_ -- - ~ )\ C

KR-UVENICA
Br. 16., god. V, Travanj, 2011.
ISSN 1846-5420
e
IZDAVAC:
upa Sv. Stjepana I., Hvar
GLAVNI UREDNIK:
Zorka Bibit
ODGOVORNI UREDNIK:
don MIlI Pien kovit, upnik
UREDNI$TVO:
Joko
Zorka
Ivo Tudor
Ante Novak-lha
Don Mili Pien kovit
Milan$arit
Miko
Ivo
GRAFICKO OBLIKOVANJE:

FOTOGRAFIJE:
Arhiv upe Hvar
TISAK:
Dalmacijapapir, Split
NAKLADA:
500 kom.
ADRESA:
upa Sv. Stjepana I.,
Trg Sv. Stjepana 20,
21450 Hvar
Tel/Fax: +385(0)21741269
e-mail: kruvenica@gmail.com
Broj upnog iro
2340009-1100238864
.t.ti
Kruvenica
LIST UPE sv. STJEPANA L, PAPE I HVAR
Drogi Vi ea tijete!
P
asala je i ova korizma. Makor je Uskars litos kasno,
vrime od pasone Kruvenice do ove nove je
pasalo u cas, a do ove ca gre i barije. Prid vami je
novi broj. Nodon se da nagrodit na trud barenko kojon
lipon riei, a ne bi bilo zgorega dat i koji old. Zodnji put smo
ponudili nain dobrotvorima objovit i reklamu u Kruvenicu,
se ni niko jovi. Bar ovi ca imodu oldih ne kapidu forski.
se nos tiei, Kruvenica bi mogla izhodit i putih - i ovi
smo tukali fermovat i brenzovat ove ca piedu da ne bi
udrili u 100 fojih. Jerbo dobra voja ni dosta za plotit tampu.
Pok, ako morete pomozte.
vidit i ovi broj da za svakega imo po cogod - upnik
l pensaju obo pajunskin pismima, korizmi,
liturgz, , raju i kriima. Puno se tega obo cemu je
tukalo nego ca u kronike more stat; redili se
obnovjali oltori, se u znonju vire (i epeta dobili! I I),
pitali se eikova je Venjeronda (bome naa) i toncoli po Pragu.
Nismo zaboravili ni da je Ajduk proslavi 100
Govorili smo s Iton obo grodu ivelikin prijatejen
Fora i Foranih jor Jakon Fjamengoton. Pensali smo obo
sliki groda i di sa storima. Urednicaje viitala nae
nojstarije, a ie je hmuto po Kosovu i Makedoniji s
Morete saznat cogod obo Arsenolu, oltoru Gospe
Zalosne, grobajskin kriima, ca se Inglezu Jacksonu parilo od
Fora u 19. vik, koliko Forani molidu Boga da in do mir i
"' .... ledl''llSltvo i da se u mriu osin ribe more i "umjetnicko
". Za teoke piemo obo gustirnima i bobu, za
oo.ntO'.UOVlc:e obo manitri,
one ca gledodu u nebo obo vanzemaljeima. Sitili smo se
metra od muzike, Aldota Banfichija. Bome, epeta
i reagironjih, a kronike i dentjere ne tuko ni spominjot.
Da se vrotin na pocetak. Uskars - svetac
bez kojega nijedon drugi svetac nimo smisla. Doni od Vele
etemone i Uskarsa su doni u kojima se spominjemo i slavimo
jubov koju je Bog priko svojega Sina Isusa pokozo nami
judima. Svaka nedija, a Uskars pogotovo bi non tukali bit
prilika za se sa Uskarslin i blinjima. Potrudmo se da non
dobrifruti pasone korizme i ovega Uskarsa ostanedu u ivotu.
Neka vos sve prati ona Jubov kojaje za nos bila propeta.
L u ime cilega Urednitva
NEKA VON NA DOBRO DOJDE USKARS!
Milan
3
UPNIKOVA BESIDA
POTENU VAM KORIZMU ELIM
U POVODU BLAGDANA USKRSA
M
ic po mic, quadragesima !korizma klizi svome kraju. Pretpostavljam da
smo negdje ili daje korizma nastala po uzoru na Isusov
boravak u pustinji prije nego je svoje javno djelovanje.
Pogledajmo malo to nam o tome kau Evo ih jednog pored drugog da nam bude
preglednije.
MATEJ
Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga
iskua.
I propostivi dana i
napokon ogladnje.
Tada mu pristupi napasnik i "Ako si
Sin Boji, reci da ovo kamenje postane
kruhom."
A on odgovori: "Pisano je: Ne ivi
samo o kruhu, nego o svakoj to izlazi
iz Bojih usta. "
ga tada povede u Sveti grad, postavi
ga na vrh Hrama i mu: "Ako si Sin
Boji, baci se dolje! Ta pisano je:
svojim zapovjediti za tebe i na rukama
te nositi da se gdje nogom ne spotakne o
kamen."
Isus mu kaza: "Pisano je takoder:
Ne iskuavaj Gospodina, Boga svojega!"
ga onda povede na goru vrlo visoku i
pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu
njihovu pa mu "Sve ti to dati ako mi
se pokloni. "
Tada mu Isus: "Odlazi, Sotono! Ta
pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj
i njemu jedinom slui!"
MARKO LUKA
I odmah ga Duh nagna u pustinju. I bijae ti pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i
pustinji dana, gdje ga je iskuavao Duh dana vodio pustinjom, gdje
Sotona;
bijae sa zvijerima,
Tih dana nije nita jeo, te kad oni istekoe,
ogladnje.
A mu "Ako si Sin Boji, reci
ovom kamenu da postane kruhom." Isus mu
odgovori: "Pisano je: Ne ivi samo o
kruhu."
Povede ga u Jeruzalem i postavi na vrh
Hrama i mu: "Ako si Sin Boji, baci se
odavde dolje! Ta pisamo je:
svojim zapovjediti za tebe da te I: Na
rukama te nositi da se gdje nogom ne
spotakne o kamen. "
Odgovori mu Isus: je: Ne iskuavaj
Gospodina, Boga svojega!"
I povede ga na visoko, pokaza mu
odjednom sva kraljevstva zemlje i mu:
"Tebi dati svu ovu vlasti slavu njihovu jer
menije dana i komu dajemje. Ako se
dakle pokloni preda mnom, sve je tvoje."
Isus mu odgovori: "Pisano je: Klanjaj se
Gospodinu, Bogu svomu, i njemu jedinomu
slui!"
Tada ga pusti I gle, pristupili i a mu sluahu.
sluili mu.
Poto iscrpi sve kunje, se udalji od
njega do druge prilike.
4
UPNIKOVA BESIDA
to se ovdje nalazi? Sva se tri slau da je Duh
koji je siao na Isusa nakon krtenja preuzeo ,,krivnju" za
Isusov odlazak u pustinju. Marko upotrebljava
formulaciju: "Duh Isusa NAGNA u pustinju!" Skoro bi
mogao da se Isusu ba i nije ilo tamo, ali ga
je Duh "nagnao". Dok dva od tri biljee kako je
ili Sotona iskoristio priliku i dohvatio se Isusa, Matej
pie da je Duh Sveti Isusa poveo u pustinju samo zato da ga
sa kunjama. Naravno da nam se
pitanje: ,,zato?!"
Moemo li odgovor na ovo pitanje u
kondicionalu: "Ako si Sin Boji!"? Zato tako? to s
tim? Sotona zna tko je Bog, ali to zna o tome kako je to biti
On vjerojatno nije siguran to moe Isus. eli
li moda na ovaj navesti Isusa na to da ljudski element
u njemu prevlada nad boanskim pa da ga tako izbaci iz igre?
se da se sve kunje svode na jedno: dokai ljudima na
njima razumljiv da si Boji Sin. U tom kao da
je nazivnik svih triju napasti neto to bismo
danas nazvali SAMOOSTVARENJE. To je sredinji pojam
New Agea. I ako je moje razmiljanje ispravno, to je najbolji
pokazatelj koliko u New Ageu ima svoje prste i
onda kad sve izgleda tako Svojim odgovorima
na Sotonine kunje ("Pisano je ... If) Isus kao da kae: "Jer 'Ja
jesam' Sin Boji ne elim drugo do li ono to eli moj Otac. "
Ako je ova scena s Isusom model korizme, onda je
da smo tijekom povijesti korizmu pretvorili u neto drugo
zbog se ona danas velikim dijelom
ignorira ili se s nj om, na neki sprda.
Istina, tekstovi koji se u Crkvi objavljuju o korizmi
naglaavaju da je smisao korizme obnova
ivota, ali - gledam i sluam reakcije nas
na to. Gotovo nitko ne pokoru kao vrijeme
Moemo mi pepeliti koliko god ali smislu
korizme je u odzvonilo.
Je li to zato to je sama
kao jednadba sa nekoliko nepoznanica? Povrna
kateheza i jo povrnije propovijedanje uvijek da je
korizma vrijeme molitve, posta (rtve, odricanja) i djela
ljubavi. Svede li se korizma na vjebanje u te tri stvarnosti
duhovnog ivota, a zaboravi se na njezin temeljni smisao,
onaje zapravo izgubila smisao.
Zbog je Mojsije narod poveo kroz pustinju prema
zemlji? Za to postoje dobri naravni razlozi. Ali
postojijedan dublji razlog koji se iz svega onoga to
im se na putu. Morali su u pustinji izgubiti svaku
ljudsku sigurnost, svako ljudsko uporite. Trebali su se
pouzdavati u Boga jedinoga, od njega sve
Morali su razinu egzistencije, koja se sama od sebe
kao primarna, stavljati u drugi plan. to
Mojsije radi na brdu Horebu 40 dana? Pozvanje gore kako bi
bio o Bojoj volji i nakanama za Izrael. Zbog je
Ilija pozvan u pustinju "sve do Boje gore - Horeba"? Da bi
shvatio kako je u svom revnovanju za Gospodina krenuo
pogrenim putem, kako se uhvatio u kotac sa zlom
za silom pa je naiao na otpor koji ga je obeshrabrio. Morao
je susresti Boga u laganom i blagom lahoru kako bi mogao
nastaviti poslanje koje muje Bog povjerio (1 Kr 19, 9-14).
5
UPNIKOVA BESIDA
to SavaolPavao u pustinji oko tri godine? Onaj
susret s Isusom koji ga je izbacio iz dotadanjeg stila ivota
morao je sazreti u neto trajnije. Iako taj kratki susret
ostati u Pavlovom kao prekretna njegovog
ivota, tek godine pustinje utvrditi gradivo i Pavla
biti
Cilj je (biblijske pustinje) uvijek isti: susresti Boga na takav
da efekt bude spoznaja/iskustvo kako je sav na ivot u
njegovim rukama i kako doista njemu treba prepustiti putove
sve da on sve vodi. Pustinja "pustinjaka" ispranjava od
samoga sebe i ga sposobnim biti djelotvornim Bojim

Mnogo puta su religiozni ljudi koristili religiju na suvie
ljudski Sluili su se religioznim idejama da bi ljude
"pokorili" ne toliko Bogu koliko svojoj religioznoj
instituciji, da bi ih smjestili u okvir koji su tijekom vremena
izgradili. Da, se to i nama u Crkvi. To je
napast i nijedna religija nije od toga slobodna. A
Bog, biblijski Bog, Isusov Bog eli samo jedno - da u
slobodi prihvati suradnju sa svojim Stvoriteljem i da ivi kao
slika Boja slavu Boju. rtva, odricanje, post tada
su vie posljedica odluke da se otvorim Bogu, da mu dam
prostora u svom ivotu, da zapostavim primarne tjelesne
potrebe i stvorim prostor za duhovno nego to su cilj
pustinje. Isus nije iao u pustinju radi posta. Iao je u pustinju
staviti se Bogu na raspolaganje, ne baviti se drugim
nego Bogom. I zbog toga je NAPOKON ogladnio. A po
nama ispadne kao da je Isus iao u pustinju gladovati. Isus
nije iao u pustinju moliti. Iao je traiti Boju volju,
spoznati to Otac od njega Moete da se igram
Pa nije li bit molitve upravo traenje Boje
Jest, ali to vrlo
sudim po sebi. Izgledalo mi je kao silno
nakon godina nekakvog molj enj a, shvatio da se
molitva na kraju svodil amo na to da otkrijemo to
nama smjera. Naalos {ima mnogo molitve, ili onoga
smatramo nema nikakve veze s traenjem Boje
volje, nego Je p . e"inzistiranja da ovo ili ono po
naoj y;olji.( '" .'. '. r ..
Moe Ir se da smo mi, hvarski pO!lluali
sugestiju o korizmi molitve? Nemam uvida u
osobni hVlWskih pa ne znam to je tko' u s.ebi r
i koliko se toga dri. Ali, u naoj su
dan u tjednu tijekom korizme izmjenjivale
pobonosti. Radi li se tu o molitvi? Svatko da
pobonosti jesu molitve (molitvice). Ako
sudjelovanju u njima, onda korizma - viij,erne,
molitve u na'aj upi ne postoji. Ili -nU>Wj 1}varski
nemaju takvim. da
te pobonosti zapravo r nisu molitva jer !le u" ne moe
prepomati onaj dlili:
Isus nije iao u pustinju zbog djela ljubavi. Kome
iskazivati ljubav u pustinji? Zvijerima koje spominje
Marko? Ili koji ga napastuje? Odveden je u pustinju
kako bi pronaao srce ljubavi - Kad postane
nevaan sebi, kad vie nema neki svoj cilj koji te okupira,
kad si preputen Bogu da on upravlja tvoje korake po svojoj
volji tada si sposoban za ljubav, za sebedarje. Isusova
korizma bilo je neto to gaje zavrno oblikovalo prije nego
djelo Nije bilo dana
ekskluzivne "dobrote" nakon koje se vratiti tamo odakle
je i krenuo. Isusova korizma, kao i ona Mojsijeva, Ilijina,
Pavlova - uvijekje to bilo jedno preobraava iskustvo s
posljedicama za sav daljnji ivot.
U ivotu bi bila dovoljna j edna jedina korizma i to u
trenutku ivota kad smo sposobni da se neto mora
dogoditi u naim ivotima, nekakva promjena koja se
odraziti na na ivot. Nakon pustinje vie nita
nije isto. korizmi pristupaju na i ne
moe se generalno da svi povrno i
ive korizmu. A ipak se dobije dojam da su nekako
obesmislili korizmu i je jo samo liturgijskim
spomenom Ovakva korizma nalik je
generalnom prije nekog blagdana sa
punom da nakon blagdana opet biti nereda koliko
eli.
Moe li se iza povrno provedene korizme doivjeti Uskrs?
A to mi znamo o doivljaju Uskrsa? Nije li nama najvanije
da smo ga proslavili? mi se da se Isus temeljito ne slae
s ovim to ali koga briga to o tome misli Isus?
to da NAM poelim uz Uskrs? Samo potenu korizmu, ako

Hvar ugostio olimpijadu
HVARSKI SREDNJOKOLCI OPET PRVI)
OSNOVCI IZVRSNI
H
varske ekipe ponovno su postigle izvrsne rezultate
na Dravnom mnatjecanju iz vjeronauka -
olimpijadi. Pobjeda hvarske
srednjokolske ekipe na lanjskom natjecanju u Krapinskim
Toplicama (19.-21. svibnja) osigurala je naem gradu
ovogodinjeg. Hvar je ugostio 128
natjecatelja, osnovnih i srednjih kola podijeljenih u
32 ekipe. Tema natjecanja bila je "Isusova
majka - Gospa nae vjere". Logo natjecanja izradio je Darko
oa, a plakate Ivo
Hvarsku biskupiju predstavljali su ekipe O Hvar (Marinela
Marija Pia Marija i Ivana
Kustura, pod vodstvom mentora Zorana i S
Hvar (lanjski pobjednici: Anna Nikica
Matea i Marija pod vodstvom mentora
Ljubomira Ladana), pobjednici biskupijskih
natjecanja u Hanu i Imotskom.
Otvaranje natjecanja odrano je u velikoj dvorani hotela
,,Amfora" u srijedu, 23. oujka. Uz pozdravne govore i
predstavljanje ekipa, odran je kulturno-
program. Prvi dio natjecanja, pismeni ispit, bio je
u prostorima O Hvar, u 24. oujka, ujutro. U
poslijepodnevnim satima natjecatelji su pred
komisijama izlagali svoje prezentacije. Ekipa O
predstavila je dolsku Gospu od Sela, a
srednjokolci su izlagali na temu "Marijin Hvar". U izradi
prezentacija pomogli su student Antonio i fotograf
Ivo dva dijela natjecanja, su proveli
natjecatelje gradom. je biskup Slobodan tambuk u
Katedrali predvodio koncelebriranu misu za sudionike
natjecanja. Na oltaru je bio izloen sv. a slavljena je
misa sutranje svetkovine Blagovijesti. Na kraju mise djeca
su izvela kratku recitaciju.
Zavrni dio natjecanja je u petak, 25. oujka, ujutro
rezultata prethodnog dana. Po pet najbolje
plasiranih ekipa pristupilo je "Milijunaku", usmenom,
individualnom dijelu olimpijade. Nakon proglaenja
pobjednika, natjecatelji su odvedeni na izlet sredinjim
dijelom otoka.
12 progral'lU;
23. OUjka 2011 (sn)eda) 20.()()..2I.JO
OtnnnjC' !UljKanja uz kuliurni Prot .... m l prtdJI31,"ljanjC' C'klpa
(velika d,vrana hotclaAmforal
otuJu 2011. (tct\TtaL) 18.00-IQ.OO
Euharistijsko slavlje u katedr ali
(bdo bl IiJl.'})O dJ sc )upljanl)
25. otujka 20 11 . (pct:lk) 12.00-13.00
Proglaknje pobjl'dnib - Dodjrla . prizDanja, poh,-. Inka i uhnlnka
(\dika d,-ornna hotela Amfora)

Na razini osnovnih kola pobijedila je ekipa O iz
Splita, drugi su bili iz Sesveta (predvodila ih je
Hvaranima dobro poznata s. Ksenija), dok su Hvarani
zauzeli izvrsno mjesto. Hvarski srednjokolci obranili
su lanjsku titulu prvaka, drugi su bili III.
gimnazije, a kole iz Sibenika.
Po tri prvoplasirane ekipe HBK nagradit putovanjem.

I upljani su pridonijeli lijepom ovog natjecanja -
pripremili su te doprinijeli suvenire za natjecatelje.
Prema priznanju svih sudionika jo nigdje nisu doivjeli
tako topao prijem i pozitivnu atmosferu - od Grada, osoblja
hotela, preko kole i njenih slobodnih aktivnosti, klape
Galenik, pa do autobusa koji su ih vozili na
izlet otokom. Hvala svima koji su tome pridonijeli!
D.M.P.
s
D O G A A N J A
9
D O G A A N J A
ro
PASIONSKA BATINA
POJAM SPASENJA
U HV ARSIZIM PASIONSKIM TEKSTOVIMA
O
d pobonosti grada Hvara u pitanjima
spasenja moemo najzanimljivijima izdvojiti
Oratorij sv. koji se odrava u korizmene
petke i procesiju "Po Bojin grebima" na Veliki petak
poslijepodne. Oratorij se sastoji od himna Barjaci
kraljevi, i samog teksta oratorija isto
.. " - skladnog i kristolokog himna
iz poslanice Filipljanima (Fil 2, 5-12). U procesiji "Po
Bojin grebima" u svakoj se crkvi pjeva napjev "Zdrav si,
Isuse".
U tekstovima ovih pobonosti moemo primijetiti naglasak
na nasljedovanju Krista i rast u tom nasljedovanju. Primjer
su stihovi: Na blaenimje rukama! tog svijeta cijenu nosi/oi i
Boje tijelo vagnuvil Sotoni plijen je otelo (Barjaci
kraljevi) i Po tebi se raj otvori lA Sotone obori I Tebe
slave svi Klanjaju ti se (Zdrav si, Isuse).
Himni Zdrav si, Isuse i Barjaci kraljevi u pojedinim
strofama sadre sv. Augustina. Zbog prvog
grijeha svi ljudi su postali vlasnitvo i plijen Sotone koji ih
na lukav osvaja. da Krist nije bio grean
nije trebao ni umrijeti, ali ga ipak Sotona i
time nepravdu. Na taj Krist je otkupio
Cijena naeg spasenja je Kristova krv koja nas
vlasti Sotone. Plativi cijenu naeg otkupa, Krist svoje
vlasnitvo nad ljudima i okuplja novi narod Boji koji se
sastoji od onih koji to spasenje ovdje
se postavlja pitanje kome Krist cijenu naeg otkupa-
Bogu ili Sotoni? Ako Sotoni, onda se dobiva dojam da je on
nekakav protubog, a ako se cijenu Bogu, onda bi Bog
bio nekakav teki satrap koji trai krvavu cijenu za na spas.
Augustin na ovo kae da je rjeenje u Kristova
otkupljenja kao rtve. rtva j e, naime, ena radi Boga i iz
ljubavi prema njemu. Ona usmjeruje prema Bogu. Njome se
priznaje Boje gospodstvo. Ona je izvanjski
vjere u Boga i prinos koji prinosi "zakonski
posluitelj". Sve je ovo u Kristovu prinosu i zato
n
PASIONSKA BATINA
je njegov prinos zasluno djelo pred Ocem. Krist na
taj postaje jedini posrednik Boga i ljudi, a
da je rtva po svojoj naravi posebna, Krist svoju
zaslugu primjenjuje na svoje vjernike
im milost spasenja.
U govoru o hvarskim korizmenim pasionskim tekstovima
moemo da naglasak nosi Kristova muka. Svi ti
tekstovi pozivaju na razmilj anj e o muci Isusovoj. Pisci ele
da vjernik u mislima zamilja Isusa oblivena
krvlju i ranama. Teak krini put, izrugivanje,
smrt te Marijina tjeskoba i bol zbog muke i smrti njezina
Sina glavne su misli kojima pisci ovih tekstova pozivaju
vjernike da o njima razmiljaju. bilo bi pogreno
kada bi Isusovu patnju i muku izdvojili od onoga ta
sama muka cilja, a to je Cilj slavljenja svih
obreda i pobonosti nije samo muka, i
Kristove pobjede. Naglasak pasionskih
pobonosti mora biti naglaavanje kako u Kristovu primjeru
moemo smisao patnje i smrti. Patnja sama po sebi
ostaje uvijek teret i nevolja i bez vjere nema nikakvog
smisla. Zapravo, ovako gledana patnja moe ukazivati na
Boju odsutnost, na da on ne postoji, te besmisao
ivota.
Bog nas je pak po pozvao na nasljedovanje Krista,
a to i nasljedovanje u njegovoj muci. Vjerojatno
nikad ono to je Isus proao, no smisao ovog
nasljedovanja je u tome da, kao i Isus, prebrodimo patnju
vjerom i povjerenjem u Boga. Isusova muka i smrt
promiljaju se za sebe, ne u kontekstu njegova ivota. Kri je
razumljiv samo ako ga promatramo kao proces, odnosno
njegov vrhunac. Kri baca svjetlo na Isusov ivot, ali i
njegov ivot na kri, no postoji nedostatak
povezivanja kria i kako naeg, tako i Isusovog.
Postoje tek sitne naznake u govoru o pobjedi nad
ali nedostaj e povezanost Isusove muke, smrti
i te nae ivotne prakse kao prakse koja vodi
U hvarskim pasionskim tekstovima nedostaje
jasni odnos Isusova ivota, njegovog pashalnog
otaj stva i naeg ivota.
Hvarske pasionske pobonosti predstavljaju duhovno i
teoloko koje je otvoreno novim teolokim
produbljenjima i daljnjim duhovnim
Smatramo da bi te pobonosti trebale unositi narednih
godina i sve ono dobro i aktualno koje teologija
spasenja uspije iznjedriti. nam se potrebitim
pribliiti te pobonosti suvremenim duhovnim potrebama
ljudi koji vie ne ive u okviru malomjetanske kulture,
su otvoreni novim duhovnostima i novim
stvaranja crkvenog zajednitva.
Naglasili smo da pasionski tekstovi idu za tim da u
vjerniku pobude vjeru koja predaje ivot Bogu. Na taj
se obrat koji na ponaanje i
miljenje. Vjerujemo da, ako je uvjereno usvojio
Kristova kria, on tada Boga, sebe, druge i svijet
jednostavno vidi i procjenjuje. Njegova ivotna
praksa, njegovi interesi, nade, ljubavi i djelovanja nose
jedan prepoznatljivi predznak i tee k jednom
cilju, koji se sastoji u zajednitvu s Bogom i ljudima.
Nadamo se da ove pobonosti, a njihov sadraj
svima onima koji u njima sudjeluju Boju
volju koja definirati njihov ivotni put i cilj.
Ulomak diplomskog rada ,,Pasionske pobonosti otoka
Hvara; povijest i teologija" Marka

PITAM SE, PITAM
A CEGASI SE TI ODREK(L)A U KORIZMI?
O
vo je pitanje na svake korizme akualno i popularno. Tako i nai novinari ispituju nae celebrity je se
odgovor je da na kakvu dijetu, manje puiti i sl. A tako je kod hrvatskog i hvarskog
katolika, pa i nekatolika. Odricanje u korizmi postaje sve vie neto to je in, neto popularno. A kako nakon Uskrsa, a
posebno ove godine, brzo dolaze topliji dani, korizma nam dobro za "lcalat koje kilo" i dovest se u formu. Moda se
puenja, alkohola, pa i manje betimat. Sve je to vie-manje u redu. postoje ljudi koji se odricati u
korizmi iz vjerskih, a ne pomodarskih razloga. I sve dobro ide. Cijelu korizmu se drimo onoga to smo rekli, moda koji put
posrnemo, ali smo vie-manje disciplinirani.
A onda zavri korizma i zavri i pokora i odricanje. za Uskrs se dobro najesti, popiti koju vie da bi nadoknadili
izgubljene litre u korizmi, popuiti katulu-dvi cigareta i tako dva-tri dana, a onda se u predkorizmenu "normalu". I
koji je rezultat korizme? Nikakav!! i koji dan u vjetar. U korizmi dva koraka naprijed, a onda, u
Uskrsnom tjednu, kilometar unatrag. Di si bio? - Nikud. ta si radio? - Nita. Dobro je, ljudi smo i grijeimo, ali zar ne
moemo barem donekle zadrati tu disciplinu koju smo imali u korizmi. Nije smisao (korizmenog) odricanja se
pa se onda vratiti na stare navike. Smisao odricanja bi trebalo biti neprestano produbljivanje osobnog odnosa s
Bogom. Svjesni smo, netko vie netko manje, da nam neke stvari, neke ivotne navike naruavaju taj odnos. Bog bi za svakog
trebao biti na prvom mjestu, ali kako misliti na Boga kad me zamaraju druge brige?
Ako smo se odrekli, ne moramo to odricanje strogo nastaviti nakon korizme. Ljudi smo i navikli smo na neke
gute. Ali to ne da u dva-tri dana nadoknaditi "izgubljeno". Na kraju, ne moramo se ni cigareta, ni vina ni
Trebamo se bespotrebnog i besmislenog gubljenja vremena. smo u ovoj korizmi ponavljali ,,ivot
kratak, a smrt stalna (...), ako vrijeme gubim sada li ga imat zadnji A ba to radimo, gubimo vrijeme i to na glupe i
besmislene stvari. Trebamo se odricanja od Boga, ljubavi, dobrote, dobrih odnosa. Ne dopustimo sebi da
nam sve ono dobro to smo u ovoj korizmi bude uzaludno. Potrudimo se post i pokoru pretvoriti u iskreno i
veselje i radost Uskrsa.
Milan

AKTUALNO
LITURGIJA:
SVETI ILI PREDSTAVA?
O
d samog Gospodina dobili smo neprestane
molitve, a najsavreniji oblik nae molitve
je liturgija, koju Drugi vatikanski sabor naziva
vrhuncem prema kojem tei Crkva i iz koje vjernici crpe
snagu za svoje poslanje u svijetu. Liturgija je
sluba na Bogu koju vri a ire po
krtenju i svi drugi vjernici. No, kako se ta sveta sluba danas
obavlja, to je u njoj neprikladno i kako je znamo
li ivjeti li od liturgije ili je samo iskoritavati? O nekim
vanijim pitanjima donosim kratko razmiljanje uglavnom
na temelju knjige kardinala Josepha Ratzingera, sada pape
Benedikta XVI.
Prigovori Crkvi kao konzervativnoj i staromodnoj instituciji
doveli su do podjele na one koji se ele potpuno otvoriti
svijetu, pa su tako sveli samo na drutvene napore
i zalaganja, i na one koji trae sigurnost u liturgiji,
bogotovlju Crkve pa su strogim odravanjem
propisa. Papa Benedikt XVI. ovakvu podjelu ne doputa
nego trai ujedinjenje vjere i ivota, odnosno nae
poslanje nalazi svoju snagu i poticaj u liturgiji.
Naalost, svjedoci smo kako je liturgija izgubila na vanosti,
a opsluivanje propisa je svedeno na najmanju
mjeru, te je tako liturgijski ivot upnih zajednica
rana nastala otvaranjem svijetu, sekularizacijom kojoj se
klanjamo kao zlatnom teletu naih dana do te mjere da se
pOCIDJerno odricati svojih vrednota, sve pod izlikom
modernizacije Crkve koja mora ukorak sa svojim
vremenom, a zaboravljamo da mi "nismo od svijeta kao to ni
On nije od svijeta." svete mise samo kao gozbe, a
ne i rtve ili pak samo kao sastanka zajednice dovelo je do
teke klerikalizacije da je okrenut prema
narodu i sve je prema njemu usmjereno. Dobili smo zatvoreni
krug, usmjereni smo sami na sebe i izgubili smo smisao
hoda prema Gospodinu. Ma koliko se neki
protivili, ovo Drugi vatikanski sabor nije elio, ovo mu je
"stavljeno u usta".
Papa Benedikt ono o je pisao sada vjerodostojno u
praksi i pokazuje, kri na sredini oltara svugdje je
dodati. sudjelovanje svih vjernika plodje obnove
liturgije koji pojedinci na da bi svi vjernici
trebali u liturgiji imati neku ulogu, bi trebala biti
angairana i zaokupljena. Time se otvara put drugoj
krajnosti, a to je liturgije na teataru kojem pojedinci
nametati vlastitu kreativnost, planove, uvjerenja,
u liturgiji mjesto za samoostvarenje i isticanje svojih
ideja koje su neukusne nego ukusne, prije bi se mogle
upotrijebiti u parodiji nego u svetoj liturgiji. Ta liturgija je
dar, a ne nae vlasnitvo.
Iz ovakvog pristupa se i glazba kojoj
nedostajati jedno "malo" obiljeje, da bude sveta. Crkveni
14
AKTUALNO
govore o uporabi instrumenata u liturgiji te se
Jasno zabranjuju glasoviri, bubnjevi, talambasi i ostali
instrumenti. to su nam gitare donijele u crkve
nesnosne buke i rasplesanih i
crkv1? Crkva u Africi nije mjerilo liturgije Crkve, iako
neki time pokuavaju opravdavati ples i koritenje bubnjeva,
pritom da oni strogo razlikuju bubnjeve za
svjetovnu i religioznu glazbu. A s druge strane moemo se
zapitati trebamo li se nae kulture i njenih posebnosti?
O govorimo i to nudimo mladima? Oni u crkvi ne trae
glazbu koju imaju u svakom klubu, i diskoteci. Mladi
znaju prepoznati ono to vrijedi, prihvatit ono to je
uzvienije i ljepe, a ne ono to je Mislim da je
problem puno - novotarije
kako gubimo smisao za obnovljenu svetu liturgiju
je premazati novim bojama svih vrsta, a
rezuitatje svaki put sve gori.
se postojanja neke vrste plesa u liturgiji, vano je
1staknuti da ples nije izraajni oblik liturgije. li pred
svojim Gospodinom ili plesati? Ako uz sve
dopustiti i ples, onda je neizbjena posljedica i pljeskanje, a
to je siguran znak da smo sveti obred pretvorili u dobru
zabavu i razbibrigu, a ponekad i ruganje. Naalost,
postoje i slubenici u Crkvi kojima je pljesak poticaj da
nastave s guranjem sebe u prvi plan, pljesak hrani njihovu
umiljenost i imje da nastave ruiti svetost i prostora i
Poslunost ali ne samo nego i svih
drugih pastoralnih suradnika (posebno voditelja zborova)
rubrikama, propisima i crkvenim dokumentima koji se
liturgijskih slavlja znakje njihove ljubavi i potovanja prema
Crkvi. Liturgija je ivot, a ivot se ne moe ivjeti
Bl. Ivan Merz je za neke mise na kojima je sudjelovao
govorio: "Sve ide polako, da osjeti kucaje
se uriti, kada pjeva hvalu Boju
radi koje je stvoren?!"
Ivan bogoslov
KULTURA LJUDSKIH
PRAVA NIJE

VJERSKIM TEMELJIMA
EUROPE
V
eliko Europskog suda za ljudska prava u
Strasbourgu u talijanske Soile
Lautsi oslobodilo je krajem Italiju optube
za krenje ljudskih prava zbog izlaganja raspela u javnim
kolskim dvoranama i presudilo da raspela ne moraju biti
iz talijanskih kola. Presuda je odnosno
bez albe, a o njenoj provedbi brinut
ministara, najvie tijelo Europe.
Soile Lautsi, talijanska finskog porijekla
podnij ela j e privatnu tubu zbog prisutnosti raspela u
kolama u Italiji, je protivnom slobodi odgoja i
vjere. Europski sud za ljudska prava je prvostupanjskom
presudom 2009. da se radi o krenju 2
Protokola l opravu na odgoj, a sukladno s 9.
konvencije o zatiti ljudskih prava iz 1950. godine, koja
govori o slobodi misli, savjesti i vjere i presudio da Italija
mora ukloniti raspela. Nakon albe talijanske vlade, je
doao u ruke Velikog istog suda. Veliko koje
17 sudaca, krajem lipnja prole godine saslualo je
stranke u postupku i primilo predstavke strana",
odnosno desetina vlada, skupina europskih parlamentaraca,
udruga i nevladinih organizacija. Kako smo rekli, ovaje
presuda i ne postoji albe.
"S stajalita, razmiljanja o prisutnosti raspela u
i najavnim mjestima treba razmotriti u
vidu da nema dvojbe da je prisutnost u
sekulariziranom gradu, tijekom predstavljala
temeljni i element u izgradnji nae civilizacije ",
je predsjednik Papinskoga za kulturu, kardinal
G1anfranco Ravasi na pitanje o presudi Suda
za ljudska prava u Strasbourgu o prisutnosti raspela u

"Raspelo je, i izvan svojeg teolokog znak
civilizacije i jedan je od simbola Zapada, bez
obzira je li pojedinac vjernik ili ne. Danas se treba postaviti
pitanje korijena' Europe, posebice u sklopu toga
razmiljanja, o prisutnosti tog simbola koji je univerzalno
priznat, ne samo kao vjerski simbol, kao kulturna
Nije dobro postupno 'izbrisati znakove' nae
civilizacije, jer oni na temeljne vrednote na kojima

AKTUALNO
su kulturne i duhovne stvarnosti Zapada. H Sveta Stolicaje sa zadovoljstvom prihvatila presudu Europskog suda za
ljudska prava o obveznom izlaganju raspela u talij anskih javnih kola.
Ovo je vrlo zahtjevna povijesna presuda, kako pokazuje ishod do kojegje dolo Veliko na kraju iscrpnog
pitanja. Presudom se priznaje na visokoj i razini da kultura ljudskih prava ne smije biti u
sa vjerskim temeljima europske civilizacije, kojoj je dalo bitan doprinos. K tomu se priznaje, daje
po supsidijarnosti duno svakoj dravi da procijeni vrijednost vjerskih simbola u vlastitoj povijesti i
nacionalnom identitetu, kao i mjesto njihova izlaganja. U protivnom, paradoksalno, u ime vjerske slobode, bi se teilo
ili zanijekati tu slobodu, to bi u dovelo do njenog iz bilo kojeg javnog prostora. Sud
kae da izlaganje raspela nije indoktrinacija, izraz kulturnog i vjerskog identiteta drava tradicije. Smatrati
prisutnost kria na javnim mjestima to se protivi ljudskim pravima, bi zanijekati i samu ideju Europe. Bez
raspela Europa kakvu danas poznajemo ne bi ni postojala. Svaka drava Unije vjerska pitanja valja rjeavati na
nacionalnoj razini.
Ante Novak (prema izvjetaju HKR-a)
16 t t t t t ci t t ci t t t t ci t t ci t t t
17


U
subotu 4. prosinca 2010. g. hvarski biskup Slobodan
tambuk u hvarskoj katedrali zaredio je za
svoje biskupije Marka studenta teologije na
bogoslovnom fakultetu u Splitu. U
koncelebriranom euharistijskom slavlju suslavilo je
dvadesetak kojima su bili generalni vikar
don Stanko hvarski dekan don Emil
dekan don Toni upnik Starog Grada don Ivica
Huljev i rektor Centralnog bogoslovnog sjemenita u Splitu
don Mate Uz obitelj i rodbinu misnom slavlju
su brojni vjernici otoka Hvara, tridesetak studenata
bogoslovnog fakulteta u Splitu i desetak
studenata drugih fakulteta. Liturgijsko pjevanje, uz
pratnju bogoslova Marka predvodio je katedralni
zbor pod ravnanjem Klare .
Biskup tambuk j e u propovijedi istaknuo da je ovaj
i posebni Marka za u Crkvl.1
Crkvu, jer primanjem reda on postaje posebm srn
mjesne i Crkve. BiskuP. je
svojevrsnim kumovima ovog novog u
kojemu svatko od njih, kao svjedok Markove odluke I crna
primanja treba imati svoje mjesto i svoj zadatak.
proroka Izaije i 147. psalma biskup je rekao:
,,Bog, kojem smo zahvalni, dat kiu Tvojem sjemenu,
Marko. On gradi, on sabire, on on povija rane, on
odredjuje broj zvijezda. On je usmjerio Tvoje korake prema
i doveo Te do ovog prvog stupnja svetog reda.
Dragi Marko, od danas don Marko, dobro doao, bio
radostan u slubi Bogu i ljudima. Primit Kristovo
kojemu postati navjestitelj. Nastoj vjerovati to
to uzvjeruje i ivi to
Biskup je zahvalio Markovim roditeljima i bratu Toniju,
odgojiteljima u bogoslovskom .i
Splitu, njegovoj rodnoj starogradskoj ZUpl, I
moliteljima i na putu prema svecemstvu.
Zamolio je sve osobito hvarske kao
svojevrsne kumove, da novog koji je
rtvovati svoj ivot za Boga i ljude, s ljubavlju prime i da ga s
ljubavlju prate; da ga i dalje podre molitvom, rtvom,
panjom i darovima potrebnim za ivot.
Na kraju misnog slavlja Josipa iAntonela
posebnim recitalom su novom
Potom mu je hvarski upnik don Mili
i svi U Godini svetoga Kria u Hvarskoj
biskupiji ovom prigodom u hvarskoj katedrali bio je izloen
poznati hvarski sveti Post-euharistijsko slavlje
nastavljeno je objedom s desetak
govora. . .. v .,
Marko sin pokojnog Kuzme I Olge r. MIJoceV1c,
je u Splitu 14. travnja 1986. godine. Krten je iste
godine u Starom Gradu, gdje mu ivi i !oni.
teologije upisao je poslije zavrene srednje
on ove godine biti peti Hvarske bISkupIje u
zadnjih desetak godina. Naa biskupija ima trenutno jo
studenta teologije koji namjeravaju biti Stoga nije
to se govori o svojevrsnom bumu u
Hvarskoj biskupiji!
fra Stipo


OBNOVLJENI OLTARU
ANUNCIJATI SV. KRIU
P
ovodom Godine sv. Kria (6.2.2010. - 6. 2. 2011.),
kojomje obiljeena 500. godinjica sv.
Bratovtina sv. Kria obnovilaje oltar uz sjeverni zid
crkve Anuncij ate.
Ovaj je oltar u 17. st. bio Gospi Loretskoj. U 18.
st. je ovaj oltar sv. Antoniju i kao
poveznica starog sjedita Bratovtine u crkvi i
tovanja "Dobre smrti", titulara kojeg Bratovtina u ovo
vrijeme uzima i za ime (spomen na to su drveni
polikromirani "ceriferaji" s prikazom smrti sv. Josipa koji
se u Biskupskom muzeju, a iznose na Veliki petak).
Na oltaru je bila slika sv. Antonija i Gospe Karmelske.
Godine 1756. za oltar je neke drvene elemente izradio
majstor Frane (isti je izradio i vrata crkve).
je da okvir i antependij oltara nisu originalno
zamiljeni zajedno. Za potonji, kojeg Grga Novak u knjizi
Hvar iz 1924. g. (str. 194) pri nabrajanju hvarskih umjetnina
spominje kao "vanredno lijepi drveni barokni antependij",
pretpostavlja se da je pripadao glavnom oltaru crkve. Kada
je stari drveni oltar bio zamijenjen mramornim 1813. g.,
antependij, i polikromiran, s floralnim i ukrasom
oblika koljki te tri kerubina, prenesen je ovamo. O
stogodinjici Lurdskog ukazanja 1958. g. s oltara je
uklonjena slika i okvir. Tu je yostavljena lurdska pilja s
Gospom koju je izradio kipar Sime Za radova u
crkvi pred dvadesetak godina neukusna piljaje uklonjena,
a kip premjeten u niu na sjevernom zidu. Drveni elementi
oltara vie su puta premjeteni.
U travnju 2008. Ivo Zoran i
potpisani pronali su u potkrovlju Anuncijate dijelove
okvira zajedno s donjim dijelom edikule za
Presvetog (v. Kruvenica 13, 67). Antependij se nalazio pod
strehom u dvoritu bratimskih prostora od crkve. U
identificiranju umjetnina pomogli su vii kustos Miljana
iz Muzeja hvarske batine i akademik Radoslav
u ime Restauratorskog zavoda u Splitu. Od 6.
prosinca 2008. do 22. listopada 20 10. drveni elementi oltara
bili su na restauraciji u Atelieru Kostov u Zadru.
U otvorilo se pitanje kojem titularu biti
novi oltar. Pod slikom sv. Antonija i Gospe
Karmelske don Jure je stariju i vredniju sliku
Gospe od Ruarija. Nakon restauracije gornjije sloj skinut,
a novootkrivena slika pripisana je Tripu Kokolji.
Pohranjena je u upni dvor s namjerom da se vrati u
Anuncijatu, alije kasnije nala svoje mjesto u Biskupskom
muzeju. Kako u crkvi postoji Gospin oltar - glavni oltar
Gospe Anuncijate, a povodom spomenute obljetnice,
bratirni su predloili da oltar sada bude
bratovtinskom titularu - sv. Kriu. U suglasnosti s
biskupom Slobodanom tambukom, koji je ujedno i
duhovnik Bratovtine, te Konzervatorskim odjelom iz
Splita je na oltar postaviti drveno polikromirano
procesionalno raspelo je korpus 1580. g. izradio
majstor Franko Zidarske radove na
oltaru Bratovtini je poklonila tvrtka "Pais" Bare
Dodatne elemente za obnovljeni oltar
napravili su bratirni Ivo i Rosso uz
sugestije hvarskog umjetnika Darka oe. Platno s
izvezenim ukrasom za otvor na antependiju izradila je s.
Tihomira, kolska sestra franjevka iz splitske provincije
Presv. imena Isusova, a poklonio bogoslov Milan Za
trokove obnove bratirni su sami prikupljali novac, a uz
donatore, puno je pomogao Grad Hvar.
Prva misa na obnovljenom oltaru slavljena je u subotu, 15.
u l8h. Predvodio je hvarski upnik don Mili
Na kraju mise predsjednik Bratovtine ime


je prigodne zahvalnice zaslunima za obnovu oltara. Primili su ih Pjerino
majstor Bare Darko oa i Milan Potom su se bratimi i ostali vjernici zadrali na
domjenku pred crkvom.
Bratovtina i dalje nastavlja rad na crkve. Ove godine Ministarstvo kulture dalo je 15.000 kn za
obnovu dva drvena barokna iz 18. st. - i oni na obnovu u Atelier Kostov. se i
radovi Restauratorskog zavoda iz Splita na kamenom reljefu Navjetenja, radu kole Nikole Firentinca, u
luneti portalaAnuncijate. Prikupljeni su i trokovnici za obnovu procesionainog kria, kipa Uskrsloga, oltara
sv. Barbare i "ceriferaja" iz 18. Restauraciji se pristupiti kada to dozvole financijske prilike.
Joko

'v
CIJA JE VENJERANDA?
tt tJ C#
Reinerova veduta iz 1829.

u Hvaru je odjeknula vijest o

potraivanju prostora nekadanje crkve i ,,manastira"
sv. Venerande od strane Srpske pravoslavne crkve.
Pojavili su se i napisi u dnevnim novinama, koji su izvijestili
o potranji, ali i njihovim "dokazima" da je na Hvaru ivio
broj srpskog pravoslavnog stanovnitva. Tim
povodom je 19. u odrana tribina je
Venjeranda?" , na kojoj su izlagali profesor crkvene povijesti
dr. Slavko i vrsni poznavalac hvarske povijesti i
batine dr. Joko Organizatori tribine bili su Grad
Hvar i Hvarska biskupija. Prisutne je pozdravio
Frane a zatim je predavanje otvorio
biskup Slobodan tambuk i na samom istaknuo
kako je glavna ideja tribine govor o naoj, hvarskoj
Venjerandi, te rjeavanje povijesnih i inih nedoumica koje su
dovele do te situacij e.
Dr. Slavko odrao je predavanje pod nazivom
,,Pravoslavlje u dijelu Dalmacije". Razjasnio je
da su na prostorima Dalmacije od 16.-18. st.
postojala tri svetita namijenjena stratiotima, odnosno
vojnicima i mornarima podrijetla, koji su
plovili na galijama. Ta svetita su bila u Zadru
(sv. Ilija), ibeniku (sv. Julijan) i u Hvaru (sv. Veneranda).
Uz svetita su bili hospiciji, gdje su boravili mornari, a
sve je izgradila Republika. Hvarska zajednica
vjernika bila je najmalobrojnija i obred se nije
redovito odravao u crkvi sv. Venerande. Tako se sredinom
18. st. spominje kako je u Hvaru samo jedan
S. naglasio je da se pojam "pravoslavlja" u
Dalmaciji spominje tek nakon Kandijskog rata (1645.-
1669.), kada su obreda iz sredinje Bosne
prebjegli pred Turcima u okolicu Zadra. Dva Morejska rata
(1698. i 1714.-1718.) pomaknuli su granice prema
dananjoj granici BiH. U tom razdoblju spominje se oko
20.000 vjernika obreda na tom
oni nikada nisu naseljavali dalmatinske otoke jer za to nije
tt t.t.t.t.t t.t.t.t

bilo potrebe. je istaknuo kako su postojali napori da
se ujedine i pravoslavna Crkva, ali to nikada nije
urodilo plodom, je, naprotiv, postalo teret prolosti koje
dijeli te dvije crkve. Sama Dalmatinska eparhija postoji od
1808. g., kada ju je priznao Napoleon, a jedinstvena Srpska
pravoslavna crkva tek od 1920. g.
Dr. Joko izloio je pravnu stranu
Venjeranda. Na je u nekoliko crtica samu
povijest Venjerande: prvi sigurni podatak o postojanju crkve
donio je vizitator A. Valier 1579. godine. 17. st.
spomenuti latinski oltar sv. Venerande (od
njega je jedino slika; na njoj je BDM sa svecima i
vedutom Hvara, a nalazi se u Biskupskom muzeju, op. pr.),
te je time postala dvoobredna crkva tako da je imala dvije
crkvene jurisdikcije i istovremeno bila dokaz vjerske
tolerancije. crkvene vlasti nastojale su izbaciti
oltar, no narod se pobunio protiv toga. Joko je
istaknuo kako je u raznim vizitacijama jasno napisano kako
Veneranda nije imala stalnih upljana, osim jedne obitelji.
po zgrada uz crkvu nikako nije mogla biti
samostan se radilo o gostinjcu. J. je
naglasio da u Hvaru nikada nije postojala manjina
Grka.
D svibnju 1806. g., ujeku francusko-ruskih sukoba na naim
prostorima, Rusi su napali Hvar. Bitka se odvijala oko
Venjerande. D tom napadu je crkva jako a jedini
stanovnik tog kompleksa, posljednji monah Venerande Grk
Neofit Cromidi Moraiti, da ga francuska vlast
optuiti da "uruje" sa istovjemim Rusima, pobjegao je u
Split. Time je Venjeranda ostala naputena i dekretom od 1.
1807. g. postaje vlasnitvo francuske drave. Poto
nije vie imala sakra1nu ulogu, Francuzi su je pretvorili u
koju su kasnije preuzeli Austrijanci. Nakon Vikog
boja (1866. g.), prestaju ratne opasnosti, a hvarske utvrde
gube svoju ulogu. Zato je drava Venerandu
prodati. Naposljetkuje 1892. g. po vrlo malenoj cijeni kupio
svestrani hvarski znanstvenik Grgur koji je jo ranije
u ostatak negdanjeg zvonika smjestio meteoroloku
postaju.
Godine 1947. g. Venjeranda, jer su nasljednici bili
talijanski dravljani, ugovorom Italije i SFRJ,
prelazi u vlasnitvo hvarske i postaje ljetna pozornica
s kulturno-zabavnim sadrajima.
Oba istraila su pozadinu potraivanja Srpske
pravoslavne crkve, te ustanovili kako se SPC sluila krivim
povijesnim navodima srpskog Marka
On je u svojim radovima "Venecija i Srbi u Dalmaciji u
XVIII. veku" i ratovi u XVII. st. u
Dalmaciji" pogreno istaknuo podatke o Venerandi i broju
srpskog stanovnitva na dalmatinskim otocima i predstavio
to kao dokaz, to je SPC iznijela u svrhu potranje.
je da ni Dalmatinska eparhija (osnovana
godinu nakon podravljenja Venerande!) ni SPC
(ustanovljena 113 g. nakon podravljenja!) nemaju
nikakvih povijesnih ni pravnih temelja za svoja
potraivanja; ali i da je sadanja namjena negdanjeg
sakralnog objekta krajnje neprimjerena.
Bura oko Venjerande se u smirila i kao novo
pitanje postavilo se sadanje stanje tog spomenika. O
jednom konkretnom planu obnove moete vie na
stranicama.
Zorka
AKTUALNO

o
00 0
: I
L ___________ J
A B e D
Hvar ki zvonici : a) zvonik crkve Gospe od Milosti , b) zvonik katedrale
(rek n trukcija pretp tavljenog izvornog projekta), c) zvonik crkve sv. Marka,
d) zv nik rkv ' v. V n ra nde ( rekon trukcija pretpostavljenog izvornog stanja)


"AL TIN" NA
FESTIVALU FOLKLORA U PRAGU
F
olklorno drutvo "altin" sudjelovalo je na
festivalu folklora u Pragu od 10. do
13. oujka ove godine. Ovakvi festivali odravaju se
dvaput godinje u Top hotelu Praha u Pragu, kojije jedan od
hotelskih objekata u srednjoj Europi. Festival
organizira Nacionalna biblioteka iz Praga u suradnji s
hotelom i predstavnitvima zemalja sudionika, koji su pri
otvaranju pozdravili sve grupe.
Na festivalu je sudjelovalo 46 folklornih i plesnih skupina.
Najvie skupina je bilo iz Hrvatske, nas trinaest. Iz
Dalmacije je pored "altina" bilo i drutvo iz Sinja. Druga
su drutva bila uglavnom iz sjeverne Hrvatske. njima
i ,,Ljelje" iz Gorjana pored koje su ule na
UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske batine. Od
ostalih zemalja bilo je osam drutava iz devet iz
Srbije, tri iz BIH, jedno drutvo iz Crne Gore te nekoliko
drutava iz Ukrajine, Moldavije, Italije, i Armenije.
Sedam hrvatskih drutava nastupalo je dan prije festivala u
prakoj gradskoj Zanimljivo je da je
ambasada traila da upravo hrvatska drutva nastupaju i u
Organizatori (svaka zemlja sudionik je imala
svoje predstavnike organizatora) su se pobrinuli da svi
imaju dva obilaska Praga s profesionalnim to je
Nekoliko II posjeti pivnici II kojoj je prije sto godina osnovan Hajduk
svima puno Jer, u Prag, a ne doznati neto o
tom gradu, bilo bi neoprostivo.
Festival je u dva sata poslije podne i trajao do iza
to je bilo malo zamorno. sve su zemlje
predstavila iskusna drutva tako da su svi sudionici mogli
doivjeti i vidjeti mnogo od drugih kultura, nonji, plesa i
glazbe. Upravo je to i ideja festivala. Okupiti na jednom
mjestu ljude, posebno mlade, iz zemalja,
upoznavanje i razmjenu iskustava.
Nae je drutvo u nekoliko navrata gostovalo u inozemstvu
u okviru kulturne i prezentacije grada Hvara, ali
jo nikada na jednom festivalu folklora.
Ove smo godine reaktivirali najstarije drutva -
"veterane", koji su u drutvu od njegovog osnutka.
I upravo stoga smo ovo putovanje doivjeli kao svojevrsnu
nagradu sebi. Posebno nas je veselilo to su u postavi bili i
oni najstariji, i oni neto mladi, pa i srednjokolci. Iako smo
za ovo putovanje izdvojili svi i dio osobnih sredstava,
zahvaljujemo Gradu Hvaru, zajednici grada
Hvara i agenciji FINA, koji su nam financijski
ovo gostovanje. Svima nam i putovanje i Prag i festival
ostati u lijepom Osobno, kao voditelj drutva,
jako sam ponosna na sve koji su bili dio ovog gostovanja,
zbog izuzetne korektnosti i zavidne atmosfere zajednitva,
zbog koje je putovanje proteklo u dobrom raspoloenju.
voditeljica Mirjana

SPORT
Povodom 1 OO-og Hajdukovog
HVARANI
PRVE HAJDUKOVE
X
TITULE
P RVAI<A
Hajduk 1928.: Renzo - drugi slijeva; Otmar - esti slijeva (nosi zastavu)
U
stoljetnom ivotu velikog nogometnog kluba
Hajduk teko je izdvojiti sve sjajne trenutke. Ipak,
poznato je da je 1920-ih bilo prvo zlatno razdoblje
velikog kluba. Osvojio je titulu prvaka Splitskog
nogometnog podsaveza 1920.121. g. Dvije godine kasnije
prvi put igraju na prvenstvu Jugoslavije i prvi put sudjeluju
na turneji - otputovali su u Tunis i Alir, gdje
su pobijedili u svim utakmicama. Godine 1924. desetorica
Hajduka su reprezentaciju Jugoslavije, to je
jedinstven u povijesti nogometa. Splitski bili igrali su
vjerojatno najbolji nogomet u zemlji, ali im je trofej
nekoliko puta izmaknuo iz ruku. titulu ,,majstora s
mora" trebalo je dokazati onim najvrednijim, vrhunskim -
prvim mjestom u dravnom prvenstvu. Vrijeme je bilo da
pokal najboljeg na more.
U natjecanju po jednostrukom bod-sistemu, kojim je
dotadanji kup-sistem (ona koja izgubi odmah
ispada) sasvim opravdano nakon promjenjivog
uspjeha u prvim susretima, Hajduk pobjedom nad HAK-
om u Zagrebu (4:0) osvaja ampionsku titulu prije zavretka
prvenstva drave za 1927. godinu. Prelistamo li stare
novine, a sve su s neskrivenim simpatijama pisale o
zaslueno osvojenom prvenstvu, potvrdu da je
Hajduk zapravo igrao s vie - a taj "dvanaesti" - bila
j e splitska publika. Reporteri spominju" .. . posebni
vlak s nekoliko stotina koji su na stadionu u
Zagrebu po prvi puta razvili bijele zastave ... ". Jedan od
kasnijih biografa Hajduka, novinar i pisac Miljenko Smoje,
ustvrdit da se ba tada rodio, zapravo otkrio fenomen zvan
"splitski dipet". S terena u Zagrebu, i iz vlaka u Splitu na
izneseni su uz oduevljeno klicanje: O.
Gazzari, R. Gazzari, Montana, Kurir, V. Poduje,
. Podu j e, M. A. i
Dvojica iz te slavne jedanaestorice bila su podrijetlom iz
Hvara - Renzo i Otmar Gazzari.
Lorenzo (Renzo) Gazzari je 7. 1907. u Hvaru.
Igrao je na poziciji lijevog i podjednako dobro igrao
je objema nogama. U Hajdukovom dresu 1921. i
1928. odigraoje 152 utakmice. S bratomOtmarom biojedio
Hajdukove koja je 1927. osvojila prvu titulu

SPORT
Hajduk - prvaci 1927. - Otmar Gazzari, gore slijeva;
Renzo Gazzari, prvi gore zdesna.
prvaka. Odlazi u Trst gdje zajedno s bratom igra za U.S.
Triestina Calcio. Prvi nastup u Serie A imao je 6. listopada
1929., kada je Triestina na terenu izgubila od
Torina (0:1). U 23-oj prvenstvenoj utakmici u petoj
minuti postie svoj prvi gol u Serie A, naalost - u svoju
mreu. Golom s bijele u 30-oj minuti 31. prvenstvene
utakmice Padove iTriestine (1 :2) upisuje se u listu
strijelaca Serie A. U Triestini ga zapaaju scouti
prvoligaa AC Fiorentina. Da bi u prvenstvu
mogli parirati velikim klubovima poput Juventusa, Genoe,
Bologne i Rome, Firentinci su trebali svoje redove
pa kupuju i Renza. u Fiorentini postaje jedan od
najboljih i najzapaenijih obrambenih 30-ih godina.
Prvu utakmicu za Fiorentinu odigrao je 20. rujna 1931.
protiv AC Milana, rezultat je bio 1: 1. u prvoj sezoni u
Fiorentini postao je standardni te je nastupio u sve 34
prvenstvene utakmice. U dresu odigrao je 212
utakmica, a u sezoni 1936/37. i 1937/38. bio je kapetan AC
Fiorentina.
Za talijansku "B" reprezentaciju odigrao je tri utakmice, a
prvi nastup u nacionalnom dresu imao je 20. oujka 1932.
Igrao je jo zaAC Casale Calcio iACAsti. Nakon zavretka
nogometne karijere posvetio se tenisu te je postao teniski
trener. Renzo Gazzari umro je u Firenzi 1998. godine.
Otmar Gazzari 1905. g. u Hvaru. Od 1921. do 1927.
bio je vratar splitskih "bilih" i vaan u osvajanju
prve Hajdukove titule prvaka drave 1927. godine. Na
utakmici Kraljevine SHS i
1924. g. za reprezentaciju Kraljevine
nastupila su desetorica Hajduka. Jedanaesti, vratar
Otmar Gazzari, nije mogao igrati, da je bio talijanski
dravljanin. Nakon 165 utakmica odigranih za splitski
Hajduk odlazi u Trst, gdje ostaje samo godinu dana. Iz Trsta
odlazi u Beograd gdje potpisuje za BSK (Beogradski
sportski klub - dananji OFK), s kojim u prvenstvu 1930./31.
i 1932.133. osvaja titulu prvaka Jugoslavije. Za beogradski
BSKigrado 1934. godine.
Koliko je Otmar bio dobar vratar je 2003.
"Slobodnoj" Miljenko nekadanji
Hajdukov vratar: ,,Doa san na plac, sta san na branku.
Vidija sanjednoga vratara, tija san branit ka i on. To se sad
zove uzor,je li se uzor? Je. E, onda mogu da mije to
ta se sad uzor bija Otmar Gazzari. Nije parade,
nije mu bila potriba. Zato? Zato je je uvik bija tamo di bi
bija balun. Puno dobro je branija nogama, se da je
boksa balun, nije ga vata ... Svi u obranu su ga sluali, bijaje
puno dobar vratar."
Nakon nogometne karijere Otmar se baseballu, u
kojije "infia" jo dokje igrao u Hajduku. Naime, Hajdukje
20-ih ostalog imao i baseball sekciju, a pravila igre
su od mornara koji su tih godina pohodili
Split. Otmar Gazzari umro je u Zagrebu 1987. godine.
Sinia
Razgovor sa dipl. ing. arhitekture Itom
viim referentom za prostorno Grada
"POTREBNO JE DA SE U HVARU
NOT NASTAVI I NAKON LJETA"
K:,
da se u urednitvu
razgovarati sa ljudima koji na bilo koji
zastupaju na grad, je to
zahtjevan zadatak. Potrebno je
aktualna i zanimljiva pitanja i
uvid u trenutnu situaciju u gradu.
je u tome to "Kruvenica " izlazi
nekoliko puta godinje i gotovo je
podrobnije pratiti - osim u kronici - sve to se
u Hvaru. Za razgovor sa naom
sugovornicom odabrali smo pitanja koja smo
smatrali aktualnima, ali i to se
planira u naem gradu, koji su glavni projekti i
ciljevi, moete u ovom razgovoru.
KRUVENICA: Koji su projekti Grada koje planirate
ostvariti tijekom ove i godine?
ITA Najvaniji i ujedno najzahtjevniji projekt
Grada je i namjeni zgrade Arsenala u
cjelini. Na tome se kontinuirano radi u suradnji s
Ministarstvom kulture, tako da nas uskoro odabir
te izrada svih izvedbenih projekata, a nakon toga
odabir te radova na Prioritet je,
naravno, kazalita koje 2012. godine imati svoj
400-ti i nadamo se da ga dostojno obiljeiti i
proslaviti u donekle obnovljenom i prostoru. Na
ovom projektu potrebna je suradnja sviju nas, svih gradskih
snaga.
Ovdje bih istaknula i projekt novog gradskog groblja na
Kruvenici, na kojem se intenzivno radi. Idejni
projekt je zavren i nas lokacijske
dozvole, dozvole, pa onda sve redom, kako to
zakon propisuje. Radi se i na otkupu terena, tako da bi do
kraja ove godine preduvjeti za izgradnje groblja bili
ostvareni.
Ima niz manjih, ali isto tako vanih projekata na kojem
slube Grada stalno rade, od planiranja i izgradnje
komunalne infrastrukture, prometnica, zelenih i
javnih povrina, projekt obnove etno-eko sela i sl.
Na alost, realizacija u mnogome ne ovisi o naoj
spremnosti, koliko o aktualnim okolnostima koje nam u
financij skom smislu ne idu na ruku.
KRUVENICA: U kojoj je fazi ideja projekta obnove
Pjace? Kako izgleda tijek radova? li biti mijenjane
ili premjetene izvorne iz 1780. g.?
ITA hvarske Pjacejedanje od vitalnih
projekata grada koji je vezan uz izgradnju glavnog
oborinskog kanala trasa prolazi od Vatrogasnog doma
do izlijeva u more ispred zgrade Arsenala. Posljednjih
godina smo se uvjerili koliko je vano to prije izgraditi ovaj
oborinski kanal kako bi poplavljivanja povrine
Pjace i okolnih prostora i Hrvatske vode financirati
dio projekta koji se odnosi na oborinski kanal, dok je
Pjace gradski projekt. Za ovaj projekt
imamo svu potrebnu dokumentaciju i dobivena je
dozvola, a su preliminarni trokovnici
pokazali da se radi o veoma skupom i delikatnom projektu
koji zahtjeva opsenu i temeljitu pripremu.
U ovom trenutku, pretpostavljam da najvie
interesira li se mijenjati ili premjetati izvorne pa
moemo da se projektom zadravanje svih
koje nisu i njihovo integriranje u novi
Detaljan rada se definirati u suradnji s
projektantima i radova, a sve pod nadzorom
Konzervatorskog odjela. Sada smo u procesu iznalaenja i
odabira najprihvatljivijeg tj. vrste
kamena i obrade. Sve ove aktivnosti spadaju u
pripremne radove na kojima i dalje raditi, kako bi do
odluke o realizacije bili spremni.
KRUVENICA: se govori o neophodnoj obnovi
Gradske knjinice. Svjesni smo da je to ogromna tema
koja zahtijeva i zasebni razgovor, no moete li nam u
kojoj je Jazi to pitanje?
ITA Pretpostavljamo da su svi vai dobro
upoznati s prijedlogom Grada da se nova Gradska knjinica i
dogodi u zgradi Arsenala i to u njegovom
prizemlju, gdje bi uz multimedijalni centar, virtualni muzej
grada, centralni info-pult grada, te dijelom i multi
funkcionalni prostor okosnicu kulturnog i drutvenog
ivota naeg grada, kako u ljetnom tako i u zimskom
periodu.
Ovaj prijedlog gradskih slubi nije dobio potporu Gradskog
kao ni gradskih institucija i udruga, iako
moramo istaknuti kako je velika populacije
naih ovaj prijedlog u potpunosti podrala.
Mi u Gradu i dalje smatramo kako bi gore navedeni sadraji
na pravi osmislili i definirali izgled i koritenja
ovog prostora, ali, odluku Gradskog
nastavljamo raditi na izradi projekata za prvog kata
Arsenala sa povijesnim kazalitem, galerijom i
memorijalnom sobom, dok u prizemlju biti
multifunkcionalna dvorana koja odravanje
sadraja prema potrebama i u gradu.
U isto vrijeme, u suradnji s Ministarstvom kulture -
Konzervatorskim odjelom u Splitu, istraujemo
da se Gradska knjinica i smjesti u prostorima
Fontika, koji sada nemaju adekvatnu namjenu, te bi sadraji
knjinice i u jednom objedinjenom prostoru u
potpunosti promijenili i obogatili ivot na Pjaci.
Ovo su za sada samo namjere koje treba do kraja istraiti i
provjeriti, te na kraju vidjeti da li takvo rjeenje
dobiti potporu Hvara.
KRUVENICA: Postoji li kakav projekt obnove i(li)
izgradnje za ruevnu i zaputenu utvrdu Bateriju?
ITA Jo uvijek traje sudski spor za
vlasnitva nad Baterija, gdje privatni vlasnici
trae povrat nacionalizirane imovine. Kako se radi o utvrdi
koja je i kulturno dobro, nadamo se da
vlasnitvo grada Hvara biti U tom osim
mjera zatite, poduzet sve potrebne korake kako bi
sanirali ovo kulturno dobro.
KRUVENICA: to mislite o sadanjim vizurama grada
Hvara? to je potrebno mijenjati, poboljati? Mogu li to
sudjelovati?
ITA Ako govorimo o vizurama grada ovdje bih
istaknula ono to ja mislim da je vano, iako moda ima i
vanijih, nazovimo to, vizura grada.
Potrebno je definirati i raditi na vizualnom identitetu grada i
sustavu signalizacije. Pod ovim irokim
pojmovima spada javnih povrina, posebno
povrina namijenjenih za obavljanje djelatnosti, tzv.
"tekata", poslovnih prostora, njihovih izloga i sl.,
njihovo osmiljavanje i izgleda i
funkcionalnosti. Ovdje j e veoma vano raditi i na
sustava reklamiranja i oglaavanja koje u ljetnom
periodu kontroli i u i te kako mogu
pridonijeti. Za signalizaciju imamo
idejno rjeenje, u tijeku su pripremni radovi i nadamo se da
do ljeta vidjeti prve realizacije. Grad Hvar je bio
poznat i priznat po projektu osvjetljenja grada, to danas
vidimo samo u tragovima. Potrebno je izraditi novi plan
rasvjete grada, sve ono dobro od ranijeg
perioda, ali se novim, modernim tehnologijama.
Ovo su samo naznake to smatramo veoma vanim i
na trebati intenzivnije raditi u svim strukturama.
KRUVENICA: to je, po Vaem miljenju,
problem u naem gradu i kako ga rijeiti?
ITA Vjerujem da bi svaki Hvara, bez
nekog velikog promiljanja rekao da je glavni i
problem grada nedostatak kul.t\!rnijl,
grauu,
drutvene aktivnosti. Obzirom na okolnosti i na
nedostatak i opremljenih prostora, mi moemo biti
zadovoljni u Hvaru, pogotovo u ljetnom
periodu kada imamo Hvarsko ljeto.
Prestankom ljetne sezone sve nekako prestaje i mjesto
lagano utone u zimski san koje se tek povremeno prekida.
Najozbiljnije se treba pozabaviti prvo osmiljavanjem
koncepta svih prostora u gradu koji su nam na raspolaganju i
koji se mogu i trebaju koristiti u kulturnu svrhu. Treba
poraditi na projektima sanacije i istih kako bi
jednom, u nekim vremenima na grad imao vie
centara ili institucija za drutvena i
kulturna To se moda kao neizvedivo, ali
vjerujte da nije. Potrebno je da oko toga svi budemo
jedinstveni i da svi mi koji ivimo u Hvaru intenzivno
radimo na tome da se ivot nastavi i nakon ljeta, da se u
mladirrl:a nakon fakulteta izazove elj a za povratkom u rodni
gradi da Hvar Oo 'IIII
30t t t ci. t ci. ) ci t ci ci t ci. t ci t ) ci ci ci ci t ci
AKTUALNO

J
O dok je profesor Milan Lako obnaao dunost grada Hvara, bila je ideja da se nad
Alergolokim centrom nadogradi kat gdje bi bio dom za stare i osobe. Bilo je to 1997. godine. Kadaje ova ideja
objavljena, su na noge" skoro svi oni koji ive u blizini Centra. Naalost, nisu kako bi podrali
hvalevrijednu inicijativu, da bije zaustavili, u samom Tako je pedesetak ljudi napisalo i potpisalo pismo-
peticiju koju su dostavili Gradskom i Lakou. U pismu su prosvjednici sa velikom i
napisali da bi izgradnjom doma za star(ij)e i osobe na tom mjestu njima bilo ugroeno, tovie,
iznajmljivanje turistima njihovih soba i apartmana. Za navedeno su napisali i razloge, a to su da takve osobe
izlaze i vani, pa i na cestu gdje bi svojim mrcanjem, kaljucanjem ijo ponekim ali i svojom pojavom u
samoj blizini njihovih odbijali goste od njihove ponude. Peticija je uspjela. Nije se ilo u realizaciju izgradnje
doma. Od tada je prolo godina. Tijekom proteka tolikih godina neki potpisnici navedenog pisma i sami su postali
potrebiti skrbi druge osobe a neki su, naalost, i umrli.
Nije ovo napisano da bi se na nekoga uprlo prstom zbog njihova nedostatka (empatije) za starije i osobe, jer
sigurno i oni takve imaju. Ovo je napisano da poslui kao slika stanja duha spram potrebitih osoba, ne samo ljudi oko
Centra, ne samo u gradu Hvaru i na otoku Hvaru.
Ponaamo se kao da nas nije briga za dostojanstven ivot ljudi koji nisu krivi to su stariji i(li) ukoliko nisu nai, a
je ipak o naim susjedima, Da je tada dom za pedesetak korisnika danas bismo
mogli da i u Hvaru imamo gerontoloki, a time i civilizacijski standard dostojan statusu koji ovaj grad i otok zasluuju.
je u naoj blizini. Primjerice, otok ima 4 doma sa 370 kreveta, ima 5 domova sa 260 kreveta, Vis ima l
dom sa 190 kreveta, a mi na Hvaru nitijedan krevet, nitijedan dom za nae potrebite.
Ovi domovi u svojoj funkciji su dijelom i hospiciji. Jednom dijelu naih koje smo do u gradu susretali i
pozdravljali, nismo dostojanstveno ivljenje u starijim godinama ivota, a teko bolesnima niti uvjete za
dostojanstveno umiranje. Nema svatko uu rodbinu, obitelj, svoje blinje, ali ni oni nemaju ni znanja ni snage za skrb u
takvim trenucima. I to se Gledamo, a ne moemo I onda se javi netko sa "spasonosnom" idejom: "Zovte
likora Dragota da ga/je primi barenko dvo tri dona u Centar!" U Centru, ako mogu, u susret, ali nije to to trebamo.
To je tek jedna vrsta privremenog Zbog toga to nemamo u i na Hvaru spomenutog doma i potrebni i njihovi blinji
proivljavaju svojevrsnu kalvariju.
Vrijeme ...... di s nami? ( nastavlja se)
Damir
LJUDI OKO NAS
VEDROJ
SOSMIJEHOM
I NAKON
DEVEDESETE
C
Vesto se dogodi da zaboravimo ljude oko
sebe, pogotovo one starije, usamljene,
Nae vrijeme prebrzo i ne
stignemo se pobrinuti ni za sebe, a kamoli za
druge. U ovom broju vaeg i naeg lista elimo
zastati na i sjetiti se najstarijih nama,
onih koji su proivjeli svoje dane i
visoku starost, a opet mogu toliko toga.
Jedan dio teksta objavljujemo u ovom broju, a
drugi u
prva: teta Margarita
Najstarija osoba koja ivi u Hvaru je teta Margarita
u Velom Grablju, 7. studenog 1913. g., kao esto
od sedmero djece Jureta i Marije
Tudor iz Malog Grablja. U rodnom selu je est
razreda osnovne kole i time zavrila svoje obrazovanje. Od
malih nogu je ila u polje, kako sama kae "kad su bili
praznici, onda son tad hodila u poje, a kad je fin ila skula,
onda svaki don". Kako je u nedostajalo muke ruke, jo
kao mlada djevojka je "muke" poslove -
okopavanje, rezbarstvo i drvodjelstvo, pa i
gradnju. Udala se u godini kada je II. svjetski rat,
1939., za dvije godine starijeg Marina (Petrovega) iz
Grablja. Rat je tada jo bio daleko od otoka Hvara i Velog
Grablja, no taj vrtlog zla i kaosa ubrzo je promijenio njihov
ivot. Godine 1940. rodila im se Marija, a dvi.Le godine
kasnije Dobrila, koja je, naalost, bila rojnica. Zivjela je
samo godinu dana, do 1943. No, teta Margarita je ubrzo
ponovno dijete i ivot je postao radosniji u tekim
danima rata. Naalost, ta radost nije trajala dugo. Na Staru
godinu 1943.g. mu joj je ubijen sa jo pet Grabljana na
hvarskom groblju. Od toga dana, teta Margarita nikada u
ovih 68 godina nije skinula crninu.
Nekoliko mjeseci nakon tog groznog i gubitka
rodilaje sina koji je dobio ime po ocu - Marinko. ivot je -
teko, i polako - ipak krenuo dalje. Ostavi sama sa
Margarita 1934.g.
dvoje malene djece, povezala se sa svojom kunjodon
(ogoricom) Katicom Tudor koja je
ostala udovica sa djece. Odlazile su u polje, sadile i
lozu, masline i levandu. Teta Margarita kae daje
sve bilo samo gomila i - trebala je sama, vlastitim
snagama graditi gomile, zemlju, sedla,
drala za motike. Sama je izgradila u polju ispod
j apj enice na roskarsnici.
Godine nakon rata donijele su novu poljoprivrednu politiku.
Postojali su tzv. kolektivi - radne zadruge, u kojima su
sudjelovali (gotovo) svi Grabljani. ta se politika
ubrzo pokazala nepotenom - neki su dobivali previe, drugi
premalo. Zbog toga se teta Margarita iz kolektiva.
Ljudima iz to se nije svidjelo - dolazili su u njezinu
i plaili je, po kako bi vidjeli
skriva li levandu, pobrali su joj iz vinograda. Kao da
nije bila dovoljna sva patnja koju je prola tijekom rata.
ezdesete godine bile su prekretnica za stanovnike Grablja.
U selu u kojem se ivjelo od poljoprivrede dolo je do
LJUDI OKO NAS
nevolja. Levanda se jako loe prodavala i prolazila na tritu
i ljudi nisu mogli ivjeti kao nekad. Zbog toga su se
doseljavati u Hvar i Grablje je iz godine u godinu postajalo
sve tie, praznije selo. Marija i sin Marinko, kojije radio
kao potar, preselili su se 1970-ih. Teta Margarita
ipak nije htjela posve napustiti svoje Grablje. ivjela je
punih 18 godina sama u svojoj - od 1984. do 2002. Te
godine se, sa svojih 89 godina, naposljetku preselila u Hvar.
Teta Margarita ivi kod Marije, gdje samje i posjetila.
Moram priznati da me oduevila svojom
i optimizmom. Nosi crninu, ali smijei se, nema
ni trunke negativnosti. Ne ali se, kae da je nita ne boli.
Nikada nije bila u bolnici! Nisam mogla ne upitati koja je
tajna njezine Odgovara: "U svemu bit
umjeren i lavurat svaki don i molit Boga".Njezina kae
kako teta Margarita puno moli Boga. Za pokojne, za ive -
est unuka i osam praunuka, za svih koga je poznavala.
Hrabro i, se, s nosi svojih 98 godina na
Odlazim je, teta Margarita rano odlazi na
spavanje. Razmiljam koliko se puta nevanim
stvarima, a teta Margarita uz svu patnju i tolike godine toliko
vedro i s osmijehom gleda na ivot. A toliko je malo
potrebno da bi bio zadovoljan.
v
druga: teta Simeta
Vjerojatno ne postoji onaj tko priznati - teta imeta
je hvarska legenda!
je 22. oujka 1914. g. kao od sedmero djece u
obitelji Menegota (Krukinovi) i Kate
ivjeli su u Palmiani, gdje je bilo nastanjeno jo
nekoliko hvarskih obitelji (Benetovi, Curlinovi,
je kolu u Hvaru, gdje je ivjela kod
none Sime i zavrila tek malo vie od dva razreda kole.
Trebala se vratiti u Palmianu i sestre.
Djetinjstvo u danas j uvali bilo je puno posla: obitelj
imala je polje, gajetu, mree. Teta imeta se da
su brali pelin jer je bila potranja u Hvaru. Dvorite je
bilo puno pelina koji se suio, otac Menego bi ga ukrcao u
gaj etu i odnio u grad.
U Hvar j e teta imeta dola sa 14 godina, u potrazi za poslom.
Zaposlila se na izgradnji hotela "Madeira" (prvotni projekt
nikad nije realiziran, danas je na njegovom mjestu hotel
"Adriana"). Nosilaje kamenje i pomagala starijim enama iz
Burka nositi vodu. Usto je prala i suila robu. Tuje upoznala
supruga. Pitam je kako su se upoznali. Smije se i
govori: "On je pito moju mater: 'Je ti imeta ima mlodega?' i
onda mi je doa, a jo son mu rekla: 'Imo hi tamo koliko
Tad son imala 16 Poce mi je pisat iz vojske ... a
mene je bilo stroh mukega. Onda son mu rekla: 'Jo son jo
mloda. Ti mene pust, dat ti tvoja pisma, ti meni moja!" I na
tome je sve stalo, barem za neko vrijeme. Kada je napunila 18
godina, opetjojje pristupio, ovaj put s pitanjem ,,Ajesi sad
mloda?", a teta Simeta muje odgovorila: ,,Pitoj mi mater!". I
je tako postupio. je njezinu majku, tetu Kate, i
imeta i Prope 60-ih godina 20. st.
upitao ju je moe li se udvarati imeti -je more na :ljanak?
Teta Kate je dozvolila i tako se naposljetku 21-godinja
imeta udala za strpljivog i upornog - Propera
(Mujota), 1909. g. Dobili su troje djece:
Stanku 1936.),Jureta(1940.) i Katicu (1947.).
Pitam je o ratu. Ne govori puno, osim daje bilo vrlo teko i
puno nevolje i gladi. se na hranu, jer se dobivala na
biljet, a neki su - kao i uvijek - imali puno, a drugi malo. Zatim
je pitam kako je bilo ivjeti u ondanjem Hvaru. Kae da je
tada Hvar imao 2000 stanovnika i da je poznavala puno vie
ljudi. ,,Hodilo se na tonce u ArsenoI, u hotel
... pri son svakega poznavola" .
Barba Prope umro je 1987. godine. Od tada ivi sama u
nedaleko Katedrale. Nije sama; pomau joj djeca, est unuka i
trinaest praunuka. Svaki dan ide u crkvu. Jo uvijek ide u
polje, u Pokonji dol ili negdje drugdje. Ne treba joj tap -
uspravnija je i bolje hoda nego ljudi. Dok se stariji
opiru modernoj tehnologiji ili ne znaju koristiti
suvremene teta imeta ima i zna koristiti karticu za
bankomat! To je dokaz da nikada nije kasno nove
stvari i ukorak s vremenom. pri dolasku u njezinu
ula sam u dvorite puno kure na su svjee
obojane, sve odie mirom i Pitamje tko se brine o
svemu tome. Kae da se sama brine, a ponekad joj pomognu
unuci. Teko je u malo i kratko odgovoriti zato je teta imeta
hvarska legenda. Njezina samostalnost, vitalnost, upornost
samo su neke vrline koje je takvom i izazivaju divljenje
kod Hvarana. Svejedno, na odlasku upitati zato je to
tako i kako uspijeva nositi tolike godine. A teta imeta je na
trenutak zastala, nasmijeila se i odgovorila: ,,Pitoj Onega
gore!"
Zorka

PUTOPIS
Turneja HPK na Kosovu i u Makedoniji te posjet Albaniji
PREDSTAVE, SNJENA IDILA

su me vie puta vodstvo i druine

Hvarskog kazalita (HPK) pozivali da im se
pridruim i s njima na put.
pozivom, sam ga i prihvatio te s druinom posjetio i
vidio krajeve koje, barem mi Hvarani, rijetko moemo
vidjeti.
Iz Hvara uputismo se u petak, 8. prosinca, nas
dvadesetisedmero autobusom Cazmatransa za pa
Drvenik. Tamo nam se g. Jaka Fiamengo, veliki
prijatelj druine i stalni pratitelj na turnejama. On najavljuje
predstave kratkim osvrtom kako bi publika bolje razumjela
na sceni. U Dubrovniku smo ukusno pa
krenuli prema Crnoj Gori. Nakon vonje preko
snijegom prekrivenih Prokletija (planinski masiv koji dijeli
Crnu goru od Kosova), pri temperaturi od -6C, i
prijelaza KuHa, proli smo kroz Uz put prema Pritini
vidjeli smo brojne nadgrobne spomenike vojnicima OVK
vojska Kosova) i civilima koji su poginuli u
borbi za slobodu Kosova. Svugdje su plakati za sutranje
parlamentarne izbore. Smjestili smo se u pritinskom hotelu
AIdi. Vrijeme ali hladno; hrana i
nam kau kako Pritina ima 700.000 ljudi. Puno
se gradi, kao i na ostatku Kosova.
Nakon mise na albanskom jeziku, u crkvi sv. Ante odrali
smo predstavu "Prikazanje ivota sv. Lovrinca". U publici
brojne sestre i drugi posjetitelji, doli su i iz
talijanskog veleposlanstva - njihov tajnik ljetuje u Hvaru.
Jedna namje kako je u Pritini 2000 katolika.
Nedjeljom crkva bude puna - veleposlanstava
sa svojim obiteljima te studenti. Zanimljivo, na
i Albanci, kao da potuju da su i oni prije 550
godina bili katolici. je bila u velikom i modernom
restoranu Gizzi. Subota je pa je sve puno mladog svijeta koji
dolaze jesti i u 23.30. U oblinjoj robnoj mnogo je
hrvatskih proizvoda, to je lijepo vidjeti i veseli.
Hrvatska oaza
Nedjeljaje osvanula snijegom, Boja idila. Krenusmo kroz
Kosovo polje prema hrvatskoj oazi, Janjevu. Stigli smo
nakon polusatne vonje. Na brijegu je crkva sv. Nikole
biskupa, velika i lijepa. Na glavnom oltaru kip je titulara.
Drveno svetohranite u obliku je kria, a tu su i kipovi Srca
Isusova, sv. Ante, Gospe od Ruarija i sv. Josipa. Misa je
u lIh - i mukarci su u lijevoj a
i ene u desnoj. upnik Matej nas je
pozdravio. Kae kako su Janjevci povezani i sa Hvaromjer
se ljeti njihovi sumjetani, posebno oni nastanjeni u
Zagrebu, tu bave trgovinom. Mi ih dobro poznajemo i
druimo se s njima. Nakon mise mlade odrala je
15 min igrokaz, a potornje izveden "Sv. Lovrinac". Izvedba
ih se jako dojmila. Na kod upnika smo i povijest
Janjeva. Ukratko, Janjevo su naselili zbog
trgovine i bogatih nalazita srebra, zlata i bakra. Rudnik
zvan Kinica radio je od 1303. do 1999. godine. Turci su
pobili stanovnika tako da ih je 1748. g. ostalo tek
ezdesetak. Najvie stanovnika, oko 5500, bilo je 1974. g.
uslijed procvata malog obrta (koa, plastika, vrsno
zlatarstvo), ali potom, od 1991., svima poznata povijest

PUTOPIS
uzrokuje iseljavanje. Danas ih je ostalo 280. ivi se teko,
uglavnom od Ali, zbog dobre klime, stanovnici su
vrlo zdravi, a jako su i dragi. Za Janjevo je mnogo
pridonio don Anto koji je 1960-ih i 70-ih tu sluio
kao upnik. Neki Hvarani poznaju don Zlatka koji
je sada na Rijeci. Uz prekrasan razgovor, na
predsjednik Vice i tajnik Milan Lako su
doprinos, a Maja prikupljanje
preko hvarskog Crvenog kria. Matej poelio
nam je blagoslov Gospe i sv. Nikole na putu te sretan
povratak domu. je da obavezno pozdravimo biskupa
Slobodana (i to i prikupljanje novca uspjeno je obavljeno l).
Puni utisaka i sjete zbog Janjevaca vratismo se u
Pritinu. Ivica Tajnikov (LT.T.), i potpisani
posjetili smo katedralu u izgradnji i prizrenskog biskupa
Dodeja Gjergjia, koji sada ivi u novoj zgradi biskupije u
Pritini. nas je vinom, rakijom i
uspomenama sa Hvara, gdje je sudjelovao na lanjskoj
proslavi sv. Dobili smo poklone za nas i biskupa
Slobodana. Kasnije smo etali glavnim korzorn, pa opet
dan u restoranu Gizzli.
Sat na kojemje vrijeme stalo
Ponedjeljak je, a i dan sv. Lucije. Snijega ima obilno.
Oprostili smo se s osobljem hotela, gdje namje bilo ugodno,
i krenuli prema Makedoniji. U Skopju odravamo predstavu
,,Ribanje i ribarsko prigovaranje" na Fakultetu dramskih
umjetnika. i studente kroatistike, slavistike ...
Bilo je to moje "vatreno krtenja" kao Rekli su daje
dobro, ali posjet ,,kolega", profesionalaca,
naalost je izostao. Zato smo super jeli u nacionalnom
restoranu "Makedonska - na
kobasica, baklava, vino "Tikve" (na cjeniku: mijeano
meso 500g=38kn; pizza=25kn). ponovno
"Lovrinac", ovaj put u katedrali Srca Isusova. Crkva
modema, ukusno jednostavna, kapela - u kojoj je
danom misa - grije se. Katedrala je bila izvrsno
popunjena, a publika oduevljena izvedbom. Tajna uspjeha
uvijek je u organizaciji. Kasnije smo saznali da je tajnik
veleposlanstva obavijestio sve Hrvate u Skopju, pa se
okupio veliki broj. u Makedoniji je 5.000
Hrvata. Naravno, bio je prisutan i Hvaranima poznati biskup
skopski Kiro Stojanov. Jako me dojmilo kada mi je nakon
predstave pristupio jedan srednjih godina i rekao: "Ja
sam Hrvat iz Hercegovine, a u Skopju ivim preko 30
godina. Predstavu sam poneto razumio, ali oduevili ste i ne
samo mene to ste u ovo vrijeme doli nas
posjetiti, razveseliti i druiti se s nama Hrvatima i drugima.
Od srca vam hvala!" Tada je zaplakao. Ako putovanja HPK
imaju smisao, onda su to ba ovakvi susreti. se ne
da opisati druenje nakon predstave u krasnoj prostoriji uz
crkvu uz obilje jela, lijepih i druenja s
veleposlanikom tajnicima veleposlanstva,
novinarom lista, predstavnicima Hrvatsko-
makedonskog prijateljstva i naih tvrtki, ukratko ljudima
koji ive u Skopju. je bio i g. Atanasovski
(majka mu je Forka) koji nam je sutradan pokazao
najvanije po Skopju.
U utorak, 14. prosinca, blagdan je sv. Spiridiona, zatitnika
maslinara (lijepo je bilo vidjeti maslinike u Makedoniji,
blizu Strumice). Iz hotela "Vuk" autobusom smo ili do
Kale, a odatle pjeice preko mosta na Vardaru do
rodne Majke Tereze - dojmljivo
kupujemo suvenire. Pred nama je postaja sa
poznatim satom na kojem se vrijeme 26. srpnja 1963. uslijed
katastrofalnog potresa zaustavilo u 5 .17h. Ni danas se ne zna
broj nastradalih. Bog nekaje svima blag ... U starom Skopju
bio je i idovski get. A koliko je samo spomenika na mostu:
sv. Naum i Kliment Ohridski, sv. i Metod ... Gradi se i
postolje za kip Aleksandra Makedonskog, ali i drugih

PUTOPIS
velikana povijesti. Dobro je to. Ali, mi se da je
Makedonija najgore prola - oko nje Srbija, Bugarska,
Kosovo, Albanija, ... "Kuku lele!" Kada smo vidjeli
obnovu stadiona Vardara komentirali su: "Bidan
Maksimir!" Uz romsko naselje proli smo kod fakulteta
,,Kiril i Metodij" i pozdravili se s naim Foraninom
Kroz prekrasan krajolik doline Vardara i okolice Negotina,
pun vinograda i plastenika u kojem se uzgaja
posebno vozili smo za Strumicu. Nakon
smjetaja i otili smo u crkvu Uznesenja Marijina,
obreda. Prekrasna je, jo se dovravaju
fini radovi (pozlata), freske na stropu, podno grijanje,
svetite odvojeno ikonostasom. Ponovno "Lovrinac".
Publika zadovoljna, druenje nakon predstave uz obilato
hrane, i lijepog razgovora. Vidjeh plakat - "VMRO
DPMN - Strumica 20 godina zajedno". Kau mi - "Da nije
toga, bili bi gotovi. Samo jaka nacionalna stranka moe nas
j er se svi oziru neto ugrabiti".
Na bitolskom brijegu
v
- Zie u snijegu
Ujutro u srijedu krenusmo iz Strumice za Bitolu - uz put opet
loze, ... sve je pod snijegom, ali Bitola je
drugi grad po po staroj tradiciji u njemu je mnogo
konzulata. Broji 100.000 stanovnika. Popodne smo obili
pazar, a zima, a led ... bITIT ... Faol tetovac 12kn, ria 7kn,
paprika mljevena 7kn. Toni nam kae kako
kad kupuju za djecu kau "So zdravlje da se nosi" na
to se odgovara "Blagodarim". U lokalu nam govore: "Pa mi
smo isti kao vi, mi smo To smo i osjetili i doivjeli. U
152 godine staroj crkvi Srca Isusova u glavnoj ulici ponovno
"Lovrinac". Osrednji broj gledatelja. njima
Antonija Minevska, friko udana. Iz Zadra je i generalni
konzul R. Hrvatske. Kasnije pali smo g. Jaka ija-
ledjekriv.ASDK(snig do kolin). Zivi smo! Boe, hvala Ti!
Iz Bitole smo, u 16. prosinca, kroz snjenu idilu
otili u Ohrid. N a rivi j ezera govori nam - i on
ima veze s Hvarom. Zapisah: grad broji 40.000 stanovnika;
jezero 348m
2
, dubina 286m, 163m;
najbistrijimje jezerima na svijetu - prozirnost 25m; 80 vrsta
endema, poznata pastrva; od 1979. pod zatitom je
UNESCO-a je jezero, a od 1980. i cijeli grad; ribolov je
zabranjen, ali ipak se malo lovi; vodaje super-pitka. Posjetili
smo stari dio grada i forticu te obili brojne suvenimice
(ohridska slikarska kola). Do crkve sv. Klimenta i sv.
Nauma puno snijega i straha od pada. Izdrasmo, hvala
onima koji su me pratili. Za sarme u kupusu i vinovoj
lozi, na pastrve uz traminac Tikve.

PUTOPIS
Vratili smo se Bitolu gdje smo odrali "Ribanje" u
nacionalnom kazalitu. Glavna dvorana - u kojoj smo
nastupili - ima 840 mj esta, srednja 320, a mala 107. Izvedba -
Kasnije smo ili u na konzulat. Hrvati, koji tu ive i
preko 30 godina, bili su oduevljeni i Makedonci su
pjevali i plesali, pala je opet i pokoja suza, a neki su se i
zaljubili. Lipo i esno.
Ni u petak se snijeg nije otopio, ali barem nije padao novi. U
Albaniju smo stigli oko podne - uz cestu, koja "moe stat",
brojni su bunkeri (za i protiv koga?), okolina - alost i
nevoja. Ima i nasada maslina. U gradu Elbasan neto se i
obnavlja. Tajnik veleposlanstva nas je u Tirani.
Obili smo glavni trg, kip Skender-bega, katedralu sv. Pavla,
mauzolej Envera Hode i zgradu u kojoj je ivio. Iznenadilo
nas je koliko je grad uredan. Jeli smo u restoranu u kojem svi
govore engleski, hrana je bila ukusna, a vino
Kupili smo neke sitnice u robnoj
(neizostavni Skenderbeg), a potom prema Crnoj Gori. U Sh
u subotu, 18. prosinca, preli smo Debeli Brijeg, pa za
Neum, Drvenik i, Bogu hvala, Hvar.
Bilo je izvrsno i nezaboravno - mlada, i starija ekipa
su tolerantni. Pomaganje, druenje - to je ono to
druinu druinom. Kupili smo faol rii (oriz),
vina, Skenderbeg, mastiku ... Malo jili, ma i pili. Svima iz
druine veliko hvala na strpljivosti, posebno Milanu Lakou
i Vici Jackyju, Circusu, Hamletu, Marinotu,
Cukiju, barba Jaki, Maji, Bracotu, Vislavu, Fabjanu, Janu,
Ivanu, Juretu, Komandosu ...
PS. Tuko son skrotit jer su mi tako rekli, a somo o Janjevu
bilo bi po Kruvenice. Tuko kadgod i posluot ...
Miko ie

RAZGOVOR S POVODOM
Jaka Fiamengo
POEZIJAJE
IVOTNI STAV)
VJERE
.A
ka Fiamengo 1946. g. u Komii.
Osnovnu i srednju kolu zavrio je na
Visu, a Pedagoku akademiju u Splitu. Od
1965. g. pie pjesme, scenarije, eseje i kritike, te
je time postao i Drutva hrvatskih
knjievnika 1969. g. Njegovi stihovi uli su u
niz antologija i prevedeni na desetak stranih
jezika. Javnosti je najpoznatiji po svojim
uglazbljenim pjesmama koje su redovito
postajale hitovi i dobivale nagrade, primjerice
"Piva klapa ispo' volta", "Nadalina", "Karoca
gre",,, U prolazu", "Sutra te ponit", itd.
Osvojio je mnogo nagrada, priznanja
i plaketa. nekoliko godina putuje na
turneje sa druinom Hvarskog
kazalita, i tim je povodom nastao ovaj
razgovor. No, ovdje moete puno vie -
o moru, pjesmama, ljudima, o svemu onome to
vrijedni rad naeg sugovornika.
KRUVENICA: Od prve knjige iz 1966. do sada ste
autorski potpisali knjiga poezije i dobili niz
nagrada, a posljednja je bila" Tin Drutva
hrvatskih knjievnika za "Jeku ", knjigu godine.
Kao Mediteranca, i vas i vau poeziju bitno
more, koje kao da proviruje iz svakog vaeg stiha.
Smatrate li to povlasticom, je li i vas more oplemenjuje?
FIAMENGO: Ima neto u tom moru i u meni to ga pratim.
Tako glasi prvi stih prve pjesme moje prve samostalne
knjige iz 1968. g. (prvu sam pod nazivom Stepenite
objavio 1966. s More je prvo to
sam ugledao, jo uvijek se pitam o njegovoj o
koje otvara, napose poeziji. More ispred
moje rive dio je najljepeg, najplavijeg i najmudrijeg mora
na svijetu, mora koje je kolijevka civilizacija, more ratova i
ekumene, puno metafora, arhetipskih isijavanja, krijesnica i
ardure, filozofskih aksioma, ideja i materijalne tvarnosti,
kultura i spomenika ... Ma sretan sam to mogu da ivim
na obali tog mora, jer to je dar s najvieg mjesta, na kojem
mu cij eloga ivota biti zahvalan u nadi da i nakon svega sa
komikog cimiterija gledati u moju uvalu sa svim onim
otocima nadomak vale i po kulfu, sa svim brodovima to
prolaze tiho ili uz trube, koji je ravan ispisivanju
pjesme Mediterana.
KRUVENICA: Ukratko, biti dijete ovog podneblja
posebna je povlastica?
FIAMENGO: Apsolutno. More ne samo da me nikada nije
limitiralo, mi je otvaralo svjetove. More uvijek iri
vidike i matu, inspiraciju, duhovnost. Iza
komikog parapeta prualo se u nedogled niz uzbudljivih
nepoznanica koje izazivaju. Moje more, ono to ga gledam i
ono u meni. More more mogjezika. i kraj,
iskon i konac, dakle iskonac - eto kovanice za naslov
neke knjige. Jer ja sam tu zauvijek, sluam zvona s
+.
RAZGOVOR S POVODOM
Mustera i sa ala Gospe Gusarice, orguljanje vjetrova i
stalno sam pijan od svjetlosti. Tu sam, sam
bacio u more. Gledam ga i ono mene gleda.
KRUVENICA: I tako, stih po stih, gotovo pola vi
ste danas jedan od i najplodnijih hrvatskih
pisaca, neumoran u umjetnosti
FIAMENGO: To o plodnosti potpisujem, a ono prvo, o
ne bih se usudio tvrditi uz toliko sjajnih kolega
pjesnika. Nije tu pitanje o rangiranju o
posebnosti, koje se komplementarno sa svim drugim
rukopisima uklapa u nau ukupnu hrvatsku recentnu
poeziju. Pisanje nikada nisam kao teret - i danas, u
penziji (ne u mirovini, jer ja nikada mirovati),
neprestano piem, sada daleko vie nego kad sam bio
uposlen, a cijeli sam radni vijek bio urednik i novinar u
Slobodnoj Dalmaciji. Poeziju nikada nisam pisao iz
materijalne koristi, iz unutranje potrebe, koju nije
uvijek racionalno objasniti. Pisanje je neto oko
se ne treba truditi - svojedobno mije bilo izbor,
danas ono izabire mene. Udovoljavam mu u svemu to od
mene trai, u to vjerujem ili to nastojim. Pisanje je, moglo bi
se pitanje vjere - to nipoto nije posao ivotni stav.
KRUVENICA: Kao Komianin, kojor,
vezani ste uz more, ono nas spaja i razdvaja. Mi
ga i kao mirno i kao nemirno. Ponekad nas i ljuti
to more, a opet bez njega kao da ne moemo. to vam
more koliko na vae stvaralatvo?
FIAMENGO: More je ogledalo naih ivota, njime se sve
dade objasniti, sve mijene, a "na tom svijetu", kae pjesnik,
"samo mijena jest". Ukratko, more ima - more
I mi smo, sami po sebi, jedno od njih. Povijest
ljudskog roda niz primjera stalne sudbinske
povezanosti s morem, ono je nae prvo iskustvo - uostalom,
ivot na Zemlji i jest nastao u moru, a onda je izaao na
kopno i, najblae - pokvario se. Moda ljude tek
svemirska pustolovina kao daljnji korak naeg evolutivnog
puta. Dotle ploviti, ribariti, spajati obale, uivati
morske delicije, kljockati fotoaparatima i - pisati. Nema
podatnijeg od mora to bi moglo nastaniti nau
poeziju, osobito nama koji ga gledamo s obale izravno u i
u njegovu nutrinu. Nau nutrinu. Koji smo s njime na Ti.
Koji put mi se da u radnoj sobi piem s nogama do
koljena umoru.
KRUVENICA: Mnoge generacije znaju vae pjesme
napamet. Pjevaju ih, poneki i recitiraju. Vjerujem da vam
to godi i nadamo se da i dalje pisati na zadovoljstvo
svih nas.
FIAMENGO: Ja piem za skladanje od 1979. g. na nagovor
skladatelja Zdenka i pjesnika
To nikako nije posao drugoga reda, postavljanje pravih
stvari na pravo mjesto jer umjetnost pjesnika i jest pisanje,
" SIIZIlII

Tereza Kesovija. Arsen Meri Cetinic. Radojka verko. Kemal Monteno.
Ibrica Jusic. Zorica Konda. Tedi Spalato. Dordi Peruzovic. Dean Dvornik.
klape Luka(). Sinj. Maslina. zbor Brodosplit
kao to je pjevanje, skladatelju skladanje. Naalost,
nasluamo se i nesvjesno ih prihvatimo, pjevamo, toliko
gluposti da je to stvar duhovne higijene. Tupasti nas
stihovi bombardiraju sa svih aparata na svim
i mjestima. Eto, ljudi su tota
od puenja do ali nisu i dreku. Valja znati da
ponaanje "izvan kvare" nije pitanje osobne slobode
naruavanja mira. valjda vrijeme kad se
pravila ponaanja i po decibela.
pisanje "na laku dobu" nije nimalo lako, morate voditi
o mnogim stvarima koje se u pjevanju i ne
No, vaan je jo uvijek gut, a ja ga jo nisam potroio,
osobito ne kad radim za klape - oni su djeca Boja, glazbeni
endem, zastupnici naeg izravna s batinom,
posluh glasova prolih doba.
Zato me mnogi pjevaju? Pa valjda zato to na prikladan
kaem neke istine, neka raspoloenja ... A imao
sam i raditi s prvim i najboljim, dio pjesama je
skladao Zdenko ali ne zanemarujem ni udio klapaa
Kreimira i Duka dakako i svih drugih.
O interpretima da i ne govorim - neponovljivi Oliver, Meri
Tereza, Tedi ... Tu vrst pjesama ne moe bilo tko
pisati, alije nevolja u tome to mnogi misle da to razumiju.
Ipak, moj je forte tzv. "standardna poezija", i za nju sam - ako
je to mjerilo - dobio niz nagrada. No, o njoj nitko ne
pita. Zato? Zato jer nitko nita ne Zapitate li ih, osnovci
jedva znaju tko je, recimo, Vesna Parun. To je znak daje uho
bre od oka, radije sluamo nego napreemo ali ne i kad
su u pitanju kompjutorske igrice - u tomu su za
nas profesori. Drugim danas prebrzo odrastamo,
virtualni junaci su nam vaniji od onih realnih.

RAZGOVOR S POVODOM
KRUVENICA: Kao istaknuti kulturni djelatnik imali ste
susrete s mnogih ljudima u domovini i inozemstvu. Ako
smijemo pitati, koji vam je susret ostao duboko u

FIAMENGO: Tko bi to pobrojio! Odgovaram gotovo na sve
pozive, putujem jer. nisam sam - uvijek idem s poezijom, s
laptopom, s namjerom da gledam i doivim neto
da togod zapiem. Koliko putuje, toliko ivota
IVI. No, meni i nije vaan cilj, tj. cilj je u putu. No, ne
morate putovati da biste se susreli s ljudima, da biste neto
vidjeli i doivjeli. Pisanje zapravo i jest jedan oblik
putovanja, u mom - plovidbe.
KRUVENICA: Veliki ste prijatelj i naeg grada i otoka,
posebno vezani uz Hvarsko kazalite, druinu koju
je pokrenuo i osmislio pok. Marin U ste
odnosima sa svakim osobito s tajnikom i
voditeljem prof Milanom Lakoem i predsjednikom Vicom
Recite neto o toj suradnji.
FIAMENGC?: .Hvar je biser u niski mediteranskih gradova,
sam po Jedna od najljepih pjesma koje poznajem,
odmah Iza Dubrovnika najvanije arite hrvatske
renesansne knjievnosti, kolijevka nae pismenosti, topos
bogatog kulturnog u Hvar za mene je posebno
biti Hanibala Grge
Novaka i brojnih uistinu je povlastica,
-[ur na svit vila svakako je najljepa ljubavna pjesma
ikad ISpjeVana u hrvatskoj knjievnosti, a dobri na Grga,
Gargo, kojeg sam i osobno poznavao, toliko je toga napisao
ne samo o Hvaru i o mom Visu, pa i o
Dalmaciji, da se to ne zaboravlja. Uostalom, kad me pitaju
odakle sam, kaem da iz cijele Dalmacije, osobito iz
Komie, jer sam u njoj ona je izabrala mene, a sve
drugo sam izabrao. Hvar mi je dakako jedan od najdraih
izbora, tu se doma, kao da sam tu
KRUVENICA: je to posebno Hvar zasluio?
FIAMENGO: Ovdje svaka ima refleks prolosti,
to god ti u oko dio je kulture i povijesti. Njegova
katedrala riznica je kulture, od prvih graditelja do vratnica
Kuzme tu su zatim Sv. Marak s arheolokom
zbirkom i lapidarij em, ljetnikovac,
samostan s grobom i slikama
benediktinke s od agave, gradska i
Semitecolov arsenal i teatar iznad njega, kojega
puk hvarski sagradi 1612. i dri se najstarijim u izvornom
obliku komunalnim teatrom u Europi ... Puk svoj
Hvar naziva For, to jako na Forum, trg, otvoren
prostor na kojem se u punoj svjetosti odvija ivot na
Mediteranu. Uostalom, zar nije forski trg u
Dalmaciji!
I meni je Hvar trajna inspiracija, mnoge sam mu pjesme
posvetio, a za njegov kulturni ivot osobito je vano
Hvarsko kazalite, sjajna amaterska druina ravna
profesionalcima, s gotovo po1usto1jetniom tradicijom, koja
ima tu da moe igrati vlastite tekstove
djela hrvatske batine: Prikazanje ivota s:'
Lovrinca Robinja kao prva svjetovna
drama na naem jeziku, Ribanje i ribarsko
prigovaranje, Hvarkinja, Komedija od
Raskota, Stori letrat Lucije Rudan ... S HPK-om sam bio na
niz gostovanja po Europi i Junoj Americi, od Buenos Airesa
do Janjeva na Kosovu, se i cijenimo, bliskog smo
govora lokalnih nij ansi. Naalost, vie nema Marina -
Marinko nas j e prerano napustio, a toliko je sj ajnih predstava
s za batinu reirao i hvarskoj druini, u
kOJoJ Je odrastao, 1 hrvatskom glumitu u cjelini. Rinkov
grob u Hvaru, jednako kao onaj u Blatu na
u mojoj Komii i Vesne Parun u
Grohotama na olti meni su vani toposi, koje obavezno
kad im se zateknem blizu. U Hvaru i sam rado
nastupam, kao evo sada kad sam gost Milanu Lakou na
poetskim u Nautici.
KRUVENICA: Hvala to ste se odazvali razgovoru za na
upni list. Naa su dva koja i povijesno povezana jo od
antike, a pogotovo kroz 15., 16. st. i kasnije. elim Vam jo
mnogo lipih rici i versi, a Vas molim za poruku naim

!Ivala na lijepim eljama. Drago mije daje
vIsestruka pOVIjeSna povezanost ostala i do dana dananjega
u biskupiji, ali mi je ao to smo prometno
nepovezani, to brod samo jednom tjedno iz Visa za Split
kotaje u Hvar. Uvijek se s pijetetom sjetim Hvarana na
gdje postoji lokalitet Pol Forane kao spomen na
tragediju kad se u 19. st. dio brda odvalio i pokopao hvarske
ribare, su tijela i danas pod hrpom kamenja tog
A vama, upi i vaem listu nek bude stalno
na i zagovor mog komikog svetoga Mikule.
razgovarao: Miko - ie


BATINA
NAJLJEPA, NAJPOHVALNIJA I
NAJKORISNIJA ZGRADA DALMACIJE"
[jJ
Izvorni izgled zapadnog Arsenala. Ispod sredinjeg lava znamen je kazalita: maske tragedije i komedije povezane girlandom
H
varski arsenal nazvao je Giovanni Battista
Giustinian jo 1553. g. najljepom,
najpohvalnijom i najkorisnijom zgradom u
Dalmaciji -la piu bella, piu laudabil et piu utilopera di
Dalmatia. Danas je u tijeku njena obnova. Najtei dio,
konstruktivna sanacija velike zgrade su masivni
zidovi na desetinama mjesta bili stanjeni, proupljeni,
nagoreni ili pukotinama, danas je pri kraju. Sada
se vode polemike oko namjene Arsenala, a za vjerovati
je da na kraju Arsenal dobiti namjenu na
korist Hvara i sukladno svojoj
teini. ovdje se namjeravaju donijeti iroj
javnosti nepoznati podaci o originalnim dijelovima
Arsenala, a koji niti nakon najopsenijih
restauratorskih zahvata biti jer su izvorni
dijelovi, najvjerojatnije, nepovratno izgubljeni.
promjene dogodile su se na tri mjesta:
zapadnom Arsenala, sjevernom
iznad visine terase Fontika i u Fontika,
odnosno u promjeni ograde njegove terase.
Terasa kao predvorj e teatra
Po svemu gradnja Fontika imala je za glavni cilj
formiranje reprezentativnog pristupa u teatar, kao njegovo
monumentalno predvorje na otvorenom. S terase Fontika
pruao se lijep pogled pa su se iza balustrade okupljali
gledaoci za vrijeme karnevala i drugih koje su se


BATINA
I

Sjeverno Arsenala i Fontika 1822. godine
odvijale na hvarskoj pjaci, kako opisuje Karamaneo 1712.
godine. Zbog toga je povijesni dokumenti nazivaju
Belveder, kao u lipnju 1706. kada se spominje potreba
popravka njegova - salizo del belueder dell
Arsenale so pra il Fontici. Zanimljivo je da Pietro
Semitecolo, koji je sagradio Fontik od 1611. do 1613. g., o
Belvederu govori kao o vrlo udobnom hodniku, coridoio,
j e htio naglasiti njegovu komunikacij sku vanost.
Kako je tijekom istraivanja utvrdio G. smisao
kompozicije fontika postaje jasniji kad se uzme u
obzir da je njegova terasa zamiljena kao predvorje
kazalita. U izvornoj zamisli fontika barokni portal
na sjevernom Arsenala - glavni ulaz u kazalite -
uzet je kao os simetrije oko koje su 4 velika,
polukruno zavrena portala, s bunjato okvirom,
na svakom kraju po jedan veliki prozor s glatkim okvirima i
eljeznom reetkom, te kamene klupe na profiliranim
konzolama koje su se izvorno pruale u pravilnom ritmu
duinom
Navrh fontika bila je postavljena kamena
balustrada ukraena piramidama po uzoru na ogradu
gradske kojoj je fontik bio pandan.
Semitecolo dovrava Lou u istom periodu kada
gradi Fontik. Taje ograda dokumentirana na crteu fontika
iz 18. Iako je crte shematski, pa se umjesto ravnih
mogu pretpostaviti profilirani okrugli balustri, na ogradi sa
jasno razaznaju vitke piramide, koje se u tekstu navode kao
guglie. Na crteu ilije 10, ali se jo jedna podrazumijeva u
drugom planu, navrh stubita, jer u tekstu stoji ll.
Dogradnjom fontika je sjeverno Arsenala, do tada
neugledno i dijelom pokriveno dobilo na
monumentalnosti, a time i hvarska Pjaca. Vano je
napomenuti da se fontik s balustradom u vrhu te barokni
portal s kamenim olukom na sjevernom trebaju
smatrati arhitektonskom cjelinom.
Simetrija j a fontika naruena je 19. st., kada
je krajnja prostorija adaptirana u vojni zatvor, pri
je po visini podijeljena drvenim grednjakom. Kat je
primao svjetlo kroz veliki prozor iz 17. st., a prizemlje kroz
novi, neto manji prozor. Kada su neto kasnije u 19. st. uz taj
prozor probijena i vanjska vrata, uklonjena su dva krajnja
segmenta kamene klupe. Navedeni otvori u
prizemlju su ponovo zazidani u nedavnim konzervatorskim
radovima, a dio klupe rekonstruiran, je
ponovno uspostavljena simetrija Oko 1824. g.
otvoren je novi prozor na zapadnom Fontika,
on zbog pokrajnjeg mjesta koje ne remeti
reprezentativnu kompoziciju nije zazidan.
Dar grada Dubrovnika
Baroknu ogradu Belvedera uklonila je vojska 1807. g. zbog
tronosti, a 1825. zamijenio ju je zidani obukani parapet.
Zalaganjem Cvita na Belveder je 1952. g. umjesto
BATINA
F. Juster, 1708. g., veduta Hvara, detalj Arsenala s nedovrenom katedralom u pozadini.
postavljena kamena neobarokna balustrada koja je
donesena iz Kneevog dvora u Dubrovniku, a dijelovi koji
su manjkali nadopunjeni su po nacrtu ing. Dragutina
tambuka. Ograda je bila dar grada Dubrovnika gradu
Hvaru u slavu drevnih kulturnih veza ova dva grada.
Zanimljivo je i da su sjedala u parteru hvarskog kazalita
potjecala iz kazalita, a ista su u Dubrovnik
donesena iz HNK.
Sa zapadne strane fontik se ne prua do kraja
Arsenala, jer je tu postavljeno stubite kao pristup na
Belveder. Tridesetih godina 20. st. radi olakanja prometa
obalom jednokrako vanjsko stubite je
u dananje dvokrako. Izvorno je imalo drvenu ogradu, koje
je u radovima 1888. i 1900. g. zamijenjeno
metalnim.
More se izvorno prualo do pred zapadno Arsenala,
kako lijepo prikazuje Justerova veduta Hvara iz 1708.
godine. Prema istoj veduti taj je ulaz bio obzidan vjerojatno
na isti kao i ostali dio renesansne luke koja se prua od
Meneghello do kraja Fabrike, a to bi na
da j e bio kada i ostali dio luke, sredinom
16. Ulaz je zatrpan u radovima 1824. g. kada je u
prizemlju je umjesto brodova smjeteno spremite
artiljerijskih lafeta pa su navoz i prilaz arsenalu s mora bili
nasuti. Justerova veduta pokazuje da je prolaz
i Arsenala, danas jedan od naj frekventni j ih
ulomaka grada, zapravo bilo slijepo crijevo. Obala pred
pruala se sve do Arsenala, a u prostor
ogradnog zida i Arsenala ulazilo je subite s
Belvedera. Justerovaje veduta zanimljivajerjasno pokazuje
da se jednokrako stubite sa Belvedera sputalo na
svojevrsni dok, te da je komunikacija kata i
prizemlja Arsenala preko vanjskog stubita bila oteana
nedostatkom suhe veze doka i unutranjosti
prizemlja. jedan drugi povijesni izvor ipak
pokazuje da prostor ispred Arsenala nije bio u potpunosti
slijepo crijevo. U komediji Hvarkinja s kraja
16. st. govori se o slugi koji lae gospodaru da je izgubio
njegov novac kada je pao s mosta pred Arsenalom, a zapravo
ga je potroio u oblinjoj Mora biti da se s tog mosta
padalo j er j e gospodar slugi povjerovao.
Promjene na
je preinaku doivjelo glavno, zapadno
Arsenala. Nacrt iz 1822. g. pokazuje njegovo izvorno stanje:
u trokutnom zabatu umjesto sadanjih dvaju majunih
otvora bio je prozor. Na katu nije bilo otvora, a po
sredini se nalazio relj ef lava te dva manj a a
mol/eca lava sa strane u okruglim medaljonima. Tu situaciju
i dopis splitskog Okrunog poglavarstva u dopisu
oiz 1820. g. u kojem se kae da su na (prospetto ) tri
grba koji da pripadanje Dravi, s
se nije sloila tadanja hvarska je otvorila
gotovo polustoljetnu parnicu s austrijskom dravom oko
vlasnitva Arsenala.
No, snimak stanja iz 1822. g. pokazuje jo jedan
uokvireni reljef ispod lava kojeg se moe
kao poznati znamen kazalita: maske tragedije i
komedije povezane girlandom, jo jedan znak o vanosti
kazalita na katuArsenala.
U srpnju 1823. dodijelilo je Dvorsko ratno gotovo
4000 fiorina za obnovu zgrade arsenala. U zapadnom dijelu
kata je prostor vojarne. Tu su 1824. g. uz zapadno
tri prostorije - juna za kuhinju; srednja


BATINA
Tlocrt drugog kata Arsenala 1824. godine
za a sjeverna za Te su tri prostorije bile
u nacrtu iz 1822. godine. Tada je
zapadnog j a. Lavovi sv. Marka s su
uklonjeni, a umjesto njih otvorena su trijednaka, pravokutna
prozora za tri navedene prostorije, kako je i danas, dok je
prozor uzabatu zazidan. Manji lavovi su bili isklesani iz
blokova kamena uzidanih u strukturu zida. Poslije
skidanja reljefa u blokove su urezani obrisi kamenih blokova
kako ne bi odudarali od ostalog zida.
Sjeverno Arsenala otvoreno je tek na katu dok je
prizemni dio pokriven zgradom Fontika. Prema
Karamaneovom opisu iz 1712. g. na sjevernom
postojala su dvoja vrata: jedna za zapadni, a druga za
dio kata koji je punim zidom bio podijeljen na dvije
odvojene cjeline. prema stilskim osobinama, jedini
izvorni otvor je barokni portal dok su svi ostali
otvori otvarani kasnije. Vrata na rubu zapadnog dijela
su najvjerojatnije na izvornom mjestu, ali s
promijenjenim kamenim okvirima otvora.
Prema snimkama Arsenala iz 1798., 1822. i 1824. g. na katu
sjevernog postojala su otvora: barokni portal
kazalita s natpisom na nadvratniku ANNO SECUNDO
PACIS MDCXII, i zapadno od njega po jedan
pravokutni prozor te vrata na zapadnom dijelu
odmah uz vrh stubita. je bilo bogato
ukraenim, baroknim kamenim olukom. Na samom
rubu ovog se stariji vijenac,
ukrasa kao i vijenac u glavnog,
zapadnog iz je za da se vijenac
protezao cijelom duinom sjevernog a da je
barokni oluk postavljen na stanje kada
Semitecolo gradi Fontik.
Ranije opisano stanje formirano je tij ekom 18. stolj Kroz
19. st. kata dobiva daljnje alteracije. Na mjestu
prozora od baroknog portala otvaraju se vrata
tijekom obnove 1888. i 1900. godine. Zapadno od
portala otvorenje jo jedan prozor. Iznad vrata na zapadnom
rubu otvara se nadsvjetlo, ajo zapadnije se otvara
jo jedan prozor. Uz sjeverno arsenala je
dimnjak za odvod dima iz za grijanje koja se nalazila u
fontiku. Na zapadnoj strani terase 1835.-1837. g.
zahod, ali je uklonjen na zahtjev Kazalinog drutva jer je
ometao i pristup kazalitu. Na njegovom mjestu
ostao je poput dimnjaka zidan kanal.
promjena na sjevernom Arsenala odraz je
promjena namjene pojedinih dijelova kata. Prema
Karamaneovom opisu iz 1712. g. prostorije na katu bile su
podijeljene zidom u dvije razdvojene cjeline. Prema tlocrtu
iz 1798. g. po stoj ala su vrata na sj evernom dij elu zida koja su
povezivala ove dvije prostorije. Prema tlocrtu iz 1822. g.
vrata u zidu su zatvorena,a dvije prostorije su potpuno
odvojene. Na zapadnom rubu su tri kancelarije zbog
kojih je zapadno u danas vidljivi oblik.
Tijekom 19. st. podignut j e j o jedan zid koji odvaja zapadni
rub prostora od ostatka prostorije, a u sredinjoj osi izvornog
zida koji dijeli kat Arsenala na dvije polovice, otvorena su
dvokrilna vrata.
Ambroz Tudor
ZAPISI O HVARU
Thomas Graham Jackson na Hvaru 1884. godine
SVJETSKI PUTNIK FASCINIRAN
LJEPOTOM
HVARA
T
homas Graham Jackson (London, 1835.-1924.)
istaknuti je engleski arhitekt i pisac. Studirao je u
Oxfordu i poslije usavravao graditeljstvo u
Londonu; projektirao je u duhu historicizma, uglavnom
neorenesanse, kolede i crkve u Oxfordu i Cambridgeu, a
istaknuo se i kao restaurator (npr. katedrale u Winchesteru);
o istimje predmetima i pisao. - Za nas je najvaniji po tome,
jer je 1882., 1884. i 1885. g. obiao hrvatsko priobalje
(onda rascjepkano); po njegovom projektu
uspjeno je zvonik stolnice u Zadru 1894. g.
(usp. Hrvatski biografski leksikon 6, 212-213 te
www.culturenet.hr. i druge siteove pod njegovim imenom).
O svom boravku u naim krajevima objavio je djelo u tri
sveska: Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford 1887; o
boravku na Hvaru pie u II. svesku, na str. 202-236. Preslici
tih stranica, darovani od dr. Matea 2001., sad su u
Malim fondovima (br. 448) Muzeja hvarske batine, zajedno
s nekim reprodukcijama njegovih crtea darovanih od
njegovih potomaka ovome Muzeju neto kasnije; oni su
nedavno ustupili izvornike Jacksonovih crtea naoj dravi
(Muzeju grada Splita). Na uvidu hvala kolegi prof. Marinku

Znatieljni Vrbovljani
Jackson svoj izvjetaj o otoku Hvaru dugim
prikazom hvarske povijesti, uglavnom miljenja
prof. don Jakova (Hvar, 1826.-1897.; Studi storici
sul/' isola di Lesina, Zadar 1873.), od kojih su mnoga
davno npr. ono o osnutku Pharosa u
sadanjem gradu Hvaru; od grubljih pogreaka
tvrdnju, kako je 1776. g. zamijenila Hvar kao
pomorsko sredite, uz neozbiljan navod da je
luka more commodious and safer (prostranija i
sigurnija); u zbilji, bio je to Kotor, i to 20 godina ranije (N.
Prilozi povijesti otoka Hvara V.l1978, 26).
Korektno spominje nesuglasice i polemike pristaa
hvarske i starogradske teze o ubikaciji Pharosa i prvoga
sjedita biskupije.
Na je putnik krenuo put otoka Hvara
parobrodom "Isea" , na rujna 1884., u 4 sata ujutro, i
--------------------
Guglielmi u Burku, gdje je odsjeo Jackson
stigao u Stari Grad u 8 sati (putovanje je, dakle, trajalo
dvaput due nego danas). da je Stari Grad radino
mjesto s razvijenom brodogradnjom, te da ga smatraju
najnaprednijom varoi na ovom i okolnim otocima; no bilo
mu je, veli, dosta pola sata da da u njemu "nema
zanimljivog u pogledu umjetnosti ili starine"!; su
t
ZAPISI O HVARU
LESINA.
PlaleXXX
T. G. Jackson: Unutranjost katedrale
,,nelijepe i modeme, bez i najmanjeg traga
graditeljstva, koje se redovito na svakom koraku u
dalmatinskim upna mu crkva ima
"u slogu rane renesanse" (zapravo je barokno), dok
zapaa ljepotu velikog i impozantnog zvonika do
crkve, koji ispravno (po natpisu?) stavlja u 18. st. Spominje i
"drugu crkvu, dalje od luke" (= Sv. Mikulu?), no tu, veli,
"ima jo manje vrijednog pozornosti", iako
da neki dijelovi "djeluju starinski": ako misli na crkvu sv.
Nikole, grijei, jer je nastala "u komadu" oko 1500. g., a
krajem 18. st. (usp. Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji 3411994, 372). Cuo je da
novijih ima ulomaka "ciklopskih"
zidina - ali ih nije vidiol - i to je, po njemu, sve to se u
Starome Gradu moglo razgledati. Svakako brzopiet i
povran
Pohrlio je odmah u Vrbosku, potaknut kazivanjem o njenim
slikama i a pratio ga je Juraj
(po prezimenu, sigurno Supetranin), koji je nosio
Jacksonov pribor, ali i hranu, "provitu", jer su ga
upozorili da u Vrboskoj nema svratita, niti se moe kupiti
jestiva (l). Do mjesta su doli u 2 sata lagane etnje; na tom
putu J. spominje i nae "gomile", tj. suhozidne ograde polja,
koje, po njemu, nemaju ulaza. Na putu su susreli
upnika (bio je to mjetanin don Luka
okorjeli autonoma), okruenog upljanima, na putu za
trnicu u Starom Gradu; bio je na lijepo opremljenoj mazgi,
na meku jastuku i pod suncobranom - "prava slika
udobnosti"; upnik izrazi aljenje, to im biti u
Vrboskoj. To se pokazalo nepotrebnim, jer su ih odmah po
dolasku okruili brojni Vrbovljani, nenaviknuti na strance;
pratili ih od crkve do crkve, ili ulazili u njih zajedno s
njima. Najprije su pohodili Gospinu gdje J.
opaa, da je bastion na SZ od ostaloga dijela;
zdanje je zasluilo da ga nacrta, ali su znatieljni mjetani
toliko gnjavili, da to nije dolo u obzir. Na glavnom oltaru
bila je, onda kao i sada, slika Gospina", tada
pripisivana Veroneseu (zapravo: Antonio Sciuri, oko 1627.
g.), dobra, ali ne osobito zanimljiva"; spominje i 2
slike "Alamardija" , "ako su mi njegovo ime"
(= Alabardi), koji mu je potpuno nepoznat. Spomenuvi po
crkvu u Jelsi i kulu Tor iznad toga mjesta
(u biljeci), otiao je zatim u "drugu" crkvu, tj. u upnu sv.
Lovre, koju pogreno naziva Sv. Rokom, iako je u sredinjoj
slici poliptiha prepoznao sv. Lovrinca; kaem "prepoznao",
jer za oxfordskoga iskazuje upravo
nepoznavanje ikonografije: nadesno od sv. Lovre muje sv.
Rok (iako je to sv. Ivan Krstitelj s jasnim atributima:
kouljom od devine dlake, janjetom do nogu i kriem s
natpisom: ECCE AGNVS ... ); nalijevo od glavnog lika mu
je "neki biskup, sv. Augustin", makar je to
nesumnjivo sv. Nikola, s 3 zlatne kugle na knjizi. Jackson
osim toga tvrdi, da je to izvorno bila jedna slika, a tada
u 3 dijela, da bi stala u odjeljke modernog ili,
raskonog i retabla"; u zbilji, bio je to izvorni
retabl, naalost uklonjen krajem istoga 19. st., i zamijenjen
beskrvnim mramorom; Jackson kao da
ne zna za pojam poliptiha. Djelo pripisuje, po
ondanjoj predaji, "Ticijanu i njegovoj koli"; G. Gamulinje
u 20. st. pokazao, da je u pitanju Paolo Veronese s
radionicom. - Zanimljiva je pojedinost da im je kao
posluio neki mjetanim, koji je zanesenom gestikulacijom
ljepotu toga slikarskog djela, i na kraju
odbio napojnicu, kao "gospodin i ljubitelj
umjetnosti" .

ZAPISI O HVARU
Znamenitosti
ovj ekovj crteima
Svi su odreda Jacksona od posjeta
Hvaru, jer da je to "siromano i propalo mjesto, puno
popova, koje ne zasluuje usporedbu sa Starim Gradom"!,
ali se on ipak na provjeru vlastitim Stigao je u
Hvar preko Sokolice (= Vire), i opisuje bujno sredozemno
raslinje na putu. - Koliko ga je Stari Grad toliko
ga je Hvar oduevio: Arsenal, Katedrala,
Pjaca, zvonici ... S druge strane opaa da su mnoge bez
krova i da je "napredak i vanost Hvara - stvar prolosti";
biljei podjelu grada na dva glavna dijela i kae da se u dio
unutar zidina ulazi kroz troja vrata (a nije, nego kroz
tu su uske i strme ulice sa, tu i tamo, u
slogu. njima posebno
Raimondi" (prezime potpuno nepoznato u
hvarskoj prolosti; bit pogreka prema: Rinaldi, koji su joj
bili kasniji vlasnici) na zidu iznad junih gradskih vrata; kao
i toliki poslije njega, bio je njenom ljepotom, paju
je narisao i objavio; misli da joj se krov sruio, a da vlasnik
nije imao novaca za njegov popravak - zapravo, nikad nije
bila ni dovrena, ni do danas (prosinac 2009. g.); je o
palacetu izvorno dugo krivo nazivanom
(usp. Prilozipovijesti otoka Hvara X.l1997, 75 sl).
Kae, nadalje, da se mnoge hvarske nisu nimalo
promijenile od 15. ili 16. st., s otvorima "na koljeno" (po
hvarski: "balkunoda") u prizemljima te
na viim katovima; za Pjacu (veli da je
poviena za samo 1 stubu blizu cisterne, a nije nego za
"tri skaline") dri da Hvaru daje i
gospodski zajedno s ljupkim zgradama koje ju
okruuju (posebno spominje - pripisuje ju predajno
Sammicheliju, iako je djelo dovreno
1610. g. - i Standarac pred njom), pa dodaje da
na trg Sv. Marka u Mlecima.
Posebnu pozornost Stolnici: uiva u patini ("boje
mekanog okera") njenog za koje misli da je nastalo
nakon turske pohare 1571. g., no bilo je zamiljeno i
izvedeno do polovice u 1. dijelu 16. st., nastavljeno u 17. i
dovreno tek sredinom 18. st. (usp. C. Hvarska
katedrala, 1976); J. opravdano povezuje njegov oblik s
ibenske katedrale, zadarske Sv. Marije i
Sv. Spasa, a neopravdano s onim starogradske
upnice, koje nema oblik trolista, znamena Presv. Trojstva;
pogreno misli da je portal stariji, a kip sv. Stjepana u njemu
srednjovjekovni. - U ponutrici opaa da je komi prostor-
prezbiterij stariji, no kae da nema graditeljskih pojedinosti
koje bi odredile vrijeme gradnje; danas znamo da ga je dao
sagraditi biskup Toma Tomasini, a bio je dovren 1435. g.
(G. Feda1to, Zbornik F. 1987, 350 i 364). Na
kora zapaa propovjedaonice u paru, sa
tionicima, paje jednu nacrtao i objelodanio.
L ES I NA .
T. G. Jackson: tap biskupa


o
"
z
:!
::r
' Q
!:I
i! o
7(1-
lt . J, /Ut ,
/;&".1-.:..
-?

ZAPISI O HVARU
Koma sjedala s onima u Rabu i misli da nisu
kasnija od 1450. g. (A. u 17. st. tvrdi, da ihje dao
podignuti Lovro Michieli, hvarski biskup 1473.-1486.);
kanonici su ih tada htjeli potpuno izbaciti te zamijeniti
novima, ali ihje J. uspio uvjeriti da ih ipak obnove, dodavi
strehu, koja je, po njegovu miljenju, nedostajala: tako se i
izvelo 1889. g.; je primijetio i to, da je Kneevo
sjedite ,,tala" gornjega junog dijela kora, s
natpisom Marcantonija Veniera i god. 1579.) bilo dodano
kasnije. Naega pisca ostatak Katedrale ne zanima, pa
spominje tek kameni poliptih sv. Luke (ne pod tim imenom,
a navodi kako je to bio gornji dio starog oltara,
ali ne u junoj!, nego u sjevernoj opaa mijeanje
i renesansnih na njemu, a smatra ga djelom
gotike", kao i sve drugo, iako je to zacijelo rad
umjetnika (Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji 32/1992, 433); spominje i kale te pokaznicu
biskupa Tomasinija, smrt pogreno stavlja u 1484. g.
(zapravo umire krajem 1462.: S. Starine HAZU
63/2005, 155); nadalje, misli da su tukature u iz
vremena posvete Katedrale 1706., a u zbilji su iz oko 1840.
g. Hvali stolnu riznicu i njezino obredno ruho, posebno plat
i dvije misnice, na grimiznoj svili i bogato izvezene zlatom -
navodno rad redovnica iz samostana S. Lorenzo u Mlecima
"u doba Napoleona"(bit ranije,jer su Francuzi samostane
pozatvarali; ovu je opravu do nedavna nosio biskup s
pratiteljima u ophodima, a sada, zajedno s drugima,
u sakristijskom ormaru i proirenje
izlobenog prostora u Biskupiji kao "uskrsnu trublju").
Jacksona je najvie fascinirao biskupski tap od
mjedi, koji je dao Frane iz Nina, hvarski
biskup od 1509. do oko 1522. g., te ga ostavio Stolnoj riznici
za porabu svojih nasljednika na slubi: opisuje ga nairoko i
donosi njegov crte, a i zasluuje pozornost, jer u svojim
brojnim likovima opisuje biblijsku povijest spasenja,
od stvaranja svijeta do ,,nastanka novog neba i nove zemlje",
to znamenuje Krunjenje Gospino; J. je ipak previdio dva
natpisa: godinu izrade MDIX. = 1509., te potpis
umjetnika-zlatara Pavla (Silvius), iz
Knina (o tapu v. P. Grgec uka1endaru "Napretka", Sarajevo
1934.7 - uglavnom prema podacima Stipe
usp. njegovu ostavtinu u Biskupskom arhivu, kut. 354 - na
upozorenju i presliku hvala prof. Joku D.
Popis spomenika o. Hvara, 1958.,89; Enciklopedija
hrvatske umjetnosti 111995,213).
Mnoge Jacksonove navode nije provjeriti, jer tap
vie nije izloen; svakako bi ga trebalo obraditi i
suvremenije.Prelazi zatim na ruevine Sv. Marka i opisuje
njegovu propast po francuskom zatvaranju, te stare grobove
zarasle u koprive i trnje njima i one kojih tamo nema-
obitelji Jaka i te zvonik s vrhom od
gromova, koji je i narisao, a bit popravljen deset godina
kasnije. Za crkvu Gospe od milosti dri da ima
"tragova talijanske gotike" u prozorima, no
LES INA.
Pl<.Uc}(XJ.71.
T. G. Jackson: crkve
misli da je bila "velikim dijelom" obnovljena nakon turske
pohare 1571. g., pa tako i portal s lunetom (crte), iako u
njem prepoznaje utjecaj ranije firentinske renesanse (della
Robbia); zapravo su Turci crkvu i samostan "samo"
i popalili, ali ne i poruili, a crkva je nastala u 2.
polovici 15. st.; portal je djelo Nikole ,,Firentinca" (po
nekima je to umjetnik, i pripisuju mu cjelokupan
projekt); sjeverna bila je i oko
1540., a zvonik je iz 16. st. (usp. monografiju o
samostanu i crkvi iz 2009. g.); J. krivo datira i ostala
dva hvarska ,,kampanela", da su i oni nastali
nakon turskog pustoenja navedene godine: u zbilji, onaj
Katedrale bio je dovren oko 1550., a onaj Sv. Marka
vjerojatno je nastao na mjestu starijega tek u 17. st. (J. krivo
da mu je zavretak bio kao i ovog
t.+t.+ t t +.t t
ZAPISI O HVARU
zvonik Sv. Venerande naravno ne spominje, jer ga je
austrijska vojska uglavnom poruila jo oko 1830. g.;
hvarske zvonike kao zasebne u
njihovoj cjelini. - Za crkve biljei da su
ga otetile topovske kugle "Turaka, Francuza ili Rusa" (=
rusko bombardiranje 1806.); ponutrica mu nije osobito
zanimljiva, a biljei slike Santacroceovih, Palme Ml. i
Basssanovih; za prekrasnu kamenu pregradu koja dijeli
kapelu Sv. Kria od sjeverne dri daje iz 15. st., iako je
zacijelo rad Petra Andrij iz oko 1540. g. - Spominje i neke
kovinske radove, kao i (= ?), te posebno
dvobojnu misnicu, onu s grbom -
Ipak je, veli, blago ovoga samostana velika slika
,,Posljednje u blagovalitu, za koju Hvarani misle da
joj ,,nema ravne na svijetu"; predajno je pripisuje Firentincu
Matteu Rosselliju (1578.-1650.) i ponavlja legendu o njoj
koju zapisa kako je slikar putovao iz Italije u
Dubrovnik, razbolio se u Hvaru, fratri su ga njegovali, i on
im, u znak zahvalnosti, ostavi sliku koju je nosio sa sobom. -
J. opravdano ne vjeruje u ovu slika se toliko savreno
slae s prostorom, paje daje i upravo za nj, a
doista je teko vj erovati i to, da je slikar platno tolike
nosio sa sobom; J. sumnja i u atribuciju, da se
slika oslanja na stariju tradiciju; svakako, kae da se ne
kad je toliko uivao u nekoj postraffael1ovskoj slici kao u
"ovome remek-djelu". - Danas je miljenje, dajuje
naslikao Matteo Ponzoni ili iz Mletaka (1583.-
1663. i 1675. g.),kojijemnogo radio za nae krajeve
(brat mu je bio nadbiskup u Splitu), pa tako dobio i
"prezime"; dokumenti o slici nisu dosad bili

Proekjasan kao oko
J. je svoje crtee u Hvaru datirao 4. IX. 1884., te po tome
smjetamo i njegov ovdanji boravak; se da se istoga
dana vj etar "okrenuo na buru", pa je odlazak za Stari
Grad preko Vire postao (za prtljage
pobrinuo se vjerni a te izbila, za Hvar
kasnoljetna oluja s gromovima, munjama i
pljuskom uz olujan vjetar (da je to bilo stotinjak i manje
godina kasnije, bilo bi nestalo i energije"!), pa se
na putnik naao u Hvaru za nekoliko dana, no
da mu to nije bilo nipoto neugodno.
Odsjeo je u svratitu Guglielmi (po upnim anagrafima je
razvidno da je u pitanju bio Luka (1829.-1905.) i
ena mu Antica (1832.-1895.); par nije
imao djece), a i se moe utvrditi s velikom
ako li ne i sa zgro 234 u blizini
Rive, i oko 1830. g. u vl. Guglielmi, a poslije
"Filipin" (gdje je bila gostionica; danas nasljednika i
dr. - spojena s istoka uz sad pizzeriu "Mama
Leone"). J. je bio zadovoljan smjetajem, pa i hranom,
iako je ,jelovnik" Guglielmi bio vie no oskudan:
dvaput dnevno ,juha" od i prekuhana govedina
(vjerujem daje u pitanju bila ne juha, nego umak od
"ala od pomidorih" - koja je s "leim" mesom i danas ovdje
omiljena ljetna "spiza"; a i to bi s mesnom
juhom?!); pomirljivo dodaje da bi, da je ostao due,
ponuda valjda bila raznovrsnija. Pod stropom su
visjeli poluosueni grozdovi za pravljenje glasovitoga
hvarskog proeka, ,jasnoga kao oko" kako mu
J. dri da je to vie liker nego vino, vrlo jak i
sladak, te opasan za izazivanje uloga ("giht", podagra,
"guta")!
U privrednom pogledu vanost te proizvodnju
ulja i "vodice" od zimorada (rumarina), "po kojemu mirie
svaka ulica i a izvozi se za izradu miomirisa i
sapuna; hvali hvarske smokve i izvrsno vino, "osobito
starogradsko" (!? - valjda nije kuao plako, niti za nj).
Posvuda rastu palme i podneblje je veoma blago, pa su u
Hvaru sagraditi hotel za grudobolne - i to na mjestu
staroga Kneevog dvora, koji bi poruili! J. dakako
prosvjeduje protiv takova vandalizma, kae da je to
"naneukusniji projekt ikad stavljen na papir" te da je
naumljena zgrada golema, vulgarna i nalik vojarni; ukazuje
nadalje i na to, kako ima "mnogo drugih izvrsnih poloaja uz
more za gradnju hotela, koji ugroziti ljepotu
Hvarani ga, na alost, nisu posluali, drevno sjedite
vlasti bilo je porueno i opisani hotel
(1899.-1903.), dananji "Palace". Na putnik proslijedio je
odavde za
Iz izloenogje vidljivo da se T. G. Jackson nije ba istaknuo
poznavanjem hvarskih spomenika se da se odvie
pouzdavao u djelo Rudolpha Eitelbergera: Die
mittelalterlichen Kunstdenkmaele Dalmatiens, kojega se 2.
izdanje pojavilo ba u godini njegova pohoda Hvaru), no
valja i to, da on toliko toga nije ni mogao znati, jer je u
125 i vie godina proteklih od njegova boravka bilo
objavljeno mnotvo prouka i bezbroj isprava, koje su daleko
jasnije osvijetlile povijest umjetnosti i prolost otoka Hvara,
kao i cijele nae obale. Jacksonje svojim pisanjem, a osobito
svojim lijepim crteima, znatno pridonio tome da se ljepote
hrvatskog priobalja u svijetu, pa po tome zasluuje
trajan spomen.
P. s.: Jackson uvijek pie u mnoini: we ... , a iz Zorke na istu
temu ("Kruvenica" 1312010, 59-61) doznaje se da ga je pratila supruga Alice.
Posjetili su Hvar i 1885., i bili oduevljeni njegovom ljepotom.
Joko

HVARSKA KATEDRALA
OLTAR GOSPE ALOSNE
N
a sjeverne Katedrale, uz "mola
vrota", smjestio se oltar Gospe tovanje
Blaene Djevice Marije kao Gospe Zalo sne ili
Gospe od sedam alosti vezuje se uz red servita. Oni su,
naime, 1239. g., pet godina nakon osnutka reda na Monte
Seraniu u Italiji, uzeli alosti Marijine pod Kristovim
kriem kao svoju glavnu pobonost. Njihovu je
general reda sv. Filip Benicije nazvao "odijelom Marijina
udovitva", a osim redovnika nosili su je i laici kao
kapular. Za ustanovljenje blagdana zasluan je
pokrajinski sabor u Kolnu 1413. koji ga je uveo kao
okajanje za husita. Prvotno se
slavio u petak poslije uskrsne nedjelje, ali je
mijenjao datum. se ustalio na petak pred
Cvjetnicu. Na razinu cijele Crkve podigao ga je papa
Benedikt XIII. dekretom od 22. travnja 1727. godine. Sami
serviti su pak blagdan slavili 9. lipnja i 15. rujna, aod 1668.
na nedjelju rujna. Njihov je blagdan na razinu Crkve
podigao papa Pio VII. 18. rujna 1814. g. u znak zahvale za
povratak iz Napoleonova suanjstva u Francuskoj. Oba su
se blagdana slavila do II. vatikanskog sabora od kada se
Gospa alosna slavi opet 15. rujna.
Biblijska pobonost alosnoj Gospi temelji se na
starca imuna: "A tebi samoj probosti
duu" (Lk 2,35). Sedam Gospinih alosti su: 1. imunovo
2. bijeg u Egipat, 3. dvanaestogodinji Isus
izgubljen u hramu, 4. susret s Isusom na krinom putu, 5.
stajanje pod kriem, 6. skidanje s kria i 7. polaganje u
grob. U ikonografiji Gospa alosna prikazuje se na tri
Mater Dolorosa (alosna Gospa, sa sedam
zabodenih u srce), Stabat Mater (Gospa stoji pod
kriem) i Pieta (Gospa u krilo prima tijelo mrtvog Sina).
Prvi oltar Gospe alosne u Katedrali dao je sagraditi 1521.
g. vlastelin Nikola Nalazio se u prezbiteriju
dva pilastra. Sliku za njegaje vjerojatno iste godine
naslikao panjolski slikar Juan Boschettus (u Biskupskom
muzeju se njegov "Silazak Duha Svetoga" iz crkve
Duha Svetoga). Na prizoru Oplakivanja Krista - "Pieta" -
na zlatnoj podlozi u sreditu ikone alosna Marija dri
Kristovo mrtvo tijelo, s lijeve strane sv. Ivan
naslanja glavu na Kristovu, a s desne lik sv. Josipa iz
Arimateje pridrava Isusovu ruku. Dana 16. lipnja 1563. g.
na slici su suze pa je biskup Zaharija II. Delfino dao
uz nju postaviti natpis: "Hvarski puk vidio je suze Blaene
Djevice Marije, 1563., 16. lipnja, za kneevanja Alvisea
Tagliepietra". No ovog nije potrajalo - 1579.
g. apostolski vizitator Valier naredio je da se spomenuti
natpis ukloni. Vjerojatno je za suze "okrivio" loe stanje
krova Katedrale koja je tada jo bila u izgradnji. U 17. st.
slika se nalazila pod junom propovjedaonicom (gdje se
danas izmjenjuju Gospa sa sv. Franom Paulskim i Didakom
te bl. Alojzije Stepinac) odakle je maknuta jer je oltar bio
sv. Petru i Pavlu. Godine 1715. zabiljeeno je
kako se nalazi na oltaru sv. Josipa, a prije toga da je bila u
nii iznad dananjeg oltara sv. Propera. Drveni oltar Gospe
alosne postojao je 1726., ali 1727. knez Bortolo
Vitturi donosi odluku da se podigne novi oltar, paje drveni
1736. razmontiran i prenesen u crkvu sv. Ivana uGrodi.
Tada su na gradnji kamenog oltara radili majstori Nikola
i Marin
Svoje "lutanje" Katedralom slika Gospe alosne
je 1740. g. kada su biskup Cezar Bonajuti (1736.-1759.,
zasluan za zavretak Katedrale i gradnju dvorane
Kaptolske knjinice gdje je njegov portret) i
altarist Pietro Coste' ugovorili da potonji dovriti oltar te
izraditi mramorne elemente. ugovor u
Kaptolskom arhivu (IV.a, 20, Atti capitolari, v. XXIII, 65)
je da novi oltar imitira izgled nasuprotnog oltara
sv. Josipa u junoj po visini i irini, mramorima,
stupovima, menzi, stepenicama i antependiju. Umjesto

HVARSKA KATEDRALA
punog mramora, stupovi ovog oltara obloeni su
tankim istog mramora, a ostali kamen koriten je
iz trogirskih kamenoloma. U ugovoru je traeno i da svi
materijali moraju biti otporni na vlagu i juinu. Cijenu od
600 dukata majstoru su platili biskup, kaptol, nii kler i
vjernici. Iako Costi nije ostavljena velika
sloboda, on je ipak dodao neto svoje - veliku koljku s
biljnim vijugama na sredini antependija. Posebno su lijepo
glavice na pilastrima. Ugovor o gradnji
ovog oltara ukazuje koliko se pazilo da paralelni oltari budu
kako bi se postiglo jedinstvo i Kako bi i
po poloaju slike oltar nalikovao na nasuprotni, oko
Boschettusove ikone dodana je okvirna slika Antonija
Grapinellija, a prikazuje koji pridravaju ikonu.
o popularnosti Gospe alosne starim Hvaranima
i razmjerno velik broj jo uvijek njoj
pobonosti. Ovdje se ona donekle jo uvijek
na stari blagdan. U petak prije Cvjetnice pred slikom
se pjeva Gospin zapravo himan Stabat Mater
lacrimosa (Uz kri Mati jadna stae). Autorstvo pjesme
pripisuje se papi Inocentu III ili Jacoponeu da Todi. U 14.
st. bila je izuzetno popularna f1agelantima. Osim
pjevanja pred slikom, isti tekst se drugim napjevom pjeva
postajama Krinog puta. Za istu pobonost se kod
franjevaca pak pjeva noviji prijevod (Stala
tuna Mati), a preko korizmenih misa opet verzija
iste pjesme (Stala Majka pod raspelom). Postoje i jo dva
hvarska prijevoda Puna tuge Majka stae iPrialostna
Majka stae, naalost, notni zapisi nisu Potonji -
iz pjesmarice u crkvi Duha Svetoga - pjevao se prije 2.
svjetskog rata u procesiji "Po Bojin grebima" u koju se
tada ilo na Veliki i petak (u procesiji se uz jo
uvijek "Zdrav si Isuse" i moj" pjevao i
psalam "Pomiluj mene Boe" je tekst, i taj bez nota, u
istoj pjesmarici).
U kaptolskom arhivu se tri latinske verzije himna
koje je za orgulje i muki zbor uglazbio J. Raffaelli.
Osim ovog, alosnoj se Gospi pjevaju i Gospine alosti,
ranije na "petke na prvu misu", a danas na
korizmene subote. Radi se o pet pjesama - prve
odgovaraju istim Gospinim alostima, dok peta, koja se
dugo godina nije pjevala (a pronaao je 2007. g. potpisani u
Biskupskom arhivu), opisuje zadnje tri alosti. Uz njih
moli se i krunica Gospinih alosti prema starom
rukopisnom obredniku u sakristiji. Od lani se ova krunica
moli ina "novi" blagdan, 15. rujna.
alosna Gospa prikazana je i na donjim vratnicama
svetohranita u Katedrali. Na kvalitetnom baroknom
reljefu motiv je Oplakivanja Krista, samo to Marija
umjesto da dri mrtvo Sinovu tijelo sjedi pod praznim
kriem. Gospi od sedam alosti je i kapela na
hvarskom groblju. U njoj je na oltaru kvalitetna slika
Oplakivanje Krista iz 16117. st. (original u Biskupskom
muzeju), pripisana Paolu Fiammingu, iz kapele
Gospe Zalosne u Kneevu dvoru. Tu je kapelu, u sredinjoj
zgradi dvora, dao obnoviti i 1611. zasluni knez
Pietro Semitecolo kao spomen-crkvu izmirenju i
Sruena je zajedno s cijelim kompleksom dvora
krajem 19. st. u svrhu gradnje dananjeg hotela Palace.
(Literatura: J. Zapisi o crkvama u Hvaru, 1982.,29;
Isti, Iz hvarske kulturne batine, 1987., 194-195; Z.
Procesije, ivot Crkve 2-3111, 1990.; R.
Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, 1995., 182; D.
album, 2008., 117-123.)
Joko

BATINA
Z
V ivotni put Jurja Tudora - iz Veloga Grablja na
otoku Hvaru dobar je primjer mnogih "krinih puteva"
hrvatskih iseljenika, koji su u prolosti trbuhom za
kruhom morali naputati rodni i odlaziti u daleki
svijet. Kao od dvadesetak godina radio je na
Sue skom kanalu ne bi li stekao potrebna sredstva da osnuje
obitelj i normalan ivot. Kad je zaradio dovoljno
novaca, eni se Magdalenom iz rodnog sela te zajedno
s njom odlazi u Argentinu, u Santa Fe, ali sa eljom da ne
ostane u da se jednog dana vrati u rodni kraj. To i
1910. godine - se u i to s dvostrukim
blagom. Naime, zaradio je dovoljno sredstava da u domovini
nastavi ivjeti ivotom dostojnim alijo blago
njemu i njegovoj eni bilo je petero djece, koju im je u
Bog podario.
Vrativi se u rodni kraj, Juraj Tudor novcem
kupuje zemlju, gradi novu a dio sredstava ulae u
banku u Trstu. ubrzo obiteljsku i osobnu
unitava Prvi svj etski rat, zbog propada banka u Trstu, a
time i njegov uloeni novac. Juraj Tudor uskoro umire od
tuge i bio bi poput mnogih naih iseljenika potpuno
zaboravljen da nije ostavio spomen u kamenu, koji i nakon
stotinu godina o njegovoj ivoj vjeri i ljubavi prema
rodnom Naime, nakon povratka u rodno selo, Juraj
Tudor je u okolici Veloga Grablja podigao pet kamenih
krieva na spomen pet Kristovih rana. Krievi su podignuti u
godini njegova povratka - 1910. i protekle godine obiljeili
smo 100. obljetnicu njihove gradnje. Jedna od pet lokacija
na koj oj j e Juraj Tudor podigao kri posebno j e znakovita po
nazivu i po koji su itelji Veloga Grablja prakticirali
na tome mjestu. Naime, to mjesto nazvano je "Poklon" stoga
to se nalazi na dijelu jedinoga puta kojije u prolosti vodio
od grada Hvara do Veloga Grablja. Kada bi putnik,
iz Hvara, doao na to mjesto, ugledao bi zvonik upne crkve,
zaustavio bi se i poklonio molitvu: "Hvala, dika i
slava budi Presvetom sakramentu oltara!"
Na postolju svih pet krieva jo i danas zapis JTPV -
1910., to Juraj Tudor pok. Vicka god. 1910.
prole godine nismo dostojno obiljeili 100. obljetnicu
podizanja pet krieva naeg iseljenika Jurja Tudora, bilo bi
poeljno u molitvi (moda misom zadunicom) sjetiti se
njega i svih naih koji su u prolosti teka srca
naputali rodni kraj i u radili najtee poslove da bi
prehranili sebe i obitelji.
Tin

BATINA IZ PROLOSTI
KRISTOV
USKRSNI MIR
Uskrsnuvi,
Isus
i im: Mir vama!
I njegov se mir
nastanio nama.
ivi u naem duhu,
u naoj nadi i vjeri,
u naem svagdanjem kruhu.
Kad nam se
da smo izgubljeni i sami,
ili da nas odnijeti
surovog ivota vir,
blagi Isusov glas
kao blagoslov rosi na nas:
Ne bojte se,
evo vam donosim mir!
Kad nas shrvaju
i bol,
kada tuga ponekad
s nama sjedne za stol,
odnekud glas:
Ne bojte se! Mir vama!
Tad znamo da Isus
i njegov mir
prebivaju nama.
Tin
ULOV
PROPERA
S
ve hvarske obitelji u prolosti su dale vrsne
ribare. Njihovi ulovi uli su u lokalne legende, poput
ulovljenih 500 barila srdela u jednom danu 1908. g.
No ribaru Properu pok. Jakova j edan ulov
donio je priznanje i udio u hvarskoj batini. Ovu
mi je njegov sin, gospodin Juraj - Zorko
(Badoglio), a navodi da se dogodila dva svjetska
rata.
Njegov otac, Proper jednog je dana, kao i uvijek,
bacio mree u blizini Paklenih otoka. U mrei se zapleo
nevelik komad drveta. Kad gaje bolje promotrio, vidio je da
je to drvena Pieta - reljef Gospe sa mrtvim Kristom. Bio je
dosta - voda je tijekom vremena izlokala drvo te su

IZ PROS LOSTI
Kristu nedostajali dio glave i lijeve noge, a Gospi lijevaruka.
Ribar Proper je odnio reljef doma i stavio ga iznad vratiju
tavanske kuhinje u Burku. Kip je tamo stajao mnogo
godina, sve do 1970-ih. A onda je fratar - nisam
uspjela saznati ime - doao blagosloviti i
reljef iznad vratiju. Pomnije ga je pogledao i utvrdio
da se radi o vrlo vrijedoom djelu. Reljefnije bio u najboljem
stanju: osim navedenih od tronosti je Gospi
otpala glava pa ju je Proper Fratar je
zamolio da mu predaju reljef, te ga je poslao u Split, u Zavod
za zatitu spomenikakulture. Ubrzo je stigao dopis:
,,Komisija je ustvrdila da se drveni reljef
Gospe s mrtvim Kristom sloga xv.
nalazi u popisu Zbirke umjetnina
franjevac7wg samostana. Taj reljef spada u
red rijetkih drvenih kipova u
Dalmaciji i svrstava se u 1. kategoriju
spomenika kulture (jugoslovenske}."
Dopis je datiran 1973. g, a potpisao ga je
dr. Cvitu
Obitelj predala je reljef Gospe sa mrtvim Kristom na
posudbu samostanu. Reljef je izloen u
staklenoj vitrini u samostanskoj zbirci. Vidljiva su
i istroenost boje, no zanimljivo je kako je ovaj rijetki
primjer drvenog kiparstva doao do hvarskih ala.
Vjerojatuo je nekada bio dijelom nekog reljefa, kipa
ili moda oltara. Modaje brodkojije prevozio i ovaj reljef
zadesila oluja pa su bacali teret, ilije ovaj doplovio sa
nekih drugih obala. To ostaje nepoznatu dok se ne provedu
nova istraivanja.
Ovaj ulov nije jedioi u hvarskoj batini. Vjerojatuo
ih ima jo. Ukoliko znate koju javite
nam se!
Zahvaljujem gospodiou Zorkotu i njegovoj obitelji
na ustupljenoj i dopisu!
Koliko je stara
hvarska molitva vjernih?
Svake korizmene nedjelje, sa Cvjetnicom
Nedijom od polme, imali smo prilike sluati staru hvarsku
molitvu vjernih ,,Boe, daj mir, jedinstvo". U te
molitve naglaena je tenja za mirom i jediostvom,
protiv neprijatelja, zazivanje i milosti nad
svim i mjestima gdje ive.
Poznati muzikolog i don Antonin
objavio je tekst o ovoj molitvi u "Sveta Cecilija"
(br. 3) 1929. g. Iznesenje i tekst koji je zapisao starogradski
upnik don Nikola 1816. g. pod naslovom ,,Molbe
koje se govore po svu korizmu na Misi". U osnovi, tekst je
onome koji i danas pjevamo, osim nekoliko
stihova. Primjerice: I daj Boe Cesarskome vlada1!iu
(u dananjoj varijanti: Boe ti daj lime! biskupu
naemu) i Slobodi Zemlju Svetu: od ruku poganskih. Stihovi
su se, mijenjali ovisno o situaciji. Potunji
stih ima uporite u varijaciji zavrne molitve koja se nekada
izgovarala u Dolu ovako: i Boe, u koga
su ruci svih V1astih i Kraljevstvib razlozi, pogledaj na
da narod turski, ki se u svoju sliku uzda,
mogustvom desnice tvoje ponizi se".
Sam spomen Turaks (Osmanlija), koji su bili
prijetuja i opasnost za dalmatioske prostore, pomae
rasvijetliti kadaje ova molitva mogla nastati. D.
Farlatti spomioje daje papa Pavao III. (1534.-1549.) pozvao
sav narod na javno moljenje i procesije za
od turske opasnosti. I "otac hrvatske
kujievnosti" Marko je oko 1520.g. napisao "Tubu
grads Jeruzolima", u kojoj stihovima vrlo hvarskoj
molitvi zagovara Boju nad mjestum i stanovnicima
Splita, kojeg sa Jeruzalemom. Vjerojatno su
Hvarani, potakuuti strahom, ali i vjerom u
sastavili molitvu.
Najstariji zapis hvarske molitve vjernih iz 18. st., a
nalazi se na unutranjim koricama iz crkve sv.
Mihovila u Dolu, tiskanom u Mlecima 1739. g. Starost
zapisa dokaznje stihl day Boxe dobichie: prisuitloy Gospodi

spomioje da je postojao i latioski tekst
molitve, koji se pjevao u Katedrali na pjevanoj
konventualnoj i pontifikalnoj misi, dok se na upskoj
pjevalo na hrvatski tekst. Latioski rukopis i notui zapis su
i sa kraja 19. st. Nakon Prvog svjetskog rata
taj je nestao, te se uvelo pjevanje na hrvatskomjeziku,
koje traje i dandanas.
Priredila: Zorka
I I I
I I "I
Sirena, oko 1950. - Sirena, 2011.
Priredio: Zoran Tepa

>'
,. .,. ., .,. -I
'I .. 11 10 of ' OJ 'f -I ... '1., ""
1
> " 'I T -I .. "'" .,,, '(.. , tl.,.
Y, 'toJ. .,,, .,
., ',.oi" JI.:" ';, j. :" "';1" tj.;, ;;., i' ..
.., .. > 11> 'f. ",. liJ .. * ' ... _ . .. ..v. .. .,"
" OJ I: r ':I _. +",-" 1 .. ,
y ""," 0,*,",'I 'riJ.", .. ., : . +"..,,, [':"1.., -,,_. r". 'I
.,.,', ".;; .Ii' 4' . ' .... >' - tj. t; ",,1.',;, . ., 'f.:."" "
",.., .,.. -fl 'I ";:', 'I. '" >- ,_ 7" , ., : _. '"" f>. .,
't .. ">'"tl: t-(! .... .. tj .,
" >' JI .., .., - ej'; '" 1 >' ... .,- _ > T"
",.,., - ,.. .., " JI 1. ':1 ... ..:- -J. '.,'" _ ., _ .,., ..
;! ,,.. 1. >," "II 41 -I ;" rl ;-t .,'" _ : ft.. ".' .... .,
>'y 'I.,." 'f '/1; ".f f :Y 'I" """ 'I ." '1 'T .,.,
1>;.",,!/,.f{!t:U;/tl
lJ
1'1 'I., ". ;'1.;,(,;,: .. .,
... .'1 Y 'I t "I "y""''''' 1, ' ..
? l 'I 'I ;'1/. ; Y -Il i; ./ 'I.jI ,. 4 "'/' oo .; t "oO" ,
.;I ".ul'" 'I ., Yf l., y 'I
; If. 11 / JI 'I 'I 'I" .. JI $ 'I OJ 1 'I .,,,., /' J .,
'I JI "I '1"1;; 'I 11 'I., " .. )' $I.,. lj; 'I f. I ... .f "
Ir 11 il / 'I ., ji ji 'I 'I f' " i';"" t ... " 'I
JI :I I ., " 11 11 ., 'I. "1" 'I. , 1'1
Y 1I'1":I:JI

J.

'I
l
i
1-
'I
ii OJ
OJ
"I ; y 'I
y 'I.Jj
; \'"
'/I 'J. OJ ;r
, -r1 .A
t
i'

)
.JI
JI

<
I (
{ f

("4 't
..

.)<
Gustirne, dio drugi
56 ci.
VODA
POTRAGA ZA GUSTIRNIMA
PO NJ IVIMA, DUBOVICI I
I
krenusmo. Toga 3. oujka kroz jutro je padala kia. Ali,
popodne je mami. Stipe Tasina vozi, Joko
Belai fotografira, a potpisani mjeri i pie. Tako
prvi zadatak - potraga za nekim gustimama u Hvarskim
njivama. Trebalo bi ih sve popisati i obraditi, ali zbog opsega
ovih moramo neke i Znam, nije poteno
- u prolazu uvijek netko dometnuti: "A ca nisi piso o toj i
toj gustimi?" No, ovo je tek - propuste
ispraviti u sIj nastavcima.
Prva postaja - Hvarske njive, predio vinograd
obitelji Sjeverno od ceste Hvar-Milna,
gdje iznad zadnjih vinograda nisko raslinje i uma.
Lozje je, hvala Ti Boe, super Jo u zadnjoj
jematvi, prolog listopada, sam gustirnu - tada
suhu - bez krune i poklopca. Vlasnik misli da je stara
najmanje 300 godina. Zapravo, ovo i nije prava gustirna,
tzv. (izvorska voda) koji puni suhozidnu
konstrukciju svojom vodom. Krunog je oblika, otvora
120x90cm, dubine 2m, od kamena bez vezivnog
materijala. Voda nije pitka se koristi za polijevanje loze
"makinom" .
U predjelu Gornje njive uspeli smo se lijepim "inkunjonim"
stepenastim putem uz kojeg mali potok bistre vode.
Upravo ovaj potok od svog izvora puni gustirnu na konfinu
- je u
ivoj stijeni kako bi akumulirala vodu iz potoka - viak vode
potokom dalje, do uvale Pokonji dol. Ima betonsku
krunu 60x45cm, s poklopcem (pokrivom), dubina je 2,5m.
Voda je pitka - pod strehom smo pronali bocu vina,
zagrabili smo vode i popili krasnu bevandu.
Na lokalitetu brig, breuljku iznad Hvarskih njiva
gdje prolazi stari put za Pandolovicu, Moli Marak i dalje za
Lemie, pri vrhu - odakle se prua prekrasan pogled na
Njive, Hvar i koje - nalazi se lijepa gustirna za okrepu.
Odmor za duu i tijelo. Zanimljivo je - na dnu
ukoene ive stijene je trokutasti zavretak netko davno
podgradio i dobio gustirnu s krunom 130x70cm i pokrivom,
dubine 3m. Ima "dotu" (pjover ili slivnik - mjesto gdje se
voda skuplja i u gustirnu) koja skuplja boansku kiu.
Iznad nje, uz put je mala kapelica s Gospe koja
gleda na otok Suac, pa drveni kri s metalnim korpusom -
kadaje cijeli okoli za zadnjih poara izgorio, krije
ostao stajati. Nedaleko je i veliki lijepi trim. Na povratku
zastoj - jutarnja kia je cestu i auto nikako da
uzgura uz glinenu podlogu. Nakon bezbrojnih pokuaja,
iz oblinjeg vinograda, ipak se
izvukosmo. Hvala Stipetuna strpljivosti i upornosti!
Put nas je odveo iz Hvarskih njiva, na novu cestu za Svetu
Nedilju, odakle smo promatrali gustirnu iznad Dubovice, na
lokalitetu Stipe se i spustio do nje te nam donio
podatke. Dananje okruenje kamena i makije teko
opravdava postojanje gustirne, no u stara vremena sve do nje
bili su vinogradi. Krunaje 50x50cm, cijela gustirna 3xl,5m,
dubina 3m. Kako nema "dote", vode je malo. Moda je
i imala pa je nemarom unitena ili je potok koji bi je
punio promijenio korito. Dalje, iza prvog zavoja, pod
cestom je jo jedna gustirna, ali do nje nismo mogli pa
se okrenusmo i natrag, za Gornje
U malom, iseljenom selu stare danas se obnavljaju- to
je dobro i pohvalno. Svaki dvor ima svoju gustirnu. U
predjelu Vela bonda gustirna obitelji Stiponovi
i Viskovi. u ivoj stijeni imalaje zapremninu oko
7 vagona. Oko 1934. g. je gustirna za cijelo selo
na predjelu Lokva. Veliki pjover puni gustirnu zapremnine
14 vagona. u betonu, sa kamenim dovretkom
krune. Ima i korito, koje je sluilo za napajanje konja,
Gustirne, dio drugi

VODA
magaraca, koza ... , ali i za kupanje ljeti. Gradio je "gazda
Mate" (Mate koji je - kako smo spomenuli u
prolom broju Kruvenice - puno gradio i obnavljao po Hvaru
u to vrijeme (hvala Ambrozu Radoi na podacima o
"zoro j skim gustirnima") .
Na povratku, sa sjeverne strane ceste vidjeli smo gustirnu
u izgradnji. Gradi j e Antun Tudor-Kotin sistemom
suhozida. Kako tu prolazi potok Vorba, tu se dobro
akumulirati voda koja sluiti za polijevanjeizalijevanje.
Uz stari inkunjoni put", koji se od predjela Kopito
sputa prema Vorbi, pa preko Bilega potoka za crkvu
Mandalinu i dalje Milnu, stali smo kod najstarije gustirne u
Njivama. Neki kau da je jo iz perioda, ali
procjenu starosti ostavljam lijepo
kamenom, okruglog je oblika. Kruna je
2,2x2,5m, promjer otvora 1,75m, dubina 3,5m - vode je do
1,5m. Ne to su stari "metri" uz ovaj glavni i najvaniji
put sagradili ovako veliku i lijepu gustimu. U njoj se voda
akumulira iz spomenutog potoka Vorba. Uz nju je i korito za
napajanje magaraca, koza... Stari da se koristila
za napajanje blaga, ali ne mi da joj
je to bila izvorna svrha. Umorni i edni, obilasku
gustimi, obilazak smo zavrili na Kopitu kod barba Jozota
N ovaka-Kronjca. Ion nas je upozorio na jo neke gustirne na
predjelu Sutiska, ali danje" pa smo to ostavili
.. Ima
BRIG

BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA

LIPO ZARNO BOBA
B
ob (Vicia faba L.) iz oko
Sredozemnog mora i zemalja Bliskog istoka. Pisani
tragovi od 1300. god. pr. Krista. U srednjem
vijeku proiren je u Europi i Aziji, a u 16. st. se iri u
Junoj Americi, a poslije toga i u Sjevernoj Americi. U
svijetu se bob uzgajana oko 3 miljuna ha, polovica od togaje
u Kini, a u sjevernoj Africi. U Europi se najvie
uzgaja u panjolskoj, Italiji i Engleskoj. Kod nas se koristi
kao mlade mahune, mlado zrno i zrelo zrno.
Kao i ostale vrste iz ove porodice, bob je vrijedno
bogato Bob je cijenjeno proljetno u
primorskoj i dalmatinskoj kuhinji. Mlade mahune i mlado
zrno skuhane "na leo", maslinovim uljem,
koprom i kalonjom (ljutikom), prava su poslastica. U
Dalmaciji je posebno poznata priprema boba sa
Bob je bogat fosforom. Mlado zrno u 100 g sadri
232 mg fosfora, a zrelo 374-542 mg. Od vitamina najvie su
zastupljeni vitamini B skupine, a mladi bob moe imati 26-
140 mg/l OO g vitamina C.
se za bolje pospjeivanje
protiv bolesti bubrega i mjehura. Oblozi od
bobova brana i bjelanjaka jajeta u narodnoj medicini
se za otekline od artitisa.
Bob je jednogodinja biljka razgranjena korijena, koji moe
dubinu i do 50 cm, ali se glavnina korijena nalazi u
gornjih 20 cm tla. Simbiotske bakterije iz roda Rhizobium
redovito su prisutne na korijenu. Stabljika je zeljasta, uplja,
presjeka. Visina stabljike moe biti od 70-
130 cm, ovisno o kultivaru i uzgoja. Listovi su parno
perasti s jednim do para ovalnih liski, cijelog ruba,
sivozelene boje bez vitica.
Cvjetovi su ili u grozdu sa 2 do 6 cvjetova.
Cvijet je leptirast s 5 lapova. Latice su bijele, s tankim
prugama, a na krilima su
pjege od melanina. Noviji kultivari nemaju ove
pjege. Cvijet kukci, koji
pospjeuju samooplodnju, a stranooplodnja je do
30%.
Plodje mahuna, duga 10 do 30 cm, a poneka se i do 40
cm. Mahuna je okruglastog presjeka, sa 4 do 8 sjemenki, a
sjemenki je bijelo spuvasto tkivo. Sjeme je
svijetle maslinastozelene boje, a duim
stajanjem boja se mjenja u
Minimalna temperatura klijanja boba je 1 do 3 C,
najsigurnije klijanje je pri temperaturi od 6 do 8 C, dokje
optimalna temperatura 20 C. Vegetativni rast odvija se bez
zastoja 12 i 25C, temperatura je - 6C.
Minimalna temperatura za cvatnju je IOC. U vrijeme
cvatnje proljetni mrazevi mogu izazvati opadanje cvjetova i
tek zametnutih mahuna.
Temperature vie od 20C pospjeuju nakupljanje amida, od
kolitedoni postaju tvrdi.
Do cvatnje biljka boba ima skromne zahtjeve za
vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za
prinos mahuna i zrna .. Medutim, i obilne kie u vrijeme
cvatnje mogu utjecati na zametanje mahuna, zbog slabog
leta koji pospjeuju oplodnju. Bob se prije
uzgajao kao u vinogradima, a to je ujedno i bio
glavni izvor duika za vinograde.
U mediteranskom gdje minimalne temperature
zimi nisu nie od - 6 C, bob se moe sijati od listopada do
prosinca. U primorskom sije se u do
oujka, a u kontinentalnom dijelu u oujku i
travnja. Sije se na dubinu od 5 do 10 cm, ovisno o
sjemena.
Zakidanje 5 do 10 cm vrhova stabljike stara je praksa, koja
na stabljike, pospjeuje zametanje
mahuna i ranozrelost, a smanjuje napad crne bobove ui,
koje se naseljavaju na
tetnik boba je crna bobova u koja moe nanijeti velike
tete.
Stanislav tambuk, dipl.ing.agr.

59
SPIZA
Manitra
QDp
aRYEGADO
Ako molomo na bondu .. Akad cijadin malo boje intro u otu
jude ca ne smidu radi zdrovja,je vi filozofiju ugih inocinih, somo voja je granica.
znote kogagodera da ne voli manitru? Jo, borami, ne znon! (Ma, isto ni dobro ni ovode puno molat kote ako se vitar ne
Za gutat za parvu oli provi pjat, dopokon i dvo kako alavija, je tako?) Da se vrotimo na pocetak: cili svit je
glavnu spizu - ni potriba bit Talijonac. Zoc Talijonac? Bome, lud za manitrom, kako je zvo da zvo, svudera se cini,
Italija non parvo pade na pamet kad se govori obo manitri. I prodoje i od Amerikih do daleke Azije, od studenih
koliko god bili i intendili se u svu spizu, manitra pa do teplih daravih. Co vrime kojega je sve manje, co
ni je na parvo misto, ne moredu nanka promislit da bi svit kvalitod kupovne, doma je cinidu somo ritki. Provojte se sitit
moga funcijonat bez nje, a judi bili normalni. Kad cijadin kad ste zodnji put jili A pri ni bilo svecih a da ne
malo boje pogledo, nimodu ni posve krivo. Manitra more bit recemo fetih ala pricestih i pirih da se ne bi ucinila koja
i hlodna spiza, parvi pjat juhatni za licu, oli gusti za perun, terinica barenko za u juhu. Ovo govorin za nos ovode jerbo
more bit glavna spiza di i no lavurat, more bit prilog, a od na pogotovo u rnovo, njihove makarune
manitre se more i slatko zakroj! ca se cinidu najoglu od pletenja. Na Krk se ista stvor zove
Kad je to tako, lako je kapit da bidu svi itili bit oni ca su je urlice. Po Istrije piton j e u tovirne, gostione i restorane
imat i fue i posutice. Mogli bimo jo po lipoj naoj
se do sad zno, noj stariji podatak obo manitrije iz provincije domovini cagodera, ma nego dountat mlince,
Qinghai u Kinu, pri od 4000 Ota parvo jerbo po noravi i oni ulizedu u ovu toriju.
spomenetaje bila od muke od prosa, ma siguro je da Kinezi
duperaju mijorima i enicu i rii zaje cinit. Ne vi1jen
da niste tili digodera kako je Marko Polo doni odotamo u
Italiju pok se tako proirila napreda! Onje, dodue, spominje
u svoja "Putovanja", opisije i zove lagana. Aje von to umejo
na lasagna, an? Bome, jerbo suje Arabi iz Libije, kako i nike
druge stvori, donili u dotu kad su osvojili Siciliju tamo
nindera krajen sedmega vika. (A mi smo ovode, na drugu
bondu mora arivali nito pri! Bar i mi imomo cagodera sa
svin tin?) I to onu od enice tvordega zama (lat. Triticum
durum), koja je zapravo glavna i nojvanija za manitru
kakovu je sad poznajemo. Na Morko Gerbo mi ne virjemo da
j e on bi Marco!) je bi u Kinu nikih 600 kasnije i more i
bit da je epeta otkri teplu vodu kako i Kolumbo Ameriku pusto
posli Vikingih.
mencovot Quintusa Horatiusa Flaccusa, pisnika
Rima iz l. vika, ni Gregota Galena, likora iz 2. vika ni
idovski "Talmud" iz 5. vika (sve pri Isukarsta) koji su
spominjoli imena: lagana, itrium, itryion, itryia; a sve je to
imalo bit tisto od muke i vode, tonko razvojono i rizono uje
oli irje i oli daje. Evo, ni sad ne moremo bez Taljoncih,
oni su od tega svega ucinili artizam. Od pustih vorsti manitre,
dodovonju raznih drugih mukih: od rai, heljde, zobi, prosa,
rii, kukuruza; kulurih od karote, pomidori, cikle,
pinota, dopokon i carnila od sipe, onda mlivenih simenih od
lana, sezama, tikve, koromaca - zamanto von se glova koliko
je tega! A kamoli da se svih ugih ca hi
duperaju. Majko moja, koja Od onih storih
stotinima do friko izventonih, od onih ca su pronti za
malo minutih do onih ca se kuhodu po dvi i tri ure.
CA SMO ONO BILI REKLI, DA MANITRA MORE
POKRIT SPIZU OD POCETKA DO KRAJA?
HOMO VIDIT KAKO GRE JEDNA:
SALOTA OD
I FUSILI
Fusili su krotki, zavi j eni i paridu svardla oli kavatapi i zato ni
se u one zavartele dobro lipi ug. vajo filetat dvi
ure pri, reentat izalit ugon od LIMUNA da pokrije. Kad
pobilidu otrest hi i slogat u terinicu, na svaki red posut SOLI
i frikega PAPRA izalit maslinovin UJEN neka pocije.
(dagnje) vajo otvorit u pokrivenu ocistit i
meso darat priliveno moren ca su ga molale, da se ne
zasuidu. U ono more dountat vode koliko je potriba za
iskuhot FUSILE, tatat ako fali malo soli. Gotove procidit i
ohlodit pod vodu, dobro protrest, primistit u terinu i
malo zaulit da se ne zalipidu. Povar jedon macet
MLODE KAPULICE na bokune jute za badot, rukovet
RAVANELIH (rotkvicih) na cetiri dila, dvo-tri kuhona
BILONCA od joj na polumisece, fregulu posolit pok untat i
koljke. Kuhona UMONCA smecit perunom u patelu sa
onim ujen od ulit dvi-tri lice mora od
novega uga od LIMUNA (a ko irno jute NARONCE jo i
boje) i fregulu MARA VINCA, malo KAPARI isto ni nikad
falimenat. Salotu izmiat, zalit ovin zocinon, pok jo
jedonput sa pomnjon izmiat. Odizgora sloit one filete od
oli napol, zamainat PAPOR i obilato posut
PETRUSIMULON.
60

SPIZA
OD PUSTIHJUHATNIH
MANITRllI MENI JE NOJDRAn VIK.I:
FAOL I MANI TRA
NA B RUJET
Ovo je starinski viki pjat koji je od siromake spize posto
puno moderan i poznot. I merito jerbo je toliko guto koliko
je jednostavan. Vajo imat faolleo sa vodon di se kuho.
Vajo imat i brujet, potafato ucinjen za to oli ea je ostalo od
drugega. Potriban je ug (atento na drace!) ma ako je
zavancalo i ribe, more se i parstima izdrobit cisto meso i
untat na somi kroj. Na maslinovo UJE se ufigo KAPULA
na sitno, stavi koji pig LUKA i malo PETRUSIMULA,
zalije VODON od faola. Kad omekne, butat FAoL sa
di10n svoje vode i kad ucini glogoj sloit PENETE 01i niku
drugu za jist sa 1icon. Kad je manitra dobota gotova, u1it
UG OD BRUJETA i neka pokuho jo malo. Ako je
prigusto, dolit jo vode od faola. Obilato frikega PAPRA
POK pomalo jerbo lipo vunjo i momi za jist, a bude bokun
vrilo.
ZAPERUNPROVOJTE OVO:
LITNJA MANI TRA
NAJEINE
Ovo je veselo gotovo, more se na nocinih, anojvanije
je imat butorgu od jeinih, ono lipo Je malo
ekoda napunit mul tega ma vridi truda. Ovode boje gre
nika tonka manitra, pageti nojmanjega broja, spaghettini
oli capellini koji se kuhodu somo par minutih. Neka je
pronta BUTORGA od jeinih i malo istucena noen na
manje Na MASLO i maslinovo UJE pofrigot nito
isicene kore od LIMUNA (somo uti dil, bili gorci) malo
vrimena pok untat isicenih zelenih i comih MASLINIH iz
salamure, malo TIMIJANA, sa strohon posolit. Na
oto gre manitra (zaboga je ne reentovat!), malo
provartit da se sva zacini. Ako pari suho, untat koju licu
vode od kuhonja. Maknit iz ognja, dodat butorgu i izmiat.
PAPRA iz mainina po voji, a LIMUN sa bonde, ako ko jubi
neka trukoje.
Ovo je ladahna idelikona spiza i posli pito jo nito. Butorga
od jeinih se more zaminit sa onom kupovnom od lososa oli
pastrve, isto je gutoo.
DA NE BI KOGODERA REKA DA SOMO IZ MORA EVO:
TAJADELESA
BALANCANIMA I
RETAJIMA OD FILETA
Tajadele su, bome, rezanci, a po butigima hi irno i itjih i
ujih, sa joj ima i bez, ma siguro falit ako vazmete bilo
co di pie papardelle, jetuccine, bavette, linguini ... i tako
daje. Ovo je nojboje cinit kad cistite filet (biftek) jerbo onda

61
SPIZA
irno retajih od mesa, a i koicih za ucinit fregulu juhe za zalit.
Ma iretaji kuhonega oli pecenega drugega mesa su dobri
(somo onda gredu u pauru posli balancanih). Na UJE vartit
MESA da se lipo zapece i pocne lipit za dno.
Izvadit upjacon i darat zacinjeno (SOL, PAPOR)
pokriveno. Na onu butat kvadrete BALANCANE i
vartit da malo samredu, a usput istargaju ono zalipjeno.
Onda gre pig-dvo LUKA i pri nego ca bi poce kurit zalit sa
JURON. Neka malo kuho pok vrotit ono meso sa ugon ca je
pustilo. Malo TRAVICIH po gutu, ko voli
cingodera, more. Vrilu kuhonu manitru povar svega, miat
dokle se sve ne spoji, po potribi jo malo juhe. Po varhu
izgratat PARMEZANA, a ko voli drugacije more i suhega
KOZJEGA iz uja. Kadje sve ovo ovako, cagodera zelenega
za posutkomodno morete i zaboravit.
SAD NON VAJO DOSTA TEGA LIPEGA PRISKOCIT
JERBO JE SA GOVORON OBO MANITRI LAKO
PRITIROT, A SVAKI BROJ ,,KRUVENICE" JE SVE TO
DEBn POK NI VELE MISTA. MA, OVO NI PUNO
POZNOTO POK VON TUKON PJEGAT
PIZZOCHERI SA
VERDURON
Pizzocheri su specijalna manitra iz pokrajine Lombardia,
kako irje tajadele duine dvo-tri parsta i debje od druge
manitre jerbo imaju dil muke od heljde nego bile pok
se ne moredu razvoj at tanje. Stavi se parvo kuhot
VERDURA jedne vorsti oli pomiono (verzot, poriluk,
zeleni kupus, patate i drugo) i kad je dobota gotova butodu se
PIZZOCHERI. Kad su omekli, izvadidu se upjacon uterinu
i posipjedu sa SIRON na kaje. Sir iz Valtelline
teko dobavit pok bi moga zaglumit niki drugi, ma GRANA
oli PARMEZAN se ne srni zaboravit. Polije se sa pofrigon
od LUKA na MASLO (kogodera voli i KAPULU usitno i
koji KADUJE kad se noj de ) i dokle je vrilo na stol.
(Ovo se more blagovat somo, a more pratit cagodera od
mesa. Meni lipo prati i ribu iz pahera, ma onda radije bez
sira i untat maslinovega uja.)
ZA ZASLODIT POJMO MALO NA TERAFERMU PUD
KRAJIH DI JE UVIK BILO MLIKA, MASLA I ORIHIH,
POK BI TO BILI:
REZANCI S ORASIMA ..
Iskuhot manitru u vodu sa malo manje soli " ;:;-,t,
nego ca j e za druge spize i ocidit.
U pauru oli plitku rastopit MASLO i kad zapini untat
SLOTKO VRHNJE isamlivene ORIHE, onda CUKARA i
jednu butinu V ANILJE. Kad pokuho, umiat manitru i kad
se povee izgosit. Nakudnju posut sa KANELON, a more i
fregulu izgratone gorke (Dobro je dil orihih
noem i butat malo pri vrhnja, lipo je za vidit, a i gut je
drugaciji.)
Sad se moremo epeta skalat na more i na Peliac, u Ston
di je poznota njihova STONSKA TORTA OD
MAKARULA, ma onda bi vajalo epeta u irinu. Recmo
somo da su makaruli tamo zapravo krotka, iroka i uplja
manitra, a ne ono ca se penso pod makarune.
untojmo i to da bi Taljonci ono ca mi zovemo manitra
zvali pasta, a da vele cinjena zelena manetra
nanka nimo manitre kako i istarska manetra z Zato
irno veze sa taljonskon spizion minestrone. A su
kukuruz u zarno. Boje da fermomo pri nego se zamorsimo
dekapoto, an?
Zdravi i veseli bili, lipo jili i (po svojemu gutu),
pametno pili!
Marinko
+ + + +.++ +

Maestro Aldo Banfichi (1888.-1972.; maestro 1921.-1962.)
I<AP VODE U PUI(OTINI NEPLODNA
KAMENA ili TRADICIJA I IDENTITET
O
vog travnja proteklo je trideset i devet godina
otkako maestro Aldo Banfichi vie nije onima
koji su ga potpuno predali zaboravu, dok njegova
dostojanstvo i ugled ive u
onih koji su ga poznavali, voljeli i potovali.
Za one koji jo ele vjerovati u vinje predznake, prolog
se obistinio izuzetan u pukotini nadgrobne
na naem starinskom posljednjem
poklonjenom od strane hvarske gradske uprave u znak
priznanja i zahvalnosti svom starom maestru Banfichiju,
vjetar je nanio zalutalo sjeme iz kojeg je iznikla
stabljika i razbokorila se bogatim jarkocrvenim cvatom
(slika na zadnjoj str.), uz blagonaklonu panju jedne hvarske
majke u svakodnevnom posjetu svojem rano preminulom
sinu. Nisu potrebne suvine ni pompozne zadubine
koje tjee ive, i Svakodnevna kap
vode u pukotini neplodna kamena - urodila je cvjetnim
epitaf om prirode. Ono to je oduvijek bilo dovoljno
skromnosti starog maestra. I to je moda neophodno u
odravanju naih tradicija i uanci: kap i
naoj ravnodunosti.
Vie puta sam se upitala zato su Hvarani zapostavili, bolje
potpuno predali zaboravu veoma dugu i plodnu
djelatnost gradske limene glazbe i svoje
obrazovanje; ponos vie generacija glazbara,
i gradskih Moe li se da za dobar dio
mlade hvarske generacije iskustva prolosti ne predstavljaju
dio vlastitog identiteta? Ili su moda njeni suvremeni
interesi i stremljenja, s obzirom na vrtoglava nastojanja
postizavanja to vie materijalnih dobara, doveli do
radikalnih promjena u navikama i vrijednostima? Istina je da
ti moderni napreci nisu potisnuli tradiciju u onim sredinama
koje vlastitu prolost smatraju dijelom mozaika svog
napretka. Neosporno je da su Hvarani svojim entuzijazmom
i dokazivali svoju nadarenost i
sposobnosti. Dovoljno je zaroniti u prolost, u onu u kojoj su
male pripadale skromnim, svakidanjim
U meni rastu pogotovo za vrijeme blagdana,
kao tijekom Velikog tjedna, kada iz oblinje upne crkve
stiu odjeci obreda Muke Gospodnje, a nedjeljna procesija u
pratnji tradicionalne limene glazbe skandira spori lelujavi
hod vjernika, uz rast intenziteta patosa. Zvuci instrumenata
ritam mimohoda, se na raspon
modulacije zagluivanjem gradske vreve.
Poznati dirigent rimske limene glazbe Santa Cecilia
moja zapaanja: dani Velikog tjedna nepojmljivi
su bez pratnje limene glazbe i naglaava da su dananja
nastojanja prenoenja senzibiliteta prema kulturi ovog
izraaja na mlade generacije, te
uspjesi rastu i pobiru priznanja vrijedna panje.
Nekada ni Hvarani nisu mogli zamisliti Veliki tjedan bez
svoje Gradske glazbe, naim hvarskim idiomom nazvane-
muzika.
U ono vrijeme, kada su tijekom zimskih dana
ispunjenih pljuskom kie, iz OrIane, u sjeni benediktinskog
samostana, niz strmu skalinadu Fortice i du uske, pomalo
tmurne kole Grode odzvanjale note poznatih opernih i


Banda Cittadina Fareuse in Les.sina
skladbi. Ili, kroz fijuk bure Pjacom su
dopirali odlomci prova: najprije u njihovim isprekidanim, pa
zatim sve skladnijim zvucima. U ono doba, kada je
sudjelovanje u Gradskoj muzici predstavljalo privilegij i
vieg dometa na ljestvici drutvenog prestia. Onda,
kada su ranojutamje budnice u znak veselog
prigodnih odzvanjale o kamene Burka,
Pjace i Grode i njihov odjek nukao na ustajanje Gojavu i
Glavicu. Ili kada je pak sumoran ritam posmrtne
nagovjetavao nekog pokojnika prema njegovom
I kao kruna uporno ponavljanih prova,
je pristizao dugo nastup muzike ispred
a naa se skladna, prostrana Pjaca polagano
popunjavala odjevenim Hvaranima, a fureti,
vrevom, zastajali i u tiini
pratili instrumenata u
njihovih piano-pianissimo tonova i iznenadne
eksplozije tutnjavih forte-fortissimo con brio, pod
dirigentskom palicom maestra Alda Banfichija.
Svi se stariji Hvarani onog uspjenog doba Gradske
glazbe i svog metra od muzike, apelativa kojemu nije bilo
potrebno dodati maestrovo ime. Hvarska gradska muzika je,
u biti, bila sredstvo izraavanja entuzijazma, radosti, tuge,
strasti, poraza, religioznih Onda kada su Hvarani
na Pjaci i niz kole, kroz lj epote melodij a djela, koja su
prepoznavati i voljeli, unosili vlastita previranja. Izuzetna
povezanost muzikanata sa svojom gradskom muzikom j o je
ako se prisjetimo ljudi koji su joj pripadali;
prirode jednostavne, ali nadarene posebnim senzibilitetom.
Zarobljenici ove plemenite umjetnosti, koju su svesrdno
prenosili svima onima koj i su ih sluali.
svojevremeno o maestru Banfichiju, na neprealjeni
Hvaranin, novinar Frane pitao se zato je jedan
obrazovani Talijan, neosporno talentirani koji je
diplomirao dirigiranje, kompoziciju i klavir na
konzervatoriju u Parmi, napustio sve ambicije i
posvetivi se malom dalmatinskom otoku.
Odgovor nije radi se o strasti lovca u obilasku
poznatih lovita, to ga I. svjetskog rata
dovesti u Blato na a ratne dogodovtine i
zarobljenitvo kao talijanskog podanika na
austrougarskom teritoriju zadrati mimo svih namjera.
Bogatstvo osobita ljepota krajolika, jednostavnost i
navest mladog maestra na odluku da, i
pored nepoznavanja lokalnog jezika, muziku moe
na svom materinjem jeziku jer je talijanski per
eccellenza jezik glazbe. Tvrdio je da su autori poput
Monteverdija, Corellija, Vivaldija i kasnijih - Verdija,
Rossinija, Puccinija ... uli u svjetsku modernu glazbu
izrazima andante, accellerato, da capo, forte, piano i sl.
Istina je, da su maestrovi muzikanti veoma
dobro razumjeli njegovu mjeavinu izraavanja;
predmeta aljivih o maestrovim
kalamburima ("J a tebi dala tapa po glava", "Ti
bubanj kao tvoj tovara", "Ti ne imati uha za muzika").
Moda se potrebno zapitati kako to da je maestro gotovo


pedeset godina uspijevao kondenzirati entuzijazam svojih
hvarskih muzikanata i od njih visoku kvalitetu

Maestro Banfichi zasigurno nije pripadao klasi
muzike u skladu potrebe
glazbenog obrazovanja za malih limenih orkestara.
Bio je izuzetak: senzibilan dirigent, plodan kompozitor,
virtuozan klavirist, izvanredan poznavalac lirskih operni
djela i instrumenata - vrlo talentiran i svestrano obrazovan
glazbenik. Poznate su i cijenjene njegove transpozicije
najpoznatijih opernih melodija i djela za limene
instrumente, a prema dostupnostima i afmitetima svojih
muzikanata, je dijapazon hvarskih koncerata
dostizao zavidno visoku kvalitetu programa i
Svoj osobiti talent i obrazovanje maestro Banfichi je
potvrdio ispisivanjem kompletnih dionica za svaki pojedini
instrument svoje muzike, prema sposobnostima i
prema i bez ikakve podloge ili
dokumentacije (El Shatt, 1943-46).
Tko je upoznao maestra Banfichija, pamti ga kao
rezerviranog, prirodnom elegancijom nadarenog jor
metra fmog izgleda i manira, pomalo zasigurno
umjetnika - osamljenika koji je dugogodinjom i
svog zanata Hvaranima njihovu
odanost i potovanje. jor metar za Hvarane nije bio furet,
njihov, hvarski posvojenik. Volio je Hvar, njegove uvale,
brda, umarke, proplanke i sela. Poznavao je sve stranputice
brukih vala u proljetnom mirisu cvata planike, rumarina,
vrijesa i divlje kadulje i u jesenskim
praskozorjima prepoznavao manjige u njihovoj uto-
crvenoj zrelosti. O Badnjaku, njegova torba,
nabrekla krupnim ljukama,
prepelicama i divljim praznila se kod
teaka koji su ga svog trpkog crnog vina i
kozjim sirom iz maslinovog ulja. Predjeli, lica,
njegove osamljenosti bogate inspiracijom
kompozicija koje nose susreta s naim
neusporedivim krajolicima, njihovim zvucima, odjecima,
umom i tiinama su tajna njegovog Izbora kojem je
posvetio svoju ivotnu avanturu, vezanu za na otok.
Maestro je bio vezan za Hvarane. Iako osamljenik, nije ivio
mimo njihovih nada i previranja. Za vrijeme talijanske
okupacije, kao Padovanac - Talijan, koristio je svoja
poznanstva s visokim talijanske redovne vojske i
spasio od strijeljanja nae poznate rodoljube, kojima
su Jozo Kirigin i Zdenko a njihove od sigurnog
palea. Po zavretku II. svjetskog rata i povratka iz logora u
El Shattu, gdje je uspio sakupiti sve dalmatinske glazbare i
organizirati vrlo uspjenu limenu glazbu, te
usprkos vrlo pozivima i ponudama hrvatskih
emigranata u Kaliforniji, Kanadi i Australiji, maestro se
vratiti u svoj Hvar. U njegovu ratom osiromaenu, ali
odabranu domovinu.
Jesu li Hvarani maestra opustoivi i raznijevi
njegovu skronmu imovinu, dozvolivi nepovratno unitenje
starinske od sivog kamena u Gojavi?
Povjeravanje nije pripadalo eleganciji njegove
umjerenosti. Nije nikada izrazio svoja negodovanja.
Nastavljao je, kao uvijek, ivjeti iznad
svakidanjice, zarobljen svojim imaginacijama i glazbom. I
tako u tiini i bez jadikovanja, uroniti u nagli gubitak
vida, oslabljenog dugotrajnim pisanjem partitura pri
Inirkavom i svjetlu petrolejke onda, kada je
elektrocentrala na Dolcu rano prekidala osvjetljenje.
ezdesetih godina, gotovo potpuno slijepi stari
maestro Banfichi, na svom posljednjem koncertu pred
predat dirigentsku palicu svojem nekadanjem,
talentiranom Hvaraninu Boidaru (Pinotu)
Naalost, Pino nije dugo ostao u Hvaru. I
nijedan dirigent nije se zadrao u Hvaru, niti je uspio
motivirati Hvarane. Moda su izbor nasljednika maestra
Banfichija, nebriga za nae tradicije i njihovo drutveno i
kulturno uzrok dananjeg izumrlog
prema dijelu ove nae prolosti?!
Nedostaje upornost kapi vode u neplodnu pukotinu kamena;
osj a i naeg identiteta.
Jelena Banfichi Di Santo
, ..

REAGIRANJA
GRADSKAKNJINICA- "TRAPULAZAMIE"!?

ove godine osvanulo je na vratima hvarske

Gradske knjinice i upozorenje:
naime, da svatko onamo ulazi na vlastitu
odgovornost! Opasnost od terorista Al Qaide, somalski
pirati? Ne, nego stanje zgrade u kojoj se knjinica
nalazi - krivo
,,Adis Abeba". tome govori dopis gradske "Slube
za komunalne djelatnosti, prostorno graditeljstvo i
zatitu okolia" od 28. prosinca 2010. g., koji potpisuje
voditelj te slube, g. Doro Abdu1mar; je hvarskom
i Gradskom a dostavljen svim
korisnicima zgrade. U dopisu se saeto iznose ishodi
vjetva ovlatenog in. arka o
stanju zgrade, a na poticaj iste slube, te
na zahtjev Gradskog Grada Hvara! Ukratko: svi
stropovi i svi nosivi zidovi, te terasa na sjeveroistoku u
takovu su stanju, da " . ne zadovoljava uvjete
koje zahtijevaju propisi za
otpornost i stabilnost konstrukcije ", te je tako
dovedena u pitanje "sigurnost a posebno
djece". ova procjena ne spominje
krov, koji je toliko podrt da svako malo knjinica
poplavljuje, pa se knjige spaavaju i sue ... - ima li toga i na
Novoj Gvineji?! Tujejo i vrt sa sjevera, lijep i prikladan za
kulturne i ugostiteljske sadraje je neko vrijeme i
sluio), a sada je prazan, zaputen i neiskoriten ... , zatim i
dvorite s juga, intimno i zgodno za komorne kulturne
ali devastirano od prethodnih korisnika,
zaputeno i izvan uporabe. I oko lako opaa
potpunu zaputenost izvana i iznutra: razvaljene zapore,
travuljinu po zidovima, starinske eljezne reetke ...

Hvarska gradska knjinica s utemeljena je u
ovom prostoru 1996. g. i slijednica je svojih prethodnica:
Knjinice" iz 1906. (u F(1mtiku), knjinica
raznih drutava: "Strossmayer" (u "Odani"),
Sloge" u Fontiku), kao i one Mjesne zajednice u
bivoj (poslije galeriji slika) na katu Arsenala.
Knjinice ovakvog javnog pojavile su se,
razumljivo, u vrijeme kad je naglo porasla pismenost,
no u Hvaru one postoje (makar tek za tadanji uzak krug
obrazovanih ljudi) najkasnije od 15. od tih su
Kaptolska i do danas, dok je
dominikanska Sv. Marka, zajedno s crkvom i samostanom,
propala za francuske vlasti 19. st. - Sadanja hvarska
javna biblioteka imala je na dan 1. oujka 2011. g. 1279
dvjesto sedamdest i devet) i to
da je u nju dobra svih Hvarana,
i predkolsku djecu koja jo ne znaju pa se
nikako ne bi moglo da su nai ljudi ravnoduni prema
i knjinicama, kako se ROnekad
sugerira u medijima.
Q
REAGIRANJA

...
REPUBLIKA HRVATS KA
UPANI JA
GRAD HVAR
Jedinstveni upravni odjel
Sluba za komunalne djelatnosti,
prostorno graditeljstvo
i Z8Stitu okolia
Klasa: 612-01110-01/23
Urbroj: 2128-01-03-10-7
Hvar, 28. 12.2010. god.
G RAD HVAR

Gradsko
Predmet: Procj ena otpornosti i stabilnosti
I u Hvaru, te koritenje prost ora u sklopu
miljenje daje se
Potovani ,
Na nau inicijati vu . te na zahtjev Gradskog Grada Hvara izvrena je procj ena
od strane ovlatenog inenjera
Zarka nakon je elaborat s
elaborata su
STROP IZNAD PRIZEMLJA OPTERECEN JE ZNATNO ViE OD DOPUTENOG
I UGROENA JE NJEGOVA STABILNOST
STROP IZNAD PRVOG KATA JE ViE OD DOPUTENOG I
UGROENA JE NJEGOVA STABILNOST
STROP IZNAD DRUGOG KATA OPTERECEN JE ViE OD DOPUTENOG I
UGROENA JE NJEGOVA STABILNOST
NOSIVI ZIDOVI KAO OSNOVNI DIO SKLOPA NOSIVOG SISTEMA OBJEKTA
SIGURNO NE MOGU ZADOVOLJITI SADA VAECE ZAHTJEVE SIGURNOSTI
OD DJELOVANJA POTRESNI H SILA.
TERASA NA SJEVERNOM OTECENA JE U MJERI KOJA NE
DOPUTA KORiTENJE, JER KONSTRUKTI VNI ELEMENTI SIGURNO NE
ZADOVOLJAVAJU ZAHTJEVE SIGURNOSTI.
elaborata je .
_ U SADANJEM STANJU (
NE ZADOVOWAVA UVJETE KOJE ZAHTJEVAJU
PROPISI ZA OTPORNOST I STABILNOST KONSTRUKCIJE.
Smatramo da svi kori snici predmetne trebaju biti upoznati s
anal ize i procjene, kako ne bi dovodil i u pitanje sigurnost a posebno djece.
S potovanjem,
Voditelj slube
Abdulmar d I g
Nadalje: osim knjinice, u predmetnoj zgradi imaju sjedite
jo i HDZ i SDP (dakle, nae stranke) te Matica
hrvatska (dakle, ustanova koja bi trebala biti ,,krovna" za sve
nae kulturne udruge), a tu su jo i udruga "Mali princ" i
"Plesni studio mladih" - pa je utoliko neshvat1jivije da je
ovaj objekt (usput, povijesni spomenik!) II takvu
jadnom i sramotnom stanju. Neka nai gradski oci (ili
skoknu u oblinji Stari Grad, pa vide kakva je
tamonja gradska knjinica! ili u Jelsu, gdje je biblioteka
izgorjela, ali doskora bila sjajno obnovljena. Smiju li nai
dopustiti da Hvar, poto je izgubio i kino i
kazalite, izgubi jo i knjinicu, pa se tako sroza u potpuni
barbarizam? po brizi koju Gradskoj knjinici, i
drugim spomenutim udrugama u ugroeno j zgradi,
gradske, upanijske i dravne vlasti, to je sasma
a nije ni to, da se zgrada urui i netko
pogine.
Joko

REAGIRANJA
HVAR
LJUDI SU VRIJEDNOST!
U
vremenu obilne korupcije i afera u svezi s
privatizacijom i pretvorbom izgovoreno je obilje
ispraznih i napisano obilje ispraznih tekstova.
Mnogi su pred javnost iznosili spasonosne
formule za spas posrnulih i tvornica o
"svjeem kapitalu" koji treba "ubrizgati" u bolesna drutva i
tvrtke, to potaknuti i proizvodnju.
mnogi su pod krinkom "svjeeg kapitala" ulazili u tvrtke da bi
vlastite depove napunili kapitalom koji se nalazio u
vrijednostima nekretnina i lokacija tih objekata. Znamo kako
je sve zavrilo i svjedoci smo da su rtve kriminala
izvrenog u privatizaciji i pretvorbi zapravo zaposlenici koji
su nakon privatizacij e ostali bez posla. N akon svega, naalost,
jo mnogima nije dolo do svijesti da su zapravo istinski i
najvrjedniji kapital u privatiziranim tvrtkama bili zaposlenici,
koji su bezduno na ulicu kao da se radi o bezvrijednim
stvarima, a ne o ljudima koji su svojim sposobnostima i
trudom i stvorili ono to je postalo predmet i
umjesto da bude temelj razvoja i napretka. Dobar primjer za
sve do sada je Hvara, o
vrijednosti ne treba troiti koji neprocjenjivoj
vrijednosti ne samo da stagnira nego nazaduje i grca u
dugovima. Bolna je istina da se to nije moralo dogoditi, jer je
prije potpisivanja nepovoljnog ugovora s Orco-grupom po
modelu javno-privatnog partnerstva bilo ekonomskih
i ljudi dobre volje i zdravog razuma, koji su
upozoravali da ne moe uroditi dobrim plodovima poslovanje
na temelju spomenutog ugovora zbog vie razloga.
Prvi razlogje netransparetnost potpisanog ugovora, premda se
radi o javno-privatnom partnerstvu. ugovor, to se u
praksi potvrdilo, nije bio nijavni ni partnerski. Da je bio javni,
ne bi se njegovo objavljivanje odbijalo traenju
mnogih. Da je pak bio partnerski, ne bi dolazilo do sporova
partnerima, odnosno HFP i grada Hvara s jedne
strane i Orco-grupe s druge strane. Osim toga ugovorne strane
u potpunosti su zanemarile nepravdu
nacionalizacijom hvarskih hotela i zemljita oko njih nakon 2.
svjetskog rata. Od toga vremena do danas nacionalizirana
imovina nije izvornim vlasnicima, a drava, odnosno
HFP s tom imovinom trguje i sklapa ugovore na tetu izvornih
vlasnika, te bivih i sadanjih zaposlenika kao i grada Hvara,
koji je na razne sudjelovao u stvaranju tvrtke
Hvar. znanje i mudrost ljudi
dobre volje nisu pomogli da se Hvar" rijei na
zadovoljstvo izvornih vlasnika, zaposlenika i Grada, jer oni
koji bi trebali sluati "glas naroda", od kojega su izabrani da
tite njegove interese, niti sluaju niti se na

u
REAGIRANJA
Najbolji primjer takvoga ponaanja odgovornih struktura
se proteklib mjeseci kada se s raznib strana
upozoravalo da neto nije u redu s ugovorom koji je HFP
potpisao s Orco grupom, a dobronamjernim
upozorenjima odgovorni ili nisu reagirali ili su tvrdili
suprotno. Primjerice bivi predsjednik drave je
predsjedniku uprave Hvara i regionalnom direktoru
Orco-grupe za Europu vidim da
sve to se pie o Orco-grupi i Hvarunije istina. Stali
ste iza onoga to ste i to ispunjavate." Tom prigodom
bivi predsjednikje Orco-grupi i svoju potporu. Ako
usporedimo ovu predsjednikovu i naslove koje smo
proteklib mjeseci mogli u naim novinama, zaista se
moramo zapitati o je a spomenuti naslovi glase:
,.Kolaps Orca", .. na vratima Hvara", .. Orco
zaduio Hvar 400 milijuna kuna", Inpro
je na splitskom sudu zatrnio
Hvara", itd. Osim ovib aIarmantnib naslova u dnevnom tisku
treba znati da je i podnesena kaznena prijava protiv Vlade RH,
Hrvatskog fonda za privatizaciju, Orco-grupe i
Hvara od Udruge izvoroib vlasnika hotela u Hvaru .Forani",
skupioe Hvara, bivib i sadanjib zaposlenika
Hvara i Udruge "Eko otoci". S tim II svezi
je otvoreno pismo v1adi RH u kojemu se trni da
hitno raskine sve protuzakonite i za dravu, za grad
Hvar i za sve grada i otoka Hvara tetne ugovore zbog
mnogib nezakonitih radnji prilikom sklapanja ugovora s
Orco-grupom, koji nije isponio najvanije iz ugovora, a
dodatno je svojim nesavjesnim poslovanjem doveo tvrtku u
katastrofalno stanje, tako da ju je u posljednje godioe
zaduio vie od400 milijuna kuna.
Uistinu je neshvatljivo da se odgovorne i
gospodarske strukture nekoliko godioa "poigravaju" sa
zaposlenicima Hvara, s ljudima koji su stvarali
tvrtku, s vlasnicima dijela imovine hvarakib hotelskih i
ugostiteljskih nekretnioa, kao i sa svim Hvara koji
Hvar smatraju na odredeni i svojim
vlasnitvom, jer je generacijama gotovo grad
sudjelovao u stvaranju tvrtke, koja je ponos ne samo grada
nego i Hrvatske. Stoga po ne znam koji put treba podsjetiti
odgovorne i gospodarske strukture na neke
koje bi trebale biti temelj za pravedno
rjeenje ovog nistinualosnog
Tko barem dooekle poznaje povijest stvaranja
Hvara, dobro zna da stvarna vrijednost tvrtke nije nastala od
ljepote mora, sunca, klime, arhitekture i okolia, su tu
vrijednost dijelom stvorili ljudi, i to Hvarani radom,
i nemjerljivim odricanjem u posljednjib petnaest
Upravo stoga Hvar je s ponosom slavio jubilarne
obljetnice svoga turizma. Tu tvrtke i oni
koji se smatraju sadanjim vlasnicima njezioib vrijednosti
zaboravljaju, a posebice zanemaruju da su
zaposlenici zapravo vrijednost, koja se ne moe
prodati ni za kakvo blago. Druga okolnost, koja se pri
privatizaciji ne uzima II obzir je da je svojedobno
grad besplatno ustupao, odnosno darivao tvrtki gradako
zemljite za gradnju hotela i drugib objekata u dobroj vjeri da
to darovano zemljite na neki uvijek biti u gradskom
vlasnitvu i da sluiti ioteresima svib Ako dakle
neto pripada gradu i ni u kojem ne moe
pripadati tzv. "eliti" na vlasti, niti niti

kad je u pitanju ne samo
Hvar nego i svi hotelski kapaciteti na naim otocima i obali,
problem je naciooaIizacije hotela i zemljita, izvrene nakon
ll. svjetskog rata. O tome se problemu nerado govori i rado ga
se zaobilazi, a i te kako bi o tome trebalo voditi radi
ispravljanja starih nepravdi. Ako se spomenute
uzmu obzir pri sklapanju ugovora u privatizaciji, lako je
da bi u svakom poput Hvara
vlasnici trebali biti zaposlenici i Grad, odnosno
lokalna zajednica. Samo ooaj dio dionica koji ne bi pripao
Gradu i zaposlenicima mogao bi na trite, odnosno II
prodaju. Da se tako radilo, bile bi izbjegnute razne dosadanje
afere i skandali, kao i novib nepravdi, koje nisu
nita manje od svojedobne nacionalizacije i konfiskacije.
Nikakav zakoo, a jo manje moral, ne mogn nam dopustiti da
prodajemo moj, trud i odricanja mnogib narataja prije nas,
koji su stvorili ono to s razlogom smatramo nacionalnim
blagom, odnosno obiteljskim zlatom i srebrom. Pritom treba
naglasiti danacionaIno blago moe postati "dravno
vlasnitvo".
Hvar, kao i sve tvrtke od nacionalnog ioteresa, nisu
.. roba" koja se iznosi na trite, pa tko da vie, njegova
je ,,roba". vrijednost tib tvrtki su ljudi koji su stvarali
vrijednosti za sebe, svoje potomke, lokalnu zajednicu i
drutvo. Svaki zakon s tim u svezi trebao bi na temelju
stratekog programa razvoja u prvom redn zatititi te ljudske
vrijednosti za dobrobit sredioe u kojoj se pojedioa tvrtka
nalazi, a na taj titio bi i nacionalne ioterese. Nadamo se
da je jo uvijek postopiti u tom duhu i dokle god se to
ne Hvar", kao i mnoge tvrtke,
vapit pravednim rjeenjem.
P.S. treba upozoriti da je doista izvan zdravog
razuma da se dobro ljude koji su pojedioe tvrtke doveli
do propasti. Upravitelji i menaderi primali su basnoslovne
dok su njibove tvrtke ,,klizile" u To nistinu nema
veze s dobrim gospodarenjem, a jo manje ima veze s
potenjem, moralom i etikom. Pametnima dosta.
Tio
23. studenog 2010. - 25. oujka 2011.
U studenom je vjeronauk za predkolce.
Predkolsku grupu, obnovljenu nakon viegodinje stanke,
predvodi Marijana Selak.
Od 22. studenog do 1. prosinca prikupljala se za
Caritas u Kninu i to te prilozi. Hrana
(ulj e, mandarine, limuni i sl.) prikupljala se neposredno
odlazak robe na odredite. Sakupljeno je i 2750 kn od Je
2000 kuna utroene za prijevoz robe do Knina.
Na blagdan sv. Katarine aleksandrijske, u 25.
studenog, upnik je u 17.30 izmolio jednu desetict: krunice
za sve prisutne Katarine. Potom je ,,zivot" te
slavljena sv. misa.
Sastanak Pastoralnog odran je u
dvorani u petak, 26. studenog.
Od subote, 27. studenog, su radionice kroz
koje je predvodila Dinka Novak - Kogo.
Nova liturgijska godina je 1. nedjeljom
28. studenog. upnik je djeci ponudio album za koji su se
skupljale svakodnevnim dolaskom na sv. misu kroz
Oni koji su ispunili album bili su
jednodnevnim izletom na snijeg.
Na adventske kod koludrica je u
Presveto na klanjanje, a zavrna molitva
Kroz prosinac je Peta policijska postaja Hvar uz podrku
Crvenog"1ciia oto Hvara, u okviru akcije "Mir i dobro"
provela niz predavanja po osnovnim kolama kako bi se
izbjegle tetne posljedice koritenja
sredstava. Ravnateljica Crvenog kria Maja je
zamolila da novac koji su namijenili za kupnju
pirotehnike radije ubace u kasicu na kojoj pie "Bacanje
petardi je bacanje kuna". Taj dobrotvorni prilog bio je
namijenJen siromanoj i bolesnoj 6. r.
jedne OS na Hvaru. U deset dana prikupljeno Je: O.. Hvar
1.404,60 kn; O.. Stari Grad 1.657 kn; O.. Jelsa 200 kn;
O.. 164 kn. (Hvala Maji na ovim i
ostalim podacima i fotografij ama! - nadalje s MB)
U subotu, 4. prosinca, u hvarskoj katedrali biskup Slobodan
tambuk podijelio je red Marku Vie
o tome u reportai.
je u Anuncijati obiljeen spomendan sv. Barbare.
U 17.30 izmoljena je devetnica Bezgrenoj, potom je
sveti ivot, pa je upnik slavio sv. misu.
U 19h istog dana odrana je godinja skuptina
Bratovtine sv. Nikole na kojoj je izabrana nova uprava u
sastavu: Miko Mate Zoran
Proper Frane Novak-Kronjac i Zorka
toga dana dogodio se i prvi susret
maranguna iz mjesta otoka Hvara. Njih 32 okupilo
se na Vidikovcu uz i druenje. Najstariji prisutni bio je
barba Novak (r. 1928.).
Na misi u nedjelju, 5. prosinca, upi su
predstavljeni krizmanici (kojima sakrament
potvrde biti podijeljen na Duhove) te su im podijeljeni Novi
zavjeti da bi se druili s Bojom na putu prema
krizmi.
Blagdan sv. Nikole biskupa, zatitnika pomoraca i djece,
proslavljen je u ponedjeljak, 6. prosinca. Sluba i
ivot pjevani su u 6h, nakon upnik predvodio
misu kojoj su, po u broju prisustvovali ribari.
lova i misa su - zbog radova na crkvi Duha Svetoga
- bile u Katedrali. Oko 7h odranje blagoslov na
U 10h je misa kod kapele sv. Nikole u
Zupnik je posjetio posade katamarana Adriane 1
Krila-jet te im podijelio prigodne darove. Bratirni sv. Nikole
proslavili su svoju godinju svetkovinu na misi u
18h. Druenje su nastavili na bratimskoj u restoranu
Dela.
n
UPNA KRONIKA
Na svetkovinu Bezgrenog BDM, u srijedu, 8.
prosinca, u Katedrali je misu u 10h prevodio upnik. U l7h
slavljena je misa kod hvarskih franjevaca, koji posebno
ovu svetkovinu. Misu je predvodio upnik, a
propovijedao je fra Joakim Jaki Gregov. Toga dana
postavljene su dvije nove drvene klupe ispred kora u crkvi
Gospe od Milosti, po uzoru na stare koje su -
vjerojatno zbog dotrajalosti - uklonjene u prvoj polovini 20.
stolj Izradili su ih fra Jaki i maj stor Stanislav Kuter.
Misu zadunicu za dr. Franju prvog hrvatskog
predsjednika, predvodio je upnik u petak, 10. prosinca.
Od subote, 11., do utorka, 14. prosinca, u Katedrali je bila
trodnevnica u Drinskih - pet sestara
Boje ljubavi koje su ubili 1941. g., a se
beatifikacija uskoro. U propovijedima su o
govorili upnik, kapelan i biskup Slobodan.
Nakon misa u nedjelju i ponedjeljak kompjuterske
prezentacije o ivotu Drinskih odrala je s.
Dominika ao.
Hvarskog dekanata su u upi Vrbanj u
subotu, 11. prosinca, susret mladih Hvarskog dekanata. U
upnoj dvorani mladima je o svom ivotnom
putu, o svojoj vjeri, osobito o oboljenju od zlokobne bolesti,
borbi s njom i po vjeri govorio splitski
novinar Ivica Mladima je da ne dozvoljavaju
da drugi piu njihov ivotopis da ga, uz Boju
sami piu vlastitom rukom. Potom su mladi u upnoj crkvi
Duha Svetoga imali priliku pomoliti se pred izloenim
Presvetim. Molitvu je predvodio povjerenik za mlade don
Pave te su potom on i hvarski upnik don Mili
imali razmatranja. Pobudnim
mladima su govorili generalni vikar don Stanko
hvarski dekan don Emil te upnik Vrbanja don Ivica
Susret je zavren objedom. Tijekom
cijelog susreta pjevao je VIS "Stvoreni za nebo". (Hvala fra
Stipi na ovim i drugim podacima i
fotografijama! - nadalje obiljeeno s FSM)
Preko nedjeljne upne mise u 1 Oh, 12. prosinca,
predstavljeni su pripravnici za prvu Podijeljeni su
im molitvenici. Lea Katarina
Marija Magdalena i Andro Novak
su za redovno e listopadske pobonosti.
Blagdan sv. Lucije, djevice i obiljeen je u
ponedjeljak, 13. prosinca, ivota i sv.
misom. Podjela darova ministrantima i zboru bila je
u subotu, 11. prosinca.
I na blagdan zatitnika maslinara, sv. Spiridiona biskupa,
utorak, 14. prosinca, je ivot sveca i slavljena misa.
n
UPNA KRONIKA
ikona je postavljena po na oltar sv. Lucije i
Agate, a neki vj ernici su pred nju donosili ovogodinj e ulje.
devetnica je u srijedu, 15.
prosinca. Svake je uz misu pjevana
Novena - jutarnja devetnica je od
16. prosinca, svakog dana - osim nedjelje kad je
bila u 8h kod koludrica - u 5.30h. Kao i prijanjih godina,
bilaj e lijepo
Oko odran je niz prigodnih priredbi: 9. i 10.
prosinca povodom "Marinovih dana" u refektoriju
samostana Srednje kola Hvar izvela je
predstavu svijetlu otvorene - Oci svitlu otvorene";
djeca odrala su predstavu "to za
kome dati?" za roditelje i u 16. prosinca, u
darovi djeci predkolskog uzrasta dijeljeni su u
petak, 17. prosinca, u uz Djeda Mraza i predstavu
"Djedograd" dramske skupine "Iza duge" iz Splita; koncert
Zbora Osnovne kole Hvar bio je u u utorak, 21.
prosinca, u 19h; u srijedu, 22. prosinca, Muzej hvarske
batine je u Muzeju, druenje uz paurate,
kapljicu i kolendronje u salonu Hanibala u lIh,
Dramski studio mladih premijerno je izveo predstavu
"Mali suci" u u 16h, a predstava GSU Stella Maris
glas" bila je u refektoriju
samostana u 19h; u 23. prosinca, scensko-glazbeni
kola Osnovne kole Hvar izveden je za djecu niih razreda
u 14, za roditelje u 15 i za djecu viih razreda u 16.30h u
kolskoj dvorani; istog dana u l8.55h bili su tanac"
FD altin i plesna predstava Plesnog studija mladih u
Baletni studio mladih imao je predstavu u
nedjelju, 26. prosinca, u u utorak, 28. prosinca, je u
Anuncijati zbor Stella Maris odrao koncert;
degustacija hvarskih vina bila je u u srijedu, 29.
prosinca, u 17.30h u organizaciji udruge "Hvarski vinari",
TZ Hvar i Grada Hvara; istog dana Lionsi su organizirali
tradicionalni dobrotvorni koncert "Klape otoka
Hvara" u Amfori; u refektoriju samostana
reprizirana je predstava glas" GSU Stella Maris
usrijedu, 5.
U 16. prosinca, u je odrana tribina na temu
"Kockanje - siguran gubitak" u 19.30h. je bio
psiholog mr. Boris Naalost, ova tema koja je vrlo
aktua1nanijeprivuklamnogo sluatelja.
Toga dana u Zagrebu je u dvorima otvorena
izloba "Milost susreta - batina provincije
sv. Jeronima", koja je trajala do 20. 2011. Hvarski
samostan bio je zastupljen na izlobi brojnim
umjetninama. Izloeni su "Posljednja L.
Bassana, Santacroceovo "Navjetenje" s glavnog oltara te
vie slika i liturgij skih predmeta iz samostanskog muzeja.
n
UPNA KRONIKA
U nedjelju, 19. prosinca djeca iz i kolskih
radionica prodavali su svoje uratke pred Katedralom
namijenivi novac od prodanog za potrebnima
(kupovinu jednog specijalnog kreveta).
Biskup Slobodan tambuk proslavio je svoj imendan sv.
Liberata u ponedjeljak, 20. prosinca.
Akciju Katedrale organizirala je s. Mira u
utorak, 21. prosinca. Odaziv opet nije bio
ali vrijedne izvrsno su obavile posao. i
druge da se pridrue ovakvim akcijama!
Kao i svake godine, djeca iz projekta "Odgoj za
humanost" bila su za svoj angaman u
protekloj godini od strane Crvenog kria. Podijeljene su im
knjige i s kojima su se (M.B.)
Biskupov domjenak je u biskupskom
dvoru u srijedu, 22. prosinca. Pozvani su bili
i te gradski uglednici. Okupljene je
pozdravio dekan don Emil a potom su
uputili predstavnici gradova i te biskup Slobodan.
Prije okrijepe zapjevalo se "U se vrime
bio je i upnik upe eravac u Derventa u
bosanskoj Posavini fra Ivan kojemu je biskup
tambuk i ove godine predao dar i \jernika svoje
biskupije u iznosu od tridesetak kuna. Zupnik
zahvalivi biskupu tambuku, i vjernicima
Hvarske biskupije, rekao je: ,prvati u BiH imaju
samo dva prava ili samo dva izbora - opstati ili nestati. Mi
smo u upi eravac obnovili unitenu upnu Na mjestu
do temelja sruene upne crkve smo graditi novu
upnu crkvu po projektu poznatog arhitekta Zlatka Ugljena.
Puno radimo i na obnovi obiteljskih Vaa i
i vjernika Vae biskupije kamen su
temeljac u izgradnji nove upne crkve u eravcu i
snani signal prognanim upljanima moje upe da se vrate u
svoju Ul!u." upnik fra Ivan pozvao je
biskupa Stambuka, i vjernike Hvarske biskupije
na proslavu 150. obljetnice upe eravac 2012. godine.
(FSM)
Badnjak ujutro je zavrnom novenom
upnik je, po post i nemrs, iako vie nije
zapovjedan. ispovijed bila je intenzivnija od
ponedjeljka do 20.-23. prosinca, a na sam Badnji
dan ispovijedalo se samo kroz jutro, od 9 do 12h. upnik i
kapelan su kroz prosinac obilazili bolesnike. Katedralu su
okitile dvije vrijedne ene, a Betlem je postavljen pod
propovjedaonice.
Mise bile su u 17h kod benediktinki, u 21h kod
franjevaca te u 22h u Katedrali. Potonju je u koncelebraciji s
upnikom i don Jozom predvodio biskup
tambuk. Nakon slube uz Slavu je pronesen

UPNA KRONIKA
Katedralom i postavljen pred oltar. Propovijedao je upnik, a
nakon mise je uz i u
dvoranama.
Na svetkovinu Kristova - subota, 25.
prosinca, misu predvodio je biskup Slobodan uz
koncelebraciju upnika i don Joze Na kraju mise
upnik se posebno osvrnuo na vandalizam u gradu je
posljedica "pustoenje" drvca na Pjaci te
primjerene kazne za je
pjevana Kroz vrijeme mise su
u 17h.
Povodom biskup tambuk uputio je prigodnu
poruku u kojoj je ostalim istaknuo:
desetu godinu dvadeset i prvog kada se izmjenjuju
razne dobre i loe vijesti, evo nam jedne uvijek drage i lijepe
vijesti: Krist nam se rodio, poklonimo se! ... Dolazim
sa eljom da u ovom dananjem svijetu 'budete besprijekorni
i djeca Boja posred poroda i
lukava u kojem svijetlite kao svjetlila u svijetu
ivota'. Jer kao to u ono doba Isusa Krista nije
prolo bez ni ovogodinji nije bez svojega
alca, nije bez stradanja nevinih, nije bez obijesti onih koji
misle da su 'gospodari ivota i smrti'. U naim (ne)prilikama
to se pokazuje u stotine neljudskog i nadasve
Klevetanje u nas, na primjer, nije
diskriminacija (=obespravljenost), a diskriminacijom se
zna proglaavati isticanje svojega i isticanje
prirodnoga (homoseksualnost, primjera radi), i
diskriminacijom postaje sve to nije 'po gutu' (=po ukusu)
... to namje Pametno
znakove naega vremena, zauzimati dobre stavove prema
ivotnim vrijednostima i pouku hrabro u
svagdanji ivot. "
Zbog poklapanja s nedjeljom sv. Obitelji, 26. prosinca,
liturgijski nije obiljeen blagdan sv. Stjepana
Preko upne mise u 10h proslavljene su 50.,
25. i 10. obljetnice braka - suprunici su obnovili
a upnik imje podijelio prigodne darove.
Posveta vode kojom se blagoslivljati obitelji je
u 17h. upnik je obnovu noenja
vode Potom je uslijedila recitirana misa
koju je predvodio biskup tambuk.
U 18h je tradicionalni koncert upnog i
katedralnog zbora sv. Cecilije. Gosti bili su zbor sv.
Reparate iz Starog Grada i gost prof. Pavao
Kolarov (Paul Coleman)
Blagoslov obitelji je i ove godine na sv. Ivana
u ponedjeljak, 27. prosinca. upnik i kapelan
blagoslov su iz Podstina. Blagoslov po rasporedu
potrajao je do 16. 2011., a po dogovoru do kraja
U to vrijeme upnik i kapelan slavili su mise u 8h

UPNA KRONIKA
kod koludrica, dok su mise predvodili biskup
Slobodan i don Jozo
Misu s blagoslovom djece slavio je biskup tambuk u 16h na
Mladence - blagdan Nevine utorak, 28. prosinca.
Na Staru godinu, petak, 31. prosinca, upnik je u
propovijedi iznio podatke o protekloj
godini. N a kraju mise pjevanje" Tebe Boga hvalimo".
Nove pred Presvetim je u 23h, a predvodio
gaje bogoslov Milan Zavrenjeu 23.45h. DfUenjeje
nastavljeno u dvoranama uz kolendronje,
i okrepu. Na Pjaci je u 21h koncert grupe
Delay Overuse, a u 23h uz Pop Art Band.
misa na blagdan Marije Bogorodice - Novu
godinu je po sat kasnije u lIh. Predvodio
je upnik, a posluivala su po dva bratima hvarskih
bratovtina. N a kraju mise zazvan j e Duh Sveti da nas prati u
novoj godini. 17h pjevana
Na svetkovinu Bogojavljenja - Tri kralja - misu u 10h u
Katedrali predvodio je upnik. Nakon mise bio je blagoslov
biskupskog dvora, upnikove i zvonareve te samostana
benediktinki i sestara Boje ljubavi. Tradicionalni
"zavretak" blagdana bio je u crkvi Gospe od
Milosti u 17h. Misu je prevodio biskup tambuk u
koncelebraciji s franjevcima. Uz zahvalnu pjesmu "Tebe
Boga hvalimo" je prenesen iz Bet1ema na kraju mise.
Potornje u refektoriju zakuska uz kolendronje.
Na nedjelju Krtenja Gospodnjeg, 9. nakon
mise odrana je tradicionalna
priredba. Djecu su pripremali biskup Slobodan i s.
Dominika ao.
Predstava "Stori letrat" Hvarskog kazalita
izvedena je u Odani 11. i 12. povodom 100.
obljetnice autorice tekstova predstave Lucije
Rudan.
Srednjokolski profesori i organizirali su u petak, 14.
u prezentacije u svrhu vrijednosti
Domovinskog rata. Hvarski srednjokolci odrali su
prezentaciju "To je naa zemlja", a jelanski "Vukovar -
dogodilo se prije 19 godina".
Od toga dana petkom su u caffe baru "Nautica" organizirane
se poezij e u 22.22h. Prve j e prof. Milan Lako
kazivao stihove Sergeja Jesenjina.
Prvu misu na obnovljenom oltaru u Anuncijati, odsad
sv. Kriu, slavio je upnik u subotu, 15.
Vie o tome u reportai.
Istog dana u 19h kod benediktinki odran je koncert
"grobajske dice".

UPNA KRONIKA
U ponedjeljak, 17. S1JecnJa, hvarske benediktinke su
proslavile blagdan zatitnika samostana sv. Antonija
opata. misa bila je u 18h.
Istog su dana saborski zastupnik Arsen Bauk i hematolog dr.
Mirando odrali tribinu zdravlje u
Skrenuli su panju na nedostatak domova zdravlja,
neodrivost upanijskog doma zdravlja, rascjepkanost
zdravstvenog sustava, duge liste i manjak
Istaknuli su kako je potrebna dezintegracija domova
zdravlja te jedinstven sustav primarne zdravstvene zatite i
pregleda. Tribinu je organizirao GO SDP.
Od toga dana je misa u 18h. Po
dogovoru s redovnim moliteljima krunica je bila svake
u 17.40.
Zbog potraivanja Venerande od strane Dalmatinske
eparhije srpske crkve, Grad Hvar i Hvarska biskupija
organizirali su 19. predavanje na temu "tija je
Veneranda?". Vie o tome u reportai.
Blagdanom sv. Pavla, u utorak, 25.
molitvena osmina za jedinstvo
Prva u muzeju" u Hvaru privukla je dosta
znatieljnika. U salonu Hanibala Muzej hvarske
batine predstavio je Hvaranima Grgura - o 100.
obljetnici njegove smrti - u petak, 28. "jor
Gregoria" uprizorio je Ante Novak-Bakica, te je
anegdotama iz ivota ovog svestranog znanstvenika
obogatio predavanje Marinka Po prvi put su, nakon
nedavne obnove, izloeni aparati koje je sam
konstruirao, ali i ostali njegovi predmeti. Istaknuta je
nunost pronalaska prostora u kojem bi se "Kabinet Grgura
sastavni dio MHB, mogao primjereno izloiti.
Brojni posjetitelji zadrali su se kasnije uz hrotule i
U subotu, 29. dobrovoljnim radom iskopana je
sonda uz Zvijezdu mora kako bi se ustanovilo je li za
radova pred 20-ak godina postavljena izolacija. Akciji su se
odazvali Miko Jugo Hrvoje Frane
Novak-Kronjac, Marko i Joko Radove
su nadzirali pan Frano Andro i Ante Novak-
Bakica, a fotografijom dokumentirao Ivo Nakon
akcije sudionicima je marendu u "Domu kulture" pripremio
Mate Sondu su u ponedjeljak, 31. pregledali
Ita arko i Mirjana uz
M. Ivota i J. Kako do
sad nije postavljena nikakva izolacija, je da treba
iskopati nasip oko crkve te napraviti kanal.
U akcijama darivanja krvi odranima u Jelsi i Hvaru
prikupljeno je 118 doza dragocjene
gripi i prehladama, koje su umanjile
uspjenost akcija. U Hvaru je akcije bilo
Dobrovoljno vatrogasno drutvo, su se potrudili,
ne samo da ugode prostor za akciju, nego i za pripremu
"
UPNA KRONIKA
kvalitetnog pri je Crveni kri participirao samo
u nabavci namimica. (MB)
Bratovtina sv. Nikole je proslavu 150. obljetnice
osnutka Bratovtine na sam dan godinjice, u utorak, 1.
U l8h upnik je slavio misu u Katedrali uz
sudjelovanje bratima, a u propovijedi se osvrnuo na povijest
Bratovtine. Nakon mise je zakuska u
dvorani. Centralna proslava obljetnice bit o
blagdanu sv. Nikole ove godine kada bi se i
znanstveni skup o prolosti, sadanjosti i
Bratovtine. Vie o tim aspektima bit i u
brojevima "Kruvenice" .
Na Kandaloru - tj. blagdan Prikazanja
Gospodinova u hramu, srijeda, 2. jutarnja misa na
Kruvenici je blagoslovom i ophodom oko
crkve. U l5h bio je ruzarij s molbenicom Gospi od
Kruvenice, nakon su brojni vjernici po starom
hvarskom zapalili po cigaretu. Zalaganjem Ante
koji je platio i trokove, na crkvi su ove godine
postavljeni prozori. Zidarske radove obavio je Miljenko
a prozore je izradio Adam Za
godinu najavljena je izrada novih klupa za crkvu.
misa - s blagoslovom i ophodom - bila je u
l8h u Katedrali.
Blagdan sv. Blaa i ove je godine privukao broj
vjernika. Preko mise, u 3. molilo se za
zdravlje, a na zavretku obavljen je obred blagoslova grla.
Od tog naa glavna urednica prof. Zorka
j e voditi emisiju "Forski kulturni iak" na Free
For radiju. Prva tema bila je crkva Anuncijata i sv.

Zavretak Godine sv. Kria, kojom je upa Hvar, ali i cijela
Hvarska biskupija, obiljeila 500. obljetnicu krvarenja
sv. je u 17. 30h Oratorij em
pred sv. i relikvijom platna u Anuncijati dan
blagdana, u subotu, 5. U procesiji se zatim uputilo u
Katedralu, gdje je biskup Slobodan u koncelebraciji s
dekanom don Emilom upnikom i kapelanom
slavio sv. misu. Sv. bio je izloen u Katedrali do
22.30h. U misi i procesiji sudjelovala je i Bratovtina sv.
Kria.
Ista bratovtina je te u 19.30, u Anuncijati imala
svoju godinju skuptinu, koja je ujedno bila i izborna.
Izabrana je stara-nova uprava u sastavu: predsjednik ime
Joko Jure Stipe
Ivan i Joko Tudor.
U 10h u nedjelju, 6. bila je misa hvarskog
zavjetnog blagdana sv. Predvodio je biskup
tambuk uz koncelebraciju upnika i don Joze te
sudjelovanje obje bratovtine. Prije propovijedi
n
UPNA KRONIKA
predstavljen je novi Bratovtine sv. Kria Mihovil
Procesija po Pjaci ove godine je izvanredno ila do u
bok. Bratovtina sv. Kria je kod "Dele"
svoje i uzvanike.
U subotu, 5. klapa ,,Bodulke" predstavila se, kao
jedina iz Dalmacije, dvjema pjesmama na prvoj smotri
klapa" Tebe lepo ja pozdravlam" u Samoboru.
U povodu Dana ivota u samostanu sestara
benediktinki u Hvaru 9. susrelo se dvadesetak
redovnika i redovnica Hvarskog dekanata. U
dekana don Emila i hvarskog upnika se
obratio povjerenik za redovnice o. Mario Marinov. Potornje
biskup Stambuk zahvalio redovnicima i redovnicama za sve
ono to rade u njegovoj biskupiji - od 46 upa redovnici
pastoralno djeluju u devet, a redovnice iz osam redova
djeluju u 16 upa. Nakon prigode za ispovijed biskup je
predvodio koncelebrirano euharistijsko slavlje. Susret je
zavren kod hvarskih franjevca koji su redovnike i redovnice
ugostili objedom. (FSM)
Toga dana benediktinke su proslavile blagdan sv.
Skolastike, sestre sv. Benedikta, pa je i misa bila u
samostanskoj crkvi.
U crkvi benediktinki bila je misa i u 10.
na spomendan bl. Alojzija Stepinca, su
relikvije u glavnom oltaru crkve. Misu je u koncelebraciji s
upnikom, kapelanom i don Jozom predvodio
biskup Slobodan. Psalam i jednu pjesmu otpjevala je klapa
Galenik. Koludrice su vjernike u prostoru muzeja
svojim - nadaleko poznatim - medenjacima i travaricom.
Gospa Lurdska - Dan bolesnika - obiljeena je sv. misom u
petak, 11. Predvodio je upnik, a po
ustaljenom posljednjih nekoliko godina pod misom je
mogao primiti pomazanje svatko tko se
potrebnim. Druenje se nastavilo u dvorani.
Priredba Osnovne kole Hvar odrana je u kolskoj
dvorani povodom Valentinova u ponedjeljak, 14. u
l8h.
Toga dana zavrena je akcija "Pokaimo ljubav za
Janjevo" u su realizaciju bili brojna djeca i
odrasli. Prikupljeno je oko 10.000,00 kn, a Crveni kri
12ridodao je 5000 kn, te sve proslijedio don Mateju u
Zupskom uredu Janjevo (MB) (o povodu ove akcije moete
u reportai s turneje HPKna Kosovu i u Makedoniji).
Zbog malog broja vjernika, koji se raspre po
Katedrali, misa svagdana preko tjedna sluila se u
kapeli sv. Kria od 17. do
korizme.

UPNA KRONIKA
Natjecanje iz vjeronauka na biskupijskoj razini odrano
je u petak, 18. U Hanu je osnovnokolska ekipa, u
sastavu: Marinela Marija Pia Marija
i Ivana Kustura, pod vodstvom mentora Zorana
zauzela prvo mjesto (s drugim rezultatom na
razini upanije). Srednjokolci, lanjski pobjednici, u
sastavu: Anna Nikica Matea i
Marija pod vodstvom mentora
Ljubomira Ladana i don Milija u Imotskom su
postigli najbolji rezultat u biskupiji i upaniji. Obje ekipe
tako su se kvalificirale na olimpijadu u Hvaru
od 23. do 25. oujka.
Toga dana odrano je predavanje za
poljoprivrednike u organizaciji Eko-Hvar i P.Z. Hvar u
Dipl. ing. Sandra govorilaje na temu "Ulje-
od polja do stola". O dravnim potporama i poticajim u
2011. izlagao je dipl. ing. Stanislav tambuk, a Makarac-
Ante predavao je o strojevima u poljoprivredi.
Prezentacija strojeva bila je u subotu, 19. u dvoru
P.Z.
Tridesetak djece koja su uspjeno ispunila adventski album
redovnim sv. mise je izletom na
snijeg. U pratnji upnika i nekoliko roditelja subotu, 19.
proveli su na Biokovu. Na povratku su posjetili i
Makarsku.
U nedjelju, 6. oujka, preko upne mise predstavljena su tri
nova Bratovtine sv. Nikole - Luka Stjepan
turin i Mario
Misu za zdravlje pred otvorenom orkom sv. Propera
predvodio je upnik u 8h u utorak, 8. oujka.
Karnevalska bila su bogatija nego posljednjih
nekoliko godina. U je 26. udruga Forske uonce
organizirala ples pod maskama, a kod Dele su veterani NK
Hvar u subotu, 5. oujka, imali makaranu Bilu je
povorku organizirao u petak, 4. oujka. Na "zodnji
karnevala" u utorak, 8. oujka (ujedno se obiljeavao i
Dan ena, pa je GO SDP kroz jutro ljepem
spolu dijelio rue) tradicionalnu karnevalsku povorku
organizirale su Forske uonce i O Hvar. Program je vodio
Ivo a lijepo vrijeme privuklo je mnogo
makara i znatieljnika. Po prvi put je iri -
grupnu nagradu dobile su "Venecijanke", za uzrast
kauboji i indijanci iz 2. razreda O, a su pripale
"premijerki" i "Pahoru". Nakon testamenta za sve
lanjsko zlo platio je Jure Karnevol u liku ovce spaljivanjem
na buki od Makare su druenje nastavile u
Nautici, Adriani te na Brusju.
Grupa mukaraca, koja se svakodnevno okuplja u "Domu
kulture" (konoba Luvij) toga dana svoje
supruge prvom - koja stremi postati tradicionalnom -

UPNA KRONIKA
poezije. Oni su osobno recitirali stihove koje je za tu
prigodu pripremio prof. Milan Lako. "Happening" je
reirao ime Rasvjetu je postavio Mili
a za "catering" pobrinula se stalna
postava "Doma kulture": Ramo, Jugo-Hrvoje i
Precizni izbrojio je da je poezije
prisustvovalo 98 osoba.
Misom i obredom pepeljenja je ovogodinja
korizma. Na srijedu - Pepelnicu, 9. oujka, misu u
Katedrali predvodio je biskup Slobodan u koncelebraciji s
upnikom i don Jozom
Korizmene pobonosti od Pepelnice do Gluhe nedjelje bile
su po rasporedu: ponedjeljkom krunica i
"Smiluj se meni, Boe"; utorkom pobonost u muke
Kristove; srijedom Krini put; klanjanje kod
koludrica od 14.30 do 18h; petkom Oratorij sv.
subotom krunica Gospinih alosti i pjevanje Gospinih
alosti; a nedjeljom Krini put po kapelicama u Kria u 15h
te "Smiluj se meni, Boe" i korizmena propovijed prije
mise. Prve korizmene nedjelje propovijedao je don
Jurica
U petak, ll. oujka, odranje sastanak Pastoralnog
Gradsko natjecanje pomlatka i mladei Hrvatskog
Crvenog kria odrano je u O Hvar 12. oujka. Pobjedu su
odnijeli: u kategoriji pomlatka ekipa O..Petra
iz Starog Grada, a u kategoriji mladei ekipa S Hvar.
(M.B.)
Na blagdan sv. Josipa, u subotu, 19. oujka, misu u 10h
predvodio j e don Jozo a pjevanu misu u 18h upnik.
Toga dana u Dubrovniku su hvarski biskup i kapelan
prisustvovali obredu Mate novog
biskupa.
Druge korizmene nedjelje, 20. oujka, prije mise
propovijedao je don Stanko
U utorak, 22. oujka, nastavljena je akcija
Zvijezde mora. Petar (tvrtka "Juan")
dobrovoljno je bagerom iskopao kanal oko crkve. Akciji su
se odazvali Kristijan Prosper Gilve i Boris Tudor te
Ivo kojije nadzirao radove. Odvoz iskopanog
materijala osigurao je Grad Hvar preko Komunalnog
Ostatak zemlje u kanalu u subotu, 26.
oujka. U radovima su sudjelovali P. Gilve i Ante
(kao predstavnici centra Hvar), Frane
Novak-Kronjac, K. Joko Zoran
Miko i I. Predstoji
postavljanje izolacije.
Od 23. do 25. oujka u Hvaru je odrana
olimpij ada. Vie o tome u reportai.
Jutarnju misu svetkovine Blagovijesti u 10h slavio je
biskup Slobodan u Anuncijati u petak, 25. oujka. Pjevana
misa bila je u 18h u Katedrali, a predvodio j e upnik.
Krajem oujka je restauracija orgulja.
Neplanirani, ali hitni zahvat kotat oko 70.000 kn.
Ukoliko ste u bilo bi dobro da
pridonesete ovom projektu.
m
GRADSKA KRONIKA
22. studenog 2010. - 25. oujka 2011.

CIUDAD
DE MEXICO ...
M
zodnji karnevala bidnega forskega
Jureta okrivili i izgorili za sve zlo
nae darave i svita. Ma nisu ni
spomenili sve" lipe lt stvori ca se po Foru
cinidu. A pari mi se, da ga je bilo okrivit
som o za one stvori ca hi mi prinesemo iz fojih
u ovu kroniku - a koliko jo tega znomo, a ne
smimo - moglo ga se obisit, upucot i onda
tek izgorit urednitva: urednitvo
Kruvenice protivi se smrtnoj kazni nad ivim
a podrava samo onu nad
personifikacijama zla od
lakozapalJivih materijala). Ala, ima cogod i
lipjih stvori. i komentiro Ivo T. Broje,
skroti Ante N., a predgovor napiso i
Brojetove komentare cenzuriro Joko B.)
Gutojte, ako morete ...
26. 11. 2010. - U Hvar" HFP bi uloio 100
milijuna kuna
smo to Upravni odbor HFP-a nije donio
konkretan je i nadalje
provedba produktivnih rjeenja za Hvar'. Uprava
ORCO-a uvijekje inicirala konstruktivni dijalog s HFP-om i
to smo spremni dokazati u svakom trenutku. Suglasni smo da
se Sporazum javno objavi, postati jasno
koja stranaje potovala ugovorne stavke, a koja nije." - to je
prva reakcija iz ORCO grupe nakon to je Upravni odbor
HFP-a dan prije iskazao spremnost da u dokapitalizaciju
hotelske Hvar" uloi 100 milijuna kuna, ali
tek ako se prijepori s ORCO grupom, vlasnikom
Hvara", rijee mirnim putem, a
udjel, pa time i prava, prebace na HFP.
28. 12.2010. - Radnici Hvara" trae od
Vlade radnih mjesta
"Sve to elimo jest radna mjesta, a to je
samo ako se trenutna pat-pozicija, koja traje predugo, hitno
razrijei, kako bi naa tvrtka mogla nesmetano poslovati i
djelatnicima osigurati - stoji u otvorenom pismu koje
su radnici Hvara" uputili premijerki Jadranki
Kosor, Damiru Bajsu, ministru turizma, i Vedranu
Duvnjaku, predsjedniku HFP-a.
1.12.2010. -Hvarkaovojno i pomorsko sredite
U dvorani u Zadru 30. studenog
odrana je javna obrana doktorske disertacije Joka
Disertaciju pod naslovom "Razvoj grada i luke
Hvara kao vojnog i pomorskog sredita" je obranio
pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Josip
dr. sc. Stanislav i dr. sc. Mateo
naem dragom suradniku dr. Joku
Ovu vijest smo prenijeli iz Zadarskog lista, dok sve druge, i ovim se
putem zahvaljujemo, preuzimamo iz Slobodne Dalmacije (SD).
2.01. 2011. - Na Novogodinjoj regati nedostajalo
samo vjetra
Tradicionalna 34. novogodinja regata (28.-
31. prosinca 2010.), koju organiziraju JKZvir i Grad Hvar, u
Hvar je "dovela" 242 i jo gotovo 800 gostiju.
Regatno natjecanje u Paklenom kanalu za klasu optimist
(nacionalni kriterij 1.6) zavreno je u s tek dva
plova. U Hvaruje istodobno jedrilo i 138Iaseraa, a njihova
regata je bila posljednja u nizu koja se boduje za "Europa cup
2010.". Oni su odjedrili samo tri plova.
3.01. 2011. - Na skuptini Hvara"
bez dogovora
Sedmosatna sjednica Glavne skuptine hotelske
Hvar, pauzama i pregovorima
dvoje Hrvatskog fonda za
privatizaciju(HFP) i Orco Property Grupe, gotovo da nije
niti jedan konkretan Kako je

GRADSKA KRONIKA
novinarima kazao predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, od
ukupno devet dnevnog reda je samo
jedna, odnosno HFP-ov protuprij edlog da se temeljni
kapital drutva smanji na da se nominalna vrijednost
dionice sa 100 kuna, umjesto na 10 kuna, smanji na 40 kuna.
Predsjednik i izvrni direktor Orco Grupe Jean-Francois
Ott po zavretku sjednice kazao je kako ozbiljno razmilja o
prestanku komunikacije s HFP-om tim vie to se Fond
uskoro ukida.
4. 1. 2011. - Prvi Hvara
priveden na razgovor u policiju
Predsjednik Orco grupe Jean-Francois Ott priveden je u
Zagrebu na obavijesni razgovor. Aleksandra Ljuba iz MUP-
ovog ureda za odnose s potvrdila je HRT-u da
Otta ispitati slubenici splitsko-dalmatinske policije i
tamonjeg upanijskog dravnog odvjetnitva. "Bio sam
kad su me posjetila dvojica policajaca ovdje
u Zagrebu, samo nekoliko minuta nakon zavretka skuptine
Mi nismo napravili nita loe, nae knjige su
otvorene, mi smo javna kompanija i ja sam uvijek dostupan
institucijama i za svakoga tko eli sa mnom
razgovarati ", istaknuo je Ott za HRT.
4. 1. 2011. - Srpska crkva:
Naa svetinja na Hvaru postala je klub
SPC preko Eparhije dalmatinske zatraila je od mjerodavnih
institucija povrat vlasnitva nad manastirom Svete Matere
Paraskeve ili Sv. Venerande na otoku Hvaru, to je u naravi
popularna diskoteka u vlasnitvu Grada Hvara kojom
upravlja tvrtka "Veneranda" d.o.o. Vijest o povratu
crkvenog dobra, SPC je objavila na svojim internetskim
stranicama, pri je opirno obrazloila povijesni
nastanak manastira. svoju verziju povijesnog
nastanka.)
6. 1. 2011. - bi sve nas Hvarane bacio na
koljena"
Rekao je to Tomislav sindikalni povjerenik
STUH -a u Hvaru" za SD. On i Andrija Miinac,
predsjednik u hvarskoj hotelskoj jo
nisu bili kojih je estero osoba za sklapanje
tetnih ugovora u Hvaru". Ioni se, kao i drugi
Hvarani, samo nadaju da se brzo rjeenje za spas
radnih mjesta i o sudbini ovise nmogi
Prema predstavnika u
Hvaru", Upravaje isplatu minimalnih
za pet mjeseci. Prije nekoliko dana odran je zbor
radnika. Pristali su da im se minimalac do kraja
travnja. Svibanjska je redovita, a s za lipanj,
srpanj i kolovoz vratit im se u tri jednake rate zaostaci
Tako je bilo i lani.
7.1. 2011. -Pero IstjeraIisu mejer
sam ih upozoravao na tetne ugovore
"Upozoravao sam na nedoputeni
jo kao Uprave u prvoj godini od dolaska ORCO grupe.
Govorio sam to i Upravi i Nadzornom odboru i Damiru
tadanjem predsjedniku Upravnog odbora
Hrvatskog fonda za privatizaciju. sva ta moja
upozorenja nisu se uvaila, nakon sam dao izjavu za
medije" - za SD Pero direktor
Hvara" prije privatizacije, a jedno vrijeme nakon dolaska
ORCO grupe i Uprave. se svojih

GRADSKA KRONIKA
upozorenja, Pero veli da je nakon izjave za medije,
na brutalan od strane ORCO grupe uz asistenciju
Damira istjeran iz Hvara", oduzet
mu je laptop, mobitel, zabranjen ulazak u tvrtku, otjeran je
na Zavod za zapoljavanje. (Nekada je bolje to manje znati,
jer ako previe zna se dogodi ovo to se dogodilo i
gosp.
9. 1. 2011. - Biskup tambuk:
Hvarani nikad nisu bili Srbi
,,Najprije zadovoljstvo zbog te potranje, jer se
njome, pa makar i na vrlo neprikladan potaknulo
pitanje zaista neprihvatljivog odnosa prema kulturno-
vjerskim vrijednostima u nas, osobito ovdje u gradu Hvaru,
pa i istih u krilo crkve. Kad sam postao
hvarski biskup 1989., obiao sam i prostore Venerande i
postavio pitanje prikladnijeg odnosa prema tim prostorima.
Naalost, naiao sam na ogluhu s obrazloenjem da je to
davno nacionalizirano i da Crkva tu nema to traiti.
talosno, ali istinito, i kao da namje potreban netko sa strane
tko nas upozoriti na poteniji odnos prema svemu to je u
gradu Hvaru vjerskim oznakama. I nije samo
pitanje Venerande, nego i vie drugih objekata koji su
tijekom povijesti oduzimani Crkvi i danas slue nekoj drugoj
svrsi, a ne - rekao je hvarski biskup za SD.
11. 1. 2011. - Osnovana podrunica Hrvatske
gorske slube spaavanja
U gradu Hvaru osnovana je podrunica Hrvatske gorske
slube spaavanja, a potom je i trodnevna obuka
za pripadnike nove Obavjetajne Pristupilo joj je
dvadesetak koji imaju iskustvo i vladaju
vjetinama kretanja po terenima, a
njima i licencirani gorski spaavatelj Rade sada
voditelj novoosnovane Obavjetajne (Hvalevrijedan
potez koji biti od velike koristi i za daljnji razvoj turizma
na otoku Hvaru)
12.01. 2011. - kako
kolovati djecu?
,Jza nas je dugi niz godina rada u Hvaru na
poslovima kuhara, konobara, sobarica ... i to predanog i
potenog rada! Proli smo kroz vremena podizanja novih
objekata, kroz vrijeme intenzivnog i cjelogodinjeg rada -
popunjeni, radili smo po potrebi bez radnog
vremena, dvokratno, trokratno, bez slobodnog dana, ne u
tjednu mjesecima, bez Uskrsa ... , i to s
koje su uvijek bile daleko manje od ostalih djelatnosti.
Govorili su nam nai direktori: bit boljih dana za vas i
vau djecu, ali nismo ih - stoji u otvorenom pismu
koje je grupa radnika uputila Pjerinu
M
GRADSKA KRONIKA
(Direktori su govorili da biti i boljih dana, samo
naalost ... nastupili su oni puno gori kada je pitanje glavno
pitanje li ljudi dobiti ilijo gore ostati bez
posla. Nadajmo se i dalje da oni BOLJI dani)
13. 1. 2011. - Od "Hotelskog" benediktinke
potrauju 1,2 milijuna kuna
Prema SD kreditorima ponovno posrnulog
Hvara" naao se i samostan benediktinki, koji je u glavnom
gradu od 1664. godine, a redovnice su
manjim vjerovnicima s 1,2 milijuna kuna, dok se krediti
banaka penju do 300 milijuna kuna. Biva poglavarica,
sestra Metilda ipak tvrdi da nije o kreditu, nego o
za zemlju otetu
nacionalizacijom, a ORCO je naknadu u ratama
od 10 eura, s tim da j e isplata prestala u listopadu, a
sedam rata nije
17.1. 2011. - Prijatelji zatite okolia "na nogama"
Grupa prijatelja zatite okolia, reagirala je na
radove dovretka rekonstrukcije sustava odvodnje
otpadnih voda i izgradnju postrojenja prve faze
na punti uvale Vira nadomak Hvara. Najvie
ih to to se radovi odvijaju neposredno uz obalu, a
otpadni materijal od iskopa ne zavrava na nekom
prikladnom deponiju, nego u moru. po srijedi je
realizacija tzv. "Jadranskog projekta" koji je povezan
upravo s Programom zatite okolia od voda
priobalnog a namijenjen je odreditima velikog
potencijala poput grada Hvara.
24. 1. 2011. - Blizu smo pronalasku
rjeenja za Hvar
U ponedjeljakje napokon odran dugo dogovarani sastanak
potpredsjednika Vlade i predsjednika Upravnog
odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Petra
sa predstavnicima Orco Property Grupe,
vlasnika hotelske Hvar. "Sastanak
je bio jako konstruktivan, pomaci su ali treba nam
jo malo vremena kako bi rjeenja bila u interesu
Orcoa, drave, lokalne zajednice i zaposlenika
Hvara", kazao je kako je postignut
dogovor oko rj eavanj a problema iz prolosti.
19. 1.2011. - Hvar: otkaz za 28 menadera
Osim 40-radnika koji su dobrovoljno iz
Hvara", uglavnom u prijevremenu starosnu
mirovinu uz otpremnine isplatu do kraja
se da hvarsku hotelsku napustiti i 28
zaposlenika s menaderskim ugovorima. (Veliko je pitanje
koliko treba biti" blizu oltara" da bi se dobilo otpremninu,
jer ima ljudi kojije due vrijeme)
25. 1. 2011. - Hvar" prodaje nekretnine
Sve stanovnike Hvara poput groma iz vedra neba pogodila je
vijest da je na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora

GRADSKA KRONIKA
glasova donesena odluka o davanju suglasnosti
Upravi za prodaju nekretnina - kavane "Pjaca", kampa
"Vira", pa i poslovne zgrade na Dolcu. Dakle, na neki
su se obistinile tvrdnje Pjerina
koji je cijelo vrijeme govorio da se ORCO grupa u
Hvar nije dola baviti turizmom, nego prodajom nekretnina.
(Moda bi bilo puno bolje da se i na samome svaki
hotel prodalo ... )
13.2.2011. - Torcida Hvar: sto baklji na najviem vrhu
koja za voljenog Hajduka!
Nakon to su svoje mjesto okitili kako i 100.
najdraega kluba pripadnici jelanske "Torcide"
Marijom - Bokunom i Teom
kod Dubovice su se susreli s torcidaima iz
Hvara da bi na s Markom zajedno krenuli
prema sv. Nikoli (628 m), vrhu koja. I dok se Split
bijelio od simbola majstora s mora, nebo nad Dalmacijom se
u sa subote na nedjelju zacrvenilo od sto baklji
spojenih u plamenu za voljenog Hajduka. Gotovo
200 najvatrenijih hajdukovaca tako je pozdravljalo
na Visu, Peljecu, a magla koja je
cijeli dan "duila" Hvar, kao da je ustuknula, pa je i cijelo
Makarsko primorje moglo vidjeti pozdrave koje su
stogodinj uputi. i Hvarani. (/
13.3.2011. -Nova hvarska riva do Uskrsa
Dobre vijesti za Hvar stiu iz uprave Splitsko-
dalmatinske upanije. Nakon istraivanja
provedenih prole godine, uprava je s
radovima na sanaciji hvarske rive. Projektnu dokumentaciju
izradila je tvrtka "Obala" d.o.o., dok radove izvodi
,,Pomgrad" iz Splita. ,,sanacija je
neophodna jer je da se riva podlokavati jo
2008. godine, a potom su se pojavile i pukotine.
da radove, vrijedne oko 750.000 kuna,
zavriti do 15. travnja i da obnovljena riva u punom sjaju
ovu sezonu" kazao je Domagoj
ravnatelj uprave Splitsko-dalmatinske
upanije.
KD;tveniee pridruuje se a odom l1llifdtllWva
w
-
uz elju aa uono i svojim
oprawJti ovoJjJiU !jubav
26.2.2011. - Podran projekt za izgradnju srednje
kole u Hvaru
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeca u
jednoglasno podrali inicijativu izgradnje zgrade Srednje
kole na zemljitu ukupne povrine oko 3000 metara
ispod rukometnog igralita Osnovne kole Hvar.
(HvalaBogu da i to
14. 03. 2011. - Kupujemo smokve iz Brazila, jagode iz
Perua, a jabuke s N ovog Zelanda
Iz zanimljivog i prenosimo tek izjavu Joka
vlasnika solinske tvrtke "Vitroplant": ne
koristimo resurse mediteranskog podneblja. Malo tko zna
da je Hrvatska u prvoj polovici prolog bila svjetska
velesila u proizvodnji lavande. Zapravo, samo s hvarskih
poljaje 1935. i 1950. godine dolazilo osam do devet
posto ukupne svjetske proizvodnje lavandina ulja. Uz
lavandu i lavandino ulje, mogli bismo vrlo jeftino proizvoditi
ulje iz borovih i iglica, zatim destilirati kadulju,
lovor i smilje ... Zaboravlja se da je Hrvatska svojedobno
bila prva u svijetu po proizvodnji ... "
17.03.2011. - Lake se die na Hvaru:
"Izbjegli smo najcrnji scenarir'
Ministar poljoprivrede Petar predsjednica
HFP-a Iva i zamjenik izvrnog direktora ORCO
Grupe Nicolas Tommasini dogovorili su suradnju i
potpisali sporazum o daljnjem poslovanju
Hvara". U tom smislu otpisan je 41,21 milijun kuna kredita
koji je dan hotelskoj tvrtki, i to pretvaranjem dijela
dosadanjih pozajmica u temeljni kapital. Da bi se rijeila
otvorena pitanja iz prolosti, bit osnovano neovisno tijelo
- Odbor za analizu spora, a HFP sudjelovati i u
upravljanju Drutvom. Tijekom ljeta svi hoteli bit
otvoreni, i depandansu hotela "Dalmacija",
se dobiti dodatnih 37 soba za prodaju.
veseli najava da se razrijeiti i nerijeeni
sporovi oko imovine kojom raspoloe naa
hotelska tvrtka, jer je sve to u interesu bolje
rekao je Tomislav povjerenik STUH-a u
Hvaru".
Stipice, ma jesi li to ti?
Odgovori mi!! Molim_te_!? __
Pozvali don Antonija u da dri propovijed na blagdan
zati1:Illka sv. Jerolima. Na konju ga vodi remeta Mikula koji
bojaljivo zapita:
"Don Antoniju, nemojte se ofendit ako Von
"Somo govor, ne stra se!"
"Ma, kad vi predikote malo dogodi se da bubnete
priko mire. Mi smo se na to navikli, ali ovi drugi zamirit, pa
redikul od Vos i od nos.
"Ne stra se, stat atento ... " "Ma, zaboravit ... "
"Zno Mikula, sed ti na skalinu iza mene, pa ako
bubnen, povuc me za robu pok se popravit."
Mikula sedi na skalinu, a don Antonij prediko:
i svi na zatitnik sveti Jerolim bi je
na Dalmatinac, a bije veliki svetac, veliki i veliki
pustinjak. A ivi je u jednoj pustinji gdi ni bilo nikoga iva,
samo je ima jednega lava. A ti lav - ima rep od dvanaest
metri ... "
To ne more bit - Mikula ga potegne za robu.
" ... ali sveti Augustin govori da je ti lav ima rep od pet
metri ... "
I to je puno - Mikula ga opet potegne.
" ... sveti Ciprijan govori da je ti lav ima rep evo
ovolicni" - i pokae pedljem.
Sadje premalo i Mikula opet potegne. Ali sad se don Antonij
razljuti i upre prstom u Mikulu:
" ... a ovi tovor ovode misli da ti lav ni irno rep!"
***
Doo u valu u Varbosku peekont. I svi se uzbudili da hi
peekont izist, a onda precesjun. I kantaju:
Sveti
Da bikrepo!
Sveti
Da bikrepo!
2 UVODNIK
3 UPNIKOVA BESIDA
6 HVARSKI SREDNJOSKOLCI OPET PRVI
10 POJAM SPASENJA U PASIONSKIM TEKSTOVIMA
12 PITAM SE, PITAM
13 LITURGIJA: SVETI ILI PREDSTAVA?
16 JAKOST ILI LUDOST HRABROSTI?
17 MARKA
18 OBNOVUEN OLTAR U ANUNCIJATI
20 JE VENJERANOA?
22 SLIKA GRADA
24 SALTIN U PRAGU
25 HVARANI PRVE HAJDUKOVE TITULE PRVAKA
27 RAZGOVOR SA ITOM
30 DI CES NAMI?
31 NASI NOJSTARIJI
33 TURNEJA HPK NA KOSOVU I U MAKEDONIJI
37 RAZGOVOR S POVODOM: JAKSA FIAMENGO
40 IZVORNI IZGLED UA ARSENALA
44 T. G. JACKSON NA HVARU 1884. G.
49 KATEDRALA: OLTAR GOSPE ZALOSNE
51 PET KRiEVA U OKOLICI GRABUA
52 IZ PROS LOSTI
54 HVAR NEKAD I SAD
55 KANTUN OD SLlKIH
56 GUSTIRNE
58 LIPO ZARNO BOBA
59 SPIZA
62 AD ASTRA
63 SJECANJA - ALDO BANFICHI
66 REAGIRANJA
70 UPNA KRONIKA
81 GRADSKA KRONIKA
87 DENTJERE NA SUNCE