LICHENES, LI AJI

Li ajevi su slo eni, simbiotski organizmi gra eni od lanova tri carstva. Oni su sveze hifinih gljiva i ni ih algi, koje su postale morfolo ka i fiziolo ka zajednica. Gljiva obavija algu i ve inom prodire u nju haustorijama, i to ili samo u eliju (kod korastih li aja) ili u stijenku elije alge. Razmjena tvari izme u partnera vr i se preko stani nih stijenki. Gljive od algi dobijaju organske tvari, nastale procesom fotosinteze, a alga od gljive dobija vodu, mineralne soli te CO2. Ovakav vid simbioze poznat je kao mutualisti ka simbioza, korisna za oba lana.

Simbioza rezultira nastajanjem spojeva karakteristi nih za li ajeve, to zna i da ih ne mogu proizvesti partneri pojedina no, nego samo li aj.

Li ajevi imaju talus. Oblik li ajeva ve inom ovisi od gra e gljive, a samo rijetko od gra e alge. Ako je alga odgovorna za oblik li aja, onda se radi o galertastim li ajima ( Collema). Ili se mo e raditi o nitastim li ajima (Ephebe) gdje gljiva obavija jednu nitastu cijanoficeju. U slu ajevima kada je gljiva odgovorna za oblik li aja, javljaju se sljede i tipovi:

Korasti li ajevi formiraju koru koja je pri vr ena za stijene, drve e ili zemlji te. Kod predstavnika kao to je Acarospora, kora je ispucala na segmente areole, pa se takvi li ajevi nazivaju areolati. Korasti li ajevi koji rastu u unutra njosti stijena zovu se endoliti, ako ive unutar biljnog tkiva onda su endoflodijalni. Nepri vr eni, bra nasti korasti li ajevi, bez slojevite strukture, zovu se leproze.

Listasti li ajevi imaju listoliki, krpasti, plosnati talus. Oni su relativno slabo vezani za supstrat, obi no preko rizina-rizoida.

Pupkasti li ajevi imaju plosnatu steljku pri vr enu samo sredi njem dijelom za podlogu.

Grmasti li ajevi vezani su samo uskom bazom za podlogu i razgranjuju se poput grma.

Skoro svi li ajevi imaju gornju koru korteks, gusti za titni omota koji gradi gljiva svojim hifama. Ispod kore se prote e fotosinteti ki sloj gra en od cijanobakterija ili zelenih algi, poznat kao gonidijalni sloj. Zatim slijedi sloj slobodnih hifa gljive, koji se naziva medula ili

sr , medularni sloj. Neki listasti li ajevi imaju donju koru. Korasti li ajevi nemaju donju koru. Od donje kore polaze rizoidi kojima je li aj pri vr en za podlogu, ali isti slu e za apsorpciju vode i hranjivih tvari. Popre ni presjek galertastog li aja pokazuje da su alge raspore ene u steljci (homeomerna gra a). Grmasti i listasti li ajevi imaju alge smje tene u odre enom sloju, paralelno sa povr inom steljke (heteromerna gra a). Slojevita struktura li ajima osigurava dug ivot. S druge strane, ova im osobina ometa razmjenu gasova, pa se javljaju respiracijske spore: cifele i pseudocifele.

Alge se u steljci razmno avaju samo vegetativno. Njihove elije su ve e nego kada ive slobodno. Gljive razvijaju svoja plodonosna tijela (peritecije i apotecije). U njihovom himeniju uglavnom nema algi. Da bi formirale novi li aj, spore gljiva moraju zarobiti novog fotosintetskog partnera nakon njihovog klijanja. Neki kradu partnere od drugih li ajeva, dok ostali imaju sre u da sretnu partnera. Ovaj na in reprodukcije i nije najoptimalniji.

Jednostavniji na in razmno avanja je vegetativnim putem. Ve ina li ajeva su vrlo krti i lomljivi kada su u suhom stanju, i neki ovisno o lako i lomljenja tako stvaranjem fragmenata, soredija i isidija, mogu pod udarima vjetra biti kva eni vodom, ili no eni kao prtljag na insektima i pticama.

Soredije su skupine alga obavijene hifama gljiva, koje esto nastaju na odre enim mjestima talusa, soralama, a rasprostranjuje ih vjetar. Isidije su malene izrasline koje nastaju na povr ini talusa. Lahko se otkidaju i svaki otkinuti dio slu i za razvoj normalne steljke.

Poznato je oko 400 rodova sa oko 20 000 vrsta. Diferenciranje na redove i porodice vr eno je na osnovu plodi ta gljive. Razlikuju se dvije klase: Ascolichenes i Basidiolichenes. Oblici kod kojih nije do lo do potpunog spajanja alge i gljive u pravi li aj svrstani su u Deuterolichenes. U okviru ove klase opisano je oko 100 oblika.

Klasa Ascolichenes Podklasa Pyrenocarpeae

Imaju zatvorena plodonosna tijela- peritecije na povr ini talusa ili utisnute u njega. Ve ina vrsta ima korast talus.

Red Verrucariales

Rod Verrucaria obrasta povr inu stijena

Red Pyrenulales Rod Pyrenula raste na kori drve a ili urasta u nju

Red Pyrenidiales Rod Corsicum talus u obliku ljuspastih listi a. ivi na zemlji tu, mahovinama i uginulim dijelovima biljke.

Podklasa Gymnocarpeae

Imaju plpdonosna tijela apotecije neposredno na povr ini talusa, na tankim dr kama ili neposredno na povr ini talusa. Red Caliciales Rod Calicium talus u obliku tanke korice ili sitnozrnaste mase. Raste na kori drve a. Rod Sphaerophorus ivi na silikatnoj podlozi Rod Coniocybe ive na zemlji tu, kori drve a ili drvenastoj masi uginulih biljaka

Red Graphidiales Rod Graphis scripta ivi na kori bukovog drve a

Red Roccellales Rod Roccella obuhvata oko 30 vrsta koje ive na stjenovitim obalama mediterana i Atlantika.

Red Cyanophylales u tijelu imaju modrozelene, nekada zelene ili obje vrste algi

Rod Lobaria plu ni li aj sa listastim talusom s dubokim urezima po obodu. Ve ina ivi u tropskim predjelima na kori drve a.

Red Lecanorales Rod Lecanora vrste ovog reda osim listastog i korastog talusa mogu imati i loptast talus.

Rod Parmelia ima listast talus izdijeljen na re njeve a apoteciji su neposredno na povr ini talusa. Parmelia physoides je jedan od naj e ih li aja srednjoevropskih uma.

Rod Cetraria ima listast ili bunast talus

Rod Romalina obuhvata vrste uglavnom bunastog talusa koji se dihotomno grana

Red Lecidiles Rod Lecidea, Cladonia i Rhizocarpon geographicum

Klasa Basidiolichenes

Uglavnom ive u tropima. Poznato je oko 20 vrsta. ive na zemlji tu i na drve u.

Red Corales Cora pavonia i Dyctionema sericeum ive na kori drve a

Klasa Deuterolichenes Lepraria flava, Lepraria aeruginosa