SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

GORAN VRGO, IVAN BARBA, GORAN OLI, VEDRAN KAMPL ANALIZA SADANJEG STANJA TURISTIKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

ANALIZA SADANJEG STANJA TURISTIKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Razvojna politika Mentor: Prof.dr.sc. Christian Stipanovi 006545/R-18

Studenti: Goran Vrgo Ivan Barba Goran oli VedranKampl Status: izvanredni CIS Zabok 006584/R-18 006549/R-18 006517/R-18

Opatija, prosinac 2011.

SADRAJ:

Contents UVOD...................................................................................................................5 1.HRVATSKOG ZAGORJE KAO TURISTIKA DESTINACIJA.............6

1.1. Prirodne znaajke Hrvatskog zagorja.............................................................................7 1.2. Demografske i znaajke i upravna podjela Hrvatskog Zagorja.......................................8 1.3. Ostvaren turistiki promet u Hrvatskom Zagorju u razdoblju 2007.-2010. ..................10

2.ZNAAJKE TURISTIKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE.........................................................................................................11

2.1. Utjecaj Turistike Zajednice KZ na turistiku ponudu Krapinsko zagorske upanije.13 2.2.Terme, Muzeji i hoteli, najvaniji imbenici turistike ponude Krapinsko-zagorske upanije.................................................................................................................................14 2.1. Blue Sun Hotela Kaj Marija Bistrica...........................................................................14 O Bluesun hotelu Kaj............................................................................................................14 HTP Matija Gubec................................................................................................................15 Terme Tuhelj.........................................................................................................................18 Terme Jezerica.....................................................................................................................18 Krapinske Toplice.................................................................................................................18 Muzeji Hrvatskog zagorja.....................................................................................................18 2.5.1.Dvorac Veliki Tabor...............................................................................................19 2.5.2. Galerija Antuna Augustinia................................................................................20 2.5.3. Dvorac Ori..........................................................................................................20 2.5.4. Muzej krapinskih neandertalaca.............................................................................21 2.5.5.Muzej Staro selo..................................................................................................21

ZAKLJUAK....................................................................................................22 LITERATURA..................................................................................................23 POPIS SLIKA....................................................................................................24 POPIS TABLICA..............................................................................................25

1.1. ODNOSI S JAVNOU U MARKETINGU TURISTIKE DESTINACIJE...........26

2. ODNOSI S JAVNOU TURISTIKE ZAJEDNICE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE.................................................................................28

2.1. ODNOSI S JAVNOU BLUE SUN HOTELA MARIJA BISTRICA....................28

UVOD Predmet ovoga analiza sadanjeg stanja tursititke ponude Krapinsko-zagorske upanije i promocija HTP Matija Gubec na domaem i meunarodnom turistikom tritu. U najuoj vezi s problemom i predmetom istraivanja determinirani su svrha i cilj istraivanja; analizirati stanje hotelskog proizvoda stavljajui ga u kontekst turistikog trita Hrvatskog zagorja i Hrvatskog zagorja kao turistike destinacije. Ovaj seminarski rad sastoji se od tri djela koji se meusobno nadovezuju i nadopunjavaju. U prvom se djelu obrauje turistiko trite i hotelski proizvod openito te se kroz njihovu definiciju analizira hotelsko trite i hotelski proizvod promatranog hotelskog objekta. U ovome se dijelu takoer analizira i cijena hotelskog proizvoda kao bitan element marketinkog spleta (uz distribuciju, proizvod i oglaavanje). Plasmanom hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec, gledanom kao nizom aktivnosti koje menadment hotela mora izvriti ovaj dio zavrava. U drugom poglavlju analiziraju se promocija, sredstva turistike propagande i oglasna sredstva HTP Matija Gubec. Promocija se u marketinkoj literaturi shvaa kao oblik masovnog komuniciranja s kupcima i prihvaa, poput cijene, kao jedna od etiri temeljne funkcije marketinga (proizvod, distibucija, promocija i cijena). U treem dijelu govori o njemu kao turistikoj destinaciji. Kroz prirodne i demografske znaajke Hrvatskog zagorja, kao i kroz njegovu upravnu podjelu, Stubike Toplice, u kojima se nalazi HTP Matija Gubec i on sam promatraju se kao turistika destinacija. Nadalje, u ovome se djelu analizira i ostvaren turistiki promet u Hrvatskom zagorju u radzoblju 20072009 i udio mjesta Stubike Toplice kao imanentnom dijelu zagorskog turistikog trita. Poglavlje zavrava opisom i analizom znaajki HTP Matija Gubec i Stubikih Toplica kao turistike destinacije. U istraivanju za potrebe ovog seminarskog rada, formuliranju i prezentiranju rezultata istraivanja u seminarskom radu koristit e se, odgovarajue kombinacije znanstvenih metoda od kojih se navode one najvanije: metoda analize i sinteze, metoda komparacije i empirijska metoda. U zakljuku se donosi rezime rada i sumiraju stavovi po sadrajnim cjelinama.

1.

HRVATSKOG ZAGORJE KAO TURISTIKA DESTINACIJA

Hrvatsko Zagorje kao turistiku destinaciju determinira niz demografskih, prirodnih, geoprometnih, zemljopisnih i kulturnih karakteristika. Hrvatsko zagorje je prostor izmeu Maceljskog gorja, Varadinski-toplikog gorja, Kalnikog gorja, Medvednice i rijeke Sutle. Po prvim rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine Krapinsko zagorsku upaniju nastanjuje 134 936 stanovnika.1 Glavne turistike destinacije su osim Stubikih Toplica jo i Krapinske i Tuheljske (Terme Tuhelj) Toplice koje ostvare oko 85% ukupnog turistikog prometa. Unazad desetak godina Terme Jezerica u Donjoj Stubici sve vie uzimaju trinog udjela. Tu su jo i emnike Toplice i Bedekovanska jezera koje su trino zanemarive. Turistikom proizvodu Hrvatskog zagorja, koji se temelji na termo-mineralnom potencijalu, konkuriraju toplice u Maarskoj i nadasve Sloveniji (Terme ate, Rogaka Slatina i Atomske Toplice u Poetrtku nadomak Kumrovca). Od ostalih hrvatskih toplica tu su jo i toplice Sveti Martin u Meimurju. Gotovo cjelokupni turistiki potencijal toplica koncentriran je u sredinjem (ljeilinom) naselju, dok su izvan njega samo tradicijska izletita za goste te planinarske i sve vie vinske ceste. Znaajna komponenta turistike ponude su dvorci (ukupno 54) i ostala spomenika batina (spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku kraj Kumrovca i novootvoreni muzej Krapinskog praovjeka u Krapini). U Hrvatskom zagorju je i vie lokaliteta u kojima protenja i hodoaa imaju okupljajui znaaj. Marija Bistrica je najpoznatije hodoasniko sredite u Hrvatskoj, a u sredite hodoasnikog turizma pripada i Trki vrh kod Krapine. Vaan turistiki resurs je i geoprometni poloaj, meutim, tranzitni turizam se sporo razvija zbog nedovoljne opremljenosti tranzitno-turistikog cestovnog Pyhrinskog pravca. Poticatelj izletnicima su karakterisitni ambijentalni resursi. Izletniki turizam u Hrvatskom zagorju je, u novijem razdoblju, najdinaminiji vid turizma koji je fiziki najopseniji regionalni proizvod. Dva najvea grada u Zagorju su Zabok s 9365 stanovnika2 prema popisu stanovnitva iz 2001. godine i Krapina s cca 12950 stanovnika3 prema istom popisu. Zahvaljujui prometnom poloaju Zabok je postao glavno sredite za edukaciju i kolovanje kadrova u turizmu. Toponim mjesta povezan je s porodicom Zaboky koja je bila vlasnnik veine posjeda u 15. stoljeu. Glavne turistike znamenitosti su kasnobarokna upna crkva sv. Jelene i kurija Gredice iz 1772, godine gdje se rodio knjievnik, Ksaver andor Gjalski. Tradicionalno sredite Hrvatskog zagorja je Krapina. Nalazite praovjeka na brdu Hunjakovo otkrio je Dragutin Gorjanovi Kramberger. Pored nalazita otvoren je u sijenju 2010. godine jedan od najmodernijih muzeja u Europi. Od znamenitih osoba iz Krapine posebno je poznat Ljudevit Gaj, a od manifestacija atraktivan je period odravanja festivala Krapinske popevke.

1 2

Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, 10.12.2011. Slubene stranice Grada Zaboka, http://www.zabok.hr/?LanguageID=-1&ParentID=13028&FlashID=13905, 10.12.2011. 3 Slubene stranice Grada Krapine, http://www.krapina.hr/default.aspx?id=231, 10.12.2011.

1.1.

Prirodne znaajke Hrvatskog zagorja

Krapinsko-zagorska upanija ima kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kiovite i hladne zime. Krapinsko-zagorska upanija je podruje kontinentalnog oborinskog reima sa estim i obilnim kiama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinksi maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljai i oujku. to se tie reljefa u ovoj se upaniji rezlikuju tri osnovne vrste reljefa; naplavne ravni, breuljkasti krajevi-pobra i gorski masivi. Zagorska tla nisu osobite kakvoe. Preteno laporasta podloga i meki sarmatski i litavski vapnenci uvjetovali su u Zagorju prilino ogranien razvitak plodnijeg, jae podzoliranog tla, pogodnog za oranike kulture, stvarajui, naprotiv na strmim padinama i valovitim pristrancima breuljaka pjeskovita ilovasta tla, veoma prikladna za uzgoj vinograda i vonjaka (jabuke i ljive). Na oraninim povrinama zasijanim itaricama prevladava kukuruz i penica te u manjoj mjeri krumpir. U najniim predjelima, naroito u dolini rijeke Krapine, prevladavaju aluvijska tla; preteno su to livade i sjenokoe. Najvaniji prirodni resursi upanije su termalni izvori te izvori pitke vode. Termalni izvori se koriste u terapeutske i turistiko-rekreacijske svrhe. Kulturna i prirodna batina takoer je jedna od znaajnih karakteristika prostora upanije koja unato svojoj vrijednosti i znaenju nije dovoljno iskoritena, a u velikoj mjeri zabrinjavajue zaputena i nedovoljno zatiena. Na podruju upanije dominantne su nemetalne mineralne sirovine od kojih je najznaajnija eksploatacija i prerada tehnikog kamena, pijeska i opekarske gline. Od osobitog znaenja su crne i tamne gline kod Bedekovine, jer su vatrostalne, te se eksploatacija vri za potrebe opekarske industrije u Bedekovini. Kamenolomi Kuna Gore (Pregrada), Strahinjice (Gorjak), Ivanice (Oura) i Cesargore (Sv.Kri) aktivni su i predstavljaju glavna eksploatacijska polja graevnog kamena. Glavnu gorsku masu ovih gora tvore vapnenci donjeg i gornjeg trijasa (vapnenci i dolomitni vapnenci). Priblino 40% upanijske povrine jo se i danas unato sjei u prolosti, nalazi pod umama. Najumovitiji su gorski predjeli Macelja, Stahinice i Ivanice te sjeverni obronci Medvednice. U nizinskim predjelima u dolinama Krapine i Sutle prevladavaju ume johe i hrasta lunjaka te grupe vrba, to je karakteristino za poplavna podruja. U srednjim se podrujima javljaju hrast kitnjak i grab te (posebno na obroncima Medvednice u stubikom kraju) manji kompleksi sa pitomim kestenom. umi hrasta i graba u viim predjelima pridolazi bukva koja ukupnoj drvnoj masi Zagorja ima najvee uee, dok su u najviim predjelima bukvi primijeani jo i smreka i jela, karakteristine za predplaninsku i planinsku umsku zajednicu.

Slika 1. Rasprostranjenost uma u Krapinsko zagorskoj upaniji

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske upanije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzzrop.pdf, 12.12.2011.

1.2. Demografske i znaajke i upravna podjela Hrvatskog Zagorja Prema slubenim statistikim podacima i popisu stanovnitva iz 2001. godine, na podruju Krapinsko-zagorske upanije ivi 142.432 stanovnika, to iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska upanija upravno je podijeljena na 32 jedinice lokalne samouprave: gradova i 25 opina.
Slika 2. Upravna podjela Krapinsko zagorske upanije

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske upanije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzzrop.pdf, 12.12.2011.

Broj stanovnika Krapinsko zagorske upanije u stalnom je padu. Prije tridesetak godina u njoj je bilo ak 161.247 stanovnika, dok je po popisu stanovnitva iz 2001. njihov broj pao na 88,33% broja stanovnika, a budui da po prvim rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine upanija broji 134.936 ovaj se trend nastavlja.
Tabela 1 Broj stanovnika Hrvatskog Zagorja u razdoblju 1971-2001

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske upanije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzzrop.pdf, 12.12.2011.

Tabela 2. Kretanje stanovnitva Krapinsko zagorske upanije 1971

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske upanije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzzrop.pdf, 12.12.2011.

Krapinsko-zagorska upanija jedno je od najgue naseljenih podruja u Republici Hrvatskoj (iza Meimurske i Varadinske upanije). Gustoa stanovanja iznosi 121 stanovnik/km2 (dravni prosjek iznosi 84 stanovnika/km2). Najgue su naseljena gradska podruja: Krapina, Oroslavje, Zabok (gustoa preko 200 stanovnika/km2) dok su najslabije naseljene opine: Budinina, Hraina, Jesenje, Kraljevec na Sutli, Novi Golubovec i Zagorska Sela (gustoa do 80 stanovnika/km2). 1.3. Ostvaren turistiki promet u Hrvatskom Zagorju u razdoblju 2007.-2010.

U Krapinsko zagorskoj upaniji u 2010. godini noilo je prema podacima Ministarstva turizma 54.781 turista, 1716 manje nego 2009. godine kada ih je ovoj upaniji noilo 56.497 to je 1,8% manje. Usporeujui ga s ostalim, samo kontinentalnim, upanijama on je ipak nakon Karlovake upanije i Grada Zagreba trei po redu. Nakon rasta u 2008. godini u 2009. se

godini biljei pad turistikih noenja za 8648 to je postocima iznosilo 15,31%. Prosjeno je svaki od njih boravio, odnosno noio u prosjeku 2,82 dana u Krapinsko zagorskoj upaniji. Po gradovima i opinama najvie se je noenja ostvarilo u mjestima s najveim zagorskim termama. Po broju noenja u odnosu na ostale prednjai Opina Tuhelj s Termama Tuhelj koja u prvih deset mjeseci ove godine godini biljei 41 583 noenja, zatim Krapinske Toplice s 30 707 i Stubike Toplice s 23 299 noenja. Krapinske Toplice, iako se kompleks vanjskih bazena preureuje od 2004. godine svoja noenja mogu zahvaliti bolnici kao rehabilitacijskom centru. Ostala su mjesta po broj noenja su zanemariva, a u budunosti se najvie oekuje od Krapine s otvorenjem muzeja Krapinskog praovjeka i izglednim otvaranjem zabavno-tematskog parka. Nadalje, tu je Kumrovec, jedinstveno etno selo, kao muzej na otvorenom, koji bi u budunosti revitalizacijom svoja dva smjetajna kapacitetea trebao u veem broju participirati u turistikom prometu Krapinsko zagorske upanije.

10

2.

ZNAAJKE TURISTIKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE

Da bi se govorilo o turistikoj ponudi svakako treba najprije definirati to je to trite i posebno to je to turizam openito. U najkraem obliku trite se moe nazvati mjestom gdje se susreu ponuda i potranja. Subjekte ponude ine oni koji neto nude i to neto ele prodati subjektima potranje odnosno kupcima uz uvjet da im to odgovara. Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se s takvim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.4 Kako je u turizmu predmet prodaje, odnosno razmjene, u pravilu usluga moe se rei da je turistiko trite dio trita usluga. Prema rijeniku turizma, turistiko trite je skup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje turistikih potreba u dodreenom prostoru.5 S ekonomskog gledita to je skup ponude i potranje koje nastaju pod utjecajem turistikih kretanja. Turistiko trite nastaje kad interesenti za turistiku rekreaciju i odmor postaju potencijalni traitelji i kada se prema njima postavi drugi initelj trita nuditelj, koji uz ekonomsku naknadu nudi traitelju odgovarajue usluge i dobra potrebna za zadovoljenje njegove turistike potrebe.6 Specifinost turistikog trita Krapinsko zagorske upanije u odnosu na druga turistika trita svakako determinira blizina glavnog grada Hrvatske, Zagreba. Naime, u odnosu na druga turistika trita nuditelj usluge koristi sve prednosti blizine svog glavnog turistikog trita i svoje ciljne skupine koristei dobru prometnu povezanost. Uloga prometa u povezivanju turistike ponude i potranje je neprijeporna. Promet moe biti okosnica turistike ponude zbog koje se turisti odluuju za odreeni oblik turistikog proizvoda.7 Redovite autobusne i eljeznike linije tijekom cijele godine nadopunjene su i specijalnim dodatnim linijama. Nadalje, kada se govori o specifinosti turistikog trita Krapinsko-zagorske upanije, moe se rei da je ba iz razloga blizine njegovog glavnog turistikog trita maksimalno smanjen put turistike potranje prema turistikoj ponudi, a kojoj su karakteristike sljedee: 8 a) b) c) d) e) dislociranost ponude od potranje, heterogenost ponude, neelastinost ponude, statinost ponude i sezonski karakter ponude

Turistika je ponuda u pravilu odvojena od turistike potranje, to znai da kupac mora doi, odnosno putovati na mjesta gdje se je ona locirala to u ovome sluaju turistiku ponudu Krapinsko-zagorske upanije ini atraktivnijom. No, uz prometnu dostupnost, bez tri ostale osnovne pretpostavke na kojima se temelji turistika ponuda ona ne bi mogla funkcionirati.
4 5

Pirjevec B., O.Kesar: Poela Turizma, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002., str. 5. Vukoni B., N. avlek: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001., str. 407. 6 Senei J., B.Vukoni: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997., str. 25. 7 Mrnjavac E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2006, str. 155. 8 Pirjevec B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 81.

11

Dakle, svaka se turistika ponuda, da bi mogla funkcionirati, mora temeljiti na etiri sljedee pretpostavke: 9 a) b) c) d) atraktivnost prostora, prometnoj dostupnosti, izgraenim prijamnim kapacitetima i promociji.

to se tie turistike potranje i njezinog opeg pojma vano je konstatirati da je turistiko trite, trite kupca. Kupac je u centru panje ovoga trita. Kupac svojim navikama, stavovima, mogunostima i eljama oblikuje ponaanje svih sudionika turistike ponude. Onaj turistiki subjekt, kao nuditelj svojih usluga, koji na konkurentskom tritu ne uvaava ovu injenicu doivljava sudbinu onih koji se ne prilagoavaju zahtjevima potranje, a to je nerentabilnost poslovanja i nestanak s trita. Karakteristike turistike potranje su: 10 a) b) c) d) dislociranost potranje od ponude, heterogenost potranje, elastinost potranje i sezonski karakter

Turistika potranja je, u pravilu prostorno odvojena od turistike ponude. U sluaju Krapinsko-zagorske upnaije udaljenost je tek nekoliko desetaka kilometara. Zagreb, kao veliki emitivan centar turistike potranje i njegova blizina, specifinost je potranje za turistikim proizvodom Krapisnko-zagorske upanije dok mu je heterogenost i elastinost potranje slina karakteristikama s ostalim turistikim tritima. Neki od imbenika heterogenosti turistike potranje svakako su dobro poznavanje i analiza trita to se tie starosne strukture potranje, nacionalne pripadnosti turista, naina organiziranja turistike aktivnosti i konano, bitan faktor za sagledavanje ekonomskih efekata, analiza platene sposobnosti potranje. Sezonski karakter, kao jedna od karakteristika turistike zbog mnogih termi i muzeja ne moe se smatrati presudnim za njegovo poslovanje to ga u odnosu na druga turistika trita isto kao i dislociranost potranje od ponude ini specifinim.

2.1.

Utjecaj Turistike Zajednice KZ na turistiku ponudu Krapinsko zagorske upanije

Ured Turistike zajednice ima osnovan vrlo mali broj gradova i opina, tek njih devet, tako da na podruju Zagorja djeluju;

Shema 3. Organizacijski Turisitke zajednice Krapinsko-zagorske upanije 2

9 10

Pirjevec, B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 78. Ibidem, str. 65.

12

T GA A Z RD KA JC LN A T GA A Z RD PE RD RG A E T GA A Z RD O OL V R SA JA

T GA A Z RD K A IN RP E

T O E Z PIN K A INK T PIC R P SE O L E T O E Z PIN M R B T IC A IJE ISR E T O E Z PIN T HL U EJ

T R TAZ JE N A U ISI K A D IC K A INK -Z G RK R P SO A O S E PN UA IJE

T GA A Z RD D N SU IC O JA T B A

T O E Z PIN SU IET PIC T B K OL E

Izvor: Autor

U Turistikoj zajednici Krapinsko-zagorske upanije zasposleno je zajedno s direktoricom troje djelatnika. Cilj i zadaa joj je determinirana ciljevima i zadaama Hrvatske turistike zajednice. Objedinjavanjem i komuniciranjem informacija ne samo svojih podrunih zajednica ve i svih imbenika turistikog djelovanja na podruju upanije ona ini najvaniji skupni sustav komuniciranja prema turistikim emitivnim podrujima. Preuzima i komuniciranje unutar upanije kao turistike destinacije. Sva svoja dogaanja najavljuje preko lokalnih medija te Radia Sljeme, HR 2 programa i u emisijama HTV-a (Hrvatska uivo, Dobro jutro Hrvatska). Sa svojim sustavom turistikih zajednica i gospodarskim subjektima turistiku ponudu oglaava preko udruenog oglaavanja kojeg sufinancira Hrvatska turistika zajednica. Dakle, turistiku ponudu Krapinsko-zagorske upanije, osim individualnih napora svakog od imbenika turistike ponude, u velikoj mjeri predstavlja Turistika zajednica Krapinsko-zagorske upanije.

2.2. Terme, Muzeji i hoteli, najvaniji imbenici turistike ponude Krapinsko-zagorske upanije Turistiku ponudu Krapinsko-zagorske upanije kao najvaniji imbenici ine Terme, Muzeji i hoteli. No tu je jo i ponuda hodoasnikog turizma i sve vie zastupljeni seoski turizmi, vinske ceste, planinarske staze i jezera. Od Termi koje u svojem sastavu i imaju i smjetajne kapacitete ubrajaju se Terme Tuhelj, Terme Jezerica, Krapinske Toplice i Sutinske Toplice. Hotela ima sve vie, a svakako je za izdvojiti Blue Sun Hotel Kaj u Mariji Bistrici

13

2.1. Blue Sun Hotela Kaj Marija Bistrica

O Bluesun hotelu Kaj

Bluesun hotel Kaj je prvi put otvoren 1980. godine. Tadanji vlasnici su bili zagorski zadrugari i nazvali su ga Kaj. Kada je Zagrebaka nadbiskupija kupila hotel 2003. godine, hotel Kaj je preimenovan u hotel Salve Regina. Godine 2008. poduzee Salve Regina d.o.o. kupuje obitelj Andabak te ga nakon opirnog preureenja i nadogradnje otvara u ljeto 2009. godine. Od tada hotel ponovo otvara svoja vrata pod prvotnim imenom hotel Kaj, te posluje kao dio hrvatskog hotelskog lanca Bluesun hotels & resorts kao prvi Bluesunov hotel u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na sjevernim obroncima Zagrebake gore, 40-ak km od Zagreba, smjetena u jugoistonom dijelu Hrvatskog zagorja, nalazi se Marija Bistrica i Bluesun hotel Kaj. Marija Bistrica je drevno hrvatsko marijansko svetite u kojem hrvatski narod stoljeima pronalazi spasenje i duhovni mir. Smjeten u samom srcu Marije Bistrice na sredinjem trgu, Bluesun hotel Kaj nudi neposredan doivljaj tog jedinstvenog zagorskog mjesta. Prozori njegovih soba gledaju na ivopisne krajolike sredinje Hrvatske popunjene vinovom lozom te gustim umama jasena i hrasta. Bluesun hotel Kaj, uz smjetaj, kongresnu ponudu i wellness & spa, nudi vrhunski gastro program baziran na inovativnoj interpretaciji tradicionalne kuhinje, a iju realizaciju predvodi tim strunjaka kolovanih pri Ritz Escoffier Ecole kulinarske akademije u Parizu. Hotel Blue Sun iz Marije Bistrice u sastavu je Sunce Koncerna d.d. i jedini je pravni subjekt na podruju Krapinsko-zagorske upanije koji ima razraen sustav odnosa s javnou i upute kako ga koristiti. Sam hotel je sa svojih 132 postelja u 66 soba premali, kao poslovna jedinica, kako bi imao svoj vlastiti odjel za odnose s javnou, no svi djelatnici predvoeni odjelom marketinga na elu s direktorom marketinga preuzimaju smjernice i komuniciraju s javnou. Njihov interni dokument tono odreuje tko, kada i zato preuzima odgovornost za odnose s javnou. U Sunce Koncernu ovaj se dokument naziva Urednika politika temeljne odrednice, PK, a nalazi se u prilogu rada. Iako Blue Sun Hotel Kaj u Mariji Bistrici kao poslovna jedinica koncerna nema odjel s javnou njihovi odnosi s javnou uvelike postoje. Jedan lan uprave zaduen za odnose s javnou i direktor odjela marketinga ine dio uprave zaduen za odnose s javnou. Oni su dakle dio uprave koji posjeduju istraivake sposobnosti kao i sklonost stratekom razmiljanju. Bave se rezultatima i uincima odnosa s javnou i neograniavaju svoju djelatnost samo na komunikaciju ve kkod njih dominra i menaderska uloga. Po definiciji utjecaja okoline kao nositelji odnosa s javnou mogu se svrstati u olakavatelja rjeavanja problema. Konstantnim mjerenjem (dostavom naruenih izvjetaja) objavljenog o njihovom poduzeu trude se utjecati na mjenje o svojem image-u. Primjer brze reakcije na objavu novinskog lanka o nespretno postavljenom putokazu za

14

njihov hotel u Gradu Oroslavju pokazuje na vanost koju pridaju odnosima s javnou. Naime, odmah po objavi nazvali su u redakciju koja je objavila ovaj napis, s obavjeu o ispravci ovog krivo postavljenog putokaza te cijelu redakciju pozvali na razgledavanje hotela i domjenak. Ovakav nain komuniciranja ini ovaj koncern u odnosu na svoju poslovnu jedinicu jedinstvenim u Zagorju. U sljedeem podpoglavlju analizirati e se drugi od dva primjera uspjenog odnosa s javnou, a to su Muzeji Hrvatskog zagorja.

HTP Matija Gubec

Hotelski proizvod HTP Matija Gubec nalazi se u petoj, posljednoj fazi ivotnog ciklusa hotelskog proizvoda. Ve dugi niz godina neelastinost ponude vidljiva je u pomanjkanju investicija i prilagodbi hotelskoj potranji. Zadnje ulaganje u poboljanje hotelskog proizvoda bilo je 1995. godine. U meuvremenu na turistikom tritu Hrvatskog zagorja desio kvalitetni prodor supstiuta. Terme Tuhelj, Terme Jezerica, ve su ponudile, a uskoro e i Krapinske Toplice ponuditi trinoj potranji nove, moderne i osvjeene hotelske proizvode. Zbog nerazumjevanja i razmimolaenja s lokalnom samoupravom, ista je u fazi gradnje novog kompleksa hotela s bazenima u centru Stubikih Toplica s novim partenorm. Krapinskozagorska upanija je uz odreene uvjete ve ustupila svoje zemljite za gradnju ovoga kompleksa. Plasman hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec veinom se odvija izravnim putem i plod je upornih i matovitih akcija maloga budeta odjela marketinga hotelskog objekta. Svaka se komunikacija mora autorizirati od strane veinskog vlasnika, koji pred izvrni menadment nije postavio jasan i definiran cilj. Vizija, misija pa stoga ni strategija samog hotelskog objekta nije zadana. Iz ovoga proizlazi da je zadaa plasmana hotelskog proizvoda ovoga hotela vrlo zahtjevna i teka. No, hotel i dalje radi, a hotelski proizvod je interno podijeljen na nekoliko prihodovnih centara: a) smjetajno-kongresno-recepcijski centar, b) restoransko-ugostiteljski centar i c) bazenski centri Smjetajno-kongresno-recepcijski centar sastoji se od 96 soba i jednog apartmana. Sve su sobe opremljene s T/WC, TEL, SAT TV i s pripadajuim balkonom. Uz recepciju se nalazi hotelska vinoteka i Internet Caffe. Ovaj centar raspolae i sa suvremeno opremljenom klimatiziranom kongresnom dvoranom kapaciteta do 250 osoba, koja je djeljiva na dvije manje dvorane za rad do 100 osoba, jednom klimatiziranom dvoranom za seminare do 40 osoba, te dvjema manjim prostorijama za sastanke do 15 osoba. Restoransko-ugostiteljski centar ine; a-la carte restoran s ponudom domae i internacionalne kuhinje s nekoliko zasebnih prostora i dvoranom za odravanje raznih prigodnih sveanosti do 500 osoba, zatim restoran na unutarnjim bazenima s 50 sjedeih mjesta, cafe bar na recepciji s 60 sjedeih mjesta, vinoteka, restoran na vanjskim bazenima s dvijesto sjedeih mjesta i restoran Slamarica u izdvojenom objektu u Stubikim Toplicama s 130 sjedeih mjesta.

15

Bazenski centri podijeljeni su fiziki na unutarnje i vanjske komplekse bazena. Dva unutarnja bazena rade tijekom cijele godine dok pet vanjskih rade sezonski od svibnja do rujna. Cijenu hotelskog proizvoda odreuje trite. Jedan od najvanijh initelja koji utjeu na donoenje odluke o cijeni hotelskog proizvoda trebao bi biti uvaavanje stadija ivotnog ciklusa hotelskog proizvoda. Na primjer, opi poloaj hotelskog proizvoda koji je pri kraju ivotnog ciklusa nee se moi popraviti drastinim sniavanjem cijena. Izlaz treba traiti u drastinoj modifikaciji ili u uvoenju novoga proizvoda. Svakako da pri formiranju cijene hotelskog proizvoda treba uvaavati percepciju kupca o vrijednosti proizvoda to predstavlja najniu cijenu proivoda dok donju granicu odrive cijene hotelskog proizvoda odreuju trokovi proizvodnje. Realna cijena hotelskog proizvoda trebala bi biti ona koja uvaava ovaj pristup minimalne odrive cijene i cijene koju bi na tritu, da bi proizvelo dobit poduzee moglo postaviti, a da ipak potakne potranju. Kod odreivanja cijena hotelskog proizvoda najvanije su tri usmjerene metode: a) Trokovno orijentirani pristup; naziva se jo i metoda trokova plus iz razloga to se na trokove proizvodnje dodaje postotak u obliku eljene mare. Ovakva je metoda najjednostavnija, ali je sa stanovita marketinga neprihvatljiva budui da se ne formira na kretanju potranje. b) Trino orijentiran pristup formiranju cijena; ova metoda poiva na stalnom istraivanju potranje, odnosno na tome da cijena uvijek mora bit odraz kvalitete hotelskog proizvoda. Ukoliko cijena raste to u ugostiteljstvu ne mora iskljuivo rezultirati padom potranje. c) Formiranje cijene s obzirom na konkurenciju; ova je metoda karakterisitina samo za hotelijerstvo. Uvijek se promatra konkurencija, pogotovo u istom segmentu i zanemaruje su trokovi i potranja. HTP Matija Gubec cijenu svog proizvoda formira na vrlo bizaran nain. Kako se je objekt i oprema ve isplatila kroz amortizaciju trokovi tzv hladnog pogona osloboeni su iste. Cijena hotelskog proizvoda trebala bi se formirati na temelju jedne od tri najvanije metode odreivanja cijena. No, HTP Matija Gubec se ne koristi niti jednom. Svi segmenti hotelskog proizvoda (od cijene kave do smjetaja u sobama i cijena ulaznica na bazene) odreuju se voljom i subjektivnim razmiljanjima, te usmenom odlukom veinskog vlasnika. Ivan Hudoletnjak je vlasnik je 96% dionica HTP-a Matija Gubec i predsjednik Nadzornog odbora od preuzimanja u travnju 1999. godine.11 Ne analiziraju se trokovi proizvodnje, ne uvaava se konkurencija ni potranja. Stategija uvtrivanja cijena koje se primjenjuju u hotelijerstvu djele se na etiri skupine: a) Strategija za nove proizvode; strategija niskih poetnih cijena kako bi se ulo na trite i osvojio njegov dio. b) strategija cijena za cijelovit proizvod; ponuda usluge u kojoj su sadrani razliiti proizvodi i usluge po objedinjenoj cijeni koja je nia od one kada bi kupac
11

Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/126436.aspx, 04.04.2010.

16

kupovao svaki od njih posebno (kombinacija prijevoza, smjetaja i primjerice ulaznica za neki dogaaj). c) strategija usklaivanja cijena: radi poveavanja popunjenosti i izvan glavne sezone ovim se nainom stimulira potranja i sigurnija naplata. d) strategija diskriminacijskih cijena; za iste proizvode ili usluge formiraju se iste cijene ovisno od segmenata koji ih koriste. HTP Matija Gubec kod utvrivanja nekih cijena na nivou izvrnog menadmenta kombinira neke od ove etiri skupine strategije utvrivanja cijena. Primjer strategije cijena za cjelovit proizvod je ljetna akcija Cugom u Stubake. U cijeni aranmana uraunata je i karta za vlak i karta za vanjske bazene. Strategija diskriminacijskih cijena odraava se u primjeru povoljnije cijene smjetaja i oboroka za organizirane viednevne boravke u segmentu kolskih ekskurzija odnosno kola u prirodi. Primjer strategije diskriminacijskih cijena vidljiv je i u zajednikoj akciji sa Zagorskim listom u Stubake za samo jednu kunu u kojoj je izrezivanjem kupona iz ovoga tjednika i njegovim donoenjem na blagajnu unutarnjih bazena mogue ulaznicu za kupanje dobiti po promotivnoj cijeni od jedne kune.

Terme Tuhelj
Blablabla

Terme Jezerica
Blablabla

Krapinske Toplice
Blablabla

Muzeji Hrvatskog zagorja

Muzeji Hrvatskog Zagorja kao cjelina i krovna organizacija sastavljena je od vie organizacijskih jedinica, odnosno zagorskih muzeja.

Shema 4. Organizacijski Ustroj Muzeja Hrvatskog zagorja 4

17

DVOR V IK T EL I ABOR DE IN S I

MUZ EJI H V T K G Z ORJA R A S O AG

MUZ EJ
K APINS IHN AN E T LA R K E D R A CA

K RAPINA

MUZ EJ ST ARO S O EL KUMROVEC

GALE RIJA MUZ EJ S ELJAK B IH UNA DONJA ST UBICA

AUGUS A A T UGUS TINI A

KL ANJE C

Izvor: Autor

Osnovni im je cilj i tenja; jaanje svijesti javnosti o bogatstvu, raznolikosti i iznimnoj vrijednosti kulturne batine putem svojih zbirki i javnih programa, to provode muzejskom djelatnou: prikupljanjem, zatitom, pohranom, obradom i prezentacijom muzejskih artefakata. Ovi su ciljevi oni koji putem organizacije raznih dogaaja u njima i samih muzeja kao turistikih destinacija ono na emu se temelje njihovi odnosi s javnou. Kako im je proraun za oglaavanje vrlo mali, a sadraj njihovog rada nije komercijalan oni su idealan primjer kako funkcioniraju odnosi s javnou. Naime sve to se dogaa u njima vrlo je interesantno za redakcije kulture, a pri otvorenjima izloaba ili dogaaja uvijek su ukljueni i najaktualniji predstavnici politike to njihove dogaaje praktino gura u udarne termine i redakcija novosti. Svojim odjelom marketinga koji preuzima i uloga odjela odnosa s javnou na vrijeme i promptno odgovaraju na sve novinarske upite. Ravnateljica muzeja ga Goranka Horjan aktivna je lanica Svjetske muzejske organizacije, a ove je godine je na izborima u angaju izabrana za novu lanicu Izvrnog odbora ove prestine organizacije. Njezine aktivnosti redovno prate sve lokalne i dravne novinarske redakcije. Ovaj primjer osobnog doprinosa muzeju kao turistikoj destinaciji odlian je primjer za sve turistike djelatnike. Sve su navedene organizacijske cjeline Muzeja Hrvatskog zagorja samostalne pri svojem odnosu s javnou dok krovnu organizaciju koriste za kvalitetnu logistiku. Sinergija koju kroz organiziranje potpuno samostalnih dogaaja neprocjenjiva je u njihovom odnosu s javnou. Na dalje, u radu u sljedeem podpoglavlju pretpostaviti e se budunost odnosa s javnou Hrvatskog zagorja kao turistike destinacije te dati konkretni prijedlozi za njeihovo poboljanje.

18

2.5.1.Dvorac Veliki Tabor Dvorac Veliki Tabor jedan je od najbolje sauvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemika obitelj Rattkay tijekom 16. stoljea, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.g. Najstariji dio kompleksa je sredinja utvrda koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije, u 16. stoljeu, izgraene su etiri polukrune kule, a u 17. stoljeu prigraene su prostorije pokraj sjevernog zida. Meu vlasnicima istie se poznati hrvatski slikar Oton Ivekovi koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikoviti krajolik okolice. Svake godine Muzeji Hrvatskog zagorja organiziraju dogaanja na temu zajednike muzejsko-edukativne igre u razdoblju od 18.4. 8.5. Svi zaljubljenici u srednji vijek mogu se cjelodnevno druiti u srednjovjekovnom ambijentu i u drutvu taborgradske gospode plemenitih Ratkaya i njihovih gostiju. Tu su viteka nadmetanja, maevanja, srednjovjekovna opsada grada, srednjovjekovni zabavljai ongleri, gutai vatre, srednjovjekovni sajam tradicionalnih proizvoda i drugo. Svake godine u goste dolaze vitezovi i iz susjedstva i iz inozemstva iz Gornje Stubice, iz Zeline, iz eke i Slovenije. Veliki i mali mogu se okuati u gaanju lukom i strijelom ili bacanjem buzdovana u metu. Za najmlae posjetitelje tu je srednjovjekovna putujua lutkarska druina Ioculatori - zanimljive muzejske radionice i lutkarske predstave na temu legende o Veroniki Desinikoj. Legenda o Veroniki Desinikoj je pria o nesretnoj ljubavi lijepe Veronike i Fridriha Celjskog. Prema toj legendi Veronika je uzidana u zidine Velikog Tabora. Motiv legende o Veroniki Desinikoj posluio je kao motiv u umjetnosti od knjievnosti do slikarstva, od 19. st. do suvremenosti o emu svjedoi i suvremeni folklorni balet u izvoenju folklornog ansambla Lado.12 2.5.2. Galerija Antuna Augustinia Galerija Antuna Augustiniaje zasnovana 1970. godine, kada je Antun Augustini (1900. - 1979.) zagrebaki i pariki ak, jedan od naih najznaajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti kiparski opus, nastao tijekom 50 godina njegova stvaranja, koji mu jje priskrbio ugled u domovini i inozemstvu. Zgrada Galerije otvorena je za javnost u proljee 1976. godine izlobom reprezentativnih radova koje je odabrao sam autor i donator. U jesen iste godine, stekavi sve uvjete, Galerija je osnovana kao muzej. U ljeto 1992. godine, zajedno s jo etiri muzeja, biva ukljuena u novoosnovanu krovnu ustanovu pod nazivom Muzeji Hrvatskog zagorja. Dananja se ekspozicija temelji na stalnom postavu iz 1990. godine, koji je nastao nakon dva proienja prvoga, Augustinieva postava, a predstavlja opredjeljenje za tematskokomparativni pristup njegovu djelu. Obuhvaa dvije meusobno ovisne cjeline: unutarnji postav tematski podijeljen na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike te park skulpture uokolo Galerije. Time se Antun Augustini, iroj javnosti poznat po monumentalnim javnim spomenicima kao to su "Mir" uz zgradu UN-a u New Yorku i "Spomenik Seljakoj buni i Matiji Gupcu" u Gornjoj Stubici predstavlja i kao vrstan majstor intimne plastike, posebno enskih i djejih aktova i torza te snanih, psiholoki doreenih i skulptorski izraajnih portreta. Za posjetitelje stalnog postava tiskani su primjereni vodii za osnovce, srednjokolce i odrasle, na hrvatskom, engleskom i slovenskom jeziku. Prema dogovoru se organiziraju struna vodstva na hrvatskom i engleskom jeziku te atraktivne muzejske radionice za sve uzraste. Osim muzejske, Galerija razvija izdavaku te izlagaku djelatnost: od 1981. godine izlazi asopis "Anali Galerije Antuna Augustinia", a od 1983. godine djeluje njen izlobeni Salon. Od darova umjetnika koji su u njemu izlagali, nastala
12

http://www.mhz.hr/

19

je Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinia koja je stalno izloena u prostoru upravne zgrade Galerije na Trgu Antuna Mihanovia 13. 13 2.5.3. Dvorac Ori Muzej seljakih buna je smjeten u dvorcu Orievih, izgraen je 1756. g. Stalni postav, Dvorac otvoren 2002. g., na zanimljiv nain donosi kulturoloki i povijesni pregled regije od 14. st. do slubenog ukinua feudalnih odnosa 1848.g. Posjetitelji se upoznaju s izgradnjom kasnosrednjovjekovnih gradova, orujem i bojnom opremom, te sredinjom temom Velike seljake bune 1573. g. Postav prati promjene na feudalnim posjedima u 17. i 18.st., a zavrava temom Hrvatskog narodnog preporoda i Jelaievim proglasom o ukinuu kmetstva. Povodom obljetnice poetka velike Seljake bune iz 1573., Muzej seljakih buna svake godine u Dvorcu Ori organizira dogaanje pod nazivom Gupeva buna 1573.. Velika Seljaka buna koja je ostavila neizbrisiv trag u povijesti stubikog kraja obiljeava se ve 30 godina, a i sam muzej seljakih buna otvoren je na obljetnicu Bune. Kulturno-zabavnim programom koji sadri razliite radionice i igraonice za djecu i odrasle i predstave, prikazuje se poetak pobune seljaka, predvoenih Stubiancima Matijom Gupcem, Ivanom Pasancem, Ivanom Mogaiem te Ilijom Gregoriem, seljakom iz Brdovca i Nikolom Kupiniem. Svake godine Muzeji Hrvatskog zagorja organiziraju dogaanja na temu zajednike muzejskoedukativne igre u razdoblju od 18.4.18.5. Viteki turnir je cjelodnevno dogaanje koje ukljuuje kulturne i turistike sadraje u cilju upoznavanja iroke publike s obiajima i nainom ivota u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka. Sredinje zbivanje je sam Turnir na konjima, pred plemikom loom, uz pratnju titonoa, obinog puka, dvorskih dama, onglera, gutaa vatre i raznovrsnog srednjovjekovnog dekora. Turnir prate i brojna druga dogaanja koja uprizoruju duh toga vremena i daju kompletnu sliku feudalnog drutva 16. stoljea. Uz srednjovjekovnu i renesansnu glazbu i plesove, kazaline predstave i radionice, demonstracijom tradicijskih obrta posjetitelji imaju priliku nauiti mnogo o vremenu kada se na sajam odlazilo u odjei koja se tkala kod kue, s pletenom koarom u ruci, kada se vino pilo iz malog vra srabljivca i kada se iznimno cijenila ljekovitost meda. Tako uz vitezove i dame u renesansnim haljinama, onglere, ekvilibriste i lakrdijae, veliko zanimanje pobuuju i kovai, tkalje, koarai, lonari, bavari, mediari i kaligrafi, pa je ovo prava prilika za prenoenje znanja o ovim zaboravljenim, dragocjenim vjetinama. Svake godine program Vitekog turnira je bogatiji, zahvaljujui dobroj suradnji Muzeja seljakih buna kako s hrvatskim udrugama (Druba vitezova zlatnog kalea, Ragvsevm, Agram, Artistika i dr.), tako i s udrugama iz Slovenije (Druba belog volka), eke (Markus M) i drugih drava.14 2.5.4. Muzej krapinskih neandertalaca Hunjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazite neandertalskog ovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Zatieno je kao prvi paleontoloki spomenik prirode u Hrvatskoj. Geoloka i paleontoloka istraivanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovia Krambergera. U naslagama pilje naeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena orua iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci piljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih ivotinja. Starost ovog bogatog nalazita odgovara vremenu od prije 130 000 godina. Novi Muzej krapinskih neandertaca slovi kao
13 14

Ibidem Ibidem

20

jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih muzeja svijeta. Bogat najnovijim tehnolokim dostignuima uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senzacije, donosi fascinantan svijet neandertalaca, ali i vraa u vrijeme samog poetka svijeta pa tako posjetitelji mogu uivati u rekonstrukciji kozmike evolucije i bar na tren osjetiti svu snagu prapoetka.15

2.5.5.Muzej Staro selo Etno selo Kumrovec jedini je tradicijski ureen prostor Hrvatskog zagorja koji posjetiteljima doarava autentian izgled zagorskog sela s poetka 20. stoljea. Smjeteno je u idilinom krajoliku doline rijeke Sutle izmeu impozantne Cesargradske i Kunperk gore, prostoru koji je svojom ljepotom inspirirao i autora hrvatske himne, Antuna Mihanovia. S oko etrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva saznajemo kak su ivjeli nai stari. Uz sauvanu arhitekturu hie mazanke i hie zidanke muzej uva i vrijedne predmete tematski postavljene prema razliitim obrtima i obiajima karakteristinim za regiju Hrvatskog zagorja. Tu je i zadruno imanje obitelji Broz i rodna kua Josipa Broza Tita koja obnovljena stoji u sreditu sela. Pored razgleda stalnih izlobenih postava koji prikazuju tradicijski nain ivota regije Hrvatskog zagorja na prijelazu iz 19. u 20. stoljee, muzej nudi i brojne druge interaktivne sadraje za posjetitelje dogaanja i radionice koje vode strunjaci etnolozi u suradnji s majstorima tradicijskih obrta, a prilagoene su razliitim uzrastima. Muzej prua nezaboravno iskustvo koje vas vraa u prolost i upoznaje s nainom opremanja kua i njihovim ukraavanjem za potrebe obiteljskih svetkovina, kao to je svadba, uskrnji i boini blagdani, te razni sveteni praznici poput Jurjeva, Martinja itd. U sauvanim radionicama, opremljenim na starinski nain posjetitelji se upoznaju s nainom ivota i rada majstora kovaa, kolara, lonara, mediara i svjeara, koara, postolara, bavara i tkalje. Radionice koje prezentiraju tradicijske obrte Hrvatskog zagorja i obiaje kroz kalendarsku godinu: a) Pisanjke moje bake- radionica kojom se najavljuju i obiljeavaju Uskrsni blagdani. Tijekom trajanja radionice sudionici upoznaju gospodarske objekte uz koje su simulirana gnijezda sa jajima koja potom, prirodnim bojama ( ljuskama luka) oslikavaju u pisanice. Tijekom trajanja radionice prezentirana je i pria o tradiciji obiljeavanja Uskrsa u Hrvatskom zagorju. b) Od zrna do pogae- tijekom mjeseca listopada organizirana je radionica sa prikazom vrsta itarica i nainom njihove pripreme za konzumiranje. Tako e polaznici radionice okuati se u runjenju kukuruza, mljevenju ita na runom mlinu, rmlju, mijeenju tijesta i peenju kruha u krunoj pei. c) Bakine papirnate roice- tijekom cijele godine ( osim u vrijeme trajanja radionica Pisanjke moje bake i Od zrna do pogae). Polaznici radionica naue izraivati cvijee od kreppapira i kreirati bukitie kao suvenir koje odnose svojim kuama, tijekom radionice upoznaju se i sa tradicijom kienja zagorske hie uz blagdane u godini kao i povodom obiteljskog slavlja primjerice svadbenih obiaja.
d) Demonstracije tradicijskih obrta Hrvatskog zagorja 01.04.-31.10.- organiziraju se

iskljuivo prema prethodnoj najavi ( po cijeni od 500,00 kn po obrtu), a podrazumijevaju prikaz tradicijskih obrta ( lonarstva, kovakog obrta, tkanja,
15

Ibidem

21

koarstva, licitarskog obrta, izrada cvijea od kreppapira, izrada djejih drvenih igraaka). Demonstracije se odravaju u stalnim izlobenim postavima Muzeja Staro selo Kumrovec. 16

ZAKLJUAK
Kroz teoretski dio, u prvome dijelu ovoga rada, obrazlaui pojmove: turistiko trite, turistika potranja, turistika ponuda, hotelski proizvod, plasman proizvoda, cijena hotelskog proizvoda i specifinosti trita hotelskog proizvoda analizirane su znaajke turistikog trita hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec, njegov hotelski proizvod i njegova promocije. U aplikativnom, primjenskom dijelu, analize zakljuuje se da se hotelski proizvod promatranog hotelskog objekta nalazi u petoj, posljednoj fazi ivotnog ciklusa hotelskog proizvoda. Ve dugi niz godina neelastinost ponude vidljiva je u pomanjkanju investicija i prilagodbi hotelskoj potranji. Zadnje ulaganje nakon otvorenja 1973. godine u poboljanje hotelskog proizvoda bilo je kozmetike naravi, 1995. godine. Komuniciranje hotelskog proizvoda s ciljnom skupinom teoretski se odvija njegovom promocijom i ekonomskom propagandom. Na domaem i meunarodnom turistikom tritu HTP Matija Gubec se koristi uobiajenim promocijskim spletom koji sadri sljedee elemente: hotelsku propagandu (ukljuujui i turistike propagnadne posrednike), osobnu prodaju proizvoda, unapreenje plasmana, prezentaciju proizvoda, medijsko predstavljanje proizvoda i stvaranje javnog imagea o poizvodua, u skladu s godinjim budetom koji prema izvorima iz promatranog objekta iznose oko 2% od ostvarenog godinjeg prihoda. Promatran kao turistika destinacija HTP Matija Gubec imanentan je dio Hrvatskog zagorja kao turistike destinacije. Hrvatsko zagorje, kao takvo, analizirano je kroz prirodne i demografske znaajke. Turistiki promet Stubikih Toplica, a HTP Matija Gubec imanentan je dio turistike ponude ovoga mjesta, promatran je u kontekstu turistikog prometa Hrvatskog Zagorja u kojemu zauzima tree mjesto po broju noenja. HTP Matija Gubec kao turistika destinacija, na alost, kako se u hotelski objekt nije ulagaloskoro nita od njegovog otvorenja, na hotelskom tritu, a ni na tritu turistikih destinacija nije u povoljnom poloaju. On korisiti sve raspoloive prednosti Hrvatskog zagorja kao turistike destinacije. Kako je u ovome radu i prije spomenuto HTP Matija Gubec nadomak je ivotne faze turistike destinacije, faze propadanja, kada su posjetitelji zauvijek izgubljeni i destinacija postaje ovisna o manjim lokalitetima (Dvorac Ori, Gupeva lipa, razna seoska gospodarstva, ...), o dnevnim izletnicima i vikend posjetiteljima.

16

Ibidem

22

LITERATURA
a) Knjige Berc Radii, B.: Marketing u hotelijerstvu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2004. Maga D.: Managment turistike organizacije i destinacije, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2003. Mrnjavac E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2006. Pirjevec B.: Ekonomska obiljeja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998. Pirjevec B., O.Kesar: Poela Turizma, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002. Senei J., B.Vukoni: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997. Vukoni B., N. avlek: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. b) Ostali izvori Grad Krapina, www.krapina.hr Grad Zabok, www.zabok.hr Krapinsko zagorska upanija, http://www.kzz.hr Ministarstvo turizma RH, http://www.mint.hr/

23

POPIS SLIKA
Slika 1. Rasprostranjenost uma u Krapinsko zagorskoj upaniji................8 Slika 2. Upravna podjela Krapinsko zagorske upanije..................................8

24

POPIS TABLICA
Tabela 1 Broj stanovnika Hrvatskog Zagorja u razdoblju 1971-2001...........9 Tabela 2. Kretanje stanovnitva Krapinsko zagorske upanije 1971.............9

1.1. ODNOSI S JAVNOU U MARKETINGU TURISTIKE DESTINACIJE

Odnosi s javnou (engl. public relations) su termin i posao koji se svakodnevno spominje i ima iroku primjenu u svim segmentima ivota i rada u drutvu. Odnosi s javnou su specifian oblik komuniciranja koji posebnu primjenu nalazi u turizmu. Rije je o komunikacijskom modelu kojem je jedna od glavnih svrhovitosti stvaranje prepoznatljive slike u javnosti. Ta je svrhovitost u turizmu izuzetno znaajna, pogotovo kad se govori o stvaranju pozitivne slike o odreenoj destinaciji ili cijeloj zemlji kao turistikom odreditu. Suvremeno poimanje turistike destinacije ima na turistikom tritu veliku vanost jer turisti putuju u destinacije kao prepoznatljiv prostor i turistiki proizvod. S tim u vezi namee se nuna primjena marketinkih tehnika, znanja i taktika, kako bi se istakle komparativne prednosti destinacije i privukli gosti. Destinacija kao kompleksan i bazni turistiki prostor zahtijeva odgovarajui nain upravljanja marketingom. Kako postoji vie nositelja ponude u turizmu, postoji i vie nositelja marketinga. Bez obzira na razinu ponude u odnosu prema njezinim prostornim granicama, oni se mogu podijeliti u etiri velike skupine nositelja marketinga u turizmu:
a) individualna gospodarska poduzea b) izvanprivredne institucije (organizacije) c) turistike organizacije d) dravni organi i institucije17

Svaka od ovih institucija moe djelovati marketinki individualno, ali i sve mogu djelovati zajedniki. Najee se trai zajedniki nosilac, a obino je to drutvena turistika organizacija od nacionalne do lokalne razine. Kako bi se mogao realizirati marketinki proces,
17

Senei, J., Vukoni, B.: Marketing u turizmu, Mikrorad, Zagreb, 1998., str. 44

25

nuna je kontinuirana i planirana komunikacija s tritem. Prema T. Kesiu komunikacija predstavlja proces podjele misli i njihovih znaenja. 18 Osnovne elemente meusobne komunikacije ine: poiljatelj, poruka i primatelj. Kada govorimo o marketinkom komuniciranju, moemo zakljuiti da se ono, zasnovano na navedenim osnovnim funkcijama, uglavnom slui masovnom komunikacijom, a osnova mu je primjena razliitih oblika persuazivne komunikacije s potroaima i potencijalnim kupcima u odreenom vremenu.19 Odnosi s javnou se pojavljuju u razliitim oblicima, vidovima ili grupama, a podjela najee vezana uz ciljnu javnost na koju je komuniciranje usmjereno. Osnovna podjela ciljnih javnosti je na vanjsku i unutarnju javnost. Tako unutarnju javnost najee ine zaposleni, menadment, sindikati, honorarni suradnici i drugi. Vanjska je javnost puno raznovrsnija i sloenija. Od potroaa, medija, vlasti, drutvene zajednice do profesionalnih udruenja, istraivakih instituta, kolstva i ekolokih grupa. Primjenjujui definicije i podruje djelovanja odnosa s javnou te njihova znaenja na jezik turizma, moe se konstatirati da pod pojmom odnosa s javnou u turizmu valja razumijevati sve aktivnosti kojima nositelj turistike ponude nastoje u javnosti stvoriti to povoljnije miljenje o cjelokupnoj svojoj aktivnosti, o svom radu, svojim uslugama i ciljevima rada. Odnosi s javnou oznaavaju svjesnu, smiljenu i planiranu aktivnost, a ne miljenja koja bi se u javnosti mogla stvoriti stihijski ili pod utjecajem nekih drugih prilika i okolnosti na tritu. 20 Prema Deuschlu, standardni alati koji se koriste u odnosima s javnou u turizmu su jednaki onima koji se koriste i u drugim djelatnostima, ali ima i specifinih. Najee se koriste sljedei alati odnosa s javnou: a) b) c) d) e) f) g) priopenja (izvjetaji) za novinare novinarske mape web stranice meunarodni turistiki sajmovi fam izleti i turistika putovanja za novinare video-zapisi na razliitim medijima (kasete, CD-rom, DVD) promidbene publikacije

h) specijalna dogaanja 21

U primjeni odnosa s javnou u turizmu sve znaajnije mjesto zauzima poslovno komuniciranje Internetom, Intranetom, elektronikom potom i drugim tehnikama. Odnosi s javnou su integralni dio menadmenta pa je uspjeh organizacije ujedno i njihov uspjeh. Meutim, prilino je teko odrediti preciznu vrijednost odnosa s javnou. Deuschl navodi da neki od najvie upotrebljavanih sustava vrednovanja odnosa s javnou sadre: medijski doseg, temeljen na broju ljudi do kojih je doprla poruka; ekvivalent oglaavanja, temeljen na ekvivalentu vrijednosti objavljene informacije u tiskanim medijima u odnosu na kotanje iste veliine prostora u oglaavanju; da li je informacija postala hit na Internet mrei; brojnost
18 19

Kesi, T., Integrirana marketinka komunikacija, Opinio, Zagreb, 2003., str. 7 Ibidem, str. 28 20 Senei, J., Vukoni, B., Marketing u turizmu, Zagreb 1997. 21 Deuschl, E., D.: Travel and Tourism Public Realtions, str.5-6

26

objavljenih informacija u ciljanim medijima; ili ostvareni rezultati nasuprot postavljenim ciljevima. 22 U praksi odnosa s javnou posljednjih se godina javljaju razliite tehnike vrednovanja odnosa s javnou. Tako agencije za odnose s javnou, primjerice, nakon svakog projekta klijentima predaju management report s ocjenom projekta i smjernicama za daljnje djelovanje, a standardni dio tog projekta je kvantitativna i kvalitativna analiza medijskih objava.

2. ODNOSI S JAVNOU TURISTIKE ZAJEDNICE KRAPINSKO ZAGORSKE UPANIJE

2.1. ODNOSI S JAVNOU BLUE SUN HOTELA MARIJA BISTRICA

Objave za medije a) koje ? - sve vijesti o dogaajima iz turistike industrije gdje Bluesun hotels & resorts participiraju direktno/indirektno - vijesti o internim dogaanjima 2 vrste objava: - najave - post-dogaajne objave Objave obuhvaaju: najave - Bluesun dogaaje (Sensa vikend, Doek Nove 2011) - Bluesun na sajmovima
22

b)

c)

Ibidem, str. 132

27

post-dogaajne objave - Bluesun dogaaje (Sensa vikend, Sovilj event, Bluesunijada) - Dogaaji dionika u turistikoj industriji (Dani hrvatskog turizma) - Nagraene Bluesun hotele (TUI Holly...) - Bluesun na sajmovima - Bluesun zaposlenike (promaknua, nagrade) - Ostale vane vijesti o korporaciji (preuzimanja, gradnja hotela, osnivanje tvrtki) d) Radni proces - odgovornosti - Prodaja drutva, Sektor upravljanja ljudskih potencijala i Sektor operacija dostavljaju osnovnu informaciju o temi centralnom uredu prodaje i marketinga - Centralni ured MiP formira i ureuje svaku novost, te ju distribuira medijima - Centralni ured MiP je objave iz kategorije ostale vane vijesti o korporaciji (preuzimanja, gradnja hotela, osnivanje tvrtki) duan predati lanovima uprave na autorizaciju prije objavljivanja Distribucija objave - Bluesun korporativna web stranica - www.hina.hr - Nacionalni dnevnici i tjednici - Strukovni mediji (ovisno o temi) Dostava osnovne informacije o temi sektoru MiP tko i to? Dati osnovnu informaciju znai pravovremeno obavijestiti ured MiP na postojanost odreene teme, te ukoliko postoji referenca ili izvor (web link na neiju tuu objavu, razni dokumenti...) isti je potrebno je proslijediti centralnom uredu MiP-a. Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima 1. redovito daje informacije vezane uz novosti programa u sustavu Bluesun Akademije (sustav mentorstva, edukativni programi...) 2. Imenovanja/promaknua zaposlenika 3. Daje ostale relevantne informacije u domeni sektora ljudskih potencijala (Certifikat Poslodavac Partner, istraivanja na Moj Posao) Prodaja drutva 1. Relevantni dogaaji u mjestu (Bol, Brela, STP, Tuepi i MB) 2. nagraeni Bluesun hoteli 3. Bluesun dogaaji iz hotela u destinaciji (vaan MICE dogaaj npr. IAAF Bank Cup, Adidas u Elaphusi...) Sektor Operacija 1. Relevantni novosti u ugostiteljstvu (HACCAP, pet friendly hoteli)

e)

f)

g)

Ostalo bshr web - Objava novosti se vri kronoloki - Smjetaj na Bluesun web naslovnici traje do nastanka nove vijesti

28

Vane i zanimljive vijesti dobivaju prioritetniji smjetaj na BSHR stranicama (due zadravanje na naslovnici bez obzira na kronoloko prikazivanje)

2.5. ODNOSI S JAVNOU MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA

Muzeji Hrvatskog Zagorja kao cjelina i krovna organizacija sastavljena je od vie zagorskih muzeja. Osnovni im je cilj i tenja; jaanje svijesti javnosti o bogatstvu, raznolikosti i iznimnoj vrijednosti kulturne batine putem svojih zbirki i javnih programa, to provode muzejskom djelatnou: prikupljanjem, zatitom, pohranom, obradom i prezentacijom muzejskih artefakata. Ovi su ciljevi oni koji putem organizacije raznih dogaaja u njima i samih muzeja kao turistikih destinacija ono na emu se temelje njihovi odnosi s javnou. Kako im je proraun za oglaavanje vrlo mali, a sadraj njihovog rada nije komercijalan oni su idealan primjer kako funkcioniraju odnosi s javnou. Naime sve to se dogaa u njima vrlo je interesantno za redakcije kulture, a pri otvorenjima izloaba ili dogaaja uvijek su ukljueni i najaktualniji predstavnici politke to njihove dogaaje praktino gura u udarne termine i redakcija novosti. Svojim odjelom marketinga koji je preuzima i uloga odjela odnosa s javnou na na vrijeme i promptno odgovaraju na sve novinarske upite. Ravanteljica muzeja ga Goranka Horjan aktivna je lanica Svjetske muzejske organizacije, a ove je godine je na izborima na izborima u angaju izabrana za novu lanicu Izvrnog odbora ove prestine organizacije. Njezine aktivnosti redovno prate sve lokalne i dravne novinarske redakcije. Ovaj primjer osobnog doprinosa muzeju kao turistikoj destinaciji svjetli je primjer za sve turistike djelatnike. Kako se radi o veoma kompleksnom komuniciranju u ovome radu neizostavno i nuno je opisati svaki od pojedinih segmenata koji ine Muzeji Hrvatskog Zagorja.

29