VELEUILITE U RIJECI POSLOVNI ODJEL SPECIJALISTIKI STRUNI STUDIJ PODUZETNITVA

MORSKE LUKE KAO PROMETNE I LOGISTIKE TOKE

PREDMET: Upravljanje logistikim procesima MENTOR: Duan Rudi

STUDENTI: Jadranka Beni Adriana ajka Dvornii Sanja Vai Vilim Strenja

Rijeka, studeni 2011.

SADRAJ

DEFINICIJA LUKE.....................................................................................................5 VANOST MORSKIH LUKA.......................................................................................6 PROMETNA FUNKCIJA MORSKIH LUKA.....................................................................8 LOGISTIKA TE POVEZANOST LOGISTIKIH I TRANSPORTNIH LANACA...................10 MORSKE LUKE KAO LOGISTIKE TOKE................................................................11 ZAKLJUAK...........................................................................................................13 LITERATURA..........................................................................................................14

UVOD

Promet je sloen dinamiki sustav koji se dalje ralanjuje na prometne grane u kojima vano mjesto pronalazi i pomorski promet. Poveanjem razmjene dobara, a samim time i svjetske proizvodnje, dolo je i do porasta svjetskog pomorskog prometa. Upravo u optimizaciji funkcija luka te poveanju njezine konkurentnosti zbog vee uinkovitosti, vanu ulogu ima i logistika. Takva konkurentnost ima za posljedicu ostvarenje sve boljih ekonomskih rezultata kroz pruanje najpovoljnije cijene usluga korisnicima te povezivanje sudionika transportnog lanca. Uloga luka u prometnom sustavu je povezivanje pomorskog i kopnenog transporta zbog ega im je djelovanje usmjereno na nesmetano odravanje prometnih tokova prilagoavajui se tehnolokim, ekonomskim i organizacijskim promjenama razliitih prometnih grana koje se u njoj sastaju. Drugim rijeima, luka je vorite skoro svih prometnih grana, mjesto uvoza, izvoza i tranzita tereta, odnosno sastajalite razliitih tipova aktivnosti koje obavljaju razliiti gospodarski subjekti. Stoga emo se u ovom radu baviti morskim lukama kao prometnim tokama te kao logistikim tokama. U prvom poglavlju iznosimo neke od definicija luka budui da se one oblikuju kroz znanost, zakone i enciklopedije. Zatim se kroz drugo poglavlje osvremo na vanost luka u smislu uloge koju one imaju u razvoju prometa i povezanosti openito. U treem je poglavlju naglaena prometna funkcija luka da bi se u etvrtom poglavlju pojasnio sam pojam logistike kako bi se omoguilo jednostavnije razumijevanje daljnjeg poglavlja u kojem govorimo o morskim lukama kao logistikim tokama.

DEFINICIJA LUKE
Zbog kompleksnosti poslova koji se u lukama obavljaju kao i zbog velike uloge u gospodarskom i prometnom sustavu, vrlo je teko dati jedinstvenu definiciju luke. Tako se u pomorskoj enciklopediji daje, u najirem smislu, openita definicija luka pa stoji da je luka prirodno ili umjetno zatien morski, rijeni, kanalski ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon od valova, struja, morskih mijena i leda; zatitu od djelovanja neprijateljskih napadaja, gdje mogu krcati gorivo, vodu i hranu, izvriti popravke na brodskom trupu, strojevima i ureajima ili izvriti ienje svih dijelova; gdje mogu sigurno i brzo iskrcati, ukrcati ili prekrcati teret i putnike i gdje se posade mogu odmoriti.1 S druge strane, zakonska regulativa pomorstva u Republici Hrvatskoj objedinjena je kroz Pomorski zakonik
2

te Zakon o morskim lukama3. Prema posljednjem definicija luka

glasi luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladitenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi. No, kako ne bi nabrajali svakojake definicije u ovome radu, valja samo naglasiti da je u veini od njih zapravo izraena upravo prometna funkcija luka u smislu da omoguavaju bre, to ekonominije i sigurnije prenoenje dobara i osoba izmeu kopnenih i morskih transportnih tijela, da su one sjecite prometa, da je to podruje namijenjeno za krcanje ili iskrcavanje brodova i vrenje ostalih lukih djelatnosti, itd. Stoga, s obzirom na mjesto i ulogu luka u gospodarskom, logistikom i prometnom sustavu odreene drave, luka se moe definirati na slijedei nain: Luka je sloeni podsustav, u kojem se sastaju razne prometne grane i preko toga se obavlja prijevoz tereta, prijevoznih sredstava i opreme morem, povezujui tako interese svih sudionika u prometu u jedan integralni proces na najkvalitetniji i najekonominiji nain.4

1 2

Koji, B., Pomorska enciklopedija, JLZ, 1978., str. 367. Pomorski zakonik, NN 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11 3 l.2. st.1, to.1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09 4 Koji, B., vidi biljeku 2., op. cit.

VANOST MORSKIH LUKA

Promet i pomorstvo vane su gospodarske djelatnosti, moda jedne od najvanijih u dananjem gospodarskom i drutvenom razvitku svijeta. Naime, more je oduvijek bilo izvor blagostanja pomorskih naroda i osnova razvoja i meunarodnog ugleda pomorski orijentiranih zemalja. Jedino to je zapravo bilo potrebno je da se na poetnim i zavrnim tokama morskih putova izgrade i opreme morske luke kao vorita kopnenog i pomorskog prijevoza. Zato valja naglasiti da su u razliitim civilizacijama postojale razliite funkcije luka i razliite strukture ekonomije. Iz tog se razloga nastanak i djelovanje pojedinih luka istih i razliitih gradova moe razumjeti samo ako se razmatraju u kontekstu odreenog vremena.5 Stvaranje jakog pomorskog gospodarstva postie se razvijanjem svih njegovih segmenata sustavno povezanih u jednu cjelinu. Luke pritom imaju veliku vanost jer su to primarna polazita razvoja pomorskog gospodarstva. Luke predstavljaju veliku ekonomsku snagu, imaju vanu ulogu u svjetskoj i nacionalnoj privredi te meunarodnoj robnoj razmjeni. Luke su javne institucije, ali i gospodarski subjekti koji posluju prema osnovnim tehnolokim i ekonomskim naelima radi pruanja odgovarajuih usluga i irenja gospodarskih djelatnosti.6 Osnovni zadatak i svrha postojanja luka jest povezivanje kopnenog i pomorskog prometa, a na to se nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama.

Sustavni pristup7 izuavanju pojava, odnosno uloge i znaenja luke i lukog sustava u gospodarstvu odreene zemlje te u meunarodnoj robnoj razmjeni temelji se na naelima od kojih su najznaajnija:

Naelo kompleksnosti (sloenosti) sustavna je cjelina sastavljena od dijelova manje sloenosti

Naelo integralnosti (cjelovitosti) pri oblikovanju podsustava treba se rukovoditi funkcioniranjem cjeline

imunovi, I., Fredotovi, M., Golem, S., Kordi, L., Gradovi i regije hrvatskog priobalja, kolska knjiga, Zagreb, 2011., str. 84. 6 Dundovi, ., Rudi, D., Morske luke i morsko brodarstvo Primorsko-goranske upanije postojee stanje i razvojne koncepcije, Nae more 52(3-4), 2005., str. 134. 7 Mrnjavac, E., Pomorski sustavi, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998., str. 32.-33.

Naelo dinaminosti (promjenjivosti) pri upravljanju sustavom treba zadrati nepromjenjive odnose izmeu kljunih elemenata sustava

Naelo interdisciplinarnosti omoguava cjelovito sagledavanje sustava Naelo usmjerenosti odluivanju upravljanje sustavom ostvaruje se donoenjem odluka koje se temelje na kvalitetnim informacijama

Naelo samoorganiziranosti sustav bi se trebao moi prilagoavati izmijenjenim uvjetima

Naelo otvorenosti izmeu sustava i okoline treba se dogaati protok informacija to pridonosi mijenjaju sustava pod utjecajem okoline, ali i smanjuje mogunost entropije

PROMETNA FUNKCIJA MORSKIH LUKA

Kao to i ranije definicije upuuju, meu najosnovnijim funkcijama luke zasigurno je ona prometna. Ta se njezina djelatnost ocrtava u tome da luka omogui to lake, sigurnije i bre prenoenje robe i ljudi izmeu mora i kopna. Ta je luka djelatnost ostala uglavnom ista od najstarijih vremena u povijesti pa do danas pa iako se djelatnost luka proirila na vie ekonomskih funkcija, i dalje ostaje ona primarna i najvanija. Uz svoju prometnu funkciju, luke su danas vana sredita industrije i trgovine. Tako su te tri funkcije luke meusobno usko povezane te u odnosu funkcionalne ovisnosti. Prema ranije navedenom, luke djelatnosti proizlaze iz temeljnih lukih logistikih funkcija (prometne, trgovake, industrijske), one su mnogobrojne, a najvanije su: 1) ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i putnika, 2) skladitenje i manipuliranje roba, tvari, stvari, 3) privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajuih objekata, 4) mnogobrojne ostale gospodarske djelatnosti koje su s prethodno navedenima u izravnoj ekonomskoj, prometnoj i tehnikoj vezi kao npr.: opskrba brodova, pruanje usluga putnicima, tegljenje, servisi luke mehanizacije, luko agencijski poslovi, pediterski poslovi, poslovi kontrole kvalitete i kvantitete robe (...).8 Od svega toga, osnovni sadraj upravo prometne funkcije luke jest prekrcaj tereta ili putnika i veza izmeu pomorskog i kopnenog prometa. Da bi se ta djelatnost mogla obavljati, luka mora prije svega imati adekvatne prekrcajne kapacitete, zatim kopnenu povezanost sa zaleem, ali i dobre pomorske veze. Potpunu afirmaciju luke i optimalno obavljanje prometne funkcije, ostvaruje se samo ako su usklaeni kapaciteti luke i prijevozne mogunosti kopnene infrastrukture. Postupno se iz prometne funkcije luke razvila trgovaka funkcija, tako da su razvijene morske luke postale ne samo prekrcajna nego i trgovaka sredita, odnosno postaju sredita nacionalne, meunarodne i svjetske trgovine. Osim ovih znaajnih funkcija valja istaknuti da i industrija pronalazi sve vie mjesta u lukim podrujima, a sve s namjerom kako bi se iskoristile mogunosti koje prua more kao najekonominiji prometni put za snienje prijevoznih trokova industrijskih sirovina.

Zelenika, R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 100.

Luke su dio prometnog sustava odreene zemlje i slue kao zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa svih prometnih putova i prijevoznih sredstava. Moglo bi se rei da ne pripadaju niti jednoj prometnoj grani, nego su unutar prometnog sustava onaj imbenik o kojem ovisi pravilno funkcioniranje svih ostalih sudionika u svjetskom prometu. Morske luke nisu i ne mogu biti same sebi svrhom, ve je njihov zadatak da pruanjem najpovoljnijih usluga pri to niim izdacima pomau irenju gospodarske djelatnosti na to vea prostranstva svijeta. Uloga luka dolazi do izraaja u meunarodnoj trgovini i njezinom veem dijelu koji se odvija morem jer se oko meunarodnih robnih transakcija u svijetu (mjereno koliinski) odvija morem, zato to je najpogodniji, a esto i jedini mogui prijevozni put. Morske luke omoguuju laki pristup svjetskom tritu i pogoduju razvoju trgovine s velikim brojem zemalja, to zasigurno ukazuje na njihovu znaajnu ulogu u ekonomskom razvoju pomorske zemlje i predispozicijama za bre ukljuivanje u globalni svjetski logistiki i prometni sustav.9 Tako je i uloga luka u razvoju naih gradova na obali oduvijek golema i presudna. Razumijevajui vremenski kontekst luke u povijesti, ini se da je njihova osnovna funkcija komuniciranja ljudi i dobara preko luka pridonijela porastu i razvoju gradova. Danas te luke ne promatramo samo kao velike luke nego i kao dio komunikacijskog sustava. Tako nalazimo da su mnoge male luke priobalnih sela i gradova utjecale na odravanje ivota i na razvoj tih naselja, a posebno na otocima. Danas su te male luke, poput onih velikih, dio prometnog sustava koji slui povezivanju sela i gradova u naem priobalju. Prometne komunikacije u priobalju odrale su ivot i ekonomiju priobalja. U prolosti su luke bile zasebni resurs svakoga grada, a danas, u vrijeme sveope komunikacije, luke postaju dio komunikacijskog sustava i po tome vrlo korisne. Na toj je osnovi razlono dokazivati da i na nacionalnom planu male luke pridonose razvoju velikih luka, a da velike luke kao sredita sustava djeluju na razvoj malih luka i okolnih naselja.10

Dundovi, ., Poletan Jugovi, T., Jugovi, A., Hess, S., Integracija i koordinacija lukog prometnog sustava Republike Hrvatske, Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2006., str. 47. 10 imunovi, I., Fredotovi, M., Golem, S., Kordi, vidi biljeku 1, str.85.

LOGISTIKA TE POVEZANOST LOGISTIKIH I TRANSPORTNIH LANACA

Efikasnim provoenjem logistikih aktivnosti te njihovom prostornom i vremenskom usklaenou korisnike usluge dobivaju na svojoj kvaliteti. Zato je vanost logistike u primjeni sveobuhvatnog naina razmiljanja pri prouavanju pojedinih elemenata prometnog sustava i veliini utjecaja odreene odluke, koja podrazumijeva njihovo angairanje, na funkcioniranje individualnih podsustava i sustava u cjelini. Takav pristup zahtjeva sposobnost upravljanja svim funkcijama, koje ine logistiki sustav i logistiki lanac u irem smislu, na nain kao da su jedinstvene jedinice. Tako su transportni lanci bitna sastavnica logistikih lanaca i ovi potonji ne mogu funkcionirati bez transportnih lanaca. Meutim, transportni lanci teorijski mogu funkcionirati bez logistikih lanaca. Ali, u praksi transportni i logistiki lanci funkcioniraju u stalnoj interakcijskoj sprezi: oni su kompatibilni, komplementarni, meusobno povezani, njihove se misije isprepleu, karike jednih lanaca postaju glavne i/ili pomone karike drugih lanaca, ali i obrnuto karike logistikih lanaca mogu biti glavne i/ili pomone karike transportnih lanaca.11 Zato se temeljnom odrednicom lukog sustava ima smatrati integriranje transportnog lanca u cjelokupni logistiki lanac to ima za cilj stalno podizanje razine kvalitete prijevoza i prijenosa, uspostave sustava koji kroz uinkovitiji i sigurniji protok tereta i informacija poveava fleksibilnost i osigurava optimalno djelovanje. Kada je o lukama rije, moderne luke su snaan i nuan alat za trgovinu i razvoj u vrijeme globalizacije trgovine. Luke moraju nuditi efikasne i pouzdane usluge brodovima i teretu, time osiguravajui pravovremeni protok proizvoda kroz transportni lanac koji time postaje logistiki lanac.

11

Zelenika, R., vidi biljeku 8., str. 73.

10

MORSKE LUKE KAO LOGISTIKE TOKE

Da bi luki sustav pravilno funkcionirao i ostvarivao postavljene ciljeve, nuno je da svi elementi sustava djeluju povezano. Svi ti meusobno vezani elementi ine dinamiki sustav koji je determiniran lukom infrastrukturom, sustavom veza, tehnologijom, organizacijom, itd. Iako je promet temeljna funkcija morskih luka, promjene u nainu prijevoza, odnosno vremensko, prostorno i dinamiko usklaivanje svih aktivnosti vezanih za protok robe, to ini prijevozni lanac, stavlja luke pred nove izazove i prua mnogo vee mogunosti razvoja. Luke postaju vrlo vana karika u prijevoznom lancu, a u konkurentskoj utakmici razvijaju nove funkcije koje postaju privlana snaga i osnova napretka. Kao distribucijska i logistika sredita, luke se afirmiraju na prijevoznom tritu, osiguravaju vei promet i prihode.12 Luke imaju neka obiljeja koja ih ine jedinstvenima u mogunosti podravanja kretanja tereta i usko su vezane uz svoje korisnike te njihove potrebe i elje ograniene njihovim geografskim poloajem. No, zbog velike konkurencije, upravo one nastoje uloiti to vie vremena i energije u namjeri da ostanu prisutne na svjetskom tritu. Uspjenost poslovanja luka ovisi o njihovoj povezanosti s kopnenom prometnom infrastrukturom koja je usklaena s pomorskim linijama te ostalim komponentama logistikog lanca. Kako je taj isti logistiki lanac povezan sa entitetima koji su integrirani na globalnoj razini, luke moraju biti i ostati prilagodljive i fleksibilne to nadalje uvjetuje kontinuirano donoenje strategije razvoja. Logistika pomae i u tome da se selektiraju rizici koji se smanjuju uporabom informacija, zatim da se u to veoj mjeri pojednostave transakcije te smanje varijacije pojava nepovoljnih situacija koji utjeu na opstojnost te rad luka. Suvremene luke nisu samo mjesta za prihvat, ukrcaj ili iskrcaj tereta i putnika na brodove i na kopnena prijevozna sredstva. U svjetskom gospodarskom sustavu one su vana karika u logistikom lancu meunarodnog transporta. Stoga, logistika doprinosi obujmu i raznolikosti dobara dostupnih potroaima na mjestima udaljenim od mjesta proizvodnje, esto i dugo nakon to su dobra proizvedena. Proirujui trite prostorno i vremenski

12

Ban, I., Logistika bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, 1998., vol. 18, br. 1-2

11

logistika omoguuje poduzeu sniavanje cijena proizvoda i usluga to jaa njegovu konkurentsku poziciju i uspjenost poslovanja.13 Transformacija luke industrije ubrzana je tehnolokim razvojem i informacijama te njihovom aplikacijom u lukim sustavima. Zahvaljujui tehnolokom razvitku luke su u mogunosti obavljati specijalizirane i unaprijeene luke usluge temeljene na brzim i efikasnim procesima lukoga sustava. Ukoliko luka nema sposobnost prilagoavanja tehnolokim promjenama na svim razinama logistikog lanca, njena industrijska, prometna te trgovaka funkcija ne mogu ispuniti oekivanja i potrebe pomorskog trita. Stoga izazovi koji su postavljeni konukrencijom imaju direktne implikacije na

organizacijsku strukturu luke kao i na njene produktivne vrijednosti, odnosno uvoenje promjena u luko poslovanje, infrastrukturu, suprastrukturu te praenje razvitka novih tehnologija uinjeni su kako bi sve bilo usmjereno odgovarajuem zadovoljenju potreba i zahtjeva korisnika luka. Prednosti logistike organizacije kakav je luki sustav omoguavaju korisnicima pouzdanost i sigurnost. Nad sredstvima koja unose u sustav i teretom u prometnom toku, vlasnici mogu osigurati potpuni nadzor i kontrolu ukoliko su svi elementi, odnosno karike lanca integrirane. Iz svega ovoga proizlazi da je zadatak luka kontinuirano prilagoavanje porastu koliine robe u transportu i svim promjenama koje donosi liberalizacija i globalizacija trita.

13

Zeki, Z., Logistiki menadment, GLOSA d.o.o, Rijeka, 2000., str. 31.

12

ZAKLJUAK
Fundamentalne modifikacije u transportu i distribuciji tereta utjecale su na formiranje nove strukture lukoga sustava u kojima je implementacija logistike rezultirala novim trendovima i izmjenom odnosa industrije, transporta i usluga. Sveobuhvatnost promatranja luke problematike nuna je zbog sloenosti i slojevitosti poslova i zadataka koje se u lukama obavljaju kao i zbog mnogobrojnih sudionika koji sudjeluju u pruanju luke usluge. Kao to je ve reeno, u lukama se sastaje promet kopna i mora, ali se u lukama takoer sastaju i preko njih prolaze golemi robni tokovi. Roba se u lukama prekrcava, a u lukim se skladitima roba skladiti pa su to mjesta velike koncentracije mnogovrsne i skupocjene robe, iz ega proizlazi da posjeduju golemu ekonomsku snagu. Na to se nadovezuju razliite djelatnosti prerade, dorade, oplemenjivanja i pakiranja robe. Sve dosad navedeno potvruje injenicu o vanosti i sloenosti luke u gospodarskom sustavu.

13

LITERATURA
1. Ban, I., Logistika bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, vol. 18, br. 1-2, 1998. 2. Dundovi, ., Poletan Jugovi, T., Jugovi, A., Hess, S., Integracija i koordinacija lukog prometnog sustava Republike Hrvatske, Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2006.
3. Dundovi, ., Rudi, D., Morske luke i morsko brodarstvo Primorsko-goranske

upanije postojee stanje i razvojne koncepcije, Nae more 52(3-4), 2005., str. 133. 143. 4. Koji, B., Pomorska enciklopedija, JLZ, 1978. 5. Mrnjavac, E., Pomorski sustavi, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998. 6. Pomorski zakonik, NN 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11 7. imunovi, I., Fredotovi, M., Golem, S., Kordi, L., Gradovi i regije hrvatskog priobalja, kolska knjiga, Zagreb, 2011. 8. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09 9. Zeki, Z., Logistiki menadment, GLOSA d.o.o, Rijeka, 2000. 10. Zelenika, R., Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.

14