S

u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
1
ISSN: 1840 - 0736
SVIBANJ - LIPANJ 2007. BROJ: 19 - GODINA: IV.
CIJENA: 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF
Sutjeki
vjesnik
Kraljeva Sutjeska online
Kroz oi
umjetnika
KRALJEVA SUTJESKA - BOBOVAC 2007.
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
2
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
3
8
OPTIKA BJELOPOLJAK
BJELOPOLJAK AHMED optiar
ZGOANSKA S-3, KAKANJ, BiH
FAX: +387 32 555 045
GSM: 061 717 811
GSM: 061 717 804
E-mail: info@optika-bjelopoljak.com
Web: www.optika-bjelopoljak.com
Zatitite svoje oi od sunca
Zatita oiju od UV zraka je vana za dugotrajan i zdrav vid. Transitions naoalne lee nude Vam 100% UV
zatitu, postiu stupanj zatamnjenja ovisno o koliini svjetlosti te nude punu odobnost tijekom noenja.
U samo 30 sekundi izloene suncu
Transitions naoalne lee postiu tamnu boju
PRODAJA
NOVIH I RABLJENIH RAUNALA
SERVIS I ODRAVANJE
RAUNALA I RAUNALSKIH MREA
A. Izetbegovia 10, Soliter 3
INFO: 062 192 365
info@cosic.ba
computer shop
MODNA KUA
LEATHER
FIRMA S TRADICIJOM I KVALITETOM
A. Izetbegovia
MO 64
032 559 004
www.cosicleather.com
BOGAT IZBOR KONIH JAKNI
KAO I DRUGIH ODJEVNIH
PREDMETA
( SUKNJE, HLAE, PRSLUKE...)
DIZAJNIRANIH I IZRAENIH
PO NAJNOVIJIM MODNIM
STANDARDIMA.

BESKAMATNI KREDITI DO 12 MJESECI
I
m
p
r
e
s
u
m
Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika:
Marijana apina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomi; Uredniko vijee: Iva Tomi,
Vjekoslava Tomi,Tomislav ondra, Milo Juki, Ana Dojinov, fra Vjeko Tomi,
Draen Filipovi; Lektura: prof. Ivan Nuji; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje
i e-pota: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com;
Grafko oblikovanje: Draen Filipovi Adresa urednitva: Fondacija Curia bani,
Sutjeki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH
Tisak: UNIONINVESTPLASTIKASemizovac
BANKOVNI RAUNI ZAPRETPLATU:
BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAKABANKAdd, poslovnica Kakanj
KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu
VICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LGERN-BAREGG 5430
WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.
Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CH
UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA: UNI CREDIT ZAGREBAKABANKAdd
MOSTAR, Kardinala Stepinca b.b. Mostar, BiH SWIFT CODE ZABABA22
(Potrebno je upisati korespodentnu za odreenu zemlju - vie o tome na
www.kraljeva-sutjeska.com
Odlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12. srpnja 2004. godine
asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog
ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod
kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.
Dragi itatelju!
U
protekla dva mjeseca koja su prola od izlaska prolog broja naih
novina, u naem okruenju dogaalo se mnotvo toga, lijepoga i
loeg. No, sve je vrijedilo zabiljeiti. Krenut emo redom.
Opet je (naalost) aktualno pitanje samostanskog zemljita Gvardijanova
luka, odnosno nelegalno uknjieno zemljite ratne 94. u korist privatnika
sada se pokuava dovesti do kraja. Nitko nije kriv no papiri govore
drukije. Pokuava se osporiti fratrima odnosno sutjekom samostanu pravo
polaganja na neto to je oduvijek bilo njihovo, sutjeko i samostansko.
Suvie znaajna tema o kojoj vrijedi prozboriti, nepravda koja treba ostati
upisana za one koji dolaze poslije. O ishodu u ovom broju neemo govoriti,
jednostavno jer jo uvijek nije na pomolu.
Likovna kolonija Kraljeva Sutjeska-Bobovac 2007. ve drugu godinu
odrava se u naem stolnom mjestu. Brojni slikari iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine podarili su ovom mjestu znaajan broj umjetnikih slika, nastalih
tijekom njihovog boravka kod nas te za vrijeme posjeta naim susjednim
upama Borovici i Vukanoviima. Uistinu moemo biti sretni i zadovoljni
zbog te vrste dogaanja u naem kraju. Kao to je jedan ugledni umjetnik
i sudionik kolonije naglasio pri otvaranju izlobe: Utroak u umjetnost i
kulturu nikada nije troak to je pravo investiranje, jer zemlja i narodi bez
kulture nisu nita. Vjerovati i nadati je se da e se tradicija odravanja ovog
dogaaja nastaviti i u narednim godinama.
Bilo je i slavlja, tugovanja i sjeanja. Lipanj, mjesec u kojem se sjeamo
traginih dogaaja 93., stradanja i progona hrvatskog puka opine Kakanj.
etrnaestu godinu palimo svijee i polaemo vijence onima koji su izgubili
svoje ivote, koje je progutalo ludo vrijeme bezglavlja i ljudske gluposti.
Njihovi ivoti su ugaeni, unitene su sudbine tisua drugih koji su tog 13.
lipnja na blagdan svetog Ante napustili svoja stoljetna ognjita. Njihova srca
su i dalje ovdje no ivot je ipak negdje drugdje. Oprostiti, sjeati se i ne
zaboraviti.
U ovom broju razgovarali smo sa dozapovjednikom policijske uprave Kakanj,
Dragom oriem. Kako radi naa policija i je li stupanj kriminaliteta
u porastu na opini Kakanj, neke su od tema o kojima smo razgovarali s
oriem. O tome i o jo mnogoemu zanimljivome, saznajte na stranicama
koje slijede.
Hvala na povjerenju i ostanite i dalje uz nas.
Iva Tomi

14
14
Likovna koLonija
Sutjeska - Bobovac 2007.
14
6
RazgovoR s DRagom oRiem
Kakanj je siguran grad
Da se ne zaboRavi
Pismo iz 93
8
16
PRia
Smrtovnica
20
RePoRtaa
Gladna Bosna ulazi u EU
14
R
I
J
E

U
R
E
D
N
I
C
E
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
4
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
5
Nova cesta kroz Bijelo
Polje i Lukovo Brdo
Poetkom svibnja sela Bijelo Polje i Lukovo
Brdo dobili su dugoprieljkivani komad
nove ceste. Rije je 600 metara novog asfalta
kroz Bijelo Polje te isto toliko kroz Lukovo
Brdo. Cesta je napravljena zahvaljujui
predvienim sredstvima prorauna Opine
Kakanj iz 2006. godine koja su planirano
uloena u prvoj polovici ove godine.
Ovo e zasigurno barem malo olakati ivot
malobrojnih stanovnika ova dva mala sela
sutjeke upe.
Dovrena nova cesta
od atia do
Kraljeve Sutjeske
Polaganjem novog asfaltnog sloja kroz
Kraljevu Sutjesku, u travnju su zavreni
radovi na obnovi ceste od atia do
Kraljeve Sutjeske. Tako je dugogodinjoj
looj prometnoj povezanosti naeg kraja
napokon doao kraj. Cesta od atia
do Kraljeve Sutjeske dio je regionalnog
putnog pravca Kakanj - Zavidovii i u
njenu obnovu je uloeno blizu milijun KM.
Radove su fnancirale Vlada Federacije
BiH te Vlada Zeniko - dobojske upanije.
SV online
SV online
P
ovodom Dana opine Kakanj
15. travnja, u Kaknju je tih
dana odrana sveana sjednica
Opinskog vijea na kojoj su uruena
najvea priznanja Opine. Takoer
uprilien je i prigodan program kojem
su prisustvovali predstavnici javnog i
kulturnog ivota.
Na sveanoj sjednici povodom dana
Opine Kakanj, predsjedavajui
Opinskog vijea Kakanj, Ivica Petrovi
uruio je i sveana priznanja istaknutim
graanima koji su dali svoj doprinos u
razliitim oblastima.
Najvea priznanja Opine, Grb grada
Kaknja uruena su Harisu Neimarliji,
generalnom direktoru Rudnika mrkog
uglja Kakanj, kao i Ejubu Spahiu
nekadanjem predsjedniku Opine i
sadanjem opinskom vijeniku. Plaketa
s diplomom dodijeljena je asocijaciji
Fatma te posthumno Senadu Zaimoviu.
Zahvalnicu od opine Kakanj primio je
i bivi gvardijan franjevakog samostana
Kraljeva Sutjeska fra Vjeko Tomi kao
i Drago ori, dozapovjednik MUP
Kakanj
- Shvaam ovo priznanje kao znak
potivanja prema Franjevakom
samostanu u Kraljevoj Sutjesci u
kojemu sam ivio i radio zadnjih
nekoliko godina. Drago mi je da je ono
posebno poslanje koje samostan ima u
ovoj sredini koje prelazi granice upe
pa i opine, prepoznato i vrednovano
i na ovakav nain. Nadam se da e
Opina Kakanj to znati dokazati i kroz
ispravljanje nepravdi koje se samostanu
jo uvijek ine. Mislim prije svega
na najnoviji sluaj pokuaja otimanja
Gvardijanove luke emu se Opina
mora ustro suprotstaviti i napokon to
zemljite uknjiiti na stvarnog vlasnika,
na samostan u Sutjesci, - izjavio je
Sutjekom vjesniku bivi gvardijan fra
Tomi.
Meu ostalim dobitnicima zahvalnica
su:
Odbojkaki klub invalida Kakanj 92,
Senka Imamovi-Balorda, Elvedin Mijo,
Irfan Mei, Nisad Tursum, Mirsad
Kova, posthumno Haris Ljubovi,
Adul Salihbegovi, Marija Imamovi te
frma MetalBZ Kakanj.
URUENA SVEANA PRIZNANJA POVODOM DANA OPINE KAKANJ
Meu nagraenima bivi gvardijan Tomi
i dozapovjednik policije ori
O
no to je projetos prilino
uznemirilo graane Kaknja bila je
najava iz Tvornice cementa Kakanj
o spaljivanju automobilskih guma kao
alternativnog goriva. U ionako zagaenoj
okolini u kojoj ivimo, ta vijest je veinom
doekana uz negodovanje lokalne zajednice.
Stoga je uprava kakanjske Cementare
organizirala u travnju posjet Heidelberg
Zementu u Njemakoj jednoj od najveih
cementnih kompanija u svijetu - Heidelberg
Zementu AG u Njemakoj.
Kakanjska delegacija koju su sainjavali
predstavnici izvrne i zakonodavne vlasti
opine Kakanj, predstavnici MZ Dobuj
te lokalni mediji, prvo je posjetila samo
sjedite Heidelberg Zement grupacije te
dvije njemake tvrtke koje koriste i gume
kao alternativno gorivo. Nakon toga je
slijedila posjeta Karlstadtu i Leimenu gdje
su ih aurni domaini iscrpno informirali
o koritenju razliitih vrsta alternativnih
goriva koja se koriste u cementnoj
industriji.
Iako su se nakon ove posjete moglo uti
razliita miljenja treba li ili ne i u kakanjskoj
cementari koristiti gume kao alternativno
gorivo, vrijeme e pokazati to je znaio
posjet Njemakoj. Vrijeme e pokazati i to
e uiniti kakanjska zakonodavna i izvrna
vlast glede ovog pitanja.
Vjerujemo kako je ipak svima jednak cilj,
a to je napokon ii zrak na podruju
kakanjske opine.
KAKANJ
Stare gume kao
alternativno gorivo?!
M
isom zadunicom za poginule
hrvatske branitelje i ostale
rtve te polaganjem vijenaca
na spomen obiljeja palim braniteljima u
Kraljevoj Sutjesci, Grmaama, atiima
te Slapnici, obiljeena je etrnaesta
godina od stradanja i progona Hrvata
s podruja upa Kraljeva Sutjeska,
Kakanj i Vukanovii. Misu zadunicu
u crkvi sv. Ivana Krstitelja Kraljevoj
Sutjesci za poginule branitelje i ostale
rtve iz 1993. sluio je vikar sutjekog
samostana fra Zoran Jakovi.
Potom su predstavnici Udruge poginulih
branitelja i obitelji opine Kakanj,
te HDZ-a Kakanj poloili vijence na
spomen obiljeja palih branitelja u
Kraljevoj Sutjesci, Grmaama, atiima
te Slapnici.
Istina je i to da svi svjedoci tih vremena
dananji dan proivljavaju na sebi
svojstven nain i vjerojatno malo tko
moe a da se ne sjeti to se dogaalo tih
dana. Svatko od nas ima svoja sjeanja i
nesreu, veu ili manju.
Poslije svega, postavlja se pitanje,
zaboravljamo li olako svoje rtve i
cijenimo li dovoljno rtve njihovih
ivota?
Moemo li im se oduiti i na kakav
trajniji nain osim ovim prigodnim
godinjim sjeanjem? Jesu li molitve,
svijee i vijenci na grobovima jedini
nain? Nije li napokon vrijeme da krivci
za ove rtve i progon Hrvata opine
Kakanj budu privedeni licu pravde?
Ne bi li takoer bilo prikladno u znak
potovanja prema ovim rtvama, po
njima imenovati neki od naih trgova ili
glavnih ulica? Put rtava domovinskog
rata? Zato da ne?
I na kraju, rtve nisu samo oni kojima
polaemo cvijee na grobove i palimo
svijee na dananji dan. Zar rtve nisu
svih 16 tisua onih koji su tog dana
napustili svoje domove u koje se nikada
vie nisu vratili, a malo je vjerovati da
e ikada. ivot se toga dana ugasio u
tada najveem dijelu prostrane sutjeke
i kakanjske upe.
14 GODINA POSLIJE
Obiljeena obljetnica stradanja
i progona Hrvata opine Kakanj
SV online
SV online
SV online
BORJANAJURJEVI:PROGLAENAZAUENIcU GENERAcIJE ST U KAKNJU
Odlikaica iz Kraljeve Sutjeske
Z
ahvaljujui odlinom uspjehu kojeg je postigla za vrijeme svog kolovanja u
Srednjoj tehnikoj koli u Kaknju, 19-godinja Borjana Jurjevi iz Kraljeve
Sutjeske proglaena je uenicom generacije te na taj nain postala i primjer svojim
vrnjacima. Na Borjanu ne treba biti ponosna samo njena obitelj nego svi mi, a osobito
oni koji imaju mogunost osigurati joj stipendiju koja e joj olakati dalje kolovanje.
Nadamo se da e to netko prepoznati. SV online
Grmae,
13. lipnja, 2007.
Cesta do Kraljeve Sutjeske
Dobitnici priznanja Opine Kakanj
Borjana Jurjevi
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
6
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
7
Te prve dane smo bili stvarno jedini
Hrvati, osim onih u Kaknju i neto u
Sutjesci, u cijeloj ovoj dolini. Bilo nam
je neshvatljivo da za tako kratko vrijeme
bude naputeno cijelo ovo podruje. Ne
samo dolina Trstionice, nego i sva sela
iznad Kaknja bila su naputena.
Te nedjelje vidjeli smo kako gore kue
na Teevu i bilo je stravino. Jo i danas
gore kue po okolnim selima. Poslije
smo uli za velika stradanja ljudi i da
se jo ne zna konaan broj poginulih.
Tako je trinaestoga prestala pucnjava, a
onda nastupila pljaka koja traje i danas.
Nema ta se ne provlai, nosi, vue. Sva
sela su totalno opljakana, mnoga su i
popaljena.
Prvu zapaljenu kuu sam vidjela desetak
dana poslije na Crkvenjaku. S Dragicom
sam otila vidjeti ta je s Jelkinom i
Draganovom kuom. Pred kuom smo
pronali samo nekoliko razbacanih
fotografja, sve ostalo je izgorjelo. Bilo
je jo zapaljenih kua , a po ostalima su
tumarali pljakai i iznosili sve redom. Taj
tjedan smo nekako preturili, a u subotu
umrije nam baba Poljanka. Tada je u selu
ponovno zazvonilo zvono. Sutradan je
bio sprovod i misa. Poslije deset dana
umro je i dedo Mijo. Nali smo ga kako
lei onako kako je uvijek spavao ruka
pod glavom. Stalno nam je govorio: Vi
idite, ja odavdje neu! I eto, tako je i
bilo. Nemojte biti tuni zbog toga. Baba
i dedo su se naivjeli, umrli su u svojoj
kui, sahranjeni u svome groblju, a u
ovom vremenu to se moe zvati sreom.
Apsurdno ali je tako.
Vidi, moja Danelo, to se sve strpalo u
nekoliko dana. Ali,eto, ovjek valjda ne
zna ta sve moe izdrati. I vie nego
to misli. Jo je tu bilo svega pretresa,
hapenja i odvoenja. Mi moramo ekati
ili rjeenje ovog pakla, ili put, samo stazu
pa da idemo. Ja se nadam da e neto od
toga biti. Nismo se ni raspakirale: prva
ansa da se ukae, i eto nas tamo. Sad znam
kako izgleda i okupacija i kapitulacija,
iako je za neke ovo osloboenje.
U svemu tome najvie boli kada te
razoaraju neki ljudi, ali ta se moe!
Nas ovdje nitko konkretno ne maltretira.
Imamo neto hrane, u bati imamo sve
povre, ali teko je. Ne mogu objasniti
ta je to, ne moe se ispriati, to samo
doivi. Teko je puaima, a aa rakije
se trai ko lijek. Nas dvije puno itamo,
radimo u bati, nikud ne idemo i ekamo
put.
Poslije svega ja ne osjeam mrnju ni
prema kome. Moda nisam doivjela
osobni gubitak kao neki drugi, ili je
moda tono to nam je jedan profesor
psihologije govorio da se raamo s tim
da volimo ili ne volimo ljude. Ja mislim
da imam taj dar da volim ljude i ne mrzim
nikoga. Teko je ivjeti s mrnjom.
Iskreno ti kaem: gledajui ovu pljaku
bila sam sretna to nije bilo obrnuto,
pa da gledam na narod kako ovo radi.
Mislim da se i sada pravi, poteni ljudi se
stide. Ne usuujem se razmiljati o vama.
Moramo ivjeti i preivjeti sve ovo i
opet se skupiti svi zajedno. Sve ostalo je
nevano.
esto ne spavam i onda mi se naa obitelj
ini kao kamenii u jednoj igri koju
smo igrali kao djeca. Birali smo lijepe
kamenie, oblutke u rijeci, i igrali se
piljaka. Tada nije bilo klikera. Skupi
kamenie u aku i onda prospe po travi.
Tako mi se mi sada inimo. Zahvaljujem
Bogu to nitko nije bio sam u ovom
rasipanju: ja sam imala Antonelu, tata
Macu, a ti i Boris jedno drugo.
Mislim da sam ti dovoljno napisala.
Ovo pismo u ti pokuati poslati preko
UNPROFOR-a, nadam se da e ga
dobiti. Za nas ne brini. Kontaktirajte vi
tamo i uvajte jedni druge, a mi se ne
damo. Puno te pozdravljam i volim.
Tvoja mama
Draga moja Danelo,
Mislim da se jo dugo neemo vidjeti, a tko zna kada emo se
i uti, pa evo hou da ti napiem pismo. Ne znam kako u ga
poslati ali nadam se da u nai nain da doe do tebe.
Pie:Vjekoslava Tomi
DA SE NE zABORAVI
Pismo iz 93.
Z
nam da te zanima ta se
ovdje desilo pa u ti napisati
kako je sve bilo, kako sam ja
ustvari sve vidjela i doivjela
to nam se dogodilo. Poet
u od 7. lipnja. Zna da se nekada igrao
Memorijalni odbojkaki turnir. Ove
godine to je simbolino obiljeeno
jednom utakmicom OK Kakanj i
ekipe oruanih snaga sastavljene od
tri lana Armije BiH i tri lana HVO-
a (Toki, Vidovi i Anti). Antonela je
bila na utakmici i priala mi kako su u
sveanoj loi bili elnici obaju naroda.
U utorak 8. lipnja prekinuta je nastava
u srednjoj koli iako se trebalo raditi do
kraja tjedna. U srijedu 9. lipnja poeo je
napad Armije BiH na nas. Tko zna to e
se napisati kasnije, tko je poeo i zato!
Ja znam da je bilo tako. Sve su ceste
bile blokirane, a mi smo se mogli kretati
od raskrija na eljeznikoj stanici do
raskrija u Vehabima. Kasnije ni toliko.
Gdje se tko zadesio, morao je i ostati, a
proputalo se samo kola hitne pomoi.
Mi smo se sklonili u Ivin podrum i tu
bili sve do 13. lipnja. Najtee je bilo
pretravati preko ceste jer su snajperi
tukli s Vrane, Prljae i iz Vina. Budui da
zna ovaj teren, jasno ti je da smo cijelo
vrijeme bili na nianu. Baba Poljanka
bila je bolesna i morala je ostati u kui,
a tako i dedo Mijo jer se teko kretao i
nije mogao preko ceste. Mi smo ekali
da se smrkne i tada im nosili hranu ili
smo trali danju krijui se iza ivice.
Snajperski metak nam je razbio prozor
i pogodio iznad ulaznih vrata. Jasno ti
je da je gaan ulaz u kuu. Meni je to
bilo jo tee jer je poloaj s kojeg nam
je gaana kua bio ispod hrasta na njivi
djeda Mije. Nita se nije kretalo osim
kola hitne pomoi i samo smo strepili i
pitali se tko je ranjen i tko li je sljedei.
Nismo znali to se iznad sela dogaa. U
nedjelju 13. lipnja na Sv. Antu uli
smo da je sve osim atia palo i da se
sav na svijet povukao prema Vareu. Mi
nismo imali ni stazice da se izvuemo.
Jednu no smo pokuali preko trake za
ugalj doi do baze UNPROFOR-a na
Elektrani, ali nam nije uspjelo. Nas dvije
smo u kui, u mraku, trpale u torbe ono
to smo mislile da nam je najvanije.
Kad doe dotle, vidi da je svejedno to
e ponijeti jer to je nita prema onome
to ostavlja. Meni niega nije bilo ao:
htjela sam samo otii nadajui se da u
uspjeti doi do vas. Antonela je plakala,
a ja sam je tjeila i uvjeravala da dom ne
ine samo zidovi i da nita ne ali.
Na um mi je pao i tvoj Lackovi, ali
ga nisam mogla ponijeti. Moe misliti
kakve gluposti ovjek radi u takvim
trenucima. Ja sam ponijela sve mogue
kljueve: od kue, auta, upe kao
da nisam znala da e to poslije sve biti
razvaljeno. Ipak nismo uspjeli otii
vratili smo se u selo.
Da ti nastavim o tom 13. lipnja. U sumrak
toga dana nai su doznali da ogromne
snage kreu prema atiima. Morali su
se predati da bi spasili selo. Uz pomo
UNPROFOR-a se pregovaralo, vojska je
predala oruje, svi su zatvoreni u kolu, a
UN-ovi transporteri su patrolirali selom.
Tako ti je naa kola u poetku bila
vojarna, a kasnije postala zatvor. Zvono
je bio zatvoren u kolu. Nosili smo im
kavu, hranu, zajedno sjedili s njima.
Teevo, 2004.
Spomen obiljeje rtvama rata u atiima
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
8
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
9
R
A
Z
G
O
V
O
R
K
ao dozapovjednik Policijske
uprave Kakanj, recite nam
kakvo je stanje sigurnosti
na opini Kakanj? Moete
li rei da ste zadovoljni? U kakvom
smo poloaju u odnosu na neke druge
gradove u naoj okolini?
Miljenja sam da je sigurnosna situacija
na itavom podruju ove opine povoljna
i da se zvanino ista cijeni dobrom.
U prilog toj konstataciji mogu izjaviti
da u posljednjem periodu nije bilo
prijavljenih sigurnosnih dogaaja koji
bi po svom karakteru mogli ugroziti ovu
ocjenu (tei oblici krivini djela kao to
su terorizam, ucjena, otmica, razbojnike
krae, silovanja i dr ) .

Usporeujui sigurnosnu situaciju u
opini Kakanj u odnosu na druge opine
u susjedstvu, procjenjujem da je situacija
u opini Kakanj neto stabilnija u odnosu
na te opine.
SV: Koji su to kriminalna djela koja se
najvie dogaaju? Ima li mnogo teih
krivinih djela?
Najzastupljenija je oblast imovinskih
delikata (krae, teke krae, oteenja
tue stvari i sl.), to potvruju nie
navedeni statistiki podaci ove policijske
stanice .
U periodu od 1. sijenja do 15. lipnja
ove godine, na podruju PS Kakanj
registrirano je ukupno 101 krivino
djelo od ega 84 imovinska delikta, est
zloupotreba droga i 11 ostalih. Kao to se
vidi iz navedenog, u proteklom periodu
ova PS nije imala teih oblika krivinih
djela.
SV: Je li istina da se poveava broj
maloljetnih prekritelja? Kakvo je
stanje u naem gradu? to se uope
ini u suzbijanju maloljetnike
delinkventnosti?
Od ukupnog broja prijavljenih osoba
za uinjena krivina djela, 25 posto je
maloljetnika. Ova policijska stanica
provodi zakonom propisane mjere
i radnje i izvjetaje o uinjenim
krivinim djelima dostavlja mjerodavnom
tuilatvu te nastoji u suradnji s Centrom
za socijalni rad i ovlatenim sudovima
da se takve osobe prikladno zbrinu u
odgovarajue ustanove ili da se nad
njihovim ponaanjem pojaaju mjere
odgoja i nadzora.
Kada je u pitanju poveanje broja
maloljetnikih prekritelja, moe se
rei da je njihov udio u dosadanjem
broju sluajeva priblian i da se ne osjeti
znatan rast.
SV: to policija ini u suzbijanju sve
vee prisutnosti lakih ili tekih droga u
Kaknju?
Oblast zloupotrebe droga je jedinstvena
oblast i prema naem zakonodavstvu
nema podjela na lake i teke droge.
U periodu od sijenja do lipnja ove godine
slubenici PS Kakanj su sainili i dostavili
ukupno est izvjetajaTuiteljstvu protiv
identifciranih osoba za zloupotrebu
droge.
Vano je naglasiti da su nai slubenici
u 2006. otkrili dvije male plantae na
kojima se uzgajala indijska konoplja te da
su dostavili trideset izvjetaja zloupotrebe
droga kantonalnom Tuiteljstvu.
Ovaj podatak potvruje injenicu da je
upotreba droga na podruju ove opine u
blagom porastu.
U sklopu programa Spreavanja i
otkrivanja zloupotreba droga, policijska
stanica Kakanj je tijekom prole i
ove godine, kako bi ukazala na tetne
posljedice droga, organizirala vie
sastanaka i javnih tribina kojima
su prisustvovali lanovi nevladinih
organizacija, Centra za socijalni rad,
Doma Zdravlja i drugih subjekata
koji mogu pomoi u rjeavanju ove
problematike. Isto tako slubenici ove PS
su i ove godine nastavili s predavanjima
na temu Zloupotrebe droga u svim
osnovnim i srednjim kolama na podruju
opine Kakanj.
SV: Prigovaraju li graani na rad
policije? Koji su najee pritube
graana upuene radu policije?
U proteklom periodu nije bila izraena
pojava predstavki. To znai da slubenici
policije obavljaju svoje dunosti zakonito
i propisno. Naime u 2006. PS Kakanj je
zaprimila ukupno est predstavki graana
a u ovoj godini jedan sluaj. Najee se
radilo o neosnovanim predstavkama.
Smatramo vanim naglasiti da u okviru
MUP-a ZE-DO kantona postoji Odjel
za unutranju kontrolu i Ured za pritube
javnosti koji je formirala Vlada kantona
i djeluje neovisno od MUP-a te da svaki
prijavljeni sluaj predstavke spomenuti
ured proprati ili kontrolira.
SV: Kako Vi ocjenjujete spremnost i rad
nae policije? Je li mogue da niske plae
mogu utjecati na ponekad nesavjestan
rad pojedinih policajaca?
Je li prisutna korupcija u policiji?
Mislljenja sam da su svi uposlenici
dobro osposobljeni za ove poslove i
zadatke i da poslove iz nadlenosti
policije obavljaju uspjeno a to
potvruje ukupna ocjena o sigurnosti na
podruju opine Kakanj. Kada je u pitanju
strunost, PS Kakanj neprestano radi na
obrazovanju i osposobljavanju svojih
slubenika u skladu s Programom MUP-
a ZE-DO kantona. Odreene potekoe
pri izvravanju poslova i zadataka
predstavljaju materijalno tehnika
sredstva tj. nedostatak informatike
opreme, nedostatak goriva za vozila i
dr.
Poznato je da u Federaciji slubenici
policije nemaju ujednaenu plau a s
bzirom da je novac glavni motiv svakog
radnika mogue je da u odreenim
sluajevima novac bude povod za
nesavjestan rad pojedinih policajaca.
Meutim ova PS nije imala predstavki
niti albi graana zbog korupcije.
U cilju spreavanja i eventualnog
otkrivanja pojava korupcije u sastavu
PS Kakanj rukovodni slubenici
svakodnevno vre kontrolu rada
slubenika policije a posebno prometnih
patrola i time utjeemo na savjestan i
profesionalan rad policije.
SV: Kakvo je stanje zaposlenosti Hrvata
u policiji? Mislite li da je to dovoljan
broj, je li potrebno to stanje popravljati?
Uspostavom multietnike policije 12.
travnja 1999. a prema popisu stanovnitva
iz 1991. kada je na podruju opine
Kakanj bilo oko 30 posto Hrvata, prema
tom postotku je izvrena i popunjenost
policije. Taj je postotak do danas odran
i smatram da je dovoljan broj Hrvata
koji je zastupljen u policiji. Taj je broj
uposlenih Hrvata sukladan i vaeem
Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji
MUP-a ZE-DO Kantona.
SV: U proloj te tijekom ove godine
dogodilo se nekoliko napada na ljude,
otuivanja ili unitavanja njihove
imovine itd. Meu rtvama nasilja bilo je
i nekoliko Hrvata povratnika. Ti dogaaji
unijeli su zasigurno dijelom i osjeaj
nesigurnosti meu tu populaciju. Kakva
je statistika rjeavanja tih sluajeva? Je li
se Hrvati uistinu jednako mogu pouzdati
u zatitu policije kao i pripadnici drugog
naroda?
Stanje sigurnosti, imovine i ivota
pripadnika hrvatskog naroda i
povratnika, je zadovoljavajue to se
moe potkrijepiti injenicom da u
proteklom periodu ova PS nije imala
prijavljenih sluajeva ugroavanja
sigurnosti Hrvata osim u dva sluaja
tijekom protekle godine i to razbojnike
krae nad Stjepanom Ljoljiem na
Bitranima i fzikog napada na Bou
Bradaria u elikovini. Slubenici ove
PS oba sluaja su uspjeli rasvjetliti
te su podnijeli izvjetaj kantonalnom
Tuiteljstvu protivpoinitelja ovih
kaznenih djela. Istina, registrirano je
jo nekoliko sluajeva napada na
imovinu osoba hrvatske nacionalnosti a
najee se radilo o kraama iz garaa i
drugih prateih objekata. I ovaj podatak
upuuje na zakljuak da kriminalci ne
biraju rtve po nacionalnosti ve po
lakem pribavljanju imovinske koristi. U
postotcima je mnogo vei broj napada na
imovinu Bonjaka i ostalih na podruju
opine Kakanj.
U cilju stvaranja to povoljnijih
sigurnosnih uvjeta za siguran povratak i
ostanak, MUP ZE-DO kantona sainio
je projekat Povratnici u sklopu kojeg
slubenici PS Kakanj imaju zadatak
esto ostvarivati kontakt s povratnicima
interesirajui se za njihove sigurnosne i
druge probleme.
Isto tako MUP ZE-DO kantona formirao
je i Forum graana povratnika za
praenje njihove sigurnosti. I opina
Kakanj ima svog predstavnika u
spomenutom forumu - gosp. Ivu
Majstorovia iz Podbjelavia koji prati
rad policije i daje svoje sugestije i
miljenja u pogledu realizacije ovog
projekta.
SV: Nedavni ste dobitnik jednog od
priznanja Opine Kakanj. Zato ste
nagraeni i to Vama to znai?
Istina je da sam od Opinskog vjea
Kakanj povodom Dana opine
Kakanj nagraen Zahvalnicom zbog
dosadanjeg rada i odnosa prema poslu
koji trenutno obavljam i za doprinos u
procesu pomirenja i povratka na prostor
opine Kakanj jer sam i jedan od prvih
povratnika na opinu Kakanj. Oni koji
su me predloili za navedenu nagradu
ocjenili su da sam svojim radom i
ponaanjem doprinio poboljanju uvjeta
ivljenja i meunacionalnog pomirenja
na prostoru opine Kakanj a posebno u
mjesnoj zajednici Bjelavii.
Kakanj je
siguran grad

DOzAPOVJEDNIK
POLIcIJSKE UPRAVE
KAKANJ
DRAgO ORI
Razgovarala: Iva Tomi
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
10
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
11
MLADI U KOMUINI
VELIANSTVENI SUSRET
ATII U prvoj polovici veljae na atikom sportsko-rekreacijskom centru
imen postavljena su nova rasvjetna tijela. U akciji poboljanja elektrifkacije
sportskih terena za nogomet, koarku i odbojku postavljeno je osam novih
rasvjetnih tijela koje je osigurao OO HDZ-a Kakanj, a pozdravili su je najvie
stalni korisnici terena sportski rekreativci. SV online
U
utorak 24. travnja na Bobovcu
je sveano potpisan protokol o
meusobnoj suradnji na projektu
Revitalizacije i valorizacije Kraljevskog
grada Bobovca i Kraljeve Sutjeske. Pod
vodstvom razvojnih agencija SERDA iz
Sarajeva i REZ iz Zenice a na inicijativu
opina Kakanja i Vare, sveano je usred
srednjovjekovnog kraljevskog grada
potpisan protokol koji bi trebao oznaiti
znaajno poboljanje turistike ponude
Bobovca i Kraljeve Sutjeske, odnosno
razvoja opina Kakanj i Vare.
Protokol su potpisali predstavnici
ukupno devetnaest institucija poevi
od opinskih, regionalnih, upanijskih
do federalnih i dravnih te nevladinih
organizacija koje imaju bilo kakve
nadlenosti u ovim mjestima.
Svi su suglasni da se iz prikupljenih
sredstava prvo fnancira izrada Studije
razvoja turizma i ouvanje kulturno-
povijesnih spomenika na podruju opina
Kakanj i Vare s posebnim osvrtom
na kraljevski grad Bobovac i Kraljevu
Sutjesku a u svjetlu turistike ponude.
Ova Studija treba ponuditi dobru analizu
stanja turizma na podruju spomenutih
opina te odrediti pravce i mjere za
dugoroan gospodarski razvoj.
- Danas potvrujemo da smo spremni dati
sredstva i svoje znanstvene mogunosti
kako bi u narednim godinama ova mjesta
bila uistinu prepoznatljiva prvenstveno
kao turistika odredita. Predvidjeli smo
formiranje tima koji e voditi ovu akciju
a koordinatori e biti razvojne agencije
SERDA i REZ. Mi emo dati svoj dopronos
u oivljavanju Bobovca i Kraljeve
Sutjeske kroz rjeavanje infrastrukturnih
problema ime e se poboljavati razvoj
ovih dvaju opina Kakanj i Vare - izjavio
je direktor sarajevske razvojne agencije
efkija Okeri.
- Na cilj je da postanemo ponosni na
naa povijesna mjesta koja su godinama
zanemarivana. Mi se projektima
pokuavamo baviti naim povijesnim
potencijalima i njihovim razvojem. Nadam
se da emo za koju godinu imati prave
rezultate koji e biti mjerljivi turistikim
posjetima ili novim zaposlenjima. Mislim
da smo spremni za to - kazala je jedna od
potpisnica protokola Amela Malibegovi,
direktorica zenike razvojne agencije
REZ.
BOBOVAc I KRALJEVA SUTJESKA
Novi zamah
turizma i gospodarskog razvoja
U
sarajevskoj Skenderiji je u petak
1. lipnja odran velianstven
koncert dalmatinskih klapa ime
su sveano otvoreni Dani hrvatske kulture
u BiH. Na koncertu je nastupilo devet
poznatih dalmatinskih klapa te folklorni
ansambl Filip Devi i nezaobilazni trogirski
tenor Vinko Coce koji je svojim nastupom
osobito oduevio publiku u Skenderiji.
Na samom poetku koncerta, prisutne je u
ime organizatora pozdravio predsjednik
HKD Napredak dr. Franjo Topi te
veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni
i Hercegovini dr. Josip Vrboi koji je
ujedno i proglasio poetak manifestacije
Dani hrvatske kulture BiH. Dogaaju
su takoer nazoili i visoki politiki
predstavnici u BiH te predstavnici stranih
organizacija i vjerskih zajednica u BiH.
Ljubitelji dalmatinskih pjesama uivali su
u dvosatnom spektakularnom izvoenju
najljepih pjesama Dalmacije koje su
im priredili klape Sinj, uft, Nevera,
Elektrodalmacija, Solin, Filip Devi,
pjeva Vinko Coce i mnogi drugi.
SARAJEVO
Hrvatski dani kulture
u BiH
N
ajmanje sedam tisua mladih katolika iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine nazoilo 26.
svibnja Susretu Hrvatske katolike mladei u
Svetitu Majke Boje u Komuini-Kondilu,
u opini Tesli. Organizatori susreta su bili Biskupske
konferencije Hrvatske i BiH.
Mladima kojih je bilo gotovo iz svih katolikih upa
nae domovine, najprije je bilo omogueno da pristupe
pojedinanoj svetoj ispovjedi. Na raspolaganju su im
bile desetine sveenika te biskupi i kardinal. Nakon toga
slijedila je procesija od upne crkve u Komuini prema brdu
Kondilu kamo se prema tradiciji nosi udotvorna Gospina
slika. Tisue mladih prevoenih kardinalom, biskupima i
sveenicima u molitvenom je duhu koraalo za slikom.
udotvornu sliku Komuanske Gospe kako je naziva
poboni puk, nosili su Komuanci te mladi katolici iz BiH
odjeveni u narodne nonje. U velikosrpskoj agresiji 1992.
upa Komuina je posve unitena. Stanonitvo je otada u
izbjeglitvu. U Komuini i susjednoj Belji danas ivi tek
nekoliko stotina preteito starijih ljudi od 12 tisua koliko
ih je bilo prije rata.
Svetu Misu je predvodio sarajevski nadbiskup kardinal
Vinko Pulji. On je ovo sveto brdo nazvao evaneoskim
brdom Mlade je pozvao da po ljubavi budu u dananjem
svijetu prepoznatljivi kao uenici Isusa Krista koji vjeruju
da ljubav daje smisao kako patnji tako i cjelokupnom
naem ivotu.
Po zavretku mise slijedio je rekreativni program okolo
upne crkve u Komuini. Na pozornici su se smjenjivali
mladii i djevojke koji su pjesmom i plesom doarali
radost dananjeg dana. Kardinal Pulji mlade je jo jednom
pozvao da ljubav i radost dananjeg hodoaa ponesu
svojim kuama.
Iz Komuine su zasigurno svi otili umorni ali i zadovoljni.
Osim Komuanaca kojima ostaje i dalje poruena
Komuina. I udotvorna slika Majke Boje. Moe li ona
uiniti jo jedno udo? Za Komuinu. SV online
SV online
SV online
Potpisivanje Protokola na Bobovcu:
Opine Vare, Kakanj, razvojne
agencije SERDA i REZ
Fondacija Curia bani, Franjevaki samostan
i Udruga Kraljevski grad Bobovac
Koncert Nedamo te pismo naa -
Dalmacija u srcu
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
12
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
13

J
U
B

B
O
J
E

M
I
J
E
N
J
A
J
U

D
O
M
A
ta sam drugo mogao? govori mi vlasnik trenutno
najpoznatije graevinske frme u Hrvatskoj.
Hodaj, trai po itav dan, kumi, moli, preklinji, daj
primite me, pruite mi ansu, samo da neto radim. Ma,
kakvi, ovjee! Preao sam od Solina do Splita i obaao
itav Split barem devet puta pjeice u ta tri mjeseca. Nita! Petera usta
trebalo je nahranit a ja nemam lipe u depu kune i druge glodare
neu ni spominjat. Vratim se kui , ena ispekla raljevu, jedem ja nju,
jede ona mene a djeca gledaju. Pa kau, aa, daj i nama komadi
raljeve, a ja gledam u njih...pa u onu raljevu...pa...sve ou da im
kaem ja moram jesti da biste vi ivjeli...pa... na kraju im dadnem,
ta u... Jooooooooooooooj, kad se samo tog vremena sjetim, koa mi
se najei, marci me grizu ko Mineu. Ajde, dobro to ja nemam al
nema ni brajo ( brat mu, op. daide ), sunce ti kalajisano, a i kod njega
troje gladnih tia...Sve zajedno, trebali smo napuniti deset pijata, makar
jednom dnevno. A odakle?
I ?
Pa...eto...tako...Kupimo nekako smo skuckali, pozajmili, ne znam
vie ni sam ! bijela odijela, zna, one molerske radne kombinezone,
pospemo se malo prainom, uzmemo od djece one vodene bojice pa
kistom preemo na par mjesta, tek toliko da ljudi dobiju dojam kako se
radi na veliko; jo malo pepeo od cigare razmaemo po nogavicama
i krenemo u predgrae, na periferiju.
Zato u predgrae?
Kako zato, pa na periferiji su ti privatne kue. Tamo gdje se ne zna
ni tko pije ni tko plaa; slaba infrastruktura, bez urbanistikog plana,
divlja gradnja...Akue svakakve! Obukane, neobukane, fasadirane,
nefasadirane...
I?
I tako, idemo ti mi ulicom ma, ta ulicom!, kozja staza izmeu kua,
ovjee! zagledamo i lijevo i desno a onda se zaustavimo, ajmo re,
pred nekom kuom. Ruke na bokove, al ono, zna, malo agresivnije,
palac i kaiprst na bubrezima, dlanovi okrenuti prema dolje; izbacimo
po jednu nogu malo naprijed, brajo lijevu a ja desnu, isprsimo se a ima
nas, fala Bogu, pogotovo braje, i onda je sto i kusur vago zatvorimo,
dakle, tijelima kut od nekih sedamdeset stupnjeva i, povremeno rukama
dotiui kakete, takoer bijele i takoer djelimice ofarbane, ponemo
ko fol diskutirat:
Je l vidi ti ovo!? pitam ja braju i derem se koliko me grlo nosi.
Ha...uj...odgovara brajo glasno, tek toliko da neto kae. Kao, sad e
on razmislit pa e re neto pametno.
Je l vidi ti ovo, ovjee, nastavljam ja, mlataram rukama i pokazujem
sad na jednu sad na drugu stranu kue. Je l vidi ti ovo! pitam dalje,
kao da mi brajo ve nije ponudio svoj najjai odgovor.
Ne mogu vjerovati vlastitim oima, ovjee, ovo nema nikakvog
smisla...! Pogledaj gore kod oluka!
Ha...ta moe..., utrava mi brajo u monolog.
Ovo je katastrofa, ka-ta-stro-fa! objanjavam dalje, iako iz iskustva
vrlo dobro znam da je brajo ve ispuco svoje doker-odgovore i da u
dalje morati sam.
Pa...?
Pa, to ne udarite fasadu, ovie, to ne uredite kuu i izvana i iznutra
pa da u njoj ivite ka ovik a ne ka...
Ovo je za ne povjerovati! Pa gdje su
im estetski kriteriji, gdje je smisao za
ljepotu...? Jesu li ti ljudi ikad vidjeli lijepu
kuu, lijepu zgradu, ureen vrt, novu
fasadu, umjetniko djelo, sklad boja....?
Misle li oni iza iz sivila, misle li se ikad
oslobodit ovog jada i emera i krenuti ka
ljepoti i estetski osmiljenom prostoru!?
Derem se ja tako, povremeno smanjim
jainu za par decibela, pa opet...Drobim,
Bog te pomogo, drvlje i kamenje bacam
na runou Lijepe nae, nek vide i uju
ljudi da ima netko kome nije svejedno,
tko nee samo odmahnuti rukom. Sijevaju
munje iz oiju, pui se iz uiju...
...e..., u tom trenutku pojavljuju se statisti,
u kadar ulijee glavom i bradom domain.
Izmili odnekle, iz podruma, s kata, iza
kue...uo dreku pa izao da vidi tko je,
ta je...
Jeste ta tribali? pita..
Jeste Vi vlasnik ove kue? pitam ja njega,
jo uvijek zapjenjen i crven u licu.
Jesam.
Pa, kako Vas nije stid, ovie, ivit u
vakoj kui?
A to...ta joj fali?
Kako, ta joj fali, ovie? Izgleda kao
da je od stoljea sedmog ! Cigla Vam se
runi po rubovima, buka ispada iz zida,
nemate ni toplotne ni zvune izolacije...
Pogledajte gore ispod vjenanice!
Pa...?
Pa, to ne udarite fasadu, ovie, to ne
uredite kuu i izvana i iznutra pa da u njoj
ivite ka ovik a ne ka...
A mogli biste i garau, dodaje brajo, inae
e iz godine u godinu biti sve gore i gore.
Cijene Vam stalno skau..., nee nikad bit
jeftinije. Kad ve imate dobar auto, teta
je da...
Tako je, diko, mislim se u sebi i
zahvaljujem Josipu i Mariji, svim
svecima Franjevakog reda i ope Crkve,
to imam brata s kojim se ponositi mogu.
Nek barem zaradi za marendu.
Ma, kad...? Kad...? Nemam vrimena, judi
moji, kad u? jada se vidno uzbueni
domain.
Od Vas se i ne oekuje da imate vrimena!
Zato smo mi tu! umirujemo gazdu; on nas
prvo gleda sumnjiavo pa onda, lomei se
jo uvijek u sebi, nesigurno poziva pod
smokvu u dvoritu.
Mi mu izlaemo plan, brajo odmah
vadi metar, mjeri zidove, izraunavamo
kvadraturu, jeftinije nee nai sigurno,
moemo i prozore i vrata opiturat...bismo
ili i kod sina?...gdje...?...tu u blizini...
napravio novu kuu...a ta mu treba:
obrada paletnih ploha il e moda,
dekorativnu buku......hoe li toplinsku
izolaciju fasade...a kakvu buku: silikatnu,
akrilnu, silikonsku....ma, nema problema
ako je u pitanju strojno bukanje, stiropor-
fasada, gletovanje...ide sve...hoe l
sam postavljati skelu ili da se mi i za to
pobrinemo...mi emo i skelu...moe...
A...je l gospoda za po jednu bevandu ?
Ni govora, hvala Vam najljepa, za
vrijeme posla ne konzumiramo alkohol
. Samo smo tu nakratko, u prolazu,
sluajno svratili na putu izmeu dva
gradilita. uj, obraam se braji, ti ovu
prvu grupu radnika poalji sutra u Omi
a drugu u Maruie. I to u Maruiima da
se zavri do naveer. Defnitivno! A nas
dvojica emo sutra osobno doi ovdje kod
gospodina.
Ali...veli mi brajo, imamo jo deset dana
do isteka roka u Maruiima.
Ljudi moji...ej! kad sam ga uo tako
mudro zboriti, dolo mi je da ga poljubim
u onu njegovu tintaru, da kleknem pred
njega i zamolim oprotenje za sve uvrede
koje sam mu nanio tijekom dosadanjeg
ivota.
Moj brajo!
Moj ponos i dika moja!
Tako smo ti , eto, moj daida, poinjali.
Nekad uspije a nekad ne uspije. Nazovu
te tovarom, kau, ta ova dvojica revu gore
na putu. Dou ponekad do nas, okupe se,
gledaju u nas, sluaju, ak ponu kimati
glavama i gledati u onom prvcu u kojem
i
mi gledamo. Kao, vide i oni da bi dotinu
kuu zaista trebalo urediti i to od temelja
do krova.
A, znalo se, opet , dogoditi da nas sluaju,
sluaju pa se ponu smijati! Smiju se,
sunce ti kalajisano, ko budale na bijelo
brano; samo to im se pupak ne odvee!
A ne kue, zapravo, pojma oni nemaju da
se mi u tom trenutku borimo za koricu
kruha i za napunit deset pijata.
A jednom smo se zatekli izvan grada, na
dalekoj periferiji. Neka istina bila, mi
ofarbani kakvi ve jesmo a kia sloila
iz neba iz zemlje. A nema ni kiobrana
ni zaklona!
Razlile se, brate, one djeje vodene bojice
po nama izgledali smo ma ka dvi duge
na nebeskom svodu.
I zna sta u ti jo re, moj daida? Sve
ovo to sad imamo, sve smo mi to debelo
platili. Sve! Evo, na primjer, vidi li ti
ove moje prste? Zgreni, je l de? A data
e neg zgreni biti! Oni ti se bez duple
loze ne ispravljaju. Nee mi vjerovati, ja
ti se ujutro umivam nadlanicama. More
mislit kako to izgleda. Al, ta u!? Prsti
zgreni od fangle i mistrije, na kraju dana
zaborave odakle su krenuli pa se ne znaju
vratiti na start. I tako ostanu itavu no
u...kako se ono kae...embrionalnom
poloaju. Sve do jutra. Pravo da ti reem,
al to nek ostane meu nama, i zbog ene
mi ponekad bude neugodno. Sreom...
I dabe ti sve, tu ne pomau ni tablete,
ni price, ni masae. Al, jesam li popio
duplu loziku, odmah ti oni ivnu i isprave
se ko kad u crtanom flmu biljke rastu
iz zemlje. Zna kako to izgleda, gledo si
vjerojatno?










P
i

e
:

F
.

B
.
Nastavlja se...
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
14
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
15
I mi smo se ovdje znali naekati iha ha, tumaio je dalje i
preporuivao nazonim sveenicima da se daju u molitvu
potpore sluaju. Autobus je naravno, zamuknuo isto asa a u
njega je zbilja uao neljubazni carinik koji je nijemo proao
kroz kroz autobus, pokupio putovnice hodoasnicima i
onda vrativi se u svoju kuicu stao temeljito zagledati
svaku od njih ono ba natenane kako mi u Bosni kaemo. Mi
u autobusu nervozni od duge vonje, napeto smo iekivali
carinski bijeli dim smilovanja hoe li biti Naprijed mar! ili
Vod stoooj! Nije bio problem to je on to to radio temeljito,
nego to je to to radi natprosjeno dugo i nepotrebno i za
jedne natenane.
Oprost za Bosanski Brod
U
Bosanskom Brodu i jedna
smijena stvar. Dok ekamo na
prijelaz granice, pristupa nam
komunalni redar i naplauje pet maraka
komunalne naknade utvrene po
odluci SO Bosanski Brod (Sl. glasnik
broj 3/2000) . Malo se snebivamo i
negodujemo jer nismo uspjeli doznati
to bi ta naknada trebala znaiti i
emu slui osim da je tako odluila
Opina Bosanski Brod. Nismo uli
niti se mogli prijetiti da se drugdje na
graninim prijelazima naplauju takve
komunalne naknade za kamione koji
prelaze granicu pa nije bilo druge nego
zakljuiti da je ovo dosjetka opine
Bosanski Brod kako oglobiti kamione
kad ve nema prilike naplatiti cestarinu
i mostarinu za prolaz kroz grad i preko
Save. Meutim, Brodu koji se opet
zove Bosanski mi to opratamo u ime
nade za povratkom onih njegovih
predratnih stanovnika koji su mu i dali
ime Bosanski.
Na granici jednoj pa drugoj ponovno
sreujui papire provodimo ipak sat
i pol vremena i tek potom poslije tog
raskuivanja poput onog u drevnim
franjevakim ljetopisima prelazimo u
Slavoniju uz posljednje zrake sunca
koje zalazi ipak tamo negdje nad
naom Bosnom. Samo da joj ponovne
ne smrkne, molim se dok dotiemo
hrvatsku obalu Save.
Slavonski Brod i Hrvatska ipak djeluju
uvijek na isti nain. Prije nas je iz strme
Bosne doekivalo sa Slavonijom sve
vie i vie ravnice dok se ona posve
ne bi razlila. Danas kad se pree Sava
doeka nas po svemu daleko naprednija
zemlja od BiH. Vidljivo je to ve kad
se pree Sava. Hrvatska daje dojam
sve uglaenije europske zemlje.
Mnotvo je novih zgrada i kua s
lijepim fasadama, novih cesta, velikih
trgovakih kua, poslovnih zgrada
posijanih na sve strane. Sve nekako
upuuje da Hrvatska kroi sigurnim
putem korak po korak prema zemlji s
europskim standardima. Za oekivati
je da e biti sve privlanija napose ue
li u EU u narednim godinama kako
se pretpostavlja. to li e biti s nama
bosancima i hercegovcima kad nas ve
na Savi iza Bosanskog Broda bude za
koju godinu bude doekivao shengenski
reim? Hoemo li to doekati i to
preivjeti? Taj reim.

Kavotoje u akovcu
kod epaka Zovke
Spavat emo u akovcu kako smo
odluili jer je to na kraju Hrvatske i
odatle nam je blizu za Maarsku.A i
Tei teku posljednje minute od njih 540
(9sati) koliko mu zakon doputa voziti
u jednom danu. Sad mu zakon dariva
11 sati itekako potrebnog odmora.
Dugo vremena Maarska je zaista bila
preblizu Hrvatske pa je ona gospodarila
Hrvatskom a Hrvati su morali uloiti
dosta truda da se izbore za svoja
prava u svojoj zemlji. Sada nastoje
da im EU bude jo blie, da stanuje
kod njih. Vidjet emo brzo hoe li taj
brak Zagreba i Bruxellesa jednako biti
na hrvatsku tetu kao onaj s Beom i
Petom, ili nedajBoe narodna tragedija
kao onaj s Beogradom.
Bilo kako bilo za i protiv hrvatskog
lanstva u EU, ostaje pomalo i proturjeno
da Hrvatska koja tako odluno otimala
70 godina dugom jugo zagrljaju krvarei
za svoju samostalnost i suverenost, sada
poslije tek koje godine samostalnosti,
punim jedrima uri u zagrljaj stranim
gospodarima, sama se pod krinkom
integracija odriui svog suvereniteta.
Motel na ulazu u akovec u kojem emo
noiti je vlasnitvo poduzea Zovko iz
epa. Odmah nam je drag i od toga se
od poetka osjeamo jako ugodno. Motel
je nov s tri zvjezdice. U prizemlju su
naravno benzinska crpka te fno opremljene
suvremena kavana (kavotoje, kako bi rekli
prije 100 godina u) te trgovina. To nae
zadovoljstvo ne remeti ni injenica to vie
u kavotoju ne toe kavu jer je ve kasno
kao ni to to vaem reporteru pospani
mladi slubujui na benzinskoj-kavotouj/
motelu- trgovini u prvi mah daje sobu 105
koja nije pospremljena od prethodnog
gosta. Uljudno se ispriava mangupski
umanjujui propust. Posljednjim atomima
snage odlazimo po uputi ovog supermena
univerzalca na kavu i pivo u Sv. Kri,
susjednu selo uz autocestu. Svoj mercedes
parkiramo pred kafem As. Unutra je tek
nekoliko gostiju a osim s konobaricom
jo nekoliko rijei razmjenjujemo i sa
susjedom za ankom koji je, sluajnosti,
na Bosanac s Usore koji tu ivi. Uredno
solidno osvjetljenje selo, spava mirnim
snom a mi mu se pridruujemo.
Nastavlja se...
Gladna Bosna
ulazi u EU II
K
ao pravi ofer u danu kada emo ui u EU, Teo poranio kamionu
obii ga i pripremiti za sveani dogaaj. Dok pijemo aj i kavu u
ugodnom prostoru kafea u prizemlju, Teo tek tada primjeuje
da je zapalio cigaretu u dijelu gdje je puenje zabranjeno. Izvinjava se
ljubaznoj konobarici srednjih godina a ona ga ne prekorava. Univerzalnog
supermena od sino nema. Dok se vozimo k Murskom Srediu uivamo u
pogledu na akovec. Za oko nam zapinju njihove nove poslovne zgrade, nove
prometnice sa stazama za pjeake i bicikliste kao i uredna dvorita udobnih
obiteljskih kua. Kreemo se po Varadinskoj upaniji koja ima uz Zagreb
najvei ivotni standard u lijepoj naoj. Uoavamo na svim raskrima
postavljena raspela. Stajemo kod jednog od njih i fotograframo ga.
Da ne bude sve idilino na naem pribliavanju EU, opet su se pobrinuli
papiri. Na graninom prijelazu u Murskom Srediu dok preko mosta
vidimo plou sa slovenskim i grbom EU, razoarani Teo obavjetava da
smo na pogrenom mjestu. Kako? Djelatnik pedicije croatiaped je juer
u Slavonskom Brodu u papire upisao pogreno ime prijelaza na kojemu
emo izii iz Hrvatske. Umjesto Mursko Sredie kako mu je Teo rekao,
ovaj je u papirima napisao Lupinjak te nam naplatio za tu uslugu 200 kuna.
Tako smo se nali u neobranom grou. Ni hrvatski carinik a ni Teo pojma
nemaju gdje bi se taj prijelaz trebao nalaziti. Negdje u Zagorju, ogoren
je moj ofer i odmah odluuje dobaviti nove papire od peditera u Brodu ni
ne pomiljajui traiti pogreno upisani prijelaz. Poinje tako nova runda
pregovora oko naeg ulaska EU. elimo ui ali jo nismo spremni. Sad se
poinjem pitati hoe li nam dati uope da iziemo iz EU kad je ovako teko
ui. Ui jest teko ali kako je iz nje izai? Hoe li nam dati onda kad nam
bude dosta i njihovog bratskog zagrljaja?
Prema EU
Tu smo na pragu EU doivjeli i
najveu uvredu na cijelom putu. Nae
zapadnobalkansko dostojanstvo dobro
se uzdrmalo. Dok se jedan carinik
iz sve snage trudio da nam im bre
omogui uredne papire to je u pola
sata i uspio, njegova neraspoloena
kolegica je imala samo jedan komentar:
Gladna Bosna!. Nije vidjela da joj
Teo stoji iza lea. A moda joj je to
bilo i svejedno. Moj Teo, mi njima
sipamo pohvale a oni nama uvrede,
odluujem rei Tei im se pojavi dok
u prenosivi redakcijski kompjutor sve
marljivo zapisujem i kratim vrijeme na
granici.
Gladna Bosna na
vratima EU
Gledam kako Teo putem pozdravlja
kolege vozae velikih kamiona, one
koji ga zaobilaze kao i one koji
mu dolaze ususret ako ih uspijeva
prepoznati. Primjeujem da meu
njima postoji solidarnost. Pomau
jedni drugima u vonji iako se ne
znaju. Izmeu njih ima samo njim
a poznati nain komuniciranja.
Naprimjer, kada bre vozilo
zaobilazi sporije onda ovaj koji
je sporiji, ako eli pomoi brem
kamionu, svjetlosnim signalima
pokae kada ga je proao cijelom
duinom vozila te se moe sigurno
vratiti u desnu traku. Onaj koji je
tako pomognut, u znak zahvalnosti
naizmjenino jednom dvaput
ukljui migavce i put se nastavlja.
Vozaka solidarnost
Naprijed mar u EU
Ove papiroka natezanja na granici podsjetila su me na prijelaze granica u istonoj
Europi. Unato njihovom novopeenom lanstvu u EU disciplina je na nekim
granicama jo uvijek sovjetska. U to sam se uvjerio 2005. putujui s hrvatskim
hodoasnicima kroz eku, Poljsku, Slovaku i Maarsku. Na prijelazu eke i
Poljske voa puta g. Franjo nas je unaprijed upozorio da na granici trebaju prestaju
sve ale, osmjehivanje, bilo kakve upadice i svi komentari pa i svaki razgovor.
Carinici znaju satima drati autobus na granici ako im se to prohtije.
Pie:Sreko Brati
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
16
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
17
R
E
P
O
R
T
A

A
U
Kraljevoj Sutjesci od 5. do 9. lipnja i ove
godine je uspjeno odrana likovna kolonija
Kraljeva Sutjeska - Bobovac 2007. u
organizaciji Franjevakog samostana te
Fondacije curia bani iz Kraljeve Sutjeske
uz svesrdnu pomo Nike Lozania jednog od inicijatora
ovog dogaaja te brojnih drugih ljudi dokazanih prijatelja
Kraljeve Sutjeske.
U radu kolonije je sudjelovalo trinaest likovnih umjetnika
iz BiH i Hrvatske. U samo tri radna dana, umjetnici su
ostvarili preko trideset umjetnikih slika na kojima su
oslikali svoje doivljaje i prenijeli svoje inspiracije iz
Kraljeve Sutjeske, Borovice, Vukanovia gdje su domaini
bili upnici don Perica Maji, don Viktor oi te don
Marijan Marijanovi iz Kaknja.
Uz prigodan kulturni program, u subotu 9. lipnja u
galeriji Franjevakog samostana sveano je otvorena
izloba djela nastalih u likovnoj koloniji Kraljeva
Sutjeska-Bobovac 2007. Gostima se na poetku programa
prigodno obratio gvardijan fra Ilija Boi koji je govorio
o tradiciji odravanja likovnih kolonija u Kraljevoj
Sutjesci. Takoer je zahvalio svima koji su omoguili da
se ovo dogodi a zahvalio je gostima na dolasku, osobito
veleposlaniku Republike Hrvatske u BiH Josipu Vrboiu
i njegovoj zamjenici Dunji Jevak.
Prigodno se obratio i Anto Kajini kojemu je tu no
pripala ast da izlobu proglasi otvorenom.
Ova kolonija nije uobiajeni simpozij umjetnika. Ja sam
ovu koloniju shvatio kao simpozij svjedoenja postojanog
postojanja. Svjedoenje da se u zemlji Bosni i Hercegovini
treba i mora ustrajati i doivio sam to kao jedan vid
vraanja duga domovini. Svaki dolazak u Kraljevu
Sutjesku, nekadanji bitak te drave, treba svakako
ovjeka nadahnuti, motivirati za nova dostignua i nove
kvalitete ivljenja. Svi uesnici kolonije na neki nain su
imali u vidu potvrivanje domovine Bosne i Hercegovine
to je nuno i nikada nije dovoljno koja je po svemu
kompozitna i trai velike senzibilitete i osjetljivost, veliku
pamet kroz razne sekvence, a u prvom planu kroz kulturu
i umjetnost kako bi se njeno tkivo osnailo a to je mogue.
Ja i kolege smo pokuali slikama i umjetnou uz svu nevjericu
mijenjati svijet to je mogue samo treba dobre volje koju su umjetnici
imali, a te tragove moete vidjeti veeras. - rekao je Kajini dekan
Akademije likovnih umjetnosti u irokom Brijegu.
Anto Kajini se na kraju u ime umjetnika zahvalio organizatorima te
im ujedno uputio apel da idui put kolonija u Kraljevoj Sutjesci traje
due. Utroak u umjetnost i kulturu nikada nije troak to je pravo
investiranje, jer zemlja i narodi bez kulture nisu nita, istakao je.
Umjetnicima, gostima, donatorima te ostalim zaslunim za dobru
organizaciju ove likovne kolonije, upriliena je i sveana veera
na kojoj su se prisutnim obratili fra Ilija Boi, Niko Lozani,
veleposlanik Josip Vrboi te Marijana apina. Govornici su se
prvenstveno zahvaljivali umjetnicima na njihovom dolasku i uloenom
radu te izrazili nadu da e se ova tradicija odravanja likovnih kolonija
u Kraljevoj Sutjesci nastaviti.
Marijana apina, u ime organizatora umjetnicima je uruila i prigodne
zahvalnice.
LIKOVNA KOLONIJA
Kraljeva
Sutjeska
- Bobovac
2007.
SV online
Akademski slikar Frano Primorac
Borovica
Zvanice na sveanom otvaranju
likovne izlobe
Radna atmosfera likovne kolonije,
Kraljeva Sutjeska
Sveano otvaranje likovne izlobe
Posjetitelji su mogli razgledati preko
30 umjetnikih djela
Akademski slikar eljko Majstorovi
Akademski slikar Mladen Ivei
Borovica
Jedno od nastalih umjetnikih djela na
likovnoj koloniji
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
18
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
19
K
O
M
E
N
T
A
R

B
R
O
J
A
Kadija te tui,
kadija ti sudi
Pie: Fra Drago Perkovi

udna je ta zemlja Bosna,

uvijek bila i bit e. Kraj brda
problema koji zagoravaju
ivote milijunima ljudi,
deurni mudraci, umjesto da rjeavaju
ivotne probleme, uhvatili se svih
moguih oruja pa navalili na hrvatskoga
branitelja i jednog od najpopularnijih
pjevaa na ovim prostorima Marka
Perkovia Thompsona. Krni mladi iz
Dalmatinske zagore iv je pokopan u
Sarajevu. Televizijske emisije, novine,
izjave, prosvjedi, pa sve do opasnih
prijetnji odjekivali su Sarajevom i BiH u
travnju i svibnju. Zanimljivo je pogledati
tko je sve ustao protiv Thompsonova
koncerta u Zetri: mostarski muftija,
bonjake borake organizacije, neke
multi-kulti nevladine udruge, idovska
zajednica, pa ak i nekoliko fratara s
Bistrika u SarajevuU multi-kulti
Sarajevu koncert je potom otkazan.
Pjesme koje je Thompson trebao pjevati
u Sarajevu, ve je otpjevao u Frankfurtu
pred 14.000 oduevljenih sluatelja.
Zanimljivo, i u Frankfurtu je jaki srpski
lobi pokuao onemoguiti koncert, ali je
mudra njemaka policija prije koncerta
zatraila tekstove pjesama te za koji
dan, uz obrazloenje da su to divne
domoljubne pjesme kakve bi trebale
i Njemakoj , dala dozvolu. Slino je
bilo i u Beu. Koncerti pod nazivom
Bilo jednom u Hrvatskoj stalno se
odravaju po Europi i Hrvatskoj bez
ikakvih problema. Jedino je Sarajevo
crna rupa u kojoj se ak ni za svoje
novce ne moe sluati to eli jer se
Hrvati moraju nauiti prihvaati samo
ono to im drugi odrede. Oito, nekima
u Sarajevu smetaju rijei pjesama sa
spomenutog albuma kao: Istok, Zapad,
svatko brani svoje, a ja ne smijem ono
to je moje oduvijek. Jadni moj svijet.
I samo zato, za njih sam faista, a nikad
nisam htio tue nita, samo nju, zemlju
slobodnu Napadaju ta sluganska pera,
ko da oni branili su sela. Mievi, iz rupa
izali.
Ljudima u BiH koji se u proteklom ratu
nisu sunali po Jadranu ili zaraivali
na patriotizmu, Thompson sigurno ne
smeta i pravo je pitanje tko se sve petlja
u ivote Hrvata i namee im diktaturu.
to se ti multi-kulti duobrinici ne
upitaju gdje i zato je nestalo 4.817
Hrvata iz BiH (kao upa Uskoplje)
samo u protekloj godini u odnosu na
2005. kako stoji u najnovijem izvjeu
iz Vrhbosanske nadbiskupije? Moda e
biti dobro da Thompson odri koncerte
diljem BeHa te kod Hrvata oivi
samopotovanje i domoljublje. Do tada
e po obiaju na povrinu isplivavati
sukobi dviju suprotstavljenih struja:
jedne koja je htjela dovesti Marka u
Sarajevo i druge kojoj je on ve pjevao
u svibnju u Zagrebu, u Lisinskom. Jadne
nae hrvatske podjele.
Povodom otkazanog koncerat Marka Perkovia
Thompsona u Sarajevu 10. svibnja 2007.
DOMOLJUBLJE PROZVALI FAIZAM
PJevaJ tHomPsone!
Je li ovaj sluaj dao sliku stvarnog poloaja Hrvata u opini Kakanj. Bez obzira
na puna usta samostana kad treba pred bjelosvjetskim posjetiteljima govoriti o
naem samostanu i unato javnog priznanja bivem gvardijanu fra Vjeki Tomiu
dodjeljenom mu za ovogodinji dan Opine, i bez obzira na onih nekoliko Hrvata u
opinskim strukturama. Jo uvijek kod vladajue kakanjske klike nema toliko dobre
volje da se samostanu uini neko istinsko dobro koje bi vratilo povjerenje Hrvata u
opini Kakanj ili potaklo njihov opstanak i zapoljavanje ovdje.

Slika stvarnog poloaja Hrvata u Kaknju
OTIMANJE SAMOSTANSKE zEMLJE
Neuspjeli pokuaji
eli se ovim pokazati da Hrvate ne misle ostaviti na miru ni u budue. Njih kao da u
pokret stavi prva dobra stvar koja se prema sutjekom kraju ili Hrvatima dogodi pa
onda po sistemu da se dobra stvar uje daleko a loa jo dalje, uine sve da zagoraju
svako pa i najmanje zadovoljstvo uivanja u postignutom. Posljednje takvo koje je
moglo dati povoda, jest povijesno proirivanje ceste od atia do Kraljeve Sutjeske
koje je upravo proljetos dovreno. Prvi put otkako postoji, ova je cesta poprimila izgled
moderne prometnice koja tek sada cijelom kraju daje sasvim novi izgled otvarajui i
nove perspektive. Da ne bi tko pomislio da sada moe biti bolje, da se ne bi poelo
razmiljati o gospodarskim ulaganjima, kakvom nedaj Boe turizmu ili povratku ili
ne-znam-ti-ga-ni-ja-ta, evo nam jedne iz naftalina izvuene besmislene afere koja e
ponititi i stvarne i psiholoke uinke kakve bi mogla imati jedna takva dobra stvar
kakva je nova prometnica.
to je sluaj pokazao?
Oekujui zakon i pravnu dravu, naivni
su franjevci, naalost, doekali jo vee
bezakonje. Nije dakle bilo zakona da se
pravim vlasnicima vrati zemlja oduzeta
1946. i nema ga ni dan danas ali jest
bilo zakona da se jednom ve oteta
zemlja otme i drugi put i dade pravnom
nasljedniku onoga vlasnika koji je tako
nacionaliziranom samostanskom zemljom
bez dinara naknade besplatno raspologao
kroz 45 komunistikih totalitarnih godina
mraka i jednoumlja!? Posve nalik na
staru narodnu poslovicu potvrenu
naom viestoljetnom praksom: Kadija te
tui kadija ti sudi. Da je drugaije, sada
bi se postavljalo pitanje odgovornosti
Opine odnosno njene slube koja je
2000. godine uz potpis Nure Kurtovia
te uz aktivni blagoslov opinskih otaca,
sasvim bespravno i samostanu iza lea,
dodjelila Agrotrendu pravo raspolaganja
i koritenja ne samo za samostanski
posjed Gvardijanovu luku nego i za slian
takav u Vlahoviima.

Umjesto da se kao znak dobre volje i
ispravljanja polustoljetnih nepravdi,
Franjevakom samostanu u Kraljevoj
Sutjesci vrati jo poslije Drugog
svjetskog rata oduzeta imovina, barem
ova u neposrednoj blizini samostana
od kojih neku kao luku samostan ve i
koristi, ona se naprotiv pokuava dalje
krmiti. Pitamo se nije li stoga i ovo bio
samo probni balon i pokuaj svojevrsnog
utvrivanja gradiva da se Hrvate u
Kaknju i Kraljevoj Sutjesci podsjeti jo
jednom kako njihova konstitutitvnost pa
ni ravnopravnost niti stanuju niti e kad
vie stanovati u Kaknju.
Umjesto uivanja u radosti
blagdana Uskrsa, vjernike u
Kraljevoj Sutjesci je na kraju
puke mise na sam Uskrs
doekalo neugodno iznenaenje
jer ih je gvardijan fra Ilija Boi
pozvao da narednih dana tijelima
sprijee zauzimanje Gvardijanove
luke koje su najavili vlasnici
poduzea Agrotrend iz Kaknja
Najavljena prijetnja nije se ostvarila ali
su se duhovi u Kraljevoj Sutjesci i cijeloj
upi poprilino uskomeali. Samostanu
koji je o sluaju obavjestio sve nadlene
institucije od opinskih do meunarodnih
ukljuivo i Ured visokog predstavnika
poslavi pri tome i priopenje medijima,
oito nije preostalo nita drugo nego da
se odlui na posljednji korak pozivajui
vjernike da sprijee zauzimanje
samostanske zemlje. U tjednu poslije
Uskrsa koji je trebao zabiljeiti valjda
ulazak Agrotrendovih traktora, u
Gvardijanovoj luci se nije dogodilo nita
posebnoga osim to su se uznemireni
mjetani okolnih hrvatskih sela,
poeli okupljati u manjim skupinama
raspitujui se kako mogu braniti luku.
Sluaj je dakako odjeknuo i medijski pa
se o svemu moglo proitati u novinama,
sluati na radiju, pratiti na internetskim
portalima, forumima i TV postajama.
TV prilog o pokuaju zauzimanju
Gvardijanove luke od strane poduzea
Agrotrend naao se ak i u Brisanom
prostoru, veoma gledanoj emisiji Gorana
Milia, etvrtkom na HRT1 u 21 sat.
Ni sada, dva mjeseca poslije, nema
naznaka da e se ostvariti najavljene
prijetnje. S pravom stoga treba posumnjati
i u ozbiljnost same najave. Teko da je
itko pametan u Kaknju mogao oekivati
da e franjevci u samostanu na elu s
gvardijanom, vjernici pa i ira javnost,
sjediti skrtenih ruku i gledati kako
Gvardijanova luka na ovako jeftin nain,
mimo volje samostana, mijenja vlasnika
i fziki prelazi u tue ruke, u ovom
sluaju Agrotrendove. Narod bi kazao
i grabeljive jer polau pravo na tuu
zemlju! Kako drugaije nazvati pokuaj
zaposjedanja zemlje koju samostan koristi
od 1991. ekajui da se donese Zakon o
restituciji koji bi omoguio povrat ove
i druge imovine nacionalizirane poslije
Drugog svjetskog rata?
Pie: Karlo M.
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
20
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
21
Ispred nekadanje robne kue sforovci s
dugim cijevima na transporteru. Smiju
se, a jedan snima kamerom: psi se pare na
trotoaru, za sforovce je to, asli, zanimljiva
stvar. Okrenem kameru da u kadar stavim
i onaj natpis SFOR na transporteru, i pse,
nasmijane vojnike i onog s kamerom, a
oni se odmah uozbiljuju. Da, za medije,
oni moraju biti ozbiljni! Da li su, Boe,
bili u Srebrenici i onda!? Moda je ba
neko od njih, povlaei se ispred paljbe
etnika, gazio u Potoarima ivu masu
izbjeglih ljudi, koji su mislili da e tu nai
spas!? Priao mi je to kolega Emir, on je
ovdje proveo rat, ispoetka mu nisam
vjerovao, ali, kasnije mi i drugi priaju
- Oooo, novinar, pa, esi, jebem mu, ti
doe samo nji snimat kad je to njiovo i
nikad vie doziva me Momilo iz bate
kafa. Momila sam upoznao snimajui
priloge o nevladinim organizacijama u
Srebrenici: pun ih je Dom kulture, bar
po natpisima na vratima, moglo bi pola
Srebrenice stati, ali sam tog jutra jedino
njega zatekao u uredu. Ostali Da sam
se najavio, svi bi bili tu, do mene je.
Momilo mi je tada ispriao fnu priu
o tome kako je suivot u Srebrenici ipak
mogu, kako on i njegova organizacija
ulau napore, a onda mi je doveo i
Avdu, da mi i on ispria isto ili gotovo
isto. Kasnije sam saznao da je Avdo jedini
lan te organizacije koji je druge vjere,
ali je zato organizacija na listi onih koje
nisu jednonacionalne.
- Pa, moj novinar, ta ima, jesi l se
oenio? pita me Momilo, iako sam mu,
jo onda, kazao da sam oenjen.
- Ma, samo ti reci, ako oe jo jednu!
ape mi povjerljivo i sa irokim
osmijehom. Napripremali smo ti mi
ovde udovica za itav korpus, pa ti biraj!
Momilo me onda ak i vodio u
Babuljice: njegova organizacija ponekad
dijeli i nekakvu pomo, pa da ja to vidim
i snimim A ja odlazak u to seoce i ne
pamtim ba po svojoj pameti: slabo sam
je imao!
- Dobar dan, nano, zar nema kogod jai
da to radi, a ne ti!? pozdravljam stariju
enu koja u kolicima vozi ut od sruene
kue. A ona sjede i rasplaka se!
- Ej, moj sinko, slabo ti je ovdi muka
ostalo! objanjava mi. A ja postien, al
koja fajda!
Sad sjedim s Momilom u bati:
komemoraciju sam snimio, pria uvijek
ista, pa pametnijeg posla i nemam. A
neto mi se i ne ide iz Srebrenice, neka
me! Momilo mi neto pria, ali i ne
sluam ga ba! Dovoljno mi je ovo u
mojoj glavi to je zapisano u pretincu s
imenom Srebrenica, ni to nisam stigao
srediti, a kamo li
Od onih nevinih srebrenikih pria: o
ljekovitim vodama u umi okruenoj
minskim poljem i Bijeloj damiji
koja je nekad bila katolika crkva
svete Marije, pa joj tek sad, kad su je
obnovili, stavili minaret na mjesto,
preko Izetovog izlaganja u dananjoj
katolikoj crkvici on je kljuar, on se
besplatno brine, sreuje, isti pokazuje,
pa kamara drva ispred Domavije,
zaputenog partizanskog spomenika i
injenice da sam jednom, nakon to su
se baterije mog foto-aparata istroile, po
nove morao trknuti u Bratunac, jer ih u
Srebrenici nema kupiti, pa sve do scene
u kojoj ovjek koji se biciklom vozi kroz
Potoare, pa, gledajui u tek postavljeni
natpis na ulazu u Memorijalni centar,
slijee s ceste i udara u ogradu, do onih
bezbrojnih denaza, slatkaste prie
politiara koji ekaju da se i to svri, pa
da svrate na srnetinu ispod saa Sve do
lubanje za koju zapinjem na mei livadice
u edanjskom, traei dobro mjesto za
snimanje jedne ruevine.
Jednom sam u Tuzli, u ekaonici zubarske
ordinacije, upoznao enu: boli je neto
skroz, kae, drei ruku preko usta.
- Pa, valjda je zub! kaem ja, trudei se
duhovitou skrenuti njenu panju s boli
bar na trenutak.
- Ma, jok, nemam ti ja, momak, zubi! Bila
ti ja u banjama u Srebrenici eset devete
i popila tamo neku vodu, dali mi, i svi mi
zubi zaas poispadali. Kanje ujem da
se ta voda pije kroz slamku, odoe zubi
od nje. Al, kasno mi rekli - sad se ve
bezubo smije ena.
Lubanja u edanjskom imala je sve zube,
bar mi je tako izgledalo. Tu vodu, od koje
odoe zubi, ovjek koji je, s ostatkom
tijela, nekad bila, oito nije pio. Ali ni
osmijeha, ni oiju, ni imena. Ni mezara,
zasad.
Odlazim iz Srebrenice. Na tabli s koje
me gleda irilino ispisano ime gradia,
zalijepljena smrtovnica. Stanem da
snimim.
- Dobar dan, novinar! A, ta misli! Moglo
bi i obrnuto: stavit smrtovnicu mjesto
table, pa na njoj napisat Srebrenica! Ha,
ha, ha!
U
M
J
E
T
N
I

K
O

P
E
R
O
Pie: Milo Juki
K
ako su me propustile, tako mi
ostavljaju i mali prolaz da se vratim
nazad. Zahvaljujem. Nekako se,
mada nemam nita sa Srebrenicom, svake
godine na komemoraciji osjeam nekako
sve vie domai. Ve znam tog svijeta, i
jednih i drugih i, mada mi svi priaju neku
svoju istinu, ipak sam
- Ej, novinar, pa, e si, bolan, i ti doo!
Ja mislio, svi tako kau, pa i nema nikad.
Ajd, kahva, sok prua mi ruku Mean.
Lani me vodio da snimim obnovu njegove
kue: sruila je avionska granata. Velika
je to kua bila, u centru, pokazao mi je i
slike, sauvala djeca od kerke udane u
Baigovce kod ivinica Ja ga poeo
uvjeravati da je to loa tema, to rade svi,
a on ne moe doekati da dovrim: nije to
obnova, to je budalaina!
- Ma, ojee, prave mi duplo manju kuu,
al i to bi ja, ve mi prave naopako: kujna
i WC jedno do drugog! Pa, novinar, e to
ima, jesi l ti to ie vidio, eto, reci!? Ma,
ja i molio da ne rade tako, jok, oni kau
mora se po projektu! Eto! I sad ja ekam
da oni zavre, pa da ruim! Pa, e e WC
do kujne
Zatrpao me rijeima, a i ovo nekoliko
reenica bilo je dovoljno. Daba, ja mu
nisam mogao pomoi, osim da snimim.
A kod Meana sam upoznao i Muku:
dva joj sina poginula, a ja sam je blijedo
gledao, jer nikad dotad nisam uo da se
ensko zove Muka. Kae mi Mean,
a ostali potvruju, kako niko nije znao
otpjevati ono Aj, dola Drina od brijega
do brijega kao Muka. I to je, umjesto
zvornikijeh cura, pjevala srebrenikih
cura. Podaleko je Drina od Gubera i
ostalih srebrenikih voda, ali Slagalo
se, kau, a ni Drina nije toliko daleko. A
sad ne pjeva ve dvanaest godina.
- Ma, da je meni umrijet, to bi mi bilo
najdrae ujem Mukin uzdah. Sejdo
je bio fn, ko mlada dunja, ko da ga sad,
evo, gledam. Al, ponitie ga, prokleti
bili!
Ne spominje Muka etnike. etnici su
oni. Ubie ga, kae!
- A, Salko! Ma, da si ti njega vidio! Al,
ode u proboj, mi u Kladnju ekali, te doe,
te vidili ga, jeda ga A, jok, nikad on
meni ne doe, muko moja plae Muka
i vraa se na poetak prie:
- Ja, da je umrijet! Al, ne da dragi Allah,
pa te e!
- A koji si ti, otkle? pita me Mukin mu
Murat, koji je tek doao, pa upitno gleda u
Meana. Predstavljam se, a on se pravda:
dosadili im novinari, na njima samo beru
pare. Malo kasnije se opratam, a Muka
kroz suze pozdravlja:
- Eto, Allah imanet, pa, doi ti nama opet!
Vidi ga, isti moj Sejdo, kad ga vako
gledam!
- Ma, ta pria ojeku, bona, kako ga
pozdravlja! ljuti se Murat na Muku.
Dobar je ojek, ne kaem, al, nije on
na!
- Nek njega Allah uva, pa iji je god!
brie Muka suze lijevom, a mene
pozdravlja desnom.
SMRTOVNIcA
Skloni se, bona, nek
momak uzme abdest,
gurka jedna starija
nana drugu, pokazujui
kaiprstom na mene.
Neto mi se olabavio
nosa mikrofona na
kameri, pa me sve strah
da e se sve to, kad
se sagnem, raspasti.
Prilazim dugoj cijevi,
zakaenoj na cisternu, iz
cijevi se grana desetak
esmi, obavljam
abdest - gdje u nane
razoarati! A to to se
radi samo o imitaciji
onoga to sam maloas
snimao - valjda e mi
bez puno razmiljanja
oprostiti i Allah i moj
Bog!
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
22
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
23
N
I
Z

S
O
K
A
K
N
a desnoj strani, ispod kue
Franje ainPavlia , nalazila
se kua polukatnica, vlasnitvo
Ilije Radia Talijanovia. Kua je imala
ukopani podrum koji je bio sagraen od
kamena. Pod podruma bio je poploan
rijenim oblucima. Iznad podruma su
se nalazile prostorije za stanovanje iji
su zidovi bili od epera, a kua je bila
pokrivena drvenim krovom zvanim
indra.
Po zanimanju Ilija je bio zidar i tesar.
U vrijeme izmeu dva svjetska rata po
svome zanatskom umijeu bio je poznat
u Kraljevoj Sutjesci i njenoj okolici. Po
narudbi ljudi zidao je kue od temelja
pa do krova, te je dolazio kui samo
subotom.
Prilikom reguliranja korita rijeke
Trstionice u mjestu Kraljeva Sutjeska,
bio je zaposlen na izgradnji potpornih
zidova 1917. godine, te pravljenju
rijenih kaskada od betona i kamena u
rijenom koritu, od kojih su neke jo
vidljive kod Osnovne kole.
Oenio se mjetankom Katom Adaji,
sestrom poznatog sutjekog trgovca
Ilije Adajia zvanog Ilkan. U braku su
imali devetoro djece: Ljubicu, Franju
Stjepana, Pericu, Antu i Anu (blizanci),
Ivu, Dragicu i Slavicu.
- Ljubica je posvojila tetka Marija ovi
zvana Marica i tetak Jozo zvani Jozelja.
Ljubica se udala za Karla Poara iz
Sarajeva. U braku su imali dvoje djece:
tefcu i Zvonku.
- Franjo je po zanimanju bio rudar,
zaposlen u Rudniku uglja Kakanj.
Oenio se Lucijom iz Varea. U braku
su imali troje djece: Stjepana, Mariju
i Luciju. ivio je u Kaknju a poginuo
je kao hrvatski vojnik u veljai 1945.
godine u atiima.
- Stjepan zvani Pepo, kao hrvatski vojnik
poginuo je 1942. godine na Kupresu.
Nije bio oenjen.
- Perica je poslije Drugog svjetskog rata
radio u Rudniku uglja Kakanj u pogonu
na Aljiniima gdje je i umirovljen. Bavio
se zidarskim i klesarskim poslovima.
Oenio se Maricom Petkovi iz sela
Potoci kod Varea. U braku su imali
dvoje djece: Franju zvanog Safundija
i Juliju. Drugi put se oenio Dragicom
Rao iz Gromiljaka kod Kiseljaka. U
tom braku nisu imali djece.
- Anto zvani Tica je kao hrvatski vojnik
nestao na krinom putu kod Bleiburga
polovicom svibnja 1945. godine.
- Ana se udala za Nijemca Rudija koji je
bio njemaki vojnik za vrijeme Drugog
svjetskog rata, zarobljen u okolici
Kaknja. ivjeli su u Istonoj Njemakoj.
U braku su imali dvoje djece: Wernera i
Minku.
- Ivo zvani Talijan je poslije rata radio
u Rudniku uglja Kakanj , u pogonu na
Aljiniima gdje je i umirovljen. Prva
mu je ena bila Ana Markanovi iz sela
Kovaa. U braku su imali dvoje djece:
Jasnu i Nadu. U drugom braku s Katom
Stijepi zvanom Kajica, iz Poljica, nije
imao djece.
- Dragica je bila udata na Pale. U braku
je imala jednu ker, Kseniju koja ivi u
Mnchenu.
- Slavica je poslije Drugog svjetskog rata
radila u Pogonu Riica, na telefonskoj
centrali. Udala se za Jozu Bareia iz
Fojnice te su u braku imali dvoje djece
- Zdravka i Zdenu.
Da bi prehranili vielanu obitelj imali su
na lokalitetu Pijesak mali duan koji je bio
sagraen od erpia i pokriven drvenim
daicama. O duanu se brinula Ilijina
ena Kata, prodavajui uglavnom sitnice,
ukrasne trake za narodnu nonju, konce,
igle, staklene i plastine bobke te razni
jeftini nakit te bombone, okolade, duhan
i ibice. Poslije Drugog svjetskog rata
duan je radio jo neko kratko vrijeme, do
50-ih godina.
Posjedovali su zemljine parcele ispod
Kraljeve Sutjeske, na lijevoj obali rijeke
Trstionice koje su se zvale: Brodovi,
Stojanice i Orazan. A na desnoj strani
rijeke Trstionice zemljinu parcelu zvani
Deseci, dio dananjeg naselja sela Aljinii.
Bavili su se obradom zemlje i drali su
krupnu i sitnu stoku (koze). Imali su dvije
tale: jednu kod kue u Kraljevoj Sutjesci
a drugu na zemljinoj parceli Orozan.
tale su bile sagraene od klesanog
kamena dok je gornji dio bio od drveta
zvaniog nalog. Iz poetka su bile
pokrivene drvenim daicama a kasnije
crijepom.
Ilijina obiteljska kua je kasnije
obnovljena da bi je u oujku 2006.
tu kuu lijepih uspomena, zbog njene
dotrajalosti poruio Ilijin i Katin unuk
Franjo zvani Safundija. Na istom mjestu
on je sagradio novu i bolju kuu.
Ilija i Kata Radi Talijanovi su umrli
u Kraljevoj Sutjesci. Kata 1958. a Ilija
tri godine poslije, 1961. Pokopani su u
Kraljevoj Sutjesci u groblju Trgovie. Od
njihove djece iva je jedino ki Dragica.
Pie: Mijo ain
I
lijina obiteljska kua
je kasnije obnovljena
da bi je u oujku
2006. tu kuu lijepih
uspomena, zbog njene
dotrajalosti poruio Ilijin
i Katin unuk Franjo zvani
Safundija. Na istom
mjestu on je sagradio
novu i bolju kuu.
P
o zanimanju
Ilija je bio
zidar i tesar.
U vrijeme izmeu
dva svjetska rata po
svome zanatskom
umijeu bio je poznat
u Kraljevoj Sutjesci
i njenoj okolici. Po
narudbi ljudi zidao
je kue od temelja
pa do krova, te je
dolazio kui samo
subotom.
KRALJEVA SUTJESKA KROZ 20. STOLJEE
Kue lijepih
uspomena
RADIONICA
VISOKO - MUHAINOVII
TEL: 032 740 201
servis
O
P
R
A
V
K
A

S
I
T
N
E

P
O
L
J
O
P
R
I
V
R
E
D
N
E


M
E
H
A
N
I
Z
A
C
I
J
E
,


M
O
T
O
R
N
I
H

P
I
L
A
,

T
R
A
K
T
O
R
A
Anto Radi Talijanovi- Tica
Jozo Filipovi, Mijo Rado, Anto ain, Anto Nanovi - Antunovice
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
24
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
25
Pie: Fra Bernardin Mati
MARAI
JOVAKOVI
OROVI
JAKOVOVI
OROVI
JAKOVOVI
OROVI
JAKOVOVI
VILAETOVI
JAKOVOVI
VILAETOVI
JAKOVOVI
VILAETOVI
JAKOVOVI
VILAETOVI
Ivan, sluga u samostanu
Manda, ena ime
Klara, ena Mije
Marta, ki ime
Ana, ki ime
Lucija, ki Mije
Franjo, sin Ive
imo
Marija, ena ime
Mato, sin Luke
Kata, ki ime
imo
Luka
Ilija, sin Ive
Franjo, sin Ive
Urula, ena Luke
Ivo, sin Luke
Marija, ki ime
Ivan
imo, sin Ivana
Rua, ena Ante
Mara, ki Ante
Luca, ki Ante
Nikola
Jozo
Domin
Kata, ena Joze
Tooma, ena Nikole
Manda, ki Joze
Marta, ki Nikole
Kata, ki Ante
Franjo, sin Domina
Tomo, sin Nikole
Jelka, ki Josipa
Ana, ki Nikole
Martin, sin Nikole
51
40
20
10
4
9
24
30
30
5
5
40
45
5
6
30
12
6
50
14
26
6
8
56
54
30
40
40
13
10
6
6
4
15
13
20
21. 07.
01. 08.
10. 08.
13. 08.
13. 08.
13. 08.
22. 08.
22. 08.
22. 08.
22. 08.
23. 08.
26. 08.
26. 08.
29. 08.
29. 08.
30. 08.
30. 08.
30. 08.
02. 09.
05. 09.
05. 09.
05. 09.
12. 09.
27. 09.
27. 09.
27. 09.
08. 10.
08. 10.
12. 10.
12. 10.
12. 10.
13. 10.
13. 10.
20. 10
06. 11.
06. 11.
JURI
JURJEVI
JURI
PRIPUZOVI
JURJEVI
TRGOVEVI
PRIPUZOVI
TRGOVEVI
JURI
TRGOVEVI
MAAR
MATANI
GAI
JURJEVI
LUI
TRGOVEVI
JURI
TRGOVEVI
RATANI
JURJEVI
TRGOVEVI
RATANI
MAAR
TRGOVEVI
RATANI
TRGOVEVI
JANJI
JURJEVI
PRIPUZOVI
TRGOVEVI
JURJEVI
TRGOVEVI
BAI
TRGOVEVI
BAI
TRGOVEVI
Filip, sin Ivana
Ivan
Lucija, ena Franje
Ana, ena Ivana
Lucija, ki Ivana
Anto
Franjo
Josip, sin Marka
Janja, ki Ive
Anto
Petar, sin Ivana
Augustin
Tomica, ki Franje
Mato, sin Franje
Franjo, sin Ante
Petar, sin Mije
Jakov
Kata, ena Petra
Kata, ena Marka
Klara, ena Andrije
Ana, ki Marjana
Lucija, ki Mije
Toma, sin Mije
Janja, ki Augustina
Marija, ki Pavla
Marija, ena Ante
Mijo
Petar
Ana, ena Petra
Josip, sin Petra
Stjepan, sin Pavla
Andrija, sin Franje
Ana, ena Jure
Klara, ena Marka
Kata, ena Mije
Jozo
Toma, ena Luke
Marta, ki Ive
Kata, ki Mate
Luca, ki Mate
Tomo, sin Jakova
Ivka, ki Marjana
Mijo, sin Augustina
Ana, ki Marka
Ivo, sin Augustina
Stjepan
Marija, ena Marka
Pavo
54
25
41
26
1
20
40
15
9
30
4
40
18
14
5
20
50
40
60
40
5
18
9
12
18
30
28
27
26
1
14
1
32
43
50
59
60
21
9
8
14
2 mj.
4
4
5
64
50
34
29. 06.
04. 07.
08. 07.
10. 07.
12. 07.
14. 07.
18. 07.
21. 07.
22. 07.
23. 07.
23. 07.
24. 07.
24. 07.
24. 07.
24. 07.
28. 07.
02. 08.
03. 08.
03. 08.
03. 08.
04. 08.
05. 08.
05. 08.
05. 08.
05. 08.
06. 08.
06. 08.
08. 08.
08. 08.
08. 08.
11. 08.
11. 08.
13. 08.
16. 08.
22. 08.
22. 08.
23. 08.
24. 08.
25. 08
26. 08.
31. 08.
02. 09.
03. 09.
03. 09.
04. 09.
04. 09.
06. 09.
08. 09.
Slapnica (1783)
Nastavak iz 18. broja...
MARKOVI
EPOVI
MILANOVI
SMILJANI
NEKOVI
MAAR
NEKOVI
ALJINI
SMILJANI
MILANOVI
SMILJANI
GABELI
SMILJANI
14
19
?
40
20
40
25
45
8
7
50
21
45
7
50
1
1
8
5
05. 08.
09. 08.
19. 08.
19. 08.
20. 08.
20. 08.
01. 09.
26. 09.
05. 10.
10. 10.
20. 10.
24. 10.
29. 10.
04. 11.
10. 11.
10. 11.
10. 11.
10. 11.
04. 12.
06. 07.
18. 07.
23. 07.
23. 07.
28. 07.
02. 08.
30. 08.
30. 08.
12. 10.
GRMAI
TADI
Rua, ki Mate
Marta, ki Mate
Ana, ki Mate
Stjepan, sin Mate
Jelka, ena Mate
Manda, ki Mate
Pavo, sin Ive
Ilija, sin Ive
Jakov iz Vukanovia
9
6
4
15
37
2
1
4
20
Stojii i Stopii
(1783)
TUSTONJI
ZELENTURA
Nikola
Jakoba, ena Nikole
Klara, ki Nikole
Kata, ki Nikole
Ivan, sin Nikole
Ilija, sin Nikole
Ilinka, ki Nikole
Agata, ki Nikole
Pavo
Ana, ki Luke
Rua, ki Jure
Ilija, sin Jure
ima, ena Jure
Kata, ki Jure
Petar, sin Jure
ura, ena Jure
40
40
20
12
6
10
3
2
25
2
19
12
50
13
10
30
JURI
JURJEVI
JURI
PRIPUZOVI
JURJEVI
TRGOVEVI
PRIPUZOVI
TRGOVEVI
JURI
TRGOVEVI
MAAR
MATANI
GAI
JURJEVI
LUI
TRGOVEVI
JURI
TRGOVEVI
RATANI
JURJEVI
TRGOVEVI
RATANI
MAAR
TRGOVEVI
RATANI
TRGOVEVI
JANJI
JURJEVI
PRIPUZOVI
TRGOVEVI
JURJEVI
TRGOVEVI
BAI
TRGOVEVI
BAI
TRGOVEVI
TRGOVEVI
RATANI
TRGOVEVI
JURI-RADINI
JURI
TRGOVEVI
JURJEVI
TRGOVEVI
JANJI
TRGOVEVI
JURJEVI
ADAJI
TRGOVEVI
PERUZOVI
JURJEVI
Kata, ki Marka
Marko
Ivka, ki Franje
Ana, ena Franje
Tomica, ki Franje
Ilija, sin Franje
Mijo, sin Marka
Ilija, sin Marka
Franjo
Boo, sin Jakova
Jelka, ena Jakova
Franjo
Ana, ki Petra
Mijo, sin Ante
Marko, sin Martina
Mijo, sin Ive
Kata, ki Martina
Jozo, sin Marka
Anto, sin Mate
Mato
Martin, sin Mate
Pavo, sin Jakova
Kata, ena Martina
Ivo
Juro, sin Ive
Marko, sin Ive
Ana, ena Marjana
Ivan
Manda, ena Nikole
Rua, ki Martina
Lucija, ki Martina
Andrija
Ana, ki Andrije
Ivo, sin Ante
Ivo, sin Mate
Petar, sin Augustina
Petar, sin Jure
Franjo, sin Pave
Mato, sin Martina
Pavo
Josip, sin Martina
Jelka, ki Pave
Martin
Filip, sin Martina
Ivo, sin Nikole
Lucija, ena Ive
Marija, ki Mate
Marija, ena Ivana
Anto, sin Marka
Marija, ki Ivana
Juro
Ana, ki Pave
Juro
Pavo
Urula,ena Martina
Marijan
Ivan
Ana, ki Marka
Marko, sin Mije
Marta, ena Ante
Franjo, sin Jure
Marija, ki Mate
Klara, ki Mate
Marta, ena Mate
Mijo, sin Andrije
Luka
Marija
Josip
Jelka, ki Jure
Manda, ki Jure
Marija, ki Pave
Andrija
Janja, ki Ante
Rua, ki Ante
8
50
5
30
8
5
19
16
28
18
50
19
18
1/3
3
12
16
5
3
28
1
2
40
30
3
1
28
35
24
18
9
29
7
4
7
2
17
9
10
45
15
12
50
15
1
34
1
6
40
8
43
27
43
33
25
18
13
45
6
8
6
34
8
70
23
20
12
8
8
43
19
10
14. 09.
17. 09.
19. 09.
20. 09.
20. 09.
20. 09.
20. 09.
20. 09.
21. 09.
21. 09.
22. 09.
22. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
25. 09.
25. 09.
25. 09.
25. 09.
29. 09.
29. 09.
01. 10.
03. 10.
03. 10.
03. 10.
03. 10.
04. 10.
05. 10.
05. 10.
05. 10.
06. 10.
06. 10.
07. 10.
08. 10.
08. 10.
08. 10.
09. 10.
10. 10.
10. 10.
10. 10.
11. 10.
11. 10.
12. 10.
14. 10.
14. 10.
17. 10.
20. 10.
20. 10.
20. 10.
23. 10.
23. 10.
26. 10.
27. 10.
27. 10.
29. 10.
29. 10.
01. 11.
01. 11.
02. 11.
02. 11.
03. 11.
04. 11.
04. 11.
10. 11.
15. 11.
23. 11.
24. 11.
24. 11.
27. 11.
27. 11.
Sutjeska (1783)
Kuga
Velike epidemije 18. i 19. stoljea
O
duobrinicima je vrlo malo zabiljeeno u maticama za
vrijeme epidemija kuge. Ali i to malo je znaajno, a tota
se da zakljuiti ili barem naslutiti.
Prva epidemija je iznenadila, ali je pruila pouke za eventualne
slijedee. Tako u uvodu popisa rtava druge epidemije (god.
1798) stoji: ja, fra Tadija Grai, sadanji kapelan, bijah
odijeljen od samostanske zajednice na slubu zaraenih od
kuge u selu Vukanovii; i bio sam vani od 21. rujna do 24.
studenog 1798. U uvodu popisa tree epidemije (g. 1814) stoji,
da su svi koji slijede opremljeni sakramentalnom ispovjeu,
osim onih koji nisu zvali.
Zateeni u Sutjesci
14. 08.
15. 08.
15. 08.
30. 08.
30. 08.
05. 09.
05. 09.
14. 09.
17. 09.
20. 09.
21. 09.
23. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
24. 09.
27. 09.
05. 10.
05. 10.
10. 10.
12. 10.
12. 10.
22. 10.
24. 10.
24. 10.
25. 10.
25. 10.
26. 10.
26. 10.
26. 10.
31. 10.
31. 10.
04. 11.
04. 11.
13. 11.
15. 11.
15. 11.
21. 11.
24. 11.
24. 11.
03. 01.
04. 01.
08. 01.
PILJI
MII
VAREI
MII
TURBII
KREI
GAI
MII
TURBII
LJIVOTRESI
GAI
MII
PETRI
LJIVI
MII
GAI
LJIVOTRESI
JOZANOVI
JURI
GAI
ELMI
GAI
DAREZI
GAI

Marija, ki Jure
Kata, ki Jure
Juro
Ana, ena Jure
Jelka, ki Jure
Ivka, ena Mije
Kata, ki Mije
Manda, ena Mije
Kata, ena Pave
Ivka, ki Mije
Manda, ki Pave
Kata, ki Mate
Ana, ki Mate
Manda, ki Mate
Ilija, sin Mate
Mijo, sin Mate
Jelka, ena Andrije
Lucija, ena Mate
Toma, sin Franje
Ivo, sin Mate
Mijo, sin Franje
Kata, ena Franje
Josip, sin Nikole
Kata, ki Ivana
Franjo
Ivan, sin Pavla
Ivan, sin Franje
Marko, sin Franje
Mato, sin Franje
Pavo
Manda, ena Mije
Franjo
Rua, ki Marka
Marija, ki Stjepana
Franjka, ki Mije
Ivan
Bartol, sin Mate
Marija, ki Mate
Jelka, ki Mije
Petar
Marija, ki Petra
Ljubica, ki Mije
Marta, ki Mije
Andrija, sin Mije
6
2
40
40
4
30
6
40
45
1/2
16
4
12
12
9
5
22
30
2
16
25
33
16
1
40
10
2
1
4
67
30
60
12
18
1
68
4
16
4
35
2 mj
15
11
8
Teevo (1783)
Naknadno upisani
10. 09..
10. 09.
10. 09.
10. 09.
10. 09.
10. 09.
10. 09.
10. 09
06. 09.
06. 09.
06. 09.
06. 09.
06. 09.
06. 09.
12. 09.
12. 09.
.
Vukanovii i Zajezda
PAVLOVI
PETROVI
13. 11.
25. 06.
09. 07.
10. 07.
16. 07.
31. 07.
22. 08.
22. 08.
Ilija
Klara, ki Ive
Ana, ki Ive
Jela, ena Ive
Nikola
Ivo
Mijo, sin Ive
Ana, ena Nikole
40
14
8
35
40
43
14
15
Petar, Ilije iz Sarajeva
Marija, iz Slakovia
Ivka, Ante iz Sarajeva
Jakov, iz Sarajeva
Ana, ki Ive iz Sarajeva
Franjo, iz Sarajeva
Marko, Luke iz epa
Marta, Ivana iz Sarajeva
Ana, ki Josipa
Ilija, Jakova iz Sarajeva
Ana, ena Jure
Ivan, sin Ante
Kata, ena Ante
Marija, ki Ante
Anto
Ana, ki Jakova
Jelka, ki Ivana
Marija, ki Ante
Jelka, ki Jure
IAKOV I
STIJEPI
IAKOVI
MARTINOVI
IAKOVI
STIJEPI
MARTINOVI
IAKOVI
MARTINOVI
IAKOVI
Ana, ki Joze
Pavo
Jozo
Kata, ena Joze
Manda, ki Joze
Jelka, ena Martina
Franjo, sin Tome
Toma
Kata, ki Tome
Manda, ki Joze
Marija, ki Joze
Juro, sin Luke
Mijo, Franje
Ivo, sin Mije
Klara, ki Mije
Marija, ena Mije
Anto, sin Mije
Franjo, sin Ive
Andrija
Manda, ki Petra
Kata, ena Petra
Manda, ki Pave
Mato
Ana, ena Luke
Anto, sin Joze
Ivo, sin Tome
Kata, ki Tome
Josipa, ki Ive
Lucija, ena Tadije
Marija, ki Tome
Martin, sin Josipa
18
45
30
30
9
50
15
35
8
4
6
5
40
10
20
25
18
25
20
20
50
10
25
25
17
8
10
54
40
10
16
26. 09.
26. 09.
03. 10.
03. 10.
03. 10.
03. 10.
03. 10.
03. 10
03. 10.
03. 10.
06. 10.
09. 10.
09. 10.
11. 10.
11. 10.
11. 10.
11. 10.
11. 10.
12. 10.
13. 10.
16. 10.
16. 10.
16. 10.
16. 10.
16. 10.
24. 10.
24. 10.
24. 10.
24. 10.
24. 10.
24. 10.
29. 10.
30. 10.
30. 10.
01. 11.
04. 11.
04. 11.
05. 11.
06. 11.
06. 11.
06. 11.
06. 11.
08. 11.
11. 11.
12. 11.
12. 11.
12. 11.
12. 11.
13. 11.
13. 11.
21. 11.
21. 11.
24. 11.
24. 11.
28. 11.
04. 11.
11. 12.
18. 12.
BUKVI
ALAVANTI
LAMEI
KRII
IVANOVI
LAMEI
BUKVI
TOPALOVI
IVANOVI
KRII
NIKAEVI
KRII
LJIVI
STJEPANOVI
LAMEI
KRII
NIKAEVI
KRII
IVANOVI
KRII
PRANJI
IVANOVI
MII
LJIVI
KRII
LJIVI
MII
PRANJI
IVANOVI
LJIVI
KRII
?
30
1
10
6
35
18
1
40
17
20
8
1
60
30
25
15
5
15
36
14
66
1
6
60
35
2
2
15
7
18
10
11
50
12
14
35
5
20
80
10
8
1
30
30
30
36
30
30
10
60
60
4
18
15
45
12
28
1
Trnovci (1783)
Zgoa, Pope,Vidua
Lipnica(1783)
21. 07.
23. 08.
23. 08.
30. 08.
30. 08.
05. 09.
05. 09.
08. 09.
08. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
12. 09.
17. 09.
23. 09.
23. 09.
26. 09.
26. 09.
26. 09.
28. 09.
18. 10.
25. 10.
Manda, ena Lovre
Marija, ki Lovre
Kata, ki Josipa
Josip, sin Josipa
Manda, ena Mate
Ana, ena Josipa
Manda, ki Josipa
Kata, ena Pere
Stjepan, sin Petra
Franjo, sin Petra
Petar, sin Ivana
Ilija, sin Ivana
Manda, ena Petra
Ana, ena Ivana
Manda, ena Jure
Martin, sin Andrije
Kata, ki Petra
Marija, ki Josipa
Lovro
Andrija,(Miljaii)
Lucija, ena Andrije
Ivan, sin Jure
Nikola (Miljaii)
Petar, Andrije
Andrija, Ivana
Ivan, sin Josipa
Manda, ki Mije
Rua, ki Petra
Klara, ki Petra
Lucija, ki Josipa
Kata, ki Petra
Marija, ki Josipa
Manda, ena Josipa
Ivan, sin Mije
Manda, ki Martina
Marija, ena Andrije
Petar, sin Ivana
Stjepan, Mije
Franjka, ena Ante
Anto, sin Ivana
Mijo, sin Ivana
Rua, ki Ivana
Josip
Mato, sin Joze
Mara, ena Josipa
Lucija, ena Ivana
Jozo, sin Mije
KRII Juro
Juro, sin Franje
Franjo
Jelka, ena Franje
Kata, ki Joze
Anto, sin Mije
ki Mije
Mijo
Franjo, sin Andrije
Marija, ena Mije
Petar, sin Andrije
06. 08
19. 08.
19. 08.
23. 08.
23. 08.
04. 09.
08. 09.
08. 09.
12. 09.
02. 10.
02. 10.
02. 10.
03. 10.
05. 10.
08. 10.
08. 10.
08. 10.
09. 10.
20. 10.
22. 10.
22. 10.
31. 10.
01. 11.
01. 11.
06. 11.
13. 11.
13. 11.
SUILOVI
IMI
ADONJI
IMI
ZOVKOVI
IMI
ZOVKOVI
PAVLOVI
ARKOVI
KNEZOVI
PIRI
EELOVI
TUSTONJI
ZELENTURA
EPANIN
Marko
Marko
Anto, sin Marka
Pavo, sin Ante
Klara, ki Marka
Bartol, sin Gapara
Lucija, ena Marka
Kata, ki Marka
? , sin Gapara
Marko, od epa
Ana, ena Petra
Martin, sin Petra
vka, ki Duje
Dujo
Kata, ki Josipa
Petar, sin Josipa
Anto, sin Josipa
Ana, ena Josipa
Josip (Jozija)
Marija, ena Ive
Stjepan, sin Ive
Petar iz Bjelavia
Ivan, sin Mate
Kata, ki Mate
Ivan, sin Petra
Toma, ena Marka
Ivana, ki Marka
17
50
18
14
16
4
40
4
11
44
40
5
13
50
20
8
12
40
60
30
6
60
7
13
14
30
5
F
E
L
J
T
O
N
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
26
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
27
D
ebelo crijevo je dio probavne
cijevi koji se nastavlja na tanko
crijevo i zavrava analnim
otvorom. Njegova funkcija u organizmu
je resorpcija preostale vode i elektrolita
iz prihvaenog sadraja tankog crijeva
koji pretvara u feces. Debelo crijevo je
dugo 120-200 cm.
to je rak debelog crijeva?
To je novotvorevina koja obino poinje
u sluznici debelog crijeva, najee u
podruju sigmoidnog dijela. To je najei
zloudni tumor organa trbune upljine i
karakteristian je za visokorazvijene zemlje.
Ovakva raspodjela je posljedica naina
prehrane i uvjeta ivota. Uzrok nastanka
raka debelog crijeva je jo uvijek nepoznat,
iako se nain prehrane najee dovodi u
vezu s nastankom ove bolesti. Nain irenja
ove bolesti je direktan: infltracijom u okolna
tkiva i organe, a zatim putem limfnih i krvnih
ila. Rano otkrivanje ove bolesti, u fazi
bez simptoma, predstavlja jedini nain za
smanjivanje smrtnosti.
Simptomi bolesti
Bolest poinje tiho, razvija se sporo i
dugotrajno do svoje simptomatske faze.
Tumor se razliito prezentira u pojedinim
dijelovima debelog crijeva. Najei znaci
bolesti su krv u stolici, dugotrajna slabost
praena malokrvnou, promjene u karakteru
pranjenja debelog crijeva, bolovi u trbuhu
i gubitak tjelesne teine. U bolesnika s
tumorom u desnom dijelu debelog crijeva
obino nema znakova poremeaja rada
crijeva, ali je zato esta malokrvnost s
posljedinim umorom, vrtoglavicom i
bljedilom. Rak lijevog dijela debelog crijeva
esto je praen grevitim bolovima u trbuhu
uz ranu pojavu poremeaja u radu crijeva
tipa zatvora i tzv. paradoksalnih proljeva uz
pojavu krvi i sluzi u stolici.
Riziko faktori
U nastanku bolesti, pored genetske
predispozicije, vanu ulogu imaju faktori
okolia, ivotni stil i prehrambene navike
pojedinca. Sljedei faktori izravno utjeu na
uestalost raka debelog crijeva: dob iznad 50
godina, prehrana uz velike koliine masnoa
i rafniranog eera, postojanje raka unutar
triju generacija, familijarna polipoza debelog
crijeva, polipi debelog crijeva (posebice veih
od 0,5 cm koji predstavljaju veliku opasnost
za prelazak u zloudni oblik), upalne bolesti
debelog crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova
bolest), dijetalna prehrana siromana
vlaknima, prehrana poglavito namirnicama
ivotinjskog porijekla, gojaznost i puenje.
Obzirom na nepoznat uzrok bolesti, nije
mogue provoditi njenu prevenciju. Zbog
toga je pristup suvremenom lijeenju
usmjeren na njeno rano otkrivanje. Bolest se
najee javlja u osoba starijih od 50 godina.
Pojava simptoma koji upuuju na mogunost
obolijevanja od ove bolesti, u ovoj dobi
zahtijeva veliku pozornost. Ovi simptomi
nazivaju se znacima upozorenja (indikatori
suspektnosti).
Znaci upozorenja
Ovi simptomi, ukoliko su izraeni, zahtijevaju
obradu debelog crijeva:
- promjene i potekoe u pranjenju crijeva
kao to su zatvor, tzv. paradoksalni proljevi
ili suavanje veliine stolice, koji traju vie
od nekoliko dana,
- ponavljani greviti bolovi oko pupka i
donjem dijelu trbuha,
- krvarenje iz crijeva ili krv u stolici, gnojna i
sluzava sekrecija na anus,
- slabokrvnost bez vidljivog krvarenja u
osoba iznad 50 godina,
- iznenadni gubitak tjelesne teine.
Posebnu grupu ine osobe s visokim
rizikom:
- osobe starije od 40 godina s tzv. familijarnim
rakom,
- familijarna polipoza,
- bolesnici sa ulceroznim kolitisom koji traje
due od 15 godina.
Pojava nekih od ovih simptoma ili pripadnost
skupini visokog rizika zahtijeva lijeniki
pregled. Odlaganje pregleda pomie
dijagnosticiranje bolesti u odmakloj fazi,
kad su mogunosti uspjenog lijeenja bitno
smanjene i imaju manju uinkovitost. Rano
otkrivanje bolesti moe spasiti trojicu od
etvorice oboljelih od raka debelog crijeva.
Metode ranog otkrivanja raka debelog
crijeva
Rak debelog crijeva razvija se sporo i mogue
ga je otkriti znatno prije nego se pojave
prvi simptomi bolesti. Rano otkriven rak
smanjuje potrebu opsenih kirurkih zahvata,
a primijenjeno lijeenje je uinkovitije. Na
vrijeme otkriveni i uklonjeni polipi debelog
crijeva uspjena su prevencija njihove
maligne alteracije. Rak debelog crijeva moe
se otkriti:
- digitorektalnim pregledom (zadnje crijevo):
runi pregled zavrnog dijela debelog crijeva
(zadnje crijevo),
- pregledom stolice na okultno (skriveno)
krvarenje: test za provjeravanje postojanja
tragova krvi u stolici,
- kolonoskopijom (sigmoidoskopijom,
rektoskopijom): pregled debelog crijeva
savitljivom optikom cijevi,
- irigografjom: pregled debelog crijeva
rendgenskom kontrastnom metodom.
Preporuke i smjernice za rano
otkrivanje bolesti
1. ve danas donijeti odluku o aktivnoj skrbi
za svoje zdravlje, nauiti ulagati u svoje
zdravlje jer je to na najvei kapital,
2. u ivotnoj dobi iznad 50 godina, obvezno
testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici
svake godina ili barem svakih tri godine,
3. kod pozitivnog testa na nevidljivo
krvarenje u stolici, obvezno se podvrgnuti
kolonoskopiji radi utvrivanja uzroka
nevidljivog krvarenja i eventualnom
otklanjanju naenih polipa u debelom
crijevu,
4. u sluaju pripadnost grupi visokog rizika
od ove bolesti, navedene pretrage treba
zapoeti znatno ranije (u dobi od 15. do 20.
godine),
5. obvezno obraanje lijeniku u sluaju
krvarenja iz debelog crijeva, trajnih promjena
u radu crijeva, bolova u trbuhu tipa greva.
Z
D
R
A
V
L
J
E
RAK DEBELOG CRIJEVA -
Pie: prim. dr. eljko Martinovi kirurg

NAJVEI BROJ OBOLJELIH JE U DOBI IZNAD 50 GODINA,
BOLEST EE POGAAMUKARCE U DOBI IZNAD 50 GODINA,
RANO OTKRIVANJE JAMI USPJENIJE LIJEENJE I DUI IVOT,
RADI PREVENCIJE BOLESTI, POTREBNO JE INVESTIRATI U SVOJE ZDRAVLJE. RANO OTKRIVANJE
U fond za obnovu kapele u Poljanima dosad su dali:
M
ada je prije dvadesetak godina
otvorena redovita autobusna
linija Kakanj Vukanovii,
udno je to ve mjesecima registrirani
prijevoznik Kakanj bus iz Kaknja
bez valjanog razloga ne prometuje na
spomenutoj relaciji do krajnjeg odredita.
Potvrda o registraciji prijevoza broj 0-
05/11-297/03 i postojei Red vonje
obvezuju prijevoznika Kakanj bus da
prometuje do sredita sela, tonije: do
crkve u Vukanoviima.
Registrirani prijevoznik zloupotrebljava
stalnu inertnost i nezainteresiranost
izvrne vlasti Opine Kakanj, elei i
nastojei iznuditi dodatnu izmjenu Reda
vonje i cjenika. Zasigurno su Vukanjci
spremni prihvatiti i dodatno poveanje
cijene, ali samo pod uvjetom da Kakanj
bus povea cijene prijevoza na svim
svojim relacijama. Mjetani Vukanovia
nipoto nee prihvatiti da Kakanj bus ili
bilo koji drugi prijevoznik prometuje
samo do podnoja sela jer su sigurni da
Lipniani nikada ne bi prihvatili da njihov
bus prometuje do Bastaia, kao to ni
mjetani Tra zasigurno ne bi prihvatili
da autobus na relaciji Kakanj Tre
prometuje samo do Ivnice.
Vukanjci s pravom oekuju da e
opinari, potujui zakonitost, konano
poeti jednako tretirati sva naseljena
mjesta nae opine. Bude li tako, bus e
bilo koji i bilo iji opet prometovati
do crkve u Vukanoviima na zadovoljstvo
stanovnika toga mjesta.
VUKANOVII
Vukanjci su za jednak tretman
K
rajem svibnja odrana je 31. Sjednica Opinskog vijea Kakanj.
Obzirom da je opsean dnevni red ve bio usuglaen na sjednici
kolegija, zahtjev Franjevakog samostana iz Kraljeve Sutjeske
kojim se trai brisanje nezakonite uknjibe nekretnina samostana u
korist poduzea Agrotrend Kakanj, ostavljen je za narednu sjednicu
Opinskog vijea.
Nacrt odluke o javnom redu i miru upuen je na javnu raspravu a
prihvaen je etiki kodeks za izabrane dunosnike opine Kakanj.
Po drugi put vraena je na doradu odluka o rasporedu sredstava
parlamentarnim grupama za 2007. Uz neznatne dopune usvojeni su i
programi utroka novanih sredstava za graevinsko zemljite i
komunalne naknade za ovu godinu. Vijee je takoer prihvatilo i
izvjea o radu kakanjskih javnih ustanova za 2006. godinu kao i
programe njihovog rada i djelovanja za ovu.
U nastavku zasjedanja vijenici su upoznati s procesom privatizacije na
podruju kakanjske opine te o informaciji JP Grijanje koja se odnosi
na uvoenje grijanja u MZ Kakanj II.
Iako je poetkom godine usvojen proraun za 2007. vijenicima jo
uvijek nije poznato to je s programom utroka sredstava od koncesija,
cestovnih naknada i aerozatite. Stanovnitvo s pravom oekuje ove
programe iz kojih e se detaljnije saznati koliko e koja mjesna zajednica
dobiti i za koje projekte.
Ostaje da se vidi i hoe li zakonodavna vlast kakanjske opine htjeti
Franjevakom samostanu vratiti nezakonito oduzete nekretnine. Svima
je poznato da na prostorima opine Kakanj Islamskoj vjerskoj zajednici
kao ni Pravoslavnoj crkvi nikada nita nije nasilno oduzeto. Oekivati
je da e kakanjska vlast konano poeti jednako tretirati i uvaavati sve
vjerske institucije.
OPINSKO VIJEE KAKANJ
Novi pravilnik ponaanja
za kakanjske elnike
SV online
Z
ahvaljujui vrlo uspjenom odazivu naih
iseljenika akciji prikupljanja novanih sredstava
za obnovu kapele u Poljanima, zavreni su radovi
na elektrifkaciji zvona. Prvi korak je napravljen, sada
slijedi obnova. Poetkom prole godine na inicijativu
naih iseljenika u vicarskoj pokrenuta je akcija
prikupljanja novanih sredstava za obnovu u proteklom
ratu oteene kapele u Poljanima. Zvono na mjesnoj
kapeli je blagoslovljeno u etvrtak 17. svibnja u sklopu
tradicionalnog blagoslova polja.
Kako doznajemo od jednog od inicijatora spomenute
akcije, do sada je prikupljena odreena svota novca, no
akcija se i dalje nastavlja.
- Zahvaljujemo svima koji ovu akciju podravaju i svima
koji su dali svoj doprinos. Takoer molimo one koji nisu
dali svoj novani prilog da slijede ovaj primjer i da uplate
iznos od 200 CHF. Posebno molim one koji su manje
uplatili od potrebnog iznosa da trebaju nadoplatiti razliku.
Nadamo se da e se ova akcija i dalje ovako uspjeno
odvijati kako bi smo do ljetnih praznika ostvarili svoj
cilj, a to je obnova cijele kapele Poljani. Radovi se ve
nastavljaju poslije blagoslova polja - izjavio je Kazimir
unja, jedan od isljenika u vicarskoj i inicijatora
obnove kapele Poljani.
POLJANI
Postavljeno novo zvono
Tomislav ondra SV online
Tomislav ondra
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
28
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
29
S
U
T
J
E

K
I

K
U
H
A
R
Pripremila: Marijana apina
Trostruki
uitak
Postupak
1. Uberi svjee, neoteene
potpuno otvorene cvjetove.
Potrebno je da su suhi,
neovlaeni kiom ili
jutarnjom rosom.
2. Stavi papir na jednu
stranu otvorene knjige.
Poloi cvjetove tako da
stoje ravno i ne dodiruju se
meusobno.
3. Postavi drugi list papira
preko cvjetova. Paljivo
ga izravnaj i potom zatvori
knjigu.
4. Odozgo poloi nekoliko
tekih knjiga. Ostavi
cvjetove u knjizi etiri
tjedna kako bi se osuili i
ispravili.
C
V
J
E
T
O
V
I

L
J
E
T
A
P
resovanjem moe cvjetove sauvati i
upotrijebiti ih za slike i estitke. Najlake
se presuje cvijee otvorenih latica kao
to je danino ili zvonoliko cvijee.
Imaj na umu da ukoliko se odlui za presovanje
cvijea to uini odmah nakon branja kako se
ne bi desilo da ti cvijetovi uvenu.
Presovanje cvijea
Bit e ti potrebno:
- oljsko cvijee kao to je jagorevina, ljubiica
ili mauhica
- teke knjige
- upijajui papir ili novine
2 vee ili 4 manje tikvice tanko
oljutiti i presjei na pola po duini.
liicom paljivo izvaditi sredinu tako
da se naprave amii te na malo ulja
sa dodatkom malo vode poklopljeno
propriti desetak minuta, pri tom paziti
da se ne raspadnu. Izvaditi ih i ostaviti
da se ohlade. Za to vrijeme u posudi
izdrobiti 250-300 gr kravljeg sira sa 1
jajetom i 1 licom griza. Dodati malo
sjeckanog bijelog luka, sitno sjeckane
sredine tikvica i zaine po elji.
Sa ovim puniti amce i sloiti ih u
podmazanu vatrostalnu iniju ili pleh.
Odozgo moete posuti sa parmezanom
ili ribanim kakavaljem i zapei u
rerni. Naravno sve posoliti po svom
ukusu.
U smjesu sira i jaja moe se dodati
sitno sjeckana slanina ili unka i
malo sjeckanog svjeeg oljutenog
paradajza.
Tikvice
punjene
sa sirom
Kora:
6 bjelanaca umutiti sa 200g eera, 2 lice
brana, 2 lice prezli (ili 4 lice brana)
i 150g mljevenih oraha. U podmazanom
plehu ispei koru i preliti sa 200ml
hladnog mlijeka.
Fila:
600 ml mlijeka staviti da vri. umanca, 2
pudinga od vanilije i 200g eera umutiti
sa malo mlijeka( oko 1 dl) kada mlijeko
provri, skuhati flu.
U skuhanu flu staviti margarin i pustiti da
se ohladi. Kada se krema ohladi podijeliti
je na dva dijela. U jedan dio staviti 100g
otopljene okolade za kuhanje.
Preko kore sipati utu flu. Preko utog fla
slagati petit keks natopljen mlijekom
a preko keksa smeu flu.
Preko sipati naribanu crnu ili bijelu
okoladu ili umuenu lag pjenu.
Potrebno je:
6 jaja,
400g eera,
2 lice brana,
2 lice prezli,
150g mljevenih oraha,
oko 1 l mlijeka
100g okolada za kuhanje,
2 puding vanilije,
1 margarin
1 Petit keks
Priprema:
SAMOSTALNA
TrGOViNSKA
rADNJA ATii
Telefon:
032 775 301
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
30
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
31
Pripremio: Milo Juki
R
A
Z
O
N
O
D
A
d.o.o. Kakanj
PODUZEE ZA
PROIZVODNJU PVc
STOLARIJE
NJEMAKI PROFIL petokomorni, estokomorni
SIGURNOSNI OKOV kljuanje sa svih strana
IZO STAKLO sa ili bez argona
VIEGODINJE ISKUSTVO strunog kadra i radnika
NAJPOVOLJNIJE CIJENE uvjerite se
ZgOANSKA B.B.
TEL/FAX 00387 32 556 927 CENTRALA
GSM 00387 61 262 069
GSM 00387 61 361 797
GSM 00387 63 899 288
IDEAL
POPUST NA LJETNE GUME DO 20%
UL. 311 L. BRIGADE 17. TEL: 032 554 161 i 553 382
MERMER
HALJINII
vl. Zvonko Crepulja
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377

izrada spomenika,
popravka i odravanje

izrada stepenita
MERMER
HALJINII
SAMOSTALNA KAMENOREZAKA RADNJA
vl. Zvonko Crepulja
Tel. 032 777 211
Mob. 061 755 377

IZRADA SPOMENIKA,
POPRAVKA I ODRAVANJE

IZRADA STEPENITA
N
a nedjeljnjoj svetoj misi u 11 sati, 29.
travnja sveano je podjeljen sakrament
svete Potvrde za trideset dvoje naih
krizmanika.
Prigodno misno slavlje s podjelom sakramenta
Potvrde predvodio je vrhbosanski pomoni biskup
Pero Sudar. U svojoj nadahnutoj propovjedi
istaknuo je veliku vanost roditelja i kumova
krizmanika u odgoju i odrastanju dananje mladei.
KRALJEVASUTJESKA
Primi peat dara Duha
Svetoga
U
nedjelju 20. svibnja u crkvi sv. Ivana
Krstitelja u Franjevakom samostanu u
Kraljevoj Sutjesci, odrano je ovogodinje
primanje sakramenta Prve priesti. Svoju prvu
priest primilo je sedamnaestero djece sutjeke
upe. Za primanje ovog svetog sakramenta,
maliane je duhovno pripremao vikar samostana fra
Zoran Jakovi.
Prvu priest su primili: Lucija Andri, Kazimir
Adaji, Matea Batini, Boris Blaun, Stjepan
Boji, Mario Branovi, Danijel Komo Petar
Perei, Mia Petrovi, Natalija Pezer, Vinko Stjepi,
Iva Subai, Dragan ljivi, Marina Topalovi, Ana
Marija Tomi, Jelena Tomi i Ivan Vukani
Nai maliani su za ovu specijalnu prigodu svojim
roditeljima, prijateljima i ostalim vjernicima
upe, pripremili i prigodan program. Predvoditelj
misnog slavlja, gvardijan fra Ilija Boi je istaknuo
vanost sakramenta sv. Priesti koji e zasigurno
ostati svima, a osobito prvopriesnicima u divnoj
uspomeni.
KRALJEVASUTJESKA
Prva priest u Kraljevoj Sutjesci
SV online
SV online
S
u
t
j
e

k
i

v
j
e
s
n
i
k
,

b
r
o
j

1
9
.

w
w
w
.
k
r
a
l
j
e
v
a
-
s
u
t
j
e
s
k
a
.
c
o
m
32