Podsjetnik za dravnu maturu iz fizike znaenje formula

ukratko je objanjeno znaenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice]

Kinetika

v = brzina ( = prosjena, srednja brzina) [m/s] s = put ili pomak [m] t = vrijeme [s] ( u svim formulama ovdje oznaava promjenu, znai npr. t je promjena vremena tj. konano vrijeme minus poetno vrijeme)

a = akceleracija, ubrzanje ( = prosjena, srednja akceleracija) [m/s2] v = brzina [m/s] t = vrijeme [s]

s = put ili pomak [m] v0 = poetna brzina [m/s] t = vrijeme [s] a = akceleracija [m/s2] (+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju) 1

v = brzina [m/s] v0 = poetna brzina [m/s] a = akceleracija [m/s2] (+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)

v = brzina [m/s] v0 = poetna brzina [m/s] a = akceleracija [m/s2] s = put ili pomak [m] (+ ako v0 i a imaju istu orijentaciju, - ako imaju suprotnu orijentaciju)

acp = centripetalna akceleracija [m/s2] v = brzina (obodna) [m/s] r = polumjer, radijus putanje [m]

f = frekvencija [Hz = s-1] T = period [s]

Dinamika

F = (rezultantna, ukupna) sila [N] m = masa [kg] a = akceleracija [m/s2]

Ftr = sila trenja [N] = faktor trenja [nema mjernu jedinicu] Fp = pritisna sila (komponenta sile okomita na podlogu odnosno smjer gibanja) [N]

Felas = elastina sila [N] k = koeficijent elastinosti [N/m] x = veliina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotenog poloaja [m] - znai da sila djeluje u suprotnoj orijentaciji od elongacije

p = koliina gibanja [kg m/s = N s ] m = masa [kg] v = brzina [m/s]

F = sila [N] t = vrijeme [s] Ft = impuls sile [N s] p = promjena koliine gibanja [kg m/s]

W = rad [J] E = promjena energije [J]

W = rad [J] F = sila [N] s = put ili pomak [m] = kut izmeu sile i puta F s cos = komponenta sile u smjeru puta (gibanja)

Ek = kinetika energija [J] m = masa [kg] v = brzina [m/s]

Egp = promjena gravitacijske potencijalne energije [J] m = masa [kg] g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit) h = promjena visine [m]

Eep = elastina potencijalna energija [J] k = koeficijent elastinosti [N/m] x = veliina deformacije (npr. produljenja opruge), elongacija, udaljenost od ravnotenog poloaja [m]

P = snaga [W] W = rad [J] t = vrijeme [s]

FG = gravitacijska sila [N] G = gravitacijska konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) m1, m2 = masa prvog tijela, masa drugog tijela [kg] r = udaljenost izmeu sredita dvaju tijela [m] 5

Hidromehanika

p = tlak [Pa] (hidrauliki) F = sila [N] (koja okomito pritie povrinu) S = povrina [m2]

p = tlak [Pa] (hidrostatski) = gustoa fluida [kg/m3] g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit) h = visina stupca fluida iznad mjesta na kojem se mjeri [m]

Fu = uzgon, sila uzgona [N] = gustoa fluida [kg/m3] g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit) V = uronjeni volumen tijela = volumen istisnutog fluida [m3]

(jednadba kontinuiteta, protok) S1, S2 = povrine poprenih presjeka okomitih na gibanje fluida kroz koje fluid protjee [m2] 6

v1, v2 = brzine fluida pri protjecanju kroz odgovarajue poprene presjeke [m/s]

(Bernoulijeva jednadba) p1, p2 = vanjski, statiki, hidrauliki tlakovi (najee atmosferski tlak(ovi)) [Pa] = gustoa fluida [kg/m3] v1, v2 = brzine fluida [m/s]

(na obje strane jednadbe moe se javiti i hidrostatski tlak, gh)

Termodinamika

n = mnoina [mol] N = broj estica [nema mjernu jedinicu] NA = Avogadrova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)

= srednja kinetika energija jedne estice plina [J] k = Boltzmanova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) T = temperatura [K]

p = tlak [Pa] V = volumen [m3] n = mnoina [mol] R = opa plinska konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) T = temperatura [K]

(linearno toplinsko rastezanje tijela) l = duljina pri konanoj temperaturi [m] l0 = duljina pri poetnoj temperaturi [m] = termiki koeficijent rastezanja [C-1 ili K-1] t = promjena temperature (konana temperatura minus poetna temperatura) [C ili K]

Q = toplina [J] m = masa [kg] c = specifini toplinski kapacitet [J kg-1 C-1 ili J kg-1 K-1] t = promjena temperature (konana temperatura minus poetna temperatura) [C ili K]

Qt = latentna toplina taljenja [J] m = masa [kg] = specifina toplina taljenja [J kg-1] 8

Qt = latentna toplina isparavanja [J] m = masa [kg] = specifina toplina isparavanja [J kg-1]

U = promjena unutranje energije [J] Q = toplina [J] W = rad [J]

W = rad [J] p = tlak [Pa] V = promjena volumena plina [m3]

= iskoritenje [nema mjernu jedinicu] T2 = temperatura hladnijeg spremnika [K] T1 = temperatura toplijeg spremnika [K] (dakle uvijek je T1 > T2) 9

Elektricitet i magnetizam

F = sila (elektrina, Coulombova) [N] q1, q2 = naboj prvog tijela, naboj drugog tijela [C] 0 = permitivnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit) r = relativna permitivnost sredstva (koliko je puta permitivnost sredstva vea od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu)

F = sila (elektrina) [N] q = naboj [C] E = jakost elektrinog polja [N/C = V/m]

W = rad [J] q = naboj [C] U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V] E = jakost elektrinog polja [N/C = V/m] 10

d = udaljenost od izvora elektrinog polja do toke u kojoj se mjeri, ili udaljenost meu paralelnim ploama kondenzatora [m]

C = kapacitet [F] Q = naboj [C] U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

C = kapacitet [F] ploastog ravnog kondenzatora [F] 0 = permitivnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit) r = relativna permitivnost sredstva kojim je posve ispunjen prostor izmeu ploa kondenzatora (koliko je puta permitivnost sredstva vea od permitivnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) S = povrina paralelnog dijela ploa kondenzatora (NE treba mnoiti s 2 jer su dvije) [m2] d = udaljenost meu paralelnim ploama kondenzatora [m]

W = rad ili elektrostatska potencijalna energija u ploastom kondenzatoru [J] C = kapacitet ploastog kondenzatora [F] U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V]

11

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A] Q = protekli naboj [C] t = proteklo vrijeme [s]

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A] U = razlika (elektrinih) potencijala, napon [V] R = (elektrini) otpor []

R = (elektrini) otpor [] = (elektrina) otpornost [ m] l = duljina vodia [m] S = povrina poprenog presjeka vodia [m2]

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A] E = elektromotorni napon (napon izvora) [V] Ru = unutarnji otpor, otpor izvora [] 12

Rv = vanjski otpor, otpor ostatka strujnog kruga []

P = snaga (elektrine struje) [W] U = napon [V] I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A]

B = magnetsko polje ravnog vodia [T] 0 = permeabilnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit) r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva vea od permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) r = najkraa udaljenost izmeu vodia i toke u kojoj se odreuje magnetsko polje [m] I = elektrina struja koja tee kroz vodi [A]

B = magnetsko polje zavojnice [T] 0 = permeabilnost vakuuma (pie u konstantama danim uz ispit) r = relativna magnetska permeabilnost sredstva (koliko puta je permeabilnost sredstva vea od permeabilnosti vakuuma, nema mjernu jedinicu) koje je stavljeno u zavojnicu (ne sredstva od kojeg je zavojnica napravljena) N = broj namotaja (zavoja) zavojnice [nema mjernu jedinicu] I = elektrina struja koja tee kroz zavojnicu [A]

13

l = duljina zavojnice [m]

F = sila (magnetska, Amperova) [N] B = magnetsko polje [T] I = elektrina struja koja tee kroz zavojnicu [A] l = duljina vodia [m] = kut od smjera toka elektrine struje (smjera vodia) do smjera magnetskog polja

FL = Lorentzova sila [N] q = naboj estice [q] v = brzina estice [v] B = magnetsko polje u kojem se estica giba [T] = kut od smjera gibanja estice (v) do smjera magnetskog polja (B)

= magnetski tok [Wb] B = magnetsko polje [T] S = povrina kroz koju prolaze silnice magnetskog polja [m2] = kut od smjera magnetskog polja B do smjera vektora okomitog na povrinu S

14

(Faradayev zakon elektromagnetske indukcije) Ui = inducirani elektromotorni napon [V] N = broj namotaja (zavoja) zavojnice (N = 1 za ravni vodi ili strujnu petlju) [nema mjernu jedinicu] = promjena magnetskog toka [Wb] t = vrijeme [s]

- zbog Lenzovog pravila (inducirani elektromotorni napon ima takvu orijentaciju da nastoji ponititi promjenu magnetskog toka zbog koje je nastao)

(inducirani napon na krajevima ravnog vodia koji se giba u magnetskom polju) Ui = inducirani elektromotorni napon [V] B = magnetsko polje [T] l = duljina vodia [m] v = brzina gibanja vodia [m/s] = kut od smjera gibanja vodia (v) do smjera magnetskog polja (B) - zbog Lenzovog pravila

I = (elektrina) struja, jakost (elektrine) struje [A] U = napon [V] 15

Z = ukupni otpor u strujnom krugu, u krugu izmjenine struje impedancija [R]

RL = induktivni otpor (promjenjivi otpor u zavojnici u krugu izmjenine struje) [] L = induktivitet zavojnice [H] = ("kruna") frekvencija izmjenine struje [rad/s]

RC = kapacitativni otpor (promjenjivi otpor na kondenzatoru u krugu izmjenine struje) [] C = kapacitet kondenzatora [H] = ("kruna") frekvencija izmjenine struje [rad/s]

Z = impedancija (ukupni otpor u krugu izmjenine struje) [] R = ohmski otpor (nepromjenjivi) [] RL = induktivni otpor [] RC = kapacitativni otpor []

Titranje i valovi

16

T = period [s] m = masa (tijela na oprugi) [kg] k = koeficijent elastinosti (opruge) [N/m]

T = period [s] l = duljina niti (jednostavnog (matematikog) njihala) [m] g = ubrzanje slobodnog pada pri povrini Zemlje (pie u konstantama danim uz ispit)

T = period [s] L = induktivitet zavojnice [H] C = kapacitet kondenzatora [F]

= kruna frekvencija [rad/s] T = period [s]

17

x = elongacija [m] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] = kruna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] 0 = poetna faza [rad]

v = brzina titranja estice [m/s] v0 = maksimalna brzina titranja estice [m/s] = kruna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] 0 = poetna faza [rad]

v0 = maksimalna brzina titranja estice [m/s] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] T = period [T]

v = brzina [m/s] (brzina vala) = valna duljina [m] T = period [s] 18

a = akceleracija titranja estice [m/s2] a0 = maksimalna akceleracija titranja estice [m/s2] = kruna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] 0 = poetna faza [rad]

a0 = maksimalna akceleracija titranja estice [m/s2] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] T = period [s]

(jednadba ravnog sinusnog vala) y = elongacija (pomak estice od ravnotenog poloaja) [m] A = amplituda (maksimalna elongacija) [m] = kruna frekvencija [rad/s] t = vrijeme [s] x = udaljenost valne fronte od izvora vala [m] = valna duljina [m]

19

Optika

(jednadba lee) f = arina duljina [m] a = udaljenost predmeta od lee [m] b = udaljenost slike od lee [m] a je pozitivno ako se predmet nalazi s iste strane lee kao upadno svjetlo, inae negativno b je pozitivno ako se slika nalazi s iste strane lee kao izlazee svjetlo, inae negativno f je pozitivno za konvergentne, a negativno za divergentne lee

n = indeks loma sredstva [nema mjernu jedinicu] c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit) v = brzina svjetlosti u sredstvu [m/s]

= upadni kut = kut loma n1 = indeks loma prvog sredstva (iz kojeg svjetlost dolazi) n2 = indeks loma drugog sredstva (u koje svjetlost upada)

20

(interferencija svjetlosti iz dvije pukotine) = valna duljina svjetlosti [m] s = razmak izmeu susjednih pruga (maksimuma) na interferentnoj slici [m] d = meusobni razmak pukotina [m] a = udaljenost pukotina od zastora [m]

(jednadba optike reetke) d = razmak izmeu dvije susjedne pukotine = konstanta reetke [m] k = kut otklona k-tog ogibnog maksimuma za svjetlost te valne duljine [m] k = redni broj ogibnog maksimuma = "red maksimuma" (prirodni broj, nema mjernu jedinicu) = valna duljina [m]

21

(Brewsterov zakon) uB = Brewsterov upadni kut (upadni kut za koji je reflektirana svjetlost potpuno polarizirana) n = indeks loma sredstva (ako svjetlost upada iz vakuuma i zraka) odnosno relativni indeks loma sredstva tj. omjer indeksa loma sredstva u koje svjetlost upada i sredstva iz kojeg svjetlost dolazi (n2/n1)

Moderna fizika

(kontrakcija duljine) L0 = vlastita duljina (duljina u sustavu koji se giba istom brzinom v kao i mjereni predmet dakle predmet promatran iz tog sustava miruje) [m] L = relativna duljina = duljina mjerena iz sustava koji miruje (dakle predmet promatran iz tog sustava giba se brzinom v) [m] v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s] c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

(dilatacija vremena) T0 = vlastito vrijeme (vrijeme u sustavu koji se giba brzinom v kao i predmet) T = relativno vrijeme = vrijeme u sustavu koji miruje (predmet promatran iz tog sustava giba se brzinom v) 22

v = brzina kojom se giba predmet promatran iz sustava koji miruje [m/s] c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

(Stefan-Boltzmannov zakon) P = snaga zraenja crnog tijela povrine S okomite na smjer irenja zraenja = Stefan-Boltzmannova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) S = povrina crnog tijela okomita na smjer irenja njegovog zraenja (sva njegova povrina ako je tijelo kuglastog oblika i zraenje se iz njega iri u svim smjerovima, to se pretpostavlja ako nita drugo nije zadano, ili ako je tijelo ravna ploha iz koje se zraenje iri samo u jednom smjeru) T = temperatura [K]

(Wienov zakon) max = valna duljina za koju je intenzitet zraenja maksimalan pri temperaturi T T = temperatura [K] b = Wienova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit)

E = energija [J] h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) f = frekvencija [Hz = s-1]

23

me = masa elektrona (pie u konstantama danim uz ispit) vmax = maksimalna brzina elektrona pri izlazu iz materijala (metala) [m/s] h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) f = frekvencija upadnog zraenja (fotona) [Hz = s-1] Wi = izlazni rad [J]

= valna duljina [m] h = Planckova konstanta (pie u konstantama danim uz ispit) p = koliina gibanja [kg m/s]

EV = energija vezanja (energija potrebna za razbijanje jezgre na nukleone) [J] m = defekt mase (zbroj masa onoliko protona i neutrona od koliko se jezgra sastoji minus masa jezgre) [kg] c = brzina svjetlosti u vakuumu (pie u konstantama danim uz ispit)

24

(zakon radioaktivnog raspada) N = broj neraspadnutih estica [nema mjernu jedinicu] N0 = poetni broj neraspadnutih estica [nema mjernu jedinicu] T = vrijeme poluraspada [s, ali esto je u godinama, a] t = proteklo vrijeme [s, ali esto je u godinama, a] = konstanta raspada [s-1, odnosno a-1 i sl.] e je ono e iz kalkulatora, baza prirodnog logaritma (2,718...)

= konstanta raspada [s-1, odnosno a-1 i sl.] T = vrijeme poluraspada [s, ali esto je u godinama, a] ln je prirodni logaritam (tipka ln na kalkulatoru)

autorica: Kristina Kuanda e-mail autorice: streberica.gimnazijalka@yahoo.com

25