude tilo oli cega drugega, pok tukomo
voltat bokun na meso, je tako?
je vrime zrilega boba, vajo ocornit ruke
za ga ocistit iz monjih. Iza tega:
- leat po glovi dobru rukovet boba, ne da se raspade,
ocidit
- vrot od projca, fetu po glovi, na bokune od
zalogoja i skupa sa kostima pofrigot na maslinovo uje,
izvadit, posolit i darat pokriveno
- na onu butat 4-5 mlodib karotih na fetice,
neka malo omeknedu, pok na to jedon lipi maeet
mlode kapulice zajedno sa zeleniIon, na bokune
- podlit onom vodon od boba, untat 2-3 piga
mlodega luka, na debje fetice
- sad vrotit ono meso i ug ea ga je molalo, lagano
kuhot na noein da bude po gutu meko za jist ma da se
nita ne raspade i lipi koluri moredu pripoznat na pjat
- od zocinih uz sol somo friko mliveni papor i
dvo mlodega maurana, neka se boje mlodi
guti - ma morete i po svoju kombinat kako von ivot
pito
- sad je momenat za sloit bob neka fregulu pokuho i
upije gut od uga (a provi je momenat i za izvadit one
koje su svoje ucinile)
- mlode patate leo sa petrusimuIon sa ovon
spizon nego dobro
Znon, fali nito kolura. mul do dvo
dobrega cornega i - eto, kuntenti smo posve!
Kako su pomalo pocele slatko je boje
priskocit jerbo cini cijadina jo teplijin.
Ko propja ne more odolit, eno mu svit barba
Sandrota: "Kad ni nicega slatkega doma -
zna kako lipo gre u gut dvi kupovne galetine
sa malo marmelade od ;ute naronee?
Ma,
Marinko

.!lD .!lSTR.!l
ZAGONETKA VREMENA
to je vrijeme? Od ustajanja do spavanja ravnamo se
prema vremenu.
"Ako me netko za to pita, onda znam. Ako nekome to
elim objasniti, onda ne znam" rekao je sv. Augustin.
Maje i Azteci bavili su se vremenom u
svojim kalendarima. i Babilonci podijelili su
godinu u 365 dana sa sedam dana u tjednu. Tada su
nastali satovi. Nakon njih izumljeni su vodeni
satovi, pa U novije doba pojavili su se
a u najnovije doba i digitalni satovi. Izgleda
da smo rijeili tajnu vremena, podijelili smo ga na
sekunde, minute, sate, dane, godine, i
U sportu mjerimo ga u
sekunde.
U srednjem vijeku nije bilo vano da li neto traje 10 ili
15 minuta, no danas nije tako. Zrakoplov je postao
najbre prijevozno sredsrvo. Vozni redovi i razni
mehanizmi i strojevi daju takt
Konferencija u Washingtonu podijelila je svijet na
meridijane, u 24 zone, sa vremenom.
Nitko vie ne radi prema dnevnom vremenu, svatko se
ravna prema saru. Filozofi i znansrvenici razmiljali su o
vremenu. "Nema prolosti, nema nego
samo sadanjost", mislio je Buda. Dananje istraivanje
definira sadanjost kao vremenski period od 3 sekunde.
U svemirskom brodu koji bi se kretao bre od zemlje,
vrijeme bi prolazilo sporije ...
Vrijeme je neka tajansrvena unutarnja sila. U
jesen stabla odbacuju a neke ivotinje spavaju
zimski san. Mnogo toga u ivotinjskom svijeru
je vremenu. otoke u
Indijskom oceanu svake godine rakovi.
Svake godine srernu se kitovi i pingvini u sjevernim
krajevima ... posjeduje svoj unutranji
sat - tko ne zna kako je teko raditi netom prije zavretka
radnog vremena? Koncentracija i sposobnost su
u vremenu. U dananje vrijeme na
unutarnji sat dospije uneravnoteu.
Vrijeme a mi ga ipak nemamo. Navodno vremena
imaju oni koji nisu nita osrvarili. "Time su vie
doprinijeli nego svi drugi", rekao je jednom talijanski
pisac Giovanni Guareschi. Stoga trebamo uzeti vremena.
Tratimo li vrijeme beskorisno, to nam se osvetiti.
je stari Seneka znao: .Nije nam premalo vremena kojega
imamo, nam je previe vremena kojega ne
koristimo".
DUGA
Duga nije samo jedna od najpoznatijih nebeskih pojava,
ona je i Zbog njenog utiska,
posjeduje duboku simboliku. Tako se u
Knjizi postanka, u 9. glavi spominje kako Bog govori Noi
da nakon potopa postaviti dugu u oblacima kao znak
pomirenja s ljudima.
Kako nastaje duga? Najprije moramo pojasniti kad se
duga pojavljuje na nebu i gdje. Pojavljuje se poslije kie
kad se sunce probije kroz kine oblake. Da bi duga mogla
nastati, potrebne su kine kapi, kroz koje prolaze zrake
sunca. Pri ulazu na povrinu kapi kie, zrake sunca se
lome i zbog efekta staklene prizme, zrake se razlau u
spekrar boja. Kako zraka sunca ne moe napustiti kaplju
kie, zraka se odbija i jo jednom lomi. Tek sada zraka
naputa kaplju i to onda vidimo kao spektar boja.
Dugovaina boja nalazi se izvana, kratkovalna unutra, i to
ovim redom: crvena, uta, zelena, plava i

Gdje na nebu moemo vidjeti dugu? Uvijek na suprotnoj
strani od sunca, a pri zalazu ili izlazu sunca. to
je sunce blie horizontu, to je vii dugin luk i obratno. Da
se primjerice nalazimo na nekoj planini, luk bi bio jo
vii, a iz aviona mogao bi se vidjeti cijeli krug. Dugin
polumjer iznosi 410.
Ponekad se moe vidjeti i dvostruka duga, polumjera od
Slo. Boje su tada poredane obratnim redoslijedom:
crvena unutra, izvana. Dvostruka duga nastaje
kad se zrake dvaput odbijaju od kine kapi. Ona
se svjetlosno slabije vidi od one prve. U narodu postoji
vjerovanje da pojava duge poboljanje vremena.
No, to nije uvijek tako. Naime, ako se duga vidi na
istoku, da se na zapadu nebo od
oblaka, a to bi onda moglo poboljanje vremena.
Ali ako je duga ujutro na zapadu, teko da se moe
lijepo vrijeme.
LI MJESEC NA
IVOT NA ZEMLJI?
Prastaro je uvjerenje da Mjesec ima utjecaj na biljke,
ivotinje i Stari u Mjesecu su vidjeli
boicu plodnosti. Grci su mislili da je Mjesec odgovoran
za epilepsiju i sve bolesti raspoloenja.
raspoloenje - dolazi od latinske luna.
Miljenje da pun Mjesec na agresivnost ljudi
veoma je proireno: podmetanje poara je
samoubojstva su isto tako i prometne
nesanica, nemir, nervoza ... No, kako je stvarno s ovim
utjecajem Mjeseca na iva Nije li utjecaj
Mjeseca na Ili, zar su ljudi koji tvrde da za
punog Mjeseca slabo spavaju zapravo u krivu? Je li to
samo umiljanje? U svakom sva ova stanja ne
mogu se jednostavno Promatranja to
Npr. za punog Mjeseca je koncentracija
kiseline u krvi, osjetljivost oka na utu boju,
porast u krvi ... S druge strane, mnoga istraivanja
opovrgavaju povezanost
mijena i ponaanja.
Ipak, u ivotinjskom svijetu postoje nesumnjive ovisnosti
njihova ponaanja i mijena, utjecaja Mjeseca
na bioritam ivotinja. Jedna vrsta crva koja ivi u
koraljnim grebenima junog Pacifika, razmnoava se
sedam dana pred utap u studenom, kad kao na
zapovijed na izmile iz koralja. Jedna vrsta
komarca koristi svjetlost da bi se razmnoio ...
Manje jasno, zapravo je djelovanje
Mjeseca na biljni svijet. Ispitivanja su pokazala da na rast
biljaka manje faze, a vie
deklinacija (kutna razdaljina nebeskog tijela
od nebeskog ekvatora).
Zato je tome tako, jo se ne zna. Pitanje je kojim
mehanizmom Mjesec djeluje na bioloke sustave? Vie je
Na prvom mjestu je sila
(gravitacija). Mjesec svojom gravitacijom, u manjoj mjeri
Sunce, uzrokuje plimu i oseku. Biljke, ivotinje i ljudi
sastoje se od vode. Ne djeluje li onda Mjesec na
bioloku plimu i oseku? Treba znati da je utjecaj Mjeseca
na plimu i oseku ne samo tijekom utapa ili
nego jo i vie zavisi od udaljenosti od Zemlje.
Tako se da su plima i oseka kod prve ili
zadnje ako je Mjesec blie Zemlji, negoli za utapa
ili (sizigije) ako je na udaljenosti od
Zemlje. to se biolokog utjecaja
sile, taj utjecaj je jedva mjerljiv. Druga
utjecaja Mjeseca na ljude je njegova svjetlost.
Neki ljudi za ne mogu spavati ili pak jaka
na aktivnost. To se
i kada je ili ako su u nekim podzemnim
prostorijama. Dakle, svjetlost Mjeseca nije tome uzrok.
Postoji jo neto: Mjesec uzrokuje varijacije u
magnetskom polju Zemlje i Sunca, a one djeluju na
enzime II ivim organizmima.
To je povezano sa rastom biljaka ili sa ciklusom spavanja.
Dakle, utjecaj Mjeseca na ivot na zemlji ne moe se
kao praznovjerje. Dodue, jo uvijek
ne znamo dovoljno o mehanizmima djelovanja Mjeseca
na bioloke tvari. Jo smo na ispitivanja ovih
fenomena.
Tako dobar stari zemljin Mjesec za nas ima jo mnogo
...
Jure
NEPOGODEU
HVARU
(Datum - Uzrok - Posljedice)
1807. - Velike kie - U donjem vrtu samostana
(Kopoonda) zbog velike vode sruen
ogradni zid.
1825. - Udar groma (munje) - zvonik crkve Gospe
od Milosti samostan)
1835. - Udar groma (munje) - zvonik crkve Sv.
Marka
1849. - Snaan vjetar (bura) - Srueno mnogo stabala,
njima i dva na sjevernoj strani
samostana.
1852. - Velike kie - U donjem vrtu samostana
(Kopoonda) zbog velike vode (ponovno kao i
1807) sruen ogradni zid.
1865. - Udar groma (munje) - Sruen gornji dio zvonika
crkve Sv.Marka
12. 1935. - Vjetar NE (bura) - Srueni veliki borovi u Malom

06.01. 1956. - Temperatura -8.0'C - Usahli limuni, i
palme na Rivi
12. 1943. - Vjetar W (pulentada) - Poslije jakog juga tijekom
vjetar naglo preao II pu1entadu (W) i otetio broj
brodova u Krinoj luci. Osim ribarskih brodova, tu su bili i
ratni partizanski brodovi. Visoko na alo je brod NB
(I) "Partizanka" (biva "Lala"). Potopljen je jedan trabakul i
mali remorker. su bili NB 9 "Biokovac" i engleski
torpedni Jako je bio mulet II Kria, a cesta II
Majerovici od vile Kadere do vile Zulejke, pOtpWlO je
unitena.
06. 01. 1947. - Temperatura -8,0' e -Uvenuli limuni,
i Smrzle se sve palme na Rivi.
29. 10. 1959. - Vjetar SE Gugo) - Sruen veliki bor iznad
Starog banja i slomljena grana velikog hora II Venerancli, i jo
mnogo stabala u gradu.
20. 12. 1976. - Kia 90,2 Vm' - Sruen zid od nogometnog
igralita i jo neki ogradni zidovi od vrtova i polja.
22. 12. 1979. - Vjetar SE Gugo) - Poplavljeni lokali "Bobis" i
frizerski salon "Milojka"
25. 08. 1984. - Kia 122,3 Vm' - Poplavljen hotel Adriatic i
vie lokala i konoba.
22. 12. 1987. - Vjetar W (pulentada) - vie
brodica. Razbijen "Lela"
26. 12. 1993. - Vjetar SE Gugo) - Pukli vezovi na brodu-
centrala "Lucija" u Krinoj luci i nasukala se na
II. punti Majerovice.
29. 10. 1994. - Vjetar SE Gugo) - Sruen veliki bor u
Venerandi.
28.03. 1995. - Vjetar NE (bura) - Srueno 20-tak borova
oko Rotonde.
26. 11. 1999. - Vjetar W (pulentada) - Razbilo vrata i
poplavljena "Mengola" i "Bounty"
30. 12. 2000. - Vjetar W (pulentada) - Razbijena riva u
boku, molet i razbijena 12 metarska jedrilica
u uvali Podstine.
14. 11.2004. - Vjetar - Puhala orkanska bura sa izuzetnim
refulima. Srueno na stotine velikih stabala. Samo u umici
srueno je preko 120 stabala.
04. 10.2005. - Kia 285 Um' - Od 7 do 12 sati palo oko 250
Vm' a do ukupno 285 Um'. voda je prekrila cijelu
Pjacu. Poplavljen veliki broj prizemnih prostorija, lokala i
garaa. Posebno velika teta je bila u centru na
Fabrici, gdje je voda poplavila diskont "Kerum" i sve lokale
u tom prostoru. Sruen veliki broj potpornih zidova i gomila
na poljima i uz putove. Potopljen i broj u portu.
29.06. - 11. 10.2009 - Bez kie -TIjekom 103 dana
sveukupno palo 9,2 Vm
2
, to je u povijesti
vremena. Izuzetno umanjen rod maslina.
Podatke priredio - Zorko Ban;u (zvan Profesor)
Pribiljeio: Prosper paleta, dipl.ing., od 2001. - 2009.
ZORKO BANJO
Zorko Antin (Toni), obiteljskim nadimkom
Banjo (nekad i Banju) potomak je stare hvarske obitelji
pomoraca i ribara. Spominju se u dokumentima iz 16.
U 18. st. su preteno boravili na Paklenim
otocima, odnosno otoku Sv. Klement gdje su imali svoje
boravite i posjede. Naselje ili grupa u Vali
nazivano po oblinjoj uvali
Palmiana), nazivalo se i Banjo po njihovom
obiteljskom nadimku. enidbom su bili prisutni i u
naselju Vloka na istoimenom otoku. U 19. st. grade
nekoliko na Fabrici i postaju sve prisutniji u samom
Hvaru.
Zorko je u Hvaru 1929. g. u ribarskoj
obitelji. Otac Ante (Toni) bio je poznati hvarski pomorac
i ribar. Djetinjstvo i osnovno kolovanje, a kasnije i cijeli
ivot proveo je u Hvaru, izuzev vremena provedenog na
odsluenju vojnog roka.
Tijekom II svjetskog rata bio je mobiliziran kao kurir, da
bi se po svretku rata zaposlio kao potanski slubenik, a
1949./51. bio je na odsluenju vojnog roka. Po povratku
nije se uspio zaposliti te je tradicionalno postao ribar. No
od 1. 1953. zaposlio se na meteorolokoj
postaji Hvar u bivem zvoniku crkve Sv. Venerande, gdje
je od 1978. voditelj postaje, te je tu radio sve do 31.
prosinca 1987. kada je umirovljen. Poznat je njegov
izuzetno angairan i predan rad u slubi i na
ove slube. Na obuci novih kadrova angairan je
nekoliko mjeseci 1989. godine. Stalno je aktivan u
svih vremenskih tako da je postao
neosporni autoritet u domeni meteorolokih
informacija.
Njegovo fenomenalno svih datuma,
vremena, i detalja, bilo iz prolosti Hvara ili
relevantnih podataka iz cijele povijesti
meteorolokih zbivanja, te obilje podataka kojima
raspolae fascinira svakoga. Zato su ga prijatelji nazvali
Profesor, to se ipak koristi u svakodnevnoj
komunikaciji gdje ga svi poznaju i zovu Banjo.
Zbog svog neprikosnovenog zapostavlja
biljeenje i podataka "jer njemu to ne treba", a
informacije svakome daje rado "pa neka oni to koriste
kako ele". da su ti podaci zanimljivi i onima
koji ne kontaktiraju sa Zorkom Banjoem, a i da ostanu
za uspio sam prikupiti neke zanimljivosti iz
meteoroloke povijesti Hvara i u svom uratku
"Meteoroloke zanimljivosti grada Hvara" to i
prezentirao.
Prosper paleta, Hvar, 20. rujna 2009.

B.HTiN.H
TRADICIJA
ODRAVANJA

PLESOVA NA
OTOKU HVARU
T
radicija odravanja plesova na otoku
Hvaru kroz 19. i 20. st., odrala se, u manje
glamuroznom obliku, do dananjih dana. Ova je
tradicija, posebno u gradu Hvaru, zaivjela zasigurno
zbog postojanja hvarskog kazalita. Hvarsko je kazalite,
posebno od 1803.g., kada je osnovano "Kazalino
drutvo" bio prostor scenskog i svakog drugog oblika
kulturnog i drutvenog ivota grada i otoka Hvara. U
kazalitu su se odravale razne scenske radnje i priredbe,
te drutveni i maskirani plesovi, tzv.
kavalkine (chavalchine). Prema dokumentu iz arhiva
Machiedo 1836., za ples odran 31. izvrena je
uplata za organizaciju plesa, za muziku, vino i
druge potreptine.
U gradu Hvaru, plesovi su se, osim u kazalitu, odravali
u gradskoj kao i u prizemlju Arsenala. Na otoku su
se plesovi odravali uglavnom u drutvenim domovima.
Gotovo svako mjesto imalo je drutveni dom ili neku
prostoriju koja je sluila za okupljanje,
plesove i namjene. Nakon godina
ekspanzije, posebno nakon 60-tih godina prolog
plesovi su se uglavnom odravali u hotelima.
Najaktivnije vrijeme za odravanja plesnih zabava bilo je
vrijeme poklada - karneval, te rano poslije
Uskrsa.
Poziv na ples star 107 godina
Muzej hvarske batine u svom arhivu nekoliko
pozivnica koje na veoma slikovit dokumentiraju
odravanje plesnih zabava. Iz tih se pozivnica mogu
i razne drutvene navike i kodeks
ponaanja pri organizaciji i odravanju takvih plesova.
Najstarija kod nas tiskana pozivnica te vrste jest
poziv "Hvarskog muzikalnog drutva iz
1903. godine. Drutvo poziva s
obiteljima na plesnu zabavu. U pozivu se navodi da
uzvanici moraju biti odjeveni u odijelo za etnju ili
kostimirani kao makare, pri se "krabulje imadu
prijaviti kojemu odbora". Otkrivanje barem
jednog maskirane skupine garantira
ponaanje "makara", se zadrao do
dananjih dana. Na ples se moglo samo uz pozivnicu
i ulaznice (dvadeset po osobi).
Da su se hvarske djevojke i te kako znale srediti za izlazak
fotografija iz 1925. g. koju mi je ustupio Sandro
na sam mu jako zahvalna, jer kako se
kae - slika govori Na slici su, u gornjem
redu: Perina r. Dolorata
udata Rosso, sjede: Vinka r. Margarita
Bastar r. i Tone
U sklopu obiljeavanja 325. godinjice osnutka hvarskog
kazalita, 1936. g.,
organizirali su "Zabavu s plesom i kratkim programom"
i to u prostorijama Dalmatinskog skupa na
trgu u Zagrebu. Prije zabave,
profesor, Hvaranin dr. Grga Novak, iznio je kratki
prikaz o Hvarskom teatru kroz 325 godina. Dakle, i
izvan Hvara prezentacija i proslava hvarskog kazalita
bila je plesom.
sloga - Hvar, 11. priredila je svoj ,Yeliki
ples" u prostorijama gradskog kazalita. Iako pozivnica
nema godinu odravanja, obzirom na nositelje
organizacije, slogu", moemo da se
radi o vremenu dva rata, dakle 3 O-tih godina 20.
st.
Valcer sa bitkom balona
Da se plesne zabave nisu ovako ozbiljno organizirale
samo u gradu Hvaru, i na cijelom otoku, potvrduje
pozivnica drutva .Vrboska" iz
Vrboske, koje 5. 1954. g. u prostorijama
Zadrunog doma u Vrboskoj prireduje svoj prvi .Ples
proljeta". Za tu je priliku dvorana doma bila u
znaku Zanimljivo je da se u ovo poratno
vrijeme organizira .Ples proljeta" -
slavljenje proljeta u narodu, kao simbol budenja prirode
i novog ivota, svoje korijene jo od
poganskih vremena. Na pozivnici je bilo zapisano da
dvorana biti u znaku je
pratio jazz KUD .Vrboska", a u pauzama plesa nastupao
je mjeoviti zbor istog KUD-a. Treba istaknuti
da je ovaj KUD tih godina imao i folklornu grupu koja je
prva na otoku oivila hvarsku tradicijsku i "forske
tonee". Ne moemo ne primijetiti zavidnu razinu
organiziranosti i poduzetnosti Vrbovljana ezdesetih
godina prolog stoljeta. Organizatori ples
ponudom jela i pita, te lutrijom i aljivom potom,
drutvenim igrama koje su se zadrale i do danas na
plesovima na cijelom otoku. J o su bile
navedene i igre: "Lov na i ,;Valcer sa bitkom
balona", koje mi nisu poznate, niti sam imala prilike o
njima ita iako dugo istraujem povijest plesova na
otoku Hvaru.
Poljoprivredna zadruga Vrboska je 1955. godine
organizirala veliki zadruni ples u Zadruoom domu u
Vrboskoj. Pribod od plesa bio je namijenjen za dovrenje
Zadrunog doma.
drutvo Stari Grad priredilo je 1955. g. veliki
drutveni ples u Domu kulture. Zanimljivo je da
ulaznicu 100 din., ostali: mukarci 50 din, a
enske i djeca 20 din. Uz dobrovoljni doprinos i zaradu
od buffeta i lutrije, prihod se namjenjuje za uljepavanje
Starog Grada. sve do dananjih dana ulaznice na
plesovima u mjesta na Hvaru
samo mukarci.

BHTiNH
DRUTVO . VRBOSKA" U VRBOSKI
u subotu 6. 1954. god. u
prostorijama " Zadrunog domo" svoj prvi
IPILI[ S
na koji Ima pozvat Vas sa Vaom obitelji
Bogoti bu/Jet aljifJ Q pola - Lutrija LOT' na - Valcer .0 bitIcom ba/ona
SVil
Oval
Za vrijeme plesnih pauza, mj eoviti pj .... zbor
K U. D Vrbo.ka -, otp/.1fot nekoliko nip .. .. --
- STARI6RAD
pri reduj'. dana 5. 1955. g od. svoj
VELIKI PLES
u svi m prostor'i jl1 ma " Doma Kl..llture', na koji s e
poz vat i Vas sn oiJ . obitel ji
Svira io:t2 ,.. VeliKa l utrIja

U LAZNI C
-. -<_ 1 "n.-, Ostali : mu ki Di n 50.-,
V..a.:.k, Ot.OIC 1fllaA
. IIJIIIl..... -II!II;I!lloIIllIllIlfl.III_ .......... ,...."IIII11l1/t!' .. III' .. ..
u 20 l ati
PRAVA
dona 12. II. 1955,
Zadru.!nog Domo svoj god. u Prostorljamo
Sve do devedesetih godina prolog u gradu
Hvaru, kao i u Starom Gradu, Jelsi i nekim manjim
mjestima na otoku, organizirali su se i maskirani
plesovi u raznim hotelima. Plesove su organizirala razni
KUD-ovi i amaterske druine, nogometna, rukometna i
druga sportska drutva. su ovi plesovi bili
izuzetno dobro i donosili su prihode
ovim drutvima. Ti su se prihodi troili na
rada tih drutava, a ujedno su zimske dane
posebno u pokladno vrijeme. U Hvaru su
bili plesovi koje je organiziralo KUD "Dr.
Orest Na fotografiji sa plesa u
hotelu Amfora, Jakov svira stare hvarske
plesove na harmonici na "botune", takozvanoj
"tretini". Ovo je fotografija danas povijesna, jer je
tada barba Jako, kao najstariji na ovoj harmonici,
zadnji put svirao stare plesove koje su, kako se vidi, s
oduevljenjem otplesali stariji koji ih jo
nisu bili zaboravili.
odravanja plesova koji se u gotovo svim
seoskim sredinama zadrao i do danas, vezan je za
mjesne fete, tj. obiljeavanje dana sveca zatitnika. Tako
se u Brusju slavi sv. Juraj, u Grabiju sv. Kuzma i Damjan, u
Sv. Nedilji Gospa od Centure (pojasa), u Sv.
Magdalena, Vrbanj u sv. Vrboskoj sv. Lovrinac,
Vrisniku sv. Antun opat, Gdinju sv. Juraj,
sv. Nikola.
Teoki tonci
Nerijetko su plesove, posebno dva rata,
organizirali odvojeno pripadnici pojedinih
stranaka, pri je dolazilo i do nadmetanja. o
ovakvim situacijama zabiljeila sam u Velom Grabiju i u
Gdinju, gdje je svaka od skupina odravala
ples u prostorima koji su sluili za tu svrhu. U
Sv. Nedilji je tridesetih godina 20. st. postojalo plesno
drutvo "Ustrajni". Fotografiju ovog drutva pronala
sam obiteljskim fotografijama. drutva
bili su koji su se fotografirali s tabelom naziva
drutva, i naravno, janjcem, kojeg - ne
- dri moj otac Ivan
U gradu Hvaru su se tako, po nekom nepisanom pravilu,
u to vrijeme u kazalitu odravali plesovi za one
dok su teaci i ribari imali svoje
organizirane u gradskoj ili Arsenalu. Teta Simeta
danas devedesetestogodinjakinja se
vremena kada je ona, kao dijete, ila na ples u
Za tu je prigodu trebalo imati i
U vrijeme njenog djevojatva, tj. 20.
st. nosila se koju mi danas nazivamo nonjom,
dakle tradicijska Teta imeta se da su
djevojke koje nisu imale novaca za kupiti materijal za
ivale iroke suknje i kamiole od bijelog
platna. Sve do sredine 20. st. postojao je
"protokol" za mlade djevojke koje su htjele na
plesnu zabavu. U svakom mlada djevojka mogla
je na ples samo ukoliko je imala pratnju. Ako to nisu bili
roditelji, onda je to morao biti brat ili neka
neudana teta. U tradiciji starinskih plesova Splita postoji
jedna figura u kojoj mukarac rukom kojom pridrava
ruku pri okretanju, pokazuje "roge". Ove su
"roge" navodno bile starim tetama koje su
iz kuta dvorane budno pratile ponaanje svojih

Na alost, ovih poratnih godina plesovi su se znatno
prorijedili, a time se osiromaio i zabavni ivot na otoku.
Mirjana
G
. .. .
Z.HNIMLJIVOSTl
Pozadina jedne od najpoznatijih hvarskih fotografija
UDES HIDROAVIONA U HVARSKOJ LUCI
B
io je lijep ljetni dan, subota 2. kolovoza 1929.
godine, dan proslave hvarskog blagdana
- sv. Stjepana, zatitnika Hvara. Grad je bio
od jutra je Gradska glazba svirala
budnice, ljudi su etali obalom i razgledavali upravo
pristigle brodove na Rivi i
besprijekorno poredane ratne brodove na Fabrici.
Zrakom su letjeli hidroavioni koji su kruili oko luke i
slijetali u nju. Tako je bilo svake godine na "feti" sv.
Stjepana, uz slikovitu fjeru (sajam) na hvarskoj Pjaci,
prepunoj tekata s raznim artiklima - bilo je tu svega, od
i bombona do poljoprivrednih i
ribarskih alata i proizvoda.
Poslije mise u Katedrali,
obitelji etale su obalom, a djeca su se zabavljala
razgledavanjem eksponata na fjeri. Posebno su bili
zainteresirani za raznobojne bombone i
za i matovite drvene barba Vicka
"Barate" . Odjednom je to raspoloenje
prekinula vika ljudi, neposredna buka avionskog motora
i jak prasak lomljenja lima. Ne uspjevi se zaustaviti na
moru u luci, jedan hidroavion je najprije razbio usidrenu
gajetu, a zatim udario u obalu na boku. Zabio
se "nosom" u vrata oblinje radnje i visoko uzdignutog
repa strio nad obalom. Prizor je bio i
fascinantan, ali na bez posljedica. Dok se
okupljalo mnotvo ljudi prizor i
sa strepnjom stanje posade te
zapaljenje ili prevrtanje aviona u more, posada
aviona izila je kroz razbijene pilotske prozore vidno
- ali bez posljedica!
Hvarani su odmah pritekli u i zbrinuli posadu
koja, osim manjih povreda i oka, nije bila
Iz oblinjih brodova uzeli su konope i
avion da ne padne i da se dodatno ne oteti.
Benzin nije curio pa nije bilo opasnosti da se avion zapali.
Uskoro su u pritekli mornari iz usidrenih ratnih
brodova i dodatno vezali i avion te postavili
zatitne konope koji su znatieljnike da se
priblie zrakoplovu.
Avion je bio Dornier Merkur-DoD, registarske oznake
208 i pripadao je 20. hidroeskadrili iz Divulja. To su bili
avioni koji su se prvenstveno koristili za
prijevoz, ali po narudbi Kraljevine Jugoslavije
su u ratne i kolske avione. Od 1925 do
1929. g. ukupno je 25 ovakvih aviona.
Dornier Merkur-DoD bio je avion raspona krila 19,6 m,
duine trupa 13,45 m i visine 4,13 m. Teio je prazan
2520, a pun 3920 kg, uz motor BMW 500/600 KS i
maksimalne brzine 194 km/h. Maksimalna visina leta je
bila 4500 m, uz trajnog leta i do 12 sati. Imao
je i naoruanje: 1 torpedo do 500 kg ili 1 bombu od 250
kg ili 2 bombe od 150 kg, te jedan
dvostruki i jedan podrepni mitraljez Darne kalibra 7,5
mm.
Nakon ove hidroavion je bio
rastavljen i transportiran u vojnu bazu Divulje. Daljnja
sudbina nije poznata.
Unitena gajeta bila je vlasnitvo Ante-Toneta
ieta (Pitoleta). Poto je gajeta bila vitalno devastirana,
je traio novu umjesto popravka iste. Ratna
mornarica je prihvatila njegov zahtjev i kao odtetu mu je
kupila i predala novu gajetu neposredno prije toga
u brodogradilitu "Sessa" u
posadom je bio i pilot Petar za kojeg je taj
udes imao i sretan zavretak - odveo ga je u vode!
Naime, dok je trajala istraga i avion je bio
rastavljen i prenesen u Divulje, on je upoznao pristalu
hvarsku djevojku Margaritu-Ritu Maleko. To
poznanstvo je rezultiralo njegovim kasnijim
dolascima u Hvar, te pronjom i
1930. godine. ivjeli su u Divuljama, gdje je on bio u
vojnoj slubi. Rodile su im se tri od kojih je
najstarija umrla u petoj godini ivota, a druge dvije -
Dinka i Vesna - i danas ive u Hvaru i
Zagrebu. Petar je nestao u vrtlogu II. svjetskog
rata.
Prosper paleta


K.HMIK
Nojfiniji metri - altaristi i
neke tehnike gradnje
kamenom
HVALOSPJEV
MRAMORU I
VAPNU
u nae crkve kao vjernici ili kao
posjetitelji, dolazimo pogledati
neki oltar. Molimo se pred likovima
svetaca. U ovom broju govorit o
kamenim oltarima kojih u naim crkvama
i na otoku ima mnogo. nae
putovanje iz Katedrale. Sve je mnogo
puta napisano, fotografirano, ali neke
podatke valja vie puta pisati i ponavljati
da bi se barem neto zapamtilo.
Sadanja Katedrala je tijekom 16. i 17. st., na
mjestu starije iz 15. Iz starije Katedrale
je oltarni poliptih sv. Luke u zapadnom zidu
kod "molih vrotih"), iznad je reljef Kristova
autora Radmila (po miljenju prof. dr.
Ambroza Tudora). Iz stare Katedrale su i dvije
propovjedaonice, kvalitetan rad nama nepoznatog
autora. Poto je sadanja Katedrala baroknog tipa, tako
su i oltari u istom stilu - od raznobojnog
mramora, biljnih i cvjetnih motiva, ukraeni su
i mramornim kolonima i lijepim kamenom.
Glavni oltar sv. Stjepana su raditi Melchisedeh
Longhena i Grapiglia, a nastavili Longhenini sinovi
Dezia i Baldassare. Kipove na istom oltaru
napravio je kipar Pagliari. Za nas je vaan (malo poznat)
podatak da je ovo najstariji kameni barokni oltar u
Hrvatskoj. Oltar Gospe od Karmela sagradio je Lorenzo
Negri, oltar Gospe od sedam alosti Pietro Costa, a
sedam ostalih oltara Alessandro i Paolo
Tremignon, najpoznatiji altaristi 17.
Nama Hvaranima zavjetni oltar sv. Propera sa kostima
OLTAR SV: LUKE, HVARSKA KATEDRALA
sveca u sarkofagu napravio je Antonio Bresolin. Kipove
uz sarkofag izradio je Josip Torreta. Najnoviji, a sada
glavni oltar u Katedrali je Kuzma (o
tome je puno pisano).
Valja spomenuti da su crkvu gradili
majstori i Najvaniji,
ujedno i najvredniji rad u kamenu je djelo Nikole
Firentinca iz 15. st., kip Bogorodice s Djetetom u luneti
portala crkve (ba ovih dana restauratori iz Splita
pokuat obnoviti dio reljefa da bi zasjao novim sjajem.
Vjerujemo, jer su gospoda predloila sanaciju i
oltara crkve Zvijezde mora koji je zbog vlage u loem
stanju). U susjednoj upi sv. Jurja u Brusju nalazi se
prekrasni renesansni kameni oltar, rad Tripuna
a prije se nalazio u hvarskoj Katedrali.
Izrada stupova i
prednosti vapna
Sada neto o tehnikama gradnje i o nekim mojim
zapaanjima koja su vezana uz nove "nazovi" tehnike.
Uvijek me zanimalo na koji se kameni
stupovi (kolone), koji se nalaze u naim crkvama. Taj je
stari tradicijski posao iziskivao veliki trud. Dakle,
najprije je trebalo odabrati kamen - mramor, obraditi ga
"ugrubo" i zatim poloiti u drveni kalup (bazen), gdje je
razina vode "live!". U vodi se obavljalo
bruenje, a koristio se i sumpor da bi se dobio prvoklasni
sjaj. Neke primjere moete vidjeti u Katedrali, a
vjerojatno najljepi mramorni stupovi, i to crni, su u
kapeli sv. Kria.
TEHNIKE GRADNJE KAMENA:
sam pisao da je pri obradi kamena bilo vano
to bolju obradu i na taj koristiti to manje
vezivnog materijala. Kamena je bilo u izobilju, a
proizvodnja vapna iziskivala je napor. Upravo je
vapno najvaniji vezivni materijal dobiven od kamena da
bi spojio (sljubio) dva, a kasnije i vie kamenih blokova
koji onda cjelinu. Uz vapno, koristila se zemlja
crvenica, morski pijesak, sitno alo i, naravno, voda,
ponekad i more. Katedralu, druge crkve,
Arsenal, itd., izvrsnu obradu kamena i
spoj (fugu) irine tek nekoliko milimetara. Dakle,
spajanje (lijepljenje) kamena s kamenom izvodilo se na
vapno koje nije bilo gaeno, u
komadima i koje se na takav i dopremala do mjesta
gradnje, drobilo bi se "mlatom" ili da postane
sitnije, ali nikad kao danas, kada poznajemo vapno u
praini. Mijealo se sa crvenice ili
pijeska. Ta se radnja odvijala "u suho". Na kamen bi se
stavila tako izmijeana smjesa, pokropila vodom i kad bi
kemijska reakcija (izgaranje vapna), slagao se
drugi kamen. I tako redom do zavretka gradnje.
Ponekad su se smjesi dodavala i kokoja jaja, to je kamen
jo bolje povezivalo jedan s drugim. Omjer smjese
otprilike je bio 70% vapna i 30% crvenice ili pijeska.
Protiv vlage
u kasnijoj ili sirOInanijOj gradnji vie se koristi vezivno
sredstvo, to se lijepo vidi na novijim Fuge
su ire, kamen je ponegdje vie prekriven (zamazan), ali
to jo nije buka (inkartovonje). I kamen je slabije
obrade. Kao da su metri posustali u elji za lijepim po
uzoru na prijanje teta. "Dolaskom"
cementa, stvari oko gradnje u mnogome su se
promijenile. Olakale su posao graditeljima. Koriste se
novi materijali, kao cigla (matun), blokete, beton itd.
Ono to je lake nije ujedno i ljepe, ali je tako. Malo tko
vie koristi kamen kao materijal, a i kad
treba obaviti neki restauratorski posao u kamenu (kao
npr. na tzv. trebaju nam metri
iz i sreta da ih ima i da su Promatram i
ovaj moderniji posao pri fugiranju starih i starijih
kamenih i crkvi. Sada se to izvodi mjeavinom
mljevenog kamena (nulericom), bijelog cementa i vode. I
to je ugodno oku. Ostaje pitanje: zato u tu smjesu ti novi
metri ne stavljaju vapno? Zaista mi je nepoznato, ali
znam da je ta smjesa bez vapna znatno slabija i nakon
nekoliko godina se drobiti. Vlaga prodire
pogotovo na strani Moete se uvjeriti
i sami i prstom isprobati. Moja saznanja i upit na ta
zapaanja su upravo na tom tragu - fali i treba koristiti
vapno. U treba koristiti iskustva i znanje
starih generacija i primijeniti ih i danas.
Jo se jednom elim zahvaliti pokojnom prof. Niki
na svesrdnoj podrci i ideji o kamenu,
bezbrojnim savjetima, podacima, dokumentima .. Neka
mu dragi Bog bude nagrada.
Miko - ie
m
ZN.HMENiTi HV.HR.HNi
Don Andrija
ZABORAVLJENIOPERARIJ
HVARSKE KATEDRALE
Andrija (druga polovina 16. st.
- 18. listopada 1647.) nije jedan od
kapitalnih dionika hrvatske kulture, kakvi
su ili Petar no pripada
nepoznatoj skupini hvarskih
intelektualaca 17. i 18. koji su u
svom vremenu bili cijenjeni, a potom,
kako biva, zaboravljeni.
Ponajprije, on je kanonik velikog biskupa Petra
Cedulina, osobe koje zasluuje monografsku obradu.
Naime, biskup Cedulin beskompromisna je figura
protuturskih nastojanja krajem 16. i na 17.
u jednom trenutku vanijim
papinskog dvora u Rimu. Istaknuti poloaj
donio mu je brojne neprijatelje, ponajprije Veneciju kojoj
sukobi s Turcima nisu bili u interesu. dio pritisaka na
Cedulina podnijeli su njegovi kanonici, neki i ivotom
platili kao Gabrijel a neki izvrgnuti tekim
optubama kao kanonik Lupi.
Cedulinu je Andrija bio ponajvie osoba
zaduena za gradnju katedrale, operarij katedrale - kako
se ta uloga nazivala, to je da kod njega cijeni
dvije osobine: potenje i obrazovan ukus.
Operariji su mogli biti bilo koji ne samo crkvene
osobe, no izgleda da je biskup Cedulin malo povjerenja
polagao u svjetovnjake. Andrija
pojavljuje se kao operarij 1613. g. godine poto je iste
godine biskup da katedrala "izgleda vie pilja
lupeka nego li boja" te je u kolovozu zbog nehaja
prema njenoj gradnji iz crkve dotadanjeg
operarija, Bondumijera
krajem 1615. g. Bondumijer je ponovno operarij,
kada na drabi otkupljuje osobne stvari Andrije
koje je ovaj zaloio jer je ostao duan
BOG OTAC IZNAD GLAVNOG OLTARA HVARSKE KATEDRALE
crkvenoj blagajni, to ponajvlse govori o njegovom
osobnom potenju, jer, nije tajna, poloaj operarija
mnogima je donio osobne koristi.
Djelovanje Andrije kao operarija katedrale
traje s prekidima od 1613. do smrti 1647. godine.
Tijekom tog vremena bavi se ponajprije izgradnjom
apside i glavnog Od radova na valja
istaknuti da je povezao staru crkvu i novo oko
1613. godine. No, apsida katedrale je
djelo u je nastanku sudjelovao i kreativno, a ne
samo organizacijski.
Protomajstor katedrale, dakle majstor koji vodi njenu
gradnju, za vrijeme je majstor
Ivan jedan od majstora prve
polovine 17.
U svibnju 1620. godine Andrija je u
gdje s i Nikolom sklapa detaljan
ugovor o gradnji apside hvarske katedrale. je
vlasnik knjige koja se naziva "Torelli" i iz koje je
kao izabrao nacrt apside i detalje
svih njenih dijelova, ponajprije arhitektonske plastike.
Dakle, kreativni doprinos je neosporan.
Zasigurno doprinos hvarskoj
kulturnoj batini je njegova uloga u podizanju glavnog
oltara katedrale i izboru oltarne slike. u oujku 1614.
godine sakupljanje milodara za
podizanje glavnog oltara, a godine, 22. oujka
1615.g., potpisan je ugovor s klesarom Melchisedechom
i njegovim kolegom Zuannom Grapigliom iz ulice San
Severo u Veneciji o njegovom podizanju. Gradnja se
protegnula sve do 1636. godine pri se Andrija
uporno brinuo da se izvravaju obveze prema
umjetnicima.
1616. godine Melchisedech umire, a obveze
preuzima njegov sin i spomenuti Grapiglia.
obnoviti ugovor o gradnji oltara 1626. godine s
Baldisserom, sinom Melchisedecha, kada mu
510 dukata. Godine 1630. Baldissera se sa svojim
bratom Deziom obvezuje izraditi porfime dijelove
oltara, a na izradu kamenih dijelova i postavljanje oltara
obvezuje se Ivan sa sinom Ivanom. Godine
1636. jasno se spominje da je glavni oltar katedrale
nastao prema nacrtu Baldissere i Dezija, pok.
Melchisedecha. se doznaje da je u
uglovima izradio kipar Pagliari. Zanimljivo je da je oltar
ostao nedovren jer su se na zabatu trebali pojaviti drveni
kipovi koje je prema nacrtu slikara Baldissera d' Anne
trebao izraditi rezbar Vali (Gali), koji je 1633.
g. umro od kuge te je ta zamisao ostala neizvedena.
Narudba i izrada glavnog oltara, ovdje ukratko
ne bi izazivala panju kada se iza
navedenih imena, osim neidentificiranog rezbara Valija,
ne bi krila imena arhitekture i
skulpture prve polovine 17. kako je to recentno
otkrio R. Radionica Melchisedecha i njegovih
sinova je zapravo radionica Longbena, a veliki Baldissera
Longhena je Melchisedechov sin koji 1616. godine
preuzima na sebe rad na oltaru. Osim brojnih crkava i
- B. Longbena je projektant crkve Santa
Salute u Veneciji Longbene su i oltare. Osim
hvarskog, kod nas je jo samo jedan Longbenin rad -
glavni oltar u zadarskoj katedrali. Valja napomenuti da je
hvarski rad jedan od boljih Longbeninih ranih oltara.
Izrada oltarne pale iza sebe ima nekoliko velikih
imena s kojima Slikanje je
povjereno Jakovu Palmi a trebala je
prikazivati Sv. Stjepana Papu, Gospu s Djetetom, Sv.
Jerolima i Sv. Karla Boromejskog. Slikar je otezao s
njenim dovrenjem pa je u trenutku njegove smrti 1628.
g. ostala nedovrena. Tada Andrija pokazuje
izvanrednu u likovna svojeg doba.
U pismu iz 1636. godine, upniku crkve sv.
Antonija u Veneciji Girolamu Zorziju, trai
da slikara sposobnog za dovravanje Palmine slike i
pritom mu Sante Perandu, tada doista
najuglednijim slikarima Venecije, to nedvojbeno govori
o obavijetenosti. Oltarnu sliku,
nije dovrio Sante Peranda, jednako
Nicolo Renieri 1642. g., tako da je hvarska pala
zanimljivo i moda jedinstveno djelo u kojem su spojene
dvije velike ruke slikarstva kraja 16. i prve
polovine 17.
Andrija umire 1647. godine ostavivi opirnu
oporuku iz koje se doznaje za jo nekoliko
zahvata koje je tijekom ivota poduzeo. Umire u Starom
Gradu, u svojem ljemikovcu kamo je odlazio kao i mnogi
Hvarani, to lijepo opisuje u komediji
"Hvarkinja". U oporuci spominje i svoju u Visu,
hvarskih koji su imali
u Visu i tako odravali imanja i na tom dijelu komune.
spominje i da je vlastitim novcem podizao
kapelu u crkvi sv. Marka, a za koju je zasigurno bio
namijenjen oltar kojeg je 1645. godine
rezbaru Urbanu, najvjerojatnije poznatom Urbanu de
Surgge koji je radio diljem tadanje Dalmacije.
je gradnju kapele sv. Magdalene u
katedrali kod Ivana kako se
ova narudba nikada nije bila ispunjena.
Na kraju je zanimljivo napomenuti da je kao tadanji
vlasnik dijela Dubovog dola i uvale Dubovica,
dao sagraditi crkvu u Dubovom dolu i da je za nju
odredio da bogosluje ima sluiti glagolja, onaj
"koji govori ilirski". Jedan toponim u Dubovom dolu
naziva se Don Andrije Pazuh: danas pomalo smijenog
prizvuka, je kroz nekoliko na
zaslunog don Andriju
Ambroz Tudor

HV.HRSK.H K.HTEDR.HL.H
KAPELA I OLTAR
Sv. PROPERA
Na kraju sjeverne lade, do prezbiterija - s njim
povezana vratima, smjestila se kapela hvarskog
suzatitnika sv. Propera
O ovom svecu, koji se slavi 10. svibnja, znamo tek da je
bio pokopan uPriscilinim
katakombama u Rimu. Prema Jeronimu
Machiedu, autoru djela "Memorie di San Prospero
(1872.), Trogiranin Ivan Andreis, 23. hvarski biskup,
mislio je kako bi relikvije sveca zatitnika pridonijele slozi
Hvarana, zbliavanju ljudi i za vjeru.
Kako su relikvije hvarskog patrona sv. Stjepana I. bile
nedostnpne, biskup Andreis se 1671. g. uputio u Rim i
tamo nabavio tijelo sv. Propera te svetaca
Venancija, Celestina, Viktorije i Kandidate te ih prenio u
Hvar. Jednoglasnim odlukama Velikog hvarske
komune te Kaptola s biskupom sv. Proper je 1674. g.
suzatitnikom grada i biskupije.
Cinjenica da se o ivotu sv. Propera skoro nita ne zna
nije da tovanje ovog sveca u gradu Hvaru
zasjeni tovanje glavnog zatitnika, sv. Stjepana. Tomu su
razlog brojna koja se pripisuju sv. Properu. Hvarani
njegovom zaslugom smatraju to je Hvar od njegova
"dolaska ozbiljnijih stradavanja u ratovima i
epidemijama (posebno kolere). Spomenuti Machiedo
pripisuje sv. Properu i spaavanje grada od gladi za ruske
blokade u vrijeme napoleonskih ratova. Naime,
blagdana sv. Propera, 9. svibnja 1807., Hvarani
otvorili su raku (orku) i molili ga za Kada
su izili iz Katedrale, u luci su zatekli brod pun hrane, koji
je zbog proputanja vode morao prisilno pristati u Hvar.
Kako je brod usred dana uspio blokadu i u luku
teko je objasniti. Dvije godine kasnije, 1809., izbio je
ustanak protiv Francuza u Starom Gradu, a ustanici su
doli i u Hvar s namjerom da ga Hvarani su
opet otvorili raku sv. Propera. Ustanici su uli u
Katedralu, ali su zbunjeni izili iz nje i nisu znali to
I danas se raka otvara u
tekih bolesti. Prema predaji, na mjestu dananje kapele
sv. Propera bila je benediktinska crkva sv. Marije od
Lesne, a u vrijeme Valierove vizitacije, 1579. g., kapela
Uznesenja Gospinog (na oltaru je stajala ikona, tzv.
Hvarska Bogorodica te prikazi sv. Petra i sv. Jakova).
Biskup Andreis dao je 1676. g. izgraditi oltar sv. Propera
na mjestu dananjeg, o natpis iza oltara:
BOGU NAJBOLJEM I IVAN
ANDREIS, HVARSKI BISKUp, DAROVA
SVOJOJ LJUBLJENOJ
TIJELO Sv. PROPERA I
USTANOVI POBONU
BRATOVTINU KOJU ODLIKOVA
DRUGIM RAKE,
GODINE GOSPODNJE 1676.
Ujedno je potvrdio i pravila spomenute bratovtine sv.
Propera, formirane 1674. godine. rezbar
Michelangelo Albarini izradio je 1676. g., uz
pozlatara Josipa, drveni polikromirani i
sarkofag. Na poklopcu je lik sv. Propera
dva Godine 1692. Bratovtina sv. Propera
je novi oltar iz Venecije koji je 1710. g. dovrio
Paolo Tremignon. Postavljen je i 1712. godine.
Menza oltara s postoljima za kipove (koji tada nisu
nabavljeni) i danas stoje na istom mjestu. Kapelu je dao
bijelim i crvenim mramorom 1817. g.
kaptolski vikar Nikola Zudenigo. Freske i dekoracija u
stilu na zidovima i stropu kapele
postavljeni su u razdoblju od 1839. do 1840. g., novcem
iz ostavtine biskupa Ivana Skakoea. kipovi,
enski lik s kriem i knjigom koji predstavlja Vjeru
(FELICITATI MVNDI NON CREDO - ne vjerujem
svijeta) i lik u rimskoj s plamenom u ruci,
personifikacija Postojanosti (ADVERSITATI MVNDI
NON CEDO - ne pred nevoljama svijeta),
nabavljeni su u Veneciji i postavljeni 1852. godine.
Pripisuju se Josipu Torettiju.
Dananji izgled kapela dobiva 1859. g. postavljanjem
mramorne rake na oltar, kao izvrenje zavjeta iz doba
kolere 1836. godine. Raku je izradio padovanski kipar
Antonio Bresolino, a poklopac rake s Kristovim
monogramom Ivan Cristofoli, zlatar rodom iz
Hvara. tijelo preneseno je iz drvene rake u
kamenu na svetkovinu sv. Propera, 10. svibnja 1860., uz
veliko slavlje s iluminacijama, transparentima,
vatrometom i glazbom te procesijom u kojoj je
sudjelovalo oko ljudi s biskupom Bordinijem
na Drvena raka premjetena je na oltar Gospe
KarmeIske i u njoj su se - dok nije prenesena u Biskupski
muzej - relikvije Katedrale.
Najzasluniji za nabavu nove rake i kipova bio je tadanji
kaptolski prepozit i generalni vikar, a od 1866. i biskup,
dr. Juraj zasluan i za nabavu srebrnog
relikvijara koji se nosi u procesiji te drvenih u
kapeli. Ovaj znameniti biskup, iz poznate pitovsko-
jelanske obitelji zaduio je Hvar i biskupiju
svojim zalaganjem za crkvi, humanitarnim
radom te kao prvi predsjednik drutva.
Biskup je i pokopan u kapeli sv. Propera. Na
nadgrobnoj steli su biskupski grb i lubanja te natpis:
Jurju iz Pitava, hvarsIrom biskupu, asistentu
papinskog prijestolja. Doktoriravi teologiju bio je
upnikom u Visu 13 godina, onda u Hvaru kanonik
natpop te generalni i kaptolski vikar, vrstan u slubi.
Uzvien na biskupsku sudjelovao je na vatikansIrom
saboru. Dok se trudio oko sjaja bogosluja i crkava i
postojano brinuo o pouci povjerenog mu stada, zgrabi ga
iznenadna bolest i uz sviju, a osobito siromaha sveto
preminu 19. oujka 1874. Poivjevi po Bojoj volji 74
godine. Ovaj spomenik UZ kriptu stubama
-
* :,. -'
I - ., "
.. . ----'
postavie njegovi sinovei Nikola i Antun sa suzama.
(datum smrti na natpisu je umro je 21. oujka
1874.)
Nakon iz 19. st. kapela nije doivjela
promjene, iako su one bile planirane. Postoji nacrt iz
1970. g. koji je da se na mjestu dananjeg
napravi oltar prema puku, u duhu II. vatikanskog sabora
(vidi nacrt). postojala je ideja da se ispod ove
kapele izgradi kripta. Za posljednjeg Katedrale
zatvorena su vrata koja su iz kapele vodila u prezbiterij, a
od njihovih ostataka je zidni ormar - vitrina, u
kojem su izloeni relikvijari hvarske katedrale (osim sv.
koji je u "svojoj" kapeli).
Joko
Nacrt iz 1970. g.
oo
m

. i fj --t-t-t--f'l:
/
j '/

,l -.... ....... _
i--+-f /
/
M
86,3
d = 24,2
I I
b = 56,2
I
16,5 16,5
+-+ +--+
UZ gODiNU KRi.H
85,5
00
ZHPisi O HVHRU
T. G. Jackson na Hvaru
HVAR U
VELIKOG
ENGLESKOG
PUTNIKA
T
radicija organiziranog i modernog turizma u
Hvaru stara je vie od 140 godina. Poznato je da
je blaga klima, lijep okoli i vizija utjecajnih
Hvarana tog doba udarila temelje hvarskom
"brandu" . zapisima iz doba
hvarskog turizma postoji zanimljiv putopis britanskog
putnika koji je vrlo jasno i slikovito opisao Hvar prije
130 godina, tj. 80-ihgodina 19.
Jedan od najpoznatijih engleskih arhitekata, Thomas
Graham Jackson (1835 - 1924), zajedno je sa suprugom
Alice u tri navrata posjetio Hrvatsku, u jesen 1882.,
1884. i 1885. godine. Dojmove i doivljaje sa svojih
putovanja opisao je u velikoj knjizi u tri sveska
"Dalmatia, the Quarnero and Istria", objavljenoj 1887.
godine. U to vrijeme je Hrvatska, tada u sklopu Austro-
Ugarske monarhije, europskim putnicima i
znanstvenicima predstavljala svojevrsnu
zemlju i neistraen, tajnovit i nepoznat dio starog
kontinenta. U Hrvatskoj je najpoznatiji po tome to je
projektirao zvonik zadarske katedrale - bez ikakve
naknade. U jednom od svojih putovanja Thomas Jackson
je posjetio i Hvar, te vam ovdje donosimo dio njegovih
zapisa i dojmova:
"Na otoku Hvaru, u Starom Gradu, svatko nam je rekao
da je grad Hvar bijedno, mjesto puno
popova i da se tamo nalazi katedrala i jo jedna ili dvije
crkve, no nita vrijedno obilaska. Ipak, neustraeni time,
smo vidjeti Hvar i prosuditi sami. Put do tamo
je prelazak brda stazom i silazak u
Hvar na drugoj strani obale, tako dugi
obilazak zapadnom stranom otoka. Upozoreni ovim
iskazima, pripremali smo se za
blaenstvo onih koji ne nita. No sabranost s
kojom smo slijedili strmu stazu nizbrdo bila je ubrzo
rasprena - otmjeni bijeli mramorni vitki zvonici pojavili
su se jedan za drugim, svaki zaokret staze donosio je
neprekidnu, svjeu draesnost pogleda i se
pretvorio u entuzijazam kada smo stigli na obalu i,
zamaknuvi za ugao poruene venecijanske nali
se u malenoj luci s Sanmichellijevom
loggiom na lijevoj strani, starim venecijanskim
Arsenalom na desnoj strani i prostranom 'piazzom',
glatkim kamenim kao i ona sv.
Marka, se od drevnih venecijanskih
do katedrale, je visok zvonik zatvarao pogled.
U Hvaru su mi pokazali plan golemog 'Stabilimento di
bagni' (veliki hotel s kupalitem), jedno od pomagala za
stvaranje svojevrsne austrijske i Madeire, za to
je posebno zbog svoje blage klime. No, za ovu
draesnim praznim
mjestima koji bi mogli primiti ovu
utemeljitelji su se na ruenje dvije slikovite kule
T. G. JACKSON, KNEEVA PALACA I LOGGIA
koje tako draesno stoje UZ Sanmichellijevu loggiju i nose
na lava sv. Marka. Prekrasna loggia i toranj sa
satom bit zasjenjeni ogromnom tvornicom sa stotinu
prozora koja se namjerava izgraditi u pozadini, na
taj jadnoj loggiji izgled staklenika ili trijema uz
moderan hotel. Burno sam reagirao kada su mi pokazali
te nacrte i po dolasku u Dubrovnik objasnio sam te
namjere profesoru Odmah je pisao Wadi i rekao
je kako vjeruje da taj nacrt biti dozvoljen. Nadam se
da uspjeti u jedne od najljupkijih skupina
u cijeloj Dalmaciji ... "
negodovanjima i reagiranjima, Jacksonove
namjere nisu uspjele. Skupina - Kneeva
- sruena je i na njezinom mjestu 1903. g.
je Hotel carice Elizabete, dananji hotel Palace. Ipak,
Kneeva kakvu je Jackson vidio je na
fotografijama i crteima koje je objavio u svojoj kujizi.
Poto je ovo tek dio biljeaka o Hvaru, ukratko
spomenuti neke zanimljivosti vezane uz Jacksonov
boravak na Hvaru. U vrijeme njegovog posjeta (1880-ih)
bilo je putovati iz Staroga Grada u Hvar na tri
na magarcu preko brda, to je trajalo 5-6
sati, brodom na jedra zapadnim dijelom otoka (isto je
trajalo) ili - za koji su se Thomas Jackson i
njegova supruga - brodom do uvale zvane Sokolica i
stazom do Hvara. Njihov bio je
Giorgio Uackson spominje da je
kombinacija talijanskog imena i hrvatskog prezimena
na otoku). niz brda, s lijeve strane ugledali
su veliku modernu koju su Francuzi nazvali
Fort Napoleon, a Austrijanci 'prekrstili' u Forte
S.Nicolo". Giorgio je neko vrijeme sluio u austrijskoj
mornarici i s se sjetio Vike bitke: "Kada bi
Talijani doli do Hvara, odmah bi rekli Addio! jer je
Austrija mnogo jala!"
r
Jackson je u Hvaru doivio trag nekadanjeog sjaja:
"Posvud smo vidjeli zidove vez krovova, prelijepim
prozorima kroz koje se vidjelo plavetnilo neba i lijepe
sa prost'ranim balkonima koji su sada naputeni ili
pretvoreni u osta!!e i spremita... Prosperitet i vanost
Hvara sada su stvar prolosti. Vie nema potrebe biti
. osma za paziti na Clolazak gnjevnih Turaka, niti za
brodove na putu do Venecije ili Trsta, kao u
davnim danima prije no to su izumljeni parobrodi ...
Postoji nekoliko vozila i poneka djelatnost u ulicama, i
premda u svakom pogledu vidi nekadanje bogatstvo i
teko je vjerovati da je Hvar nekada bio
ha glavnom putu europske trgovine."
Hvar su ponovno posjetili goaine. Tada je
Jacksonova supruga Alice zapisala: "Hvar, 21. rujna ...
Prole godine nije bilo to bi si moglo nazvati
ali sada smo pronali vrlo uredan smjetaj u
sobi uz koju je prostor gdje se moe ...
Proetali smo prije sve do samostana i
sjedili vani na sve jebilo tako tiho i divno. Hvar
ji u prekrasan."
Zorka
: .l
T. G. JACKSON: RUEVINE sv. MARKA
m

POVIJEST
500 obljetnica
HVARSKI
USTANAK
Hvarski ustanak, 500.
obljetnicu ove godine
obiljeavati, je iz hvarske
povijesti koji je privukao panju
znanstvenika. Iako se obilna izvorna
interpretira na razne uzroke i tok
ustanka moemo dosta izvjesno
rekonstruirati. Danas se smatra da to nije
bila spontana pobuna, planiran i
organiziran ustanak.
Kako je izbio ustanak
na mom otoku ...
krvarenje sv. 6. 1510. g., i s
tim povezane smrti dvojice puka, Tome Bevilaque
(6. prosinca 1509.) i kanonika Matija (16.
1510.), koji su predvodili zakletvu na raspelo o
unitenju plemstva, odgodili su ustanka. No,
uzroci nezadovoljstva nisu se promijenili.
Silovanje jedne od strane trojice mladih
u Starom Gradu bila je kap koja je prelila
U 23. svibnja 1510. g., Matij Jakov
i Zvane Surela su sa stanovnicima Vrboske
napali i teko ranili estoricu Odmah
dana je opet poveo na Stari Grad i prisilio
tamonje na potpisivanje ugovora. Dana 25.
svibnja 1000 na grad Hvar gdje im se
pridruuje jo 1000 hvarskih Ustanici su pred
kneevom iznijeli zahtjeve da u Veliko
komune i da se u
obvezama s te da kanonik Toma Grifiko bude
pogubljen jer nekanjeno dri beneficije jelanskog
Ivana. Zatim su ulazili u
i oduzimali oruje. broj
pobjegao je na i kopno, a preostali su
uglavili mir s njihove zahtjeve od
25. svibnja. su s 3 O naoruanih brodova - gripova
DUD WRENZO LAUREDANO
blokirali otok kako ne bi od Venecije zatraili
Situaciju na Hvaru pokuao je smiriti
providur armade Girolamo Contarini, koji se, na putu
prema Krfu, 10. i 11. lipnja zadrao u Hvaru.
Nagovorom i prijetujama je od
ustanka, ali bezuspjeno. Venecija tada nije bila u
ozbiljnije vojno reagirati jer je protiv nje
ratovala skoro cijela Europa zdruena u Cambraisku
ligu. U tom je ratu Venecija jedva osigurala vlastiti
opstanak.
Nakon vojnog uspjeha, su pokuali isto potvrditi
diplomatskim putem. krajem lipnja 1510. g. Matij
u Veneciji nastoji ishoditi potvrdu ugovora s
a suprotstavlja mu se Marin
otac pjesnika Petra. je u Veneciji
boravio i tijekom 1511. godine. su kao
providura s misijom sastavljanja procesa protiv
ustanka izabrali Zuana Navaiera u srpnju
1510. g. On se na Hvaru zadrao do svibnja 1511.
godine. Ali, ni on nije uspio smiriti Hvar.
V. BRODOVI NA STRAI OKO OTOKA
Dana 5. kolovoza 1511. su s potpisali
novi ugovor koji je da se na blagdan hvarskog
patrona sv. Stjepana, 2. kolovoza, saziva u
.koje bi mogao sav puk". Ovaj se prijedlog nije
pa su 13. rujna 1511. generalnim
providurom za Dalmaciju imenovali viteza Sebastiana
Giustiniana. U su ustanci izbili
diljem Dalmacije. Giustinian se prvo morao zaustaviti u
Istri koju je napadao knez Krsto Frankapan u slubi
cara Maksimilijana. Zatim je intervenirao na
Krku, u Zadru i ibeniku gdje je pohvatao
nemira i poslao ih u Veneciju. No, na Hvaru nije bio te

Giustinianova ekspedicija
kolovoza 1512. Giustinian je stigao u Hvar i
odmah izdao proglas o kanjavanju 66 no
bez rezultata. Dana 24. kolovoza naoruani ustanici su
doli u Hvar gdje ih je Giustinian primio na audijenciji.
Pokuavao ih je wniriti blagim, otrim
no sve je zavrilo nemirima. Giustinian je u Bolu okupio
- preteno zatim stanovnike ostalih
komuna, a i hvarske te se dana uputio
s njima na Vrbosku, .bazu" ustanika. Stanovnitvo je
napustilo mjesto, a vojska je i
spalila Vrbosku. Giustinian se zatim uputio u Split, gdje
je umirio tamonji ustanak, a 30. kolovoza doao je u
Stari Grad gdje je stanovnitvo prihvatilo mir koji im je
ponudio. U hvarskoj katedrali je u nedjelju, 2. rujna,
mir nakon govora koje su puku i plemstvu
odrali biskup Frane na hrvatskom i Giustinian.
kojima i kanonik Ivan traili
su od Giustiana jamstvo o slobodnom prolazu u
Veneciju, kako bi se opravdali pred dudem.
No, svi Giustinianovi uspjesi su propali kada je
vlast na otoku. Naime, doznao je kako
su se okupili u Jelsi, paih je 19. rujna napao.
Ali, su Giustinianovu vojsku natjerali u bijeg. Sam
Giustinian je izjavio kako bi "da je ostao jo samo Iwliko
je potrebno da se izmoli jedan bio na
Iwmade". su napali Giustiniana i u Veneciji gdje je
njihova delegacija pred Sinjorijom iznosila
optube protiv generalnog providura.
Giustinian je bio prisiljen napustiti svoju dunost te se
20. studenog 1512. vratio u Veneciju.
Iz 1513. g. nam se malo vijesti o akrivnostima
ustanika. Moda je tome razlog i kuga koja je harala
Hvarom te godine. Tijekom 1514. g. popravio se
poloaj Venecije, tako da su Mleci
mogli pripremiti ekspediciju koja u krvi
uguiti ustanak.
Dvadeset poglavic obienih
Od 1. do 7. kolovoza 1514. g. su ponovno opsjeli,
a zatim i osvojili grad Hvar. Prema izvjetaju hvarskog
katelana V. Malipiera pobijeno je 26 a u
opasnosti je bio i ivot kneza Vicenza Donada. Povod
ovom napadu nije poznat - Malipiero biljei kako je puk
bio sit nepravdi Nedugo zatim, su
poalili to su te uz zakletvu da im vie
neprilike, pozvali izbjegle da se vrate na H var te
slobodno obave berbu No, su ponudu
odbili.U 14. kolovoza, providur jadranske
armade Vicenzo Capello je dobio naredbu od duda L.
Lauredana i desetorice s Dodatkom da krene na
Hvar i ugui ustanak. Prve galije stigle su u Hvar
rujna, a 15. rujna na Hvaru je bilo 15
galija. Capello je prvo potopio brodove i umirio
otok Vis. Zatim je, 20. rujna, u Starom Gradu iskrcao
15 OO ljudi. Ustanici su se neko vrijeme opirali, ali ustanak
je uguen do 16. listopada 1514. godine. Toga je dana
Capello doao u Hvar. Dvadesetoricu ustanka dao je
objesiti na lantini svoje galije, a desetorici ruke ili
iskopati Objeenima je kasnije raskomadao tijela te ih
izloio po selima komune kao primjer
objeenima bili su kanonik Ivan i jo jedan

glavni ustanka, Vrbanjanin Matij
uspio je Prvo se sklonio na susjedno kopno, u
dolinu Neretve i nekoliko se puta bezuspjeno pokuavao
vratiti na Hvar. Kasnije se preselio u Rim, gdje je u
ORUJE IZ 16. SVIRa
gOSt1nJcu sv. Jeronima umro 1523. godine. Neke od
ustanika koji su pobjegli s na kopno uhvatili su
Turci i prodali u roblje. Dud je 28. listopada 1514. g.
amnestirao sve bjegunce - naravno, osim - i
pozvao ih su ustankom izborili i funkciju
kamerlenga, koji je od tada, zajedno s
kontrolirao komunalne financije.
Na blagdan sv. Stjepana L, 2. kolovoza 1515. g.,
misom i zazivom Duha Svetoga obredno su
izmireni hvarski i Dvanaest pojedinaca se
pomirilo, a posebno se istaknuo primjer
Ivana koji je oprostio ubojici svog sina.
Ali, sukobi dvaju stalea su se nastavili i kroz 16. st., a kao
novi puka se Ivan Matijev sin.
za kneevanja zaslunog Pietra Semitecola,
postignut je 9. srpnja 1611. g. sporazum o miru
i na to nas i danas natpis iznad
vrata hvarskog kazalita -
ANNO SECUNDO PACIS MDOm.
Joko
00

POVLJEST
PARVA PISMA
(Iz libra .Pri vika")
Jedni su se zvali Mi Druzi, a drugi Mi Boji.
Po isten su koju hodili, i zajedno ivili,
i isto je nebo bilo nad svima,
i isteg su Boga za oca imali.
Ma nisu se u jednakih rodili;
su jili, ivili,
na drugi se nosili
i govorili.
I nisu isti bili.
Po istim putima hodili, stavali se, javijali,
u istih crikvah molili, ma druge banke imali.
I tako ivili kako su se
A Boji su za crikve davali,
kojen zapovidali, galije armavali,
palace kraj mora imali,
s bilin ponistran i korin,
natraforanin, izgidandanin,
s pergulima isularin,
di su se hladali
i gledali sa svojima
po moru galije lizu s veslima.
A Druzi su tad po brodih, 01 po valah 01 po pojih
jer Pjerinih, Jovaninih, Crikav, Fratrih, Biskupije
lavurali, potili se i stenjali -
i fermavali u selima starin
di su na malih ponitre, ponare i vrata,
obiljeni prazi i z bandah stara pinjata
s garifulon i murtelon,
a umendul posrid vartla.
Po mraku pasavali iz mista u poja,
iz poja u mista
(Zvonilo u stinah kako acal kad se pasa)
i vrujba svita prohodila
i marmoala
put Sumratinjih, Smargic ...
i stotinu su isto tarpili,
i snaga jin po pojih
lozje posadila, poja ogradila,
gomile privargla i pute stvorila
i koj cili prominila
A sve se u sebi skrivalo, nosilo je morilo,
Bogu se molilo, u njega se nadalo
i u muke i dvi ruke.
Na istin putima kad bi stali,
tezaci bi pozdravjali i berite slimivali,
dragojubno se javjali
gospodarin, -
a kad bi jih pasali,
u sebi bi brontulali.
I onda,
kako da tararnut pasa po koju,
sve smanta, uzbuni ...
Jedni po putih pasavali,
za tin se drugi povidali
i poja sama ostavjali,
i su u sebi sakrivali,
jih je morilo
iz njih je ustalo i tad jih vodilo.
Mici, ruke, ivot ikina,
makin, motike, vesla i osti
za drugo su sluili. -
I su stotin
tad su fermali,
i - ubijali.
Pere
m
iz PROLOSTi
RESTAURIRANA EDIKULA
IZ ANUNCIJATE
U travnju 2008. g. bratimi sv. Kria Ivo
Zoran i Joko u potkrovlju
Anuncijate pronali su donji dio edikule za dranje
Presvetog. Kasnije je potonji pronaao i gornji dio
edikule (tron) u sjevernom potkrovlju Katedrale,
zajedno sa dva U identificiranju
umjetnine pomogla je Mirjana vii kustos
MHB. Edikulu je pregledao i prof. Radoslav u ime
Restauratorskog zavoda iz Splita, a prijedlog radova na
antependiju i edikuli izradio je Davor Gazde. Dana 6.
svibnja 2010. restaurirana edikula od
polikromnog drva iz 18. st. (157x83cm) je u
Anuncijatu i postavljena na staro mjesto - glavni oltar.
Donosimo opis ove vrijedne umjetnine iz o
izvedenim konzervatorsko' restauratorskim radovima na
edikuli za Presvetoga iz crkve Gospe Anuncijate
iz Hvara" koje su izradili voditeljica radova na obnovi
Larisa Pervan i suradnik Boris
,,Hvarska edikula prenesena je 22. 04. 2009. g. od strane
djelatnika HRZ-a, B. Pavazza i B. u splitski
restauratorski zavod. Umjetnina je razvedenog oblika.
Sastoji se od razvedene baze sredinjeg tabernakula
flankiranog te trona za izlaganje Presvetoga.
je prekrivena floralnim i geometrijskim ukrasima.
Vjetinom izvedbe se dvije figure
koje su smjetene lijevo i desno od centralnog sredinjeg
dijela. Na vrhu krunita nalazi se kugla, pod njom se
nalazi splet florainih motiva. Zanimljiv je prikaz
koje je iznimno trodimenzionalno. U desnom
dijelu krunita nalazi se i glava Sredinji dio
tapeciran je crvenom tkaninom koja se nalazi u unutar
okvira. Volute i floraino geometrijski motivi nalaze se i na
ovom dijelu predmeta. Baza sa vratacima, koja su
ukraena floralnim spletom ukrasa unutar kojeg je
krije prostor u kojem se Presveto. Sa
stajalita ova umjetnina je jedan
od rijetko primjera rokoko drvorezbarstva. "
CANDOTTIJEV
"MISERERE"
Kad se na Veliku srijedu pogase
sva svjetla u Katedrali,
se skupe oko oltara kako bi
zapjevali lijepi "Smiluj se meni,
Boe". Napjev nema toliku
popularnost ni razvikanost kao
"Erubescant", ali ipak plijeni
panju svojom i
Malobrojni znaju
tko je autor skladbe,
a zanimljiva je i kako je notni zapis doao u Hvar.
Za to je zasluan barba Novak, koji je podijelio s
nama tu
'1ednom prigodom mi je don Jure rekao da postoji
skladba koja se moe uvrstiti uz Raffaellijevu
'Erumbesku'. Postojao je jedan veliki umjetnik Candotti,
panjolac ili Portugalac po koji je ivio u isto
vrijeme kad i na Raffaelli i napisao je taj 'Miserere'. I
rekao mi je, poto putuje, ako ide u Portugal i ako
se sjeti, pogledaj za tu skladbu i donesi je pa je
pjevati. Jednom prilikom sam putovao u Lisabon
i iza hotela u kojem smo odsjeli nalazio se
samostan. Slulajno sam se sjetio don Juretovih i
otiao sam do tog samostana. Primio me fratar koji je vrlo
dobro govorio talijanski. Rekao sam mu da traim 'Smiluj
se meni, Boe' koji je napisao Candotti i fratar se vratio
nakon nekoliko minuta i nosio je sa sobom kopiju
partiture za troglasni zbor - Candottijev 'Miserere'. Tako
sam ga donio u Hvar, smo ga pjevati i evo, pjeva se
35, 40godina."
Barba 1928.) bio je aktivni gradskog
zbora 55 godina, a u crkvenom zboru pjevao je 49
godina.
Tko je bio Candotti koji je, prema don Juretovim
jedini mogao stajati uz bok Raffaelliju? Malo
istraila po internetu i se da Candotti nije bio
Spanjolac ni Portugalac, Talijan. Imenom Giovanni
Battista, rodio se u Codroipu 1809. g. i umro u Cividaleu
1876. g., gdje je proveo cijeli ivot kao i
orgulja. je skladati sa 16 godina. Napisao je preko
500 djela i bio je poznat i u inozemstvu. Poticao je
reforme u crkvenoj glazbi, smanjiti ili posve
izbaciti dionice u vokalnim djelima, kako bi
uklonio svaku teatralnu formu koja se u to
vrijeme obilno irila sakralnom glazbom (Raffaelli je bio
pobornik te forme). Teio je dostojanstvenosti i
ozbiljnosti glazbe, jasnu harmonijsku
strukturu, to mu je donijelo i priznanja. U
hvarskom Smiluj se meni, Boe" to se
skladba je smirena i pravilne izmjene rittna, bez ukrasa i,
uz recitativ, postoji tek jedna dionica (Srce
Na taj - i zaslugom don Jureta i barba
- Hvarani 40 godina na tih, dostojanstven i
ulaze u najbitniji dio Velikog tjedna.
(izvori na internetu: it. wikipedia.org, www.bicentenariocandotti.it.)
ANATEMISANA
PROCESIJA? !
N edavno smo pronali zanimliiv iz novina,
naalost nije zabiljeeno kojih. Clanak M. na
pod naslovom sa snimanja
filma 'Lito vilovito' - Anatemisana procesija"
nas na neka vremena. Komentar tekstu
nije potreban - tek napomena da biskupova reakcija ne
treba u vremenu kada su stvarne procesije bile
zabranjene, vlasti su spremno dopustile "procesiju" za
potrebe komedije.
"U prolom broju smo pisali o filmu "Lito vilovito" i o
nevolji ekipe koja snima ovu komediju: za
mesto snimanja odabran je Hvar, a niko nije
pretpostavljao da Hvarani - odbiti da statiraju!
Direkcija ekipe se dovija kako zna i ume da dobavi statiste
(svaka ekskurzija je dobrodola, jedna grupa
zapadnonemalkih turista nedavno je statirala za dve
flae konjaka!) pa primorana da ih dovodi - iz Splita.
Ovih dana dogodilo se jo neto zbog toga
to se u filmu pojavljuje jedan biskup (igra ga Karlo
i to se snima i scena procesije za kiu, hvarski biskup je
obelao da anatemisati sve metane koji budu pristali
da statira;u. Njegovoj propovedi u crkvi prisustvovao je i
Karlo koji je bio doao da se - kako kae - uiivi u
atmosferu svoje uloge. Biskupova anatema bila je
bezrazlona - Hvarani ni pre nje nisu statirati.
Scena procesije je snimljena sa stotinjak statista iz Splita i
desetak sa Hvara. Kamere su zujale, sumorna povorka
starih ljudi i ena u crnini kretala se pranjavim putem
za kiu i - kakve ti slulajnosti! - kia je zaista
pala, kia koje na ovom ostrvu nema
mesecima! Snimanje procesije za kiu prekinuto je - zbog
kie!"
STREET OF FINLAND
sa Pjace kroz glavna gradska vrata u Grodu i krenuvi prvom ulicom desno, negdje na sredini ulice, na zidu koji
dvorite nekadanje vlastelinske a danas restoran "Luculus" i pansion "Vila Nora", vlasnitvo
obitelji - Car, uklesan je natpis Street of Finland", u prijevodu Finska ulica. Naspurot zida, na junoj strani
ulice, nalazi se pok. Josipa zvanog Finac, koji je i uklesao natpis u kamenu. je sredinom oujka
(ba na dan sv. Josipa, 19.3.) teko nastradao u polju kada je pao sa zida na cestu. Prevezen je helikopterom u Split, no
preminuo je zbog prettpljenih ozljeda i sahranjen u Hvaru 29. travnja.
Gospodin Jow (premda ga nitko nije tako zvao) bio je vrlo osebujan i poseban, a ljudi su ga jednostavno zvali ili
Finac. Bavio se prijevowm gostiju do Paklenih otoka - po nau, bio je barkarjul, a bio je i poljodjelac. zapravo
svakodnevna izjava bila mu je "Naj si bolji", a ako bi se to njemu reklo, odgovor je uvijek bio "E, da ni tebe!" Zanimalo me
zato su ga svi zvali Finac. Barba Zorko od djetinjstva povezan sa Fincem, rekao mi je da je on sam sebi
dao taj nadimak, iz nepoznatog razloga. Poto mu je pokojni otac bio klesar, on je alatom uklesao i naziv ulice u
kojoj je ivio i tako na trajni spomen ostavio svoj nadimak Finac iz Finske ulice. A mi se ponekad sjetimo zanimljivog,
dragog, i Neka mu Bog bude blagi sudaci utjeha.
Priredili: Z. B., M. B. . i J. B.
m
HV.HR NEK.HD i S.HD
Sv. Marale, 2010.
Priredio: Zoran Tepa
HVAR

4. KUPA
DALMA
D
obrovoljno
povodom
osnutka i
Dalmacije, u sklopu
5. Kup Hrvatske vatrogasne ;oaj'OUflrI<
Natjecanje je odrano u subotu, 10. travnja na igralitu
NK Hvar, uz tafetnu utrku na etalitu od "umarije"
prema Pokonjem dolu.
Na Kupu je sudjelovalo 27 ekipa. Nastupali su u
kategorije: Muki A, Muki B, ene A i ene B.
DVD Hvar sudjelovao je u najbrojnijoj i
najatraktivnijoj kategoriji Muki A i zauzeo 4. mjesto i
plasirao se u kategoriju zlata.
DVD Hvar ponovno se istaknuo kao dobar
ovakvih na zadovoljstvo svih natjecatelja,
osoblja, te visokih dunosnika HVZ.
5. KUP HVZ
4. VATROGASNI KUP
DALMACIJE
m
RE.H9iR.HN1H
Velika sramota za H var i
Hvarane

"VENERANDN'
Unutar zidina stare 'Venerande' u Hvaru
je ljetna pozornica koja spada u red
najljepih objekata takve vrste u dravi."
Grga Novak, Hvar kroz Zagreb, 1960., 224.
U prethodnoj "Kruvenici" spomenuto je da Grad Hvar u
ime najma za Venerandu godinje uprihodi 500 eura
(3500kn) i da je to istodobno i smijeno i tuno. Da ne
uzimamo puno prostora i da se ne troi previe papira,
samo ukratko i najvanije: ugovor o iznajmljivanju
Venerande sklopljen je 31. prosinca 1993. g.
Grada Hvara i "Veneranda d.o.o." o zakupu
objekta za period od 20 godina, a temelj.em
Gradskog od 16. prosinca 1993. godme. UgovorJe
dinamiku investiranja i razloio je na dvije
faze, od kojih je prva morala biti zavrena do 1.
1995., a je, osim sanacijskih radova,
instalacija i crkvice, i izgradnju meteoroloke
postaje na drugoj lokaciji, tada Bateriji.
Druga faza morala je biti zavrena do 1. 1996., a
sadravala je "izgradnju restorana, popratnih objekata te
pristupnih putova", a nepridravanje rok.?:a
predstavljalo je razlog za raskid ugovora (os1m u slucajU
vie sile ili objektivnih okolnosti koje su ih kao
tada Domovinski rat).
Uvidjevi da drugu fazu zakupoprimac
realizirati ugovorom u roku zbog
lokacije i dozvole, izvrenja
radova te investicije u
odnosu na Grad i investitor 19. prosinca 1995.
sklapaju aneks osnovnom ugovoru koji produuje rok
realizacije prve i druge faze za deset godina od dana
njegovog sklapanja.
Kako ni do kraja 2005. g. nije realiziran potpisani dio
obveza od ugovorenog, trebalo je raskinuti ugovor, ili
bolje rjeenje. I to mi grada Hvara imamo
od svega? NITA!
Crkvica je zaputena, meteoroloka postaja radi u
neadekvatnim uvjetima (sramota, ova postaja je
najstarijim meteorolokim postajama u Hrvatskoj).
Nova lokacija za metoroloku postaju je u
amoreta dolcu, ali lokacijska dozvola i drugi dokumenti
nisu rijeeni (sramota slubi Grada Hvara).
Devastacija Venerande je a sve slube ute. I
tko je kriv?! Svi mi - od trenutnog i bivih
Gradskog slubi,
konzervatora, kulturnih djelatnika, kOJI o tome
neto znaju, itd. A to Grad po
"porezni obveznici", imaju od svega? Sramotu, tetu I
ruglo. Bolje da je Veneranda zatvorena i da
djelatnosti, to je manje zlo, dok se ne rIJese odnOSI
zakupoprimaoca i Grada (a i tu je dolo do
promjena), jer 2005. g. je odavno - prije
I kako dalje, a da i mi 1mamo kOrIStI
od iznajmljivanja Venerande, a ne samo neki, i to
obilatu?
Miko ie
PROF. NIKA
(18. 10. 1946. - 22. 4. 2010.)
Umro je na dragi prijatelj i suradnik, barba Nika
Na grad je izgubio vrijednog
batine, vrsnog poznavatelja prolosti i uistinu
zanimljivog i dragog sugovornika.
Nika je 1946. g. u Hvaru, kao jedino dijete
Antuna (foneta) i Urse Gimnaziju je zavrio u
Splitu, a studij arheologije u Zagrebu. Bio je zaposlen u
Odsjeku za arheologiju pri HAZU, a 1985. g. se na
rodni otok. Objavio je stotinjak znanstvenih radova i
iz arheologije i kulturne povijesti, posebno iz
prapovijesti, kasne antike i srednjovjekovlja.
Bavio se i knjievnim radom: godine 1971. objavio je
knjigu pjesama "Metamore" , za koju je dobio i nagradu
"A. B. Istraivao je ivote i djela manje poznatih
hvarskih knjievnika, posebno iz razdoblja renesanse.
Pojedine pjesme tih pjesnika objavio je u antologijskoj
knjizi "Pjesni Hvara - od do Soljana". Kao
Matice hrvatske, bio je urednik zbornika radova o
hvarskom kazalitu. Na jednom ulomku keramike
hvarske kulture 2002. g. pronaao je prikaz asteroida,
je taj nalaz postao ne samo u arheologiji,
i u astrofizici. Svoja istraivanja namjeravao je
sakupiti i objaviti u zasebnoj knjizi, planirao je
sudjelovati na simpoziju povodom 500. obljetnice
hvarskog ustanka, no bolest je bila Vodio je biljeke i
zapisivao svoje ideje gotovo do samog kraja, a u
razgovoru s onima koji su ga na Centru
je znao ''A koliko se tega jo moglo napisat ... "
Hvaranima barba Nika ostati u kao i
ljubazan sugovornik, kao erudit, ali i kao koji je
trebao ivjeti stvarnost uzrokovanu pogibijom
sina Tonija u Domovinskom ratu. Od tog udarca se
nikada nije oporavio. Utjehu je pronalazio u pisanju,
istraivanju ili razgovoru sa sumjetanima.
Veliki gubitak barba Nike doivio je hvarski
ogranak Matice hrvatske, udruga "Pjover", kojoj je bio
predsjednik, i svi mi iz urednitva "Kruvenice".
Barba Nika je neumorno prenosio svoje golemo znanje
drugima, to je rezultiralo objavljivanjem nekoliko
publikacija o rodnome Velom Grablju, idejama za
mnotvo tekstova u naem listu, od kojih je nekoliko i
sam napisao i objavio. Posljednjih godinu dana
intenzivno je pisao i objavljivao, kao da je slutio kraj, kao
da je elio prenijeti, podijeliti to vie toga ...
Vjerujemo da njegova knjiga u skoro vrijeme biti
objavljena, te mu posthumno biti odana i zahvala

''Visina neba se izmiruje u dubini srca
igra pokreta ruku postaje osmiljena
glazbu prepoznajemo kao bezbroj
drhtaja opnastih krila
Tu se eto moe biti bez straha
jer tu
na one koji su bili i koji biti
na mjesta na kojima smo bili ili se biti ... "
Nika "Pribliavanje", 1978.g.
jer je volio ovaj grad i brinuo se da njegova batina ne
propadne. Posebno se njegovog odnosa s nama
mladima iz urednitva. smo znali sjediti na kavi,
o svemu i pa bismo puno puta otili
doma nekim novim podatkom ili idejom za
tekst. Zanimao se za nae studije, nas,
nam literaturu, bio je strpljiv i
sugovornik. Toliko se jo tega moglo napisat ... dragi
barba Nika, nadamo se da uspjeti napisati i
nastaviti sve ono u ste nas i
Na je gosp. Kuzma izrekao
kojima se i mi iz urednitva pridruujemo i
ovo na naega barba Niku: "Zbogom, dragi
prijatelju, zbogom do kad vjerujemo, opet
jednom sest, pocinit i provjat (kako si znao i radovati
se svemu to smo zajedno i proivjeli, 'od zore do
mraka', od do one prave zore. Zbogom, Nika, i
hvala ti za tvoj plemenit, i predan ivot
nama i za nas."
Zorka
m
UPN.H KRONiK.H
12. oujka - 10. svibnja 2010.
ekipe s natjecanja s njihovim
mentorima upnik i kapelan vodili su na izlet u
rodno mjesto Alojzija Stepinca, je lik i djelo bio i tema
ovogodinjeg natjecanja. Krenuli su u petak, 12. oujka, a
u su bili u subotu, 13. oujka.
Veliki krini put grada Hvara odran je na
korizmenu nedjelju od Katedrale do Kruvenice, a je
u 15h. Zbog toga nije odran krini put po
kapelicama. Molitve je predvodio biskup Slobodan
tambuk, koji je i prvi - uz dekana don Emila
- ponio kri. Nakon njega kri su redom nosili:
upnik i kapelan, krizmanice, radnici,
prosvjetari, djeca, medicinari, vatrogasci, policajci,
gvardijan samostana, majke i krizmanici.
Postaje je najavljivao Ante Novak-Bakica, a kao
redari bili su zadueni po dva bratima hvarskih
bratovtina u tonikama. Kao i odaziv vjernika bio
je
je korizmenu propovijed odrao jelanski upnik
i generalni vikar don Stanko
Na svetkovinu sv. Josipa, u petak, 19. oujka, recitiranu
misu u 10h predvodio je upnik. je u 17.45 bio
Oratorij sv. a zatim je uslijedila pjevana misa.
Krizmanici i srednjokolci otoka Hvara imali su u subotu,
20. oujka svoju, sada tradicionalnu korizmenu
obnovu koja je u upnoj crkvi u Vrbanju
dvojice bivih ovisnika nakon je
krenuo krini put od kapelice Srca Isusova na izlazu iz
Vrbanja starim putem prema Nakon duhovne
okrepe oko stotinjak mladih okrijepilo se u
dvorani u Zakusku je pripremio upnik don
Mario sa nekoliko vrijednih i
svirakih srednjokolaca.
Pete korizmene nedjelje - Gluhe, 21. oujka, propovijedao
je don Ivica vrbanjski upnik.
Prva tri dana petog korizmenog tjedna, 22.-24. oujka,
propovijedali su redom: biskup Slobodan u ponedjeljak,
upnik u utorak te kapelan u srijedu. Po prije
propovijedi pjevali su se "Uzdasi Isusu" i molile
istine".
upa Hvar i ove je godine sudjelovala u akciji "Maslinova
Caritasa. Skupljene su se
donosile u hodnik dvorana odakle su
otpremljene 24. oujka. Prijanjih godina ovu je akciju
organizirala Bratovtina sv. Kria, a ove godine
im se i Bratovtina sv. Nikole te pojedini vjernici.
Blagovijest je proslavljena u 25. oujka. U
Anuncijati je u lOh upnik predvodio recitiranu misu, a
pjevanu u l8h u Katedrali .
Gospin pjevan je u petak pred Cvjetnicu, 26.
oujka, pred oltarom Gospe alosne. i ove godine je
korizmene napjeve odravala mala grupa vjernika koju je
predvodio Fabijan kojem zahvaljujemo na
upornosti i ustrajnosti. Te propovijedao je upnik.
Dr. fra Domazet, ovogodinji predikatur,
profesor na splitskoj bogosloviji, je sa svojim
propovijedima u subotu, 27. oujka .
Prikazanje ivota sv. Lovrinca izvedena je u
subotu 27. oujka na Fortici za sudionike Uskrnje regate.
Hvarsko kazalite je u ponedjeljak, 22.
oujka, izvelo ovu predstavu 200. put, i to u
crkvi Sv. Katarine u sklopu manifestacije "Pasionska
batina".
Faroski kantaduri izveli su svoj program 27. oujka u
Katedrali, takoder za sudionike Uskrnje regate.
Blagoslovom palminih i maslinovih ispred
Biskupije na Cvjetnicu je Veliki tjedan. Uslijedila
je procesija do Katedrale i misa. Muku po Luki pjevali su:
Zoran Isus don Mili te
Proper Zorka Jure Miko
i Milan Na kraju mise odrana je
procesija s Presvetim "do tri skaline", a zatim je Presveto
izloeno na klanjanje - "quarantaora".
Animirane ure imali su bratimi sv. Kria u l4h, bratimi sv.
Nikole u 15h te djeca i mladi u l6h. Zadnja ura s
Erumbeskom i propovijedi je u 19h, a u 20h bila
je recitirana misa.
Od subote Cvjetnice pa kroz dane Velikog tjedna bilo
je u katedrali prilike za .v. Ispovijed, to .u mnogi upljani
i iskoristili.
Prva dva dana Velikog tjedna slavila se sv. misa u 7h, a
nakon nje se izlagalo Presveto. Od l4h do kraja klanjanja
svakog sata su se II "deurstvu" izmijenjivala po dva
bratima obje bratovtine. Na "zadnjoj uri" pjevala se
Erumbeska - psalam Domine ne in furore" koji je
uglazbio Josip Raffaelli, a zatim bi uslijedila propovijed
"predikatura" .
U utorak, 30. oujka, u su predavanje o projektu
Solution odrali dipl. ing. Ivan koordinator
projekta za Splitsko-dalmatinsku upaniju Zlatko
Jankoski i prof. Michael Heidenreich iz Austrije.
I na Veliku srijedu, 31. oujka, nakon mise u 7h Presveto
je izloeno na klanjanje. U 11.3 Oh je procesija do
tri skaline i zatim klanjanja.
bogosluje je u 19h, a predvodio ga
je propovjednik. Vie je bilo na raspolaganju za
ispovijed. Zatim je uslijedio "Barabon" - pjevanje jutarnje
Velikog i Candottijevog "Smiluj se meni Boe" -
koji je zavren gaenjem svijetla i lupanjem po "boncima"
- simbol Kristova
Misa Gospodnje na Veliki 1. travnja, bila
je u 19h. Biskup je oprao noge dvanaestorici "apostola".
Ove su godine apostoli bili: Jure Anteo
Nika Matko Novak, Toma Novak i Jure Tudor iz
bratovtine sv. Kria te Jure eljko Novak,
Antonio Novak, Frane Novak, Nikola i
Novak iz bratovtine sv. Nikole. Na kraju mise hostije su
spremljene u Boji grob, po u kapeli sv.
Kria, a potom je uslijedio obred "ruenja oltara".
Procesija "Po Bojin grebima" je u 15.30 na
Veliki petak, 2. travnja, a, kao i redom su
crkve: Katedrala, Duh Sveti, sv. Antonij opat, Gospa od
Milosti i Anuncijata. U svakoj je crkvi pjevan "Zdrav si
Isuse" te je molj eno po pet na pet rana
Isusovih, a u bratimskim crkvama i molitva za pokojne.
crkvi pjevan je moj". je bio iz
bratovtine sv. Nikole.
Obredi Velikog petka su u 19h. Muku po Ivanu
pjevali su: Marinko Isus biskup Slobodan
Stambuk te Zoran Proper
Ivo Tudor i Zorka Ove je godine obnovljen stari
da kri na oltar prije obreda ljubljenja donese grupa
vjernika s torcima. Kri je nosio Ante Novak-
Bakica, a torce Ante Novak-Glavina, Mate Bokan, Ante
Tudor i Frane Sam obred ljubljenja kria trajao
je 46 min (zahvaljujemo naem M. na
podatku), a za to vrijeme naizmjenice su pjevali i
muki zbor. Nakon odrana je velika
procesija po Pjaci poslije koje je propovijedao
"predikatur" . Na kraju je Presveto poloeno u Boji grob.
Lemozina koja se skuplja na Veliki petak jednim dijelom
ide za Svetu zemlju, a jednim dijelom ostaje za upne
potrebe.
Kao i na Veliki petak, crkve su bile otvorene na Veliku
subotu, kako bi vjernici mogli Boje grebe". U 22h,
obredom svijetla, je uskrsno bdijenje koje
predvodio biskup Slobodan, a propovijedao je upnik.
Nakon mise vjernici su se zadrali pred Katedralom uz
i
Misu svetkoviue Uskrsa, 4. travnja, prevodio je biskup
Slobodan tambuk uz koncelebraciju upnika, fra
Domazeta, fra Bernardina kunce i don Joze
Biskup je na kraju mise blagoslovio djecu i jela, a
potom smo se pred katedralom ostacima
od prethodue je u 19h,
a onda je kapelan slavio sv. misu.
Pobonost Radovanja Gospi" obnovljena je u novom
obliku na Uskrsni ponedjeljak, 5. travnja. Crkva
Anuncijata bila je otvorena cijelog dana, a u 18.15 tamo je
pobonost - moljena je desetica krunice te
otpjevane litanije, i Kraljice nebeska". Ova
pobonost se prije obavljala s procesijama na Uskrsni
ponedjeljak i Mali Uskrs u znak zahvalnosti Gospi
Anuncijati, koja se smatrala posebnom
Hvara.
U 19h je misa koju je prevodio predikatur" fra
Domazet te je ujedno odrao svoju
propovijed s blagoslovima". Na velikotjednom
angamanu mu se zahvalio biskup tambuk. Milostinja se
pod tom misom tradicionalno skuplja za osoblje koje se
brine za katedralu (sakristan, sestra sakristanka).
su apostoli" imali svoju u biskupskom dvoru.
Misa posvete ulja bila je ove godine na Uskrsnu srijedu, 7.
travnja, u Katedrali. Tim povodom okupio se broj
biskupijskih Oni su tijekom dana imali
program: ujutro u katedrali duhovna obnova. Sve je
pogostio fra Jaki u samostanu, a
nakon je nekolicina otila na izlet brodom
Rikija Novaka - Kogota na sv. Klement. Misu je u 18h
predvodio biskup Slobodan tambuk, uz koncelebraciju
prisutnih U misi je sudjelovao broj
hvarskih krizmanika i jedna grupa krizmanika iz Jelse.
Biskup je blagoslovio i posvetio ulje krizme, a
su obnovili svoja Ova misa
se odravala na Veliki ujutro, ali, zbog
sudjelovanja s tri otoka toga
dana, posljednjih 20 godina se u naoj biskupiji odrava u
srijedu po Uskrsu i to svake godine na drugom otoku i u
drugom mjestu. Bila je biskupova elja da se ove godine,
povezane sa slavljem sv. Kria, ova misa slavi u Hvaru. Na
kraju mise djeca su povodom
godine, odrala kratki recital koji je s njima priredio
biskup Slobodan.
U 8. travnja, Ivan Grande otvorio je u
restoranu Marinero izlobu svojih gtafika "Ni(je) sve tako
sivo".
4. uskrsni koncert upskih zborova otoka Hvara odran
je u Katedrali u nedjelju, 18. travnja, s u 19h.
Koncert je otvorio upni i katedralni zbor sv. Cecilije Hvar
s pjesmama "zastava nas sveta vodi" i "Pohvala drvu
kria". Zatim je nastupio starogtadski zbor sv. Reparate
(.Svetom Kriu", ,,'Zdravo Kraljice", .Uskrsna radost"), pa
zbor samostana u Hvaru ("Stopama vjere",
"Isuse Ti vodi nas", ,.;Na Kriu svetom"), zbor upe
(.Svetom Kriu", "Samo Bog je ljubav moja",
"zapjevajmo svi, aleluja") te zbor upe Jelsa (.Smiluj se
meni, Boe", ,,Kyrie" iz mise Brevis, "0 Kriu
blagoslovljeni"). Gosti bili su upe Vrboska
s tri pjesme: "zdravo Kriu", .Gospin i .Klanjamo ti
se Kriste". Na kraju je katedralni zbor otpjevao jo pjesme
.Hvalite Gospodina", "Tebe traim" i ,,Probudi se svijete".
Zborove je najavliivala Zorka Nakon zavrnog
govora biskupa Stambuka, svi zborovi su zajedno
otpjevali pjesmu .0, Isuse, daj da pjevam!". Zbog
koncerta misa je te sat ranije, u 18h.
Hvarski dekan don Emil susreo se s krizmanicima
te provjerio njihovo znanje u ponedjeljak, 19. travnja.
Vidjelo se je da su krizmanici radili na gtadivu. ivimo u
nadi da povjerovati kako su "doktorirali" vjeronauk!
kolski brod .Kraljica mora" uplovio je u hvarsku luku u
ponedjeljak, 19. travnja. Na broda svirala je
hvarska glazba iz Starog Grada. dana, 20.
travnja, Hvarani su mogli razgledavati brod od 10 do 13h.
Zbog velike potrebe hrvatskih brodara za pomorcima,
hrvatska Vlada prihvatila je 31. svibnja 2007. g. program
financiranja gtadnje i koritenja kolskog broda, je
primopredaja odrana 23. oujka 2010. g. u Veloj
Luci. je o prvom kolskom brodu u samostalnoj
Republici Hrvatskoj, motornom jedrenjaku, luke upisa
Dubrovnik, a namijenjen je izobrazbi i studenata
pomorskih kola i fakulteta.
Sastanak upnog pastoralnog bio je utorak, 20.
travnja.
Na spomendan sv. Jurja misa je u 17h,
kako bi se upnik mogao pridruiti slavlju uBrusju.
U nedjelju, 25. travnja, u Lodi odrano je predavanje o
"Okolino odgovornom upravljanju malim
objektima". Predavanje su organizirali Sinia
iz agencije "Secret Hvar" i Veselka iz
agencije "Hvar Adventure" , a izlagala je Ljiljana Prebanda
iz Udruge za prirodu, okoli i odrivi razvoj "Sunce" iz
Splita.
pripravnika za prvu primilo je sakrament
krhenja u utorak, 27. travnja u Katedrali.
U travnju su djelatnici Komunalnog Hvar, u
dogovoru sa upnikom i Muzejom hvarske baltine,
izradili odvod za oluke crkve Zvijezda mora. Ovo je
rijeilo problem vlage u crkvi pa je
novo bukanje jer je stara buka otpala. Naalost, 3.
svibnja smo da je "nepoznati ukrao
kompletnu konstrukciju bakrenog oluka na stranjoj
strani crkve te otetio ostale oluke koje nije uspio skinuti.
su ranije porazbijani prozori na ovoj crkvi, a novi su
trebali biti postavljeni tijekom svibnja. Odnos prema ovoj
crkvi u Hvaru je vrlo lo. Nadamo se da se ovakvi
incidenti u ponavljati.
Polja smo blagoslovili u subotu, 1. svibnja, kod crkve
Mandaline u Plajici. Blagoslov je u Sh, a
predvodio ga je upnik. Obnova ove crkve je "u nebo
potreba (prijeti uruavanje). Obnova ovakvih
objekata mora dobiti odobrenje Konzervatorskog odjela
iz Splita, a to se izdaje samo na temelju opsene i skupe
dokumentacije. Do sada smo, donacijom Ministarstva
kulture, izradili arhitektonski snimak objekta. nas
druga faza dokumentacije
dokumentacija, trokovnici), a onda sam rad na obnovi.
Moda crkva do tada ostane uspravna!?
Ptoslave praznika rada organizirane su na nogometnom
igralitu u Hvaru - u organizaciji Grada, odigran je
nogometni turnir te je dijeljen "tradicionalni" faol- i u
restoranu Vidikovac.
U 19h sati u Katedrali je svibanjska pobonost, a
nakon nje smo slavili misu blagdana sv. J osipa radnika.
ptvu sv. smo slavili u nedjelju, 2. svibnja. Misu je
predvodio don Pave koji je - uz
Blandine - pripremao Euharistiji su
po prvi put pristupili: Marko Katijana
Ricardo Cardosi, Petra Pjer
Antonija Jure A. Leon Toni
Ive Matea Nina
Petra Kostura, Rosano Kustura, Ante Lako,
Niko Mateo Romano Trna
Stipe Arika L.
Dorotea Dujam Novak, Flora Novak, Kuzma
Novak, Ivan Parlov, Ivan Jakov Ino
Andro Plazonja, Patrizia Vmka
Katarioa Manud Rija Tudor, Natali
Ivana i Marita Nakon
mise pred Katedralom je uz i
kapljicu (dar roditelja). broj
se pridruio svibanjskoj
pobonosti.
Od 5. do 8. svibnja u Hvaru su odrani 37. Dani hvarskog
kazalita. Tema ovogodinjeg znanstvenog skupa bila je
zaborav II hrvatskoj knjievnosti i
kazalitu", a izlaganja su bila u U sklopu Dana
odrane su i tri predstave na katu Arsenala. U srijedu, 5.
svibnja, amatersko kazalite .Ranko iz Visa
izvelo je .Prah". Kazalite .Josip Antun
iz Malog Loinja dalo je predstavu .Trai se novi
suprug" Mire Gavrana 6. svibnja, a 7. svibnja nastupio je
.Picolo teatar" iz Starog Grada s predstavom "Francuski
krevet" T. Rogera.
U subotu, 8. svibnja, klub "Pelegrin" proveo je
akciju hvarskog porta i Krine luke. su
srednjokolci pred Ladom glazbeno-scenski
program uz prezentaciju gastronomske ponude i barskih
mjeavina.
Feta sv. Propera je otvaranjem orke (rake) II
nedjelju, 9. svibnja, u 19h. Pjevala se i slavila sveta
misa. je u otvorena izloba Osnovne kole
Hvar. Jutarnju misu na dan svetkovioe, 10. svibnja,
predvodio je upnik pred oltarom sv. Propera. Fjero je,
kao i prolih godina, organizirala udruga .Forske uonce".
Uz brojne tandove bio je organiziran i prigodni program
na Pjaci.
misu svetkovine sv. Propera predvodio je biskup
Slobodan tambuk uz koncelebraciju nekoliko
Na kraju mise odrana je procesija s relikvijarom
sveca. Kako toga dana Osnovna kola obiljeava i Dan
kole, u 20h je u kolskoj dvorani odrana prigodna
priredba. U isti sat je u Arsenalu odrana sada
tradicionalna gastronomska manifestacija .Dobar kus,
koju je organiziralo Udruenje obrtnika otoka Hvara -
Sekcija ugostitelja grada Hvara.
M

9RflDSKfl KRONIKfl
13. oujka-lO. svibnja 2010.

ATENA ...
Evo jo jedna gradska kronika i sve po
storemu - Slobodna napie, mi malo
pokrotimo i prinesemo. ORCO po uonci
dominiro, a konkuriraju mu ukidonje
vaporih i Doma zdravlja.
Al nikako smo uspili i koju lipu
novitodu. A ca se komentironja tici ...
IVO, VRATI SE!
15. 03. 2010. - torija o virnosti isusidskoj
panji: SVIT IZ KVARTA - Teta ilia i barba Duiko
iotobraco 65 godina
Teta Lia, punin imenon Elizabeta Hure,
Hvarka nastanjena u Splitu, proslavila je s muem
Dukom 65 obljetnicu braka. Novinar SD D. arac u
razgovoru s njima donosi zanimljive podatke iz njihova
ivota:
Barba Duko je 22. godite, ona dvi godine
Duko je ka borac partizanski doa na Hvar, vidija me i
vie mi nije da mira. I sedamnajsti dan smo se vazeli, jer je
triba dobit prikomandu. Bila je korizma, doba kad nema
ali pop nas je ipak na po korizme. U
katedrali, prid oltaron svetoga Propera na 12.
1945. godine! Onda jo nisu branili u crikvi.
Poslin dva miseca zvali su nas da se oenimo priko
jer da crkovno vie ne priznaju" se teta Lia, i dodaje
kako njezin Duko nije volija vojsku, pa je u Splitu dra
trafike, a ovde su in se rodila i dica, Vanja i sin Stipe,
od kojih imadu sedmero i sedmero
Nije to sve; 1956. odletili su u Argentinu, di je ivija tete
Lie barba, Ive Hure.
Ima je veeeliko imanje, ravnicu ka odavde do Solina"
se Duko ali plakali smo za I kad smo se
vratili poslin dvi godine, ili smo u druga Rade
ta je vodi ja da nan di bi mogli ivit, jer smo
prije stali u Tolstojevu. I bome dobijemo mi stan u
koja se tek gradila. A koja je to pusto bila,
Boe ceste nije bilo, kamion nije moga donit
mobilju do su se lovili u kavu di je sad tunel,
gliba do kolina ... Ali ona je tila da budemo prvi u tome
stanu, i jesmo. A malo prije toga su nan javili s Hvara da
je njezin puno lipi komad zemlje UZ more sinja jedan
dotur likar cara Selasija! I kau: Ili
dat ili van nacionalizirat. Dr-ne daj, uspili smo se
nagodit, i ti nama kupi {iata 1300 s kojin san
ja posta taksista, i dugo godin ef udruge taksista, odakle
san ia u penziju. teta Lia: Pitaju me, zna,
za ricetu kako dobro izgledan, al nemoj to pisat da ne bi
rekli ... " 1 koja je riceta?" Bud dobar, ne zlo, voli
ljude!"
19. 03. 2010. - SMO OD KOPNA
ZBOG ISTODOBNIH POLAZAKA I DOLAZAKA
BRODOVA, AUTOBUSA I VLAKOVA-
Hvarski apel ministarstvima: Uskladite satuice brodova i
vlakova! Skupina udruga izvornih vlasnika
"Forani, skupina bivih i sadanjih zaposlenika
Hvara" i udruga .Eko otoci"
podrali su otar prosvjed jedinica lokalne
samouprave zbog reduciranja trajektne linije Split - Stari
Grad (br. 635), ali isto tako uputili su otvoreno pismo
,Jadroliniji", "H-u" i otoka Hvara",
se na nedovoljan broj kvalitetnih brodskih linija s
kopnom, potpunu voznih redova te slabu
i nedostatnu autobusnu povezanost na relaciji Hvar -
Stari Grad - Jelsa, i obratno, pie SO . Od Jadrolinije i
H-a zahtijevamo da puno bolje usklade polaske i
dolaske prijevoznih sredstava, tako da putnici imaju
vremena s broda na vlak i obratno. Katamaran
Adriana koji, usput ne odgovara ruti
kojom plovi, u Split dolazi u 7.30 sati, a nagibni vlak za
Zagreb u isto vrijeme. Isto se kad iz
Zagreba putnjemo vlakom, jer trajekr za Stari
Grad polazi upravo u vrijeme njegova dolaska u Split -
pie u pismu. Hvarani tvrde da su zimi
od kopna zbog izostanka
katamarana (73 puta u 2008. i 2009. godini), a
istodobno iz i Vele Luke plove dva trajekta
prema Splitu i natrag, no ni u tim prilikama u luku niti
jedan ne pristaje. upozoravaju na prebukiranost
katamarana u ljetnim mjesecima, ali i to da bi za turiste
puno bolje bilo da tzv. linija iz Splita polazak ima u
23 sata umjesto u 1.30 sati. Osim toga, centralna sluba
informacija ,Jadrolinije' bi morala biti dostupna barem
jedan sat prije polaska prvog trajekta iz Staroga Grada, a
ne od 5.30 sati, kao to je to sada.
"Kad govorimo o traimo da se uvede
jutarnja vonja iz Hvara na prvi trajekt iz Staroga Grada.
Turisti imaju velike primjedbe na nedostatak autobusnih
linija za tzv. jednodnevne izlete za Mi/nu, Stari Grad i
Jelsu, jer su se do sada morali oko 14 sati, to
je nedopustivo za otok koji se gotovo i pol bavi
turizmom. Dakle, potrebno je uvesti barem jo jednu
popodnevnu liniju oko 18 sati" prigovaraju Hvarani, a
svoje pismo su na znanje proslijedili jo Ministarstvu
turizma, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te
i s otoka Hvara.
20.03.2010. - Hvar: Izborna konvencija SDP-a
Na izbornoj konvenciji GO SDP-a Hvar izabrano je novo
vodstvo strauke u mandatu,
prenosi SO. Za predsjednika je izabran Rino
za potpredsjednika Sinia a za
tajnicu Ivana Konvenciji su saborski
zastupnik Arsen Bauk i predsjednik upanijske
organizacije SDP Veljan
25.03.2010. - HVAR" GRCA U
PROBLEMIMA, A KRAJ IM SE NE NAZIRE:
ORCO grupa nije donijela dobro, mora s Hvara
Kako je objasnio predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak,
ORCO grupa je bez suglasnosti HFP-a, 32-
postotnog vlasnika Hvara", prodati
neke nekretnine, autokamp ,Yira" i "Pjaca" , kako
bi osigurala sredstva za i pripremu sezone, u
se pojavio prostor za razvrgavanje ugovora s ORCO-om,
izvjetava SO.
"HFP i njegov partner ORCO moraju hitno poduzeti
mjere u rjeavanju pitanja Hvara', i
to zbog toga to to drutvo vie od godinu dana ne
moe samostalno obavljati svoju osnovnu djelatnost, a
time se ugroava odvijanje normalnoga gospodarskog
ivota, ali i ivota na tom otoku. Ugroava se
i ponuda nama vrlo cijenjene
destinacije kao to je otok Hvar" kazao je Duvnjak i
nastavio: "Ne vidimo opravdanost u prodaji
nekretnina kako bi se pokrile obveze iz razdoblja u kojem
je ORCO upravljao tim drutvom, jer upravo su te
nekretnine infrastruktura za obavljanje
djelatnosti. ORCO upravlja Hvarom" od
2005., a od 2008., otkada sam na HFP-a, u nekoliko
se navrata na svim instancijama razgovaralo o
problematici tog drutva, i
rjeavanja. Ne bih i na skuptine odrane
prole i ove godine". Na pitanje razgovara li se s
potencijalnim drugim investitorima II Hvar",
Duvnjak je kazao: Vrijednost imovine 'Sunlanog Hvara'
se oko milijarde i neto kuna, te time nadilazi
obveze drutva, koje su otprilike u iznosu 550 milijuna
kuna: Samim tim vjerujem da postoji interes za ulaganje
u tUrIZam, odnosno u drutvo Hvar.
26.03.2010. - USPRKOS DRAMI I
FINANCIJSKIM PROBLEMIMA SUNCANI HVAR:
Hoteli 500 gostiju za Uskrs
Prodaja proljetnog odmora u hvarskim hotelima i u
hrvatskim agencijama ide solidno, a u hotelima
"Adriana", "Palace" i "Riva" koji su otvoreni te
"Amfori" koja se priprema za otvaranje, za usk:sne
blagdane se oko 500 gostiju, prenosi SO. Ovih
dana Hvar je ivnuo zbog dolaska oko 400
koji sudjeluju u Uskrsnoj regati, a samo ih je dio smjeten
u hotelu ,Riva', dok su ostali u privatnom smjetaju
grada Hvara. Hvar" tijekom ove zime nije nita
investirao u objekte, tako da goste lanjska
ponuda, a hoteli se prodaju na tritu u dva odvojena
u jednom su visokokvalitetni, obnovljeni, i plaa
Bon], dok su u drugom neobnovljeni objekri znamo niih
cijena.
03.04.2010. teniski 'Biseri Dalmacije'
Kvalifikacijskim susretima je Hvar
Open, prvi iz ovogodinjega ciklusa Bisera Dalmacije,
p.ie SO. Nakon Hvara, djevojke
IZ sVijeta Bluesun Bol Ladies Open te
Solaris Sibenik Open, jo dva turnira. Ona s najvie
osvojenih bodova iz ta tri turnira, dobit glavnu
nagradu - bisernu ogrlicu. "Ovo su mali turniri
nag;at!noga fonda deset dolara. Slue kao
propaganda jedne lokacije, ali i kao
stepenica nadarenim na putu do teniskih
vrhunaca. Zato, ne pitajte sad tko nastupiti, nego za
par godina - tko je nastupio! Primjerice, kasnih
devedesetih, ovakvi su turniri na naoj obali okupili
M,sk,nu, HenIn, Petrovu, Srebotnik, koje su
Ju:snije izrasle u zvijezde" veli Zlatko Foglar, utemeljitelj
ciklusa Bisera Dalmacije, 15. Izdanje biti pod
pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
05.04.2010. - Hvarani uputili novo pismo Vladi:
Zaustavite javnu privamu
Kako pie SO, skupina gradana, udruga izvornih
vlasnika .Forani", skupina bivih i sadanjih
zaposlenika, te udruga .Eko otoci" uputila je
otvoreno pismo Vladi RH, HFP-u i Ministarstvu
financija kojim opetovano trae javnu obznanu i raskid
jo uvijek tajnih i posve tetnih ugovora s ORCO
grupom, prodaje imovine
Hvara", na stanje prije sklapanja
ugovora, dodjelu 25 + 1 dionicu Gradu Hvaru bez
ikakve naknade, te dodjelu isto toliko dionica za
izvornih vlasnika, crkve, bivih i sadanjih
zaposlenika tvrtke po godina radnog staa. Isto tako
zahtijevaju da se ostatak dionica dodijeli gradanima
koji su sudjelovali u izgradnji cjelokupne
mfrastrukture grada kojom se koristi i hotelska
11. 04. 2010. - Drama na Hvaru:
naoruani Slovenac dvije taokinje i
prijetio da se raznijeti
Ujutro, po dolasku dviju u
poslovnu zgradu Hvara" za
njima je kroz otvorena vrata uao i
nepoznati slovenski dravljanin,
zabarikadirao se i navodno zaprijetio da
se raznijeti, izvjetava SD. Gradom se brzo pronijela
vijest da je naoruan pitoljem, a djelatnice i da ih
dri kao taoce. Ubrzo su intervenirali policija i vatrogasci
opkolivi zgradu, a sa spomenutim Slovencem su
kontaktirali preko prevoditeljice. Vrlo brzo se na Dolcu
okupilo mnotvo radoznalog svijeta. Nakon to je
policija oko sat vremena razgovarala s neznancem on se
predao, da bi potom bio odveden na
obradu u oblinju policijsku postaju. se
navodno odvijao od 8 do 10 sati, a posrijedi bi moglo biti
duevno rastrojstvo koji je upao u poslovnu
zgradu. Nitko nije a nije zabiljeena ni nikakva
materijalna teta.
11. 04. 2010. - SPECIJAliSTIMA NISU
PRODUENI UGOVORI ZA OVU GODINU -
Muke na koju: kardiolozi i neurokirurzi zaobilaze
Hvar
Na otoku Hvaru do daljnjega biti osnivanja
samostalnog Doma zdravlja, barem prema onome to je
nedavno rekao upan Ante Sanader tijekom svoga
radnog susreta s jedinica lokalne
samouprave, stoji u SD, ali se svi zajedno zauzeti da
Il'"adovi i dobiju prava u tom pogledu.
Zupanija, dakle, ne eli preuzeti rizik za eventualne
lP'-bitke Doma zdravlja otoka Hvara. Jedino opravdanje
Zupanije za neosnivanje samostalnih domova
zdravlja jest da skupe uprave domova
zdravlja biti preveliko financijsko Ipak,
javna je tajna da Hvarani smatraju da ta ocjena ba i ne
stoji jer se i u sadanjemu upanijskom domu zdravlja
ispostave terete za trokove uprave, i vie
od minimalne uprave novog doma zdravlja. ljudi
otoka nisu ba zadovoljni takvim stavovima, pogotovo
to je njihova koordinacija zauzela stav da za osnivanje
Doma zdravlja sada postoje sve zakonske i
materijalne pretpostavke. temeljeni na upaniji
podacima govore da bi samostalni DZ
poslovao pozitivno. O tmurnoj zdravstva,
i to da je u posljednje vrijeme bitno
smanjen broj specijalizacija zdravstvenih djelatnika s
otoka Hvara. Stanovnitvo zna da je Grad Hvar i
formalno uputio zahtjev za nekoliko specijalizacija, te
ponudio njihovo financiranje u cijelosti, na to iz Doma
zdravlja, a i upanije, nije odgovoreno jo od 2008.
godine.
12.04.2010. - UPAN POZVAO SVE NA
SASTANAK: li Jadrolinija promijeniti red
J;!lovidbe?
Zupan splitsko-dalmatinski Ante Sanader sazvao je
sastanak i otoka Hvara te
predstavnika Agencije za obalni linijski promet i
"Jadrolinije" u prostorijama upanije, o je
obavijetena i uprava SD-a, a na kojemu se
raspravljati o ukidanju jednoga dnevnog putovanja
trajektom na liniji Split - Stari Grad (br. 635), prenosi
SD. Sastanak je sazvan nakon to su jedinice lokalne
samouprave i otoka Hvara burno reagirali na
izvansezonski plovidbeni red za 2010. godinu kojim je
ukinuto putovanje s polaskom u 7 sati iz Splita i
povratkom u 14.30 sati iz Staroga Grada. Upravo to
putovanje je, po ocjeni i
hvarskih najvitalnije za opskrbu otoka pa je stoga
u potpunosti poremetilo poslovni i stanovnitvu
ustaljeni ivota
12. 04. 2010. - SE ODLUKA O
SUDBINI JAVNO-PRIVATNOG
PARTNERSTVA S ORCO GRUPOM:
Blokiran Hvara", stigla
i Financijska policija
Iako se vie mjeseci spominjao 12. travnja
kao datum koji je Hrvatski fond za
privatizaciju odredio kao krajnji rok u
kojemu, ako ORCO ne odluku o prodaji dijela
nekretnina tvrtke Hvar", slijedi raskidanje
ugovora o javno-privatnom partnerstvu drave i
te tvrtke, u ponedjeljak se ni na burzi, ni u HFP-u, a ni u
Hvaru" nita bitno nije dogodilo, stoji uSD.
Naime, ORCO je spornu odluku ranije povukao i
neizvjesnost se nastavlja. Najnovije neslubene i
informacije govore, kako je
Hvar" od petka blokiranog i to od
strane firme "Vivatel" iz Rijeke, kojem je po ugovoru
trebalo isplatiti 900 tisuCa kuna. Hvar" ima i
niz drugih dugovanja prema Gradu, pa
i radnicima koji isplatu za oujak. "Za
sada ne kasni, ali se minimalac, a ne
ugovoreni iznos pune Zaposlenici su zabrinuti i za
jer ne znaju to ih u srpnju kada
ugovor o javno-privatnom partnerstvu drave i
ORCO Grupe i sve su to ozbiljni razlozi za
neizvjesnosti" kae Eduard predsjednik
Sindikata turizma Hrvatske. Isplata punih
se II punoj sezoni, s prvim priljevom sredstava,
kako je sporazumom sa sindikatom i ugovoreno, u
Upravi tvrtke. U hvarske hotele je, navodno, stigla i
Financijska policija koja poslovanje ORCO
Grupe, kako bi se utvrdilo stvarno ulaganje, investicije,
kreditue obveze, tijekovi novca i cjelokupno financijsko
poslovanje temeljem kojega se razgovarati o
Hvara" i eventualnom "razvodu
braka" drave i luksemburkog investicijskog
fonda koji je upravljao hvarskim hotelima pet godina.
13.04.2010. - Hvar": tvrtke odbiokiran
"Obavjetavamo i javnost da je nakon
dvodnevne blokade tvrtke Hvar' d.d.
postignut dogovor s te da je tvrtke
odbiokiran', stoji u Uprave hvarske hotelske
na upit burze o blokadi o
je izvijestila "Slobodna Dalmacija.
14.04.2010. - SEZONA,
PROBLEMIMA HVARA', MOGLA BI
BITI BOLJA NEGO LANI -
Ljeto 2010.: Hvar je za dep
SO donosi razmiljanja Hvarana o ljetu.
Vinkica Colombo, predsjednica TZ Hvara:
"Pripreme sezone u Hvaru su, po mome
miljenju, sasvim solidno zajednica
grada i nadalje sufinancirati "Hvarsko ljeto 2010. ",
dok su privatnici sve kao da ta sezona biti u
najboljem redu. Booking za objekte sa dvije, tri i
zvjezdice je u Hvaru' bolji nego lani, to samo
po sebi govori da vijesti o minimalnim blokadi
i ostalim problemima u toj tvrtki nisu utjecale na
opredjeljenje gostiju. Dakle, ako hotelska
ne zakae organizacijski, sezona bi mogla biti na
nivou prologodinje, no mi se objektivno nadamo da
hvarski hotelijeri svoje poslovanje konsolidirati, jer bi u
suprotnom u gradu i bila prisutna jedna psihoza,
loa klima koja teti svima nama koji se bavimo
turizmom. "
Aljoa privatni poduzetuik: "U Hvaru se nita
nije promijenilo od prole godine da bi sezona
bila bolja i uspjenija od one lanjske. ORCO grupa nije
promijenila svoju poslovnu politiku, Grad ne rjeava
pitanje privezita brodova, irenja parkiralita
i Ipak, bez obzira na sve to, pogreke je
biva Uprava Hvara' koja je prije
dolaska ORCO-a rasprodala imovinu hotelske
Jerolim, Stipansku, Palmianu, Vlaku i Teniski
centar pa smo gubitkom tih sadtiaja ostali bez velikog
broja turista u predsezoni i posezoni. Osobno smatram da
ovog ljeta biti gostiju za dva-tri dana boravka, ali
nedostajat oni ostali, ne zbog cijena, nego vie zbog
infrastrukturnih problema. "
Ana predsjednica Udruge obiteljskog smjetaja
"Hvare moj": "Koliko god se govori da je ORCO Grupa
tetu Hvaru, jo vie su mediji podizali prainu i o
nama u svijet slali sliku kao o izuzetno skupom odreditu.
istina je neto sasvim drugo: ORCO je obnovio
hotele 'Rivu', 'Adrianu', 'Amforu' i kupalite 'Boni', i to
nam zasigurno nitko oteti. Njihovo poslovodstvo se
orijentiralo prema zahtjevnijim gostima, ali istodobno je
u obiteljskom smjetaju ostalo 5 postelja, tako
da Hvar ima ponudu za dep. Dakle, mi smo i dalje
optimisti, kvalitetnu i dobru sezonu, jer smo
obavili potrebne pripreme, imamo svoje web-stranice,
kataloge, a odlazimo i na sajmove. Nedavno
smo potakli osnivanje 'Dalmatinske udruge obiteljskog
smjetaja' radi nastupa, podizanja razine
usluga te produenja sezone, dok se isto tako nadamo
povoljnijim kreditima HBOR-a, pa i koritenju sredstava
izfondovaEU-a. "
Tomislav predsjednik Podrunice STUH-a u
Hvaru": .uMi, radnici u Hvaru',
elimo da se neizvjesnost oko nae tvrtke zavri to prije i
da moemo sasvim normalno krenuti u sezonu
koja kuca na vrata. Naravno, raduje nas da su najave
za ljeto bolje od prologodinjih, ali ne
moemo, a da ne kaemo i to da negativna u
zadnje vrijeme i te kako na sve nas. Skloni smo
vjerovati da Uprava hotelske i Vlada RH, odnosno
HFP, najbolja rjeenja te nam da se
posvetimo onome smo se i do sada bavili dugi niz
godina, a to je rad u turizmu. Nitko ne smije smetnuti s
uma da je Hvar uvijek bio i da biti perla hrvatskog
turizma, dok se za radnike zna da mi samo elimo raditi i
za svoj rad dobivati ugovorenu "
16.04.2010. - ODJECI SASTANKA - Najava ukidanja
stacionara: Hvarani hoce
Na radnom sastanku predstavnika jedinica lokalne
samouprave otoka Hvara i Splitsko-dalmatinske
upanije jedna od tema razgovora bila je problematika
zdravstva na koju, stoji u SD. upan Ante Sanader iznio
je stav po kojemu se, zbog visokih trokova u upaniji,
osnivati samostalni domovi zdravlja, no se
gradove i u traenju prava
za svoj DZ, a time i preuzimanje odgovornosti za
njegovo poslovanje. Najave ukidanja stacionara i otkaza
djelatnicima koji su vezani uz taj oblik medicinske usluge
posebno su Vodstvo upanijskog DZ
tvrdi da su trokovi veliki, to je samo
jer Ispostavu Hvar treba promatrati
kao cjelinu - financijski, i organizacijski. Naime,
postoje segmenti s negativnim, ali i s pozitivnim
financijskim poslovanjem, kao u svakoj drugoj
zdravstvenoj ustanovi, to ne da one koji ne
stvaraju profit treba Sasvim je izvjesno da je za
Hvarane najvanije transparentno poslovanje, tj.
i duga ljubav, jer prema svemu jedino
tako pristati na sudjelovanje u financiranju sadanjeg, ali
i Doma zdravlja.
19.04.2010. - NEDOSTAJE OSAM MILIJUNA
KUNA ZA ZAVRETAK NEKADANJEGA
ODMARALITA KOJE POSTATI DOM ZA
STARIJE: Otok Hvar nema ni jedan dom
Koliko se god prolih godina u Hvaru, Starom Gradu i
Jelsi razgovaralo o socijali, je da na
Ikoj jo uvijek nema ni jedan dom,
dok ih, primjerice, na susjednom ima nekoliko,
prenosi SD. Istini za volju, prenamjena i dogradnja
biveg Zemunskog odmaralita za tu namjenu u Starom
Gradu je 2000./2001., i do sada je za grube
radove i fasadu utroen znatan novac, za
zavrne radove i opremu nedostaje jo oko osam milijuna
kuna. A spomenuti dom, kad izgradnja bude gotova,
imat 85 kreveta, ali bi se i na katu objekta
moglo smjestiti jo 45 ljudi. U prizemlju zgrade realizira
se "Dnevni boravak i u starijim osobama" za
125 korisnika.
07. 05. 2010. - VELIKO ZANIMANJE ZA
TERMOIZOLACIJU ZGRADA - I Hvarani uzeti
dio od 2,68 milijuna cura
Jedinice lokalne samouprave otoka Hvara prihvatile su
Europski projekt energetske autonomnosti, koji kroz
program "Solution Hvar"
energetske u zgradarstvu, izgradnju
solarnih elektrana (4 x 250 kW), te energetsko koritenje
biomase i biorazgradivog otpada, pie SD.
da na tim, u Irojem u ime "iC
Consulenten zt GmbH" iz Bela sudjeluje i inlenjer Lucas
Altner, do kraja tjedna imati prijave za olro SO-al!
projekata u zgradarstvu. elje ljudi, isto kao kad su
posrijedi poslovne zgrade, idu u pravcu kvalitetnije
termoizoiacije zgrada (fasade, vrata i prozori), ugradnje
za grijanje, solarnih kolektora itd. Te projekte
svakaIro tipizirati, a interes je dobar
da za njihovu realizaciju od BU-a
otprilike jednu nepovratnih sredstava,
isto toliko kroz povoljne kredite, dok ostale trokove
snositi sami vlasnici" kazao je koordinator (iC grupe)
Ivan
08. OS. 2010. - NAGLASCI S OBlJETNICE DANA
POBJEDE: Dalmacija duguje dr. Sergiju Makiedu
"Pa ialro su naim zadnjih godina puna usta
antifaizma, je da se mnogi vatni ali i
na ljude koji su puno za Dalmaciju, a time
i Hrvatsku, sustavno Jedan od vrlo zaslunih
svakako je i dr. Sergije Makiedo, porijeklom s otoka
Hvara, Iroji je bio na raznim
dunostima u NOB-u, a od 3. listopada 1943. godine bio
je komandant baze i ef delegacije NOV] kod
Iromande u Italiji. A kad se z;na Iroliku je ulogu
odigrao u spaavanju i prebacivanju prognanika u El
Shatt, ali i obrani nae domovine, mu se Dalmacija
zaista treba kazao je Andro (83) iz
Hvara u povodu Dana pobjede nad f.Uizmom i Dana
Europe (9. svibnja) za SD. Dr. Makiedo, prema
barba Andra, kojeg Hvarani znaju kao kurira za
Bari, je puno za dobrobit hrvatskog naroda, isto
kao i nakon rata kad je obavljao diplomatsku slubu, pa
stoga kao svjedok jednog izuzetno tekog vremena eli
vjerovati da se netko tko oficijelno
65. obljetnicu Dana pobjede nad faizmom
na njegov grob u Hvaru.
09.05.2010. - par godina
vane datume obiljeava na "svom" otoku sunca:
Britanci na Hvaru proslavili svoj zlatni pir
Ni rat svojedobno nije britanski
par, Barbaru i Johna Jacksona, da najmanje dva
puta godinje, tijekom gotovo
Hvar, biljei M. za SD. Nedavni dolazak je bio
posebno i emotivan jer su u krngu obitelji i
prijatelja u hotelu Palace proslavili pola stoljeea
ivota. U hotelu Palace smo kao kod
Uvijek odsjedamo u istoj sobi, ovdje nas veu brojne
uspomene, tu smo proslavljali nae djece te
srebrni, a sada i zlatni pir. Grad se promijenio, uglavnom
na bolje, ali najvie nam nedostaju magarci kojih,
naalost, vie nema" rekao je gospodin Jackson. Britanci
oboavaju pjesme Olivera iako im je
i Gego, a umjesto hvarskih suvenira
svaki put nose hrvatskog praka za rublje
koji im je, kako kau, naprosto nezamjenjiv.
10.05.2010. - Na Hvaru obiljeen dan
Crvenoga kria
.Hrvatski Crveni kri postoji vie od 135 godina, a
dan Crvenoga kria (8. svibnja) a ovaj je
dan obiljeen i na Hvaru. Socijalna politika nije na
razini pa se vrlo na razne
prikuplja novac za osnovne ljudske potrebe to je bilo i na
ovom otoku. Tako i ova manifestacija, UZ to to je
edukativna, ima za cilj prikupiti novac za ekipu mladei
kako bi ona mogla 15. svibnja otputovati na dravno
natjecanje HCK u Selca pokraj Crikvenice" kazala je za
SD na Maja ravnateljica Gradskog
drutva Crvenoga kria. U
programu (folklor, ples, grupa i band)
sudjelovali su i nastavnici Osnovnih kola,
"V Srednje kole pa i
djelatnici "Dnevnog boravka' iz Staroga Grada. Brojni
Hvarani i turisti na tandovima su kupovali
uratke, slatkie, razne artikle i broure, tako da je mlade
dobila 3642 kune.
Doao kod na ispovijed i kae:
- Oenio sam se.
ostane sav u te odgovori:
- Mladi gospodine, pa to nije grijeh.
odgovara
- Ja se svejedno KAJEM!

Pitali malog kako se zove.
- Isto kao moj tata- odgovori on.
- A kako ti se zove tata? - pitae ga.
- Pa isto kao ja.
- Pa kako se zovete vas dvojica? - upitae ga ljutito.
- Pa isto?!

Dola plavua s ispita
i upita drugu plavuu:
- Ne kuim kako sam pala na Dola sam
do krunog toka, na znaku je pisalo 30 i ja sam 30
puta kruila oko znaka. Instruktor mi je rekao da
sam pala. Na to druga plavua:
- Moda si ktivo brojala .

Baba otila kod doktora i kae:
- "Doktore, kupila sam novi sluni aparat!"
- kako vam je mu?"
- "Ma jeftino! Samo 10 eura!"