II PARCIJALA

1.KOJA SU 3 OSNOVNA ELEMENTA DJECIJE SIGURNOSTI U OBITELJI ( PREMA PRESTONU)? 46 Preston je ukazao na tri osnovna elementa djecije sigurnosti. To su ljubav, prihvatanje i stabilnost.

2.OBJASNITI POJEDINE SITUACIJE POLOZAJA DJETETA U OBITELJI ( Pasalic-Kreso prema Medic 1997) 47 Dijete u centru paznje ili zvijezda 48 Odbaceno dijete ili dijete autsajdera 49 Jedan od roditelja odlucuje o svemu, a drugi je izjednacen sa djetetom 50 Oba roditelja odlucuju o svemu, a djetetova licnost se ne uvazava 51 Dijete je ravnopravno sa jednim od roditelja, ali daleko iznad drugog 52 Dijete iznad oba roditelja (nasilnik, tiranin i sl.) 53 Dijete u svom dostojanstvu ravnopravno sa oba roditelja

3.KARAKTERISTIKE DJECE KOJA SU ODBACENA OD SVOJIH RODITELJA! 54 Odbacena djeca se znacajno razlikuju od prihvacene: brutalni su i svadljivi, igraju se sami, odbaceni su od svojih vrsnjaka, losi su drugovi u igri, zatvoreni su i tesko se povjeravaju, prljavi su i zapusteni, ne donose potrebni pribor za skolu, roditelji se zale ucitelju u prisustvu djeteta, roditelji mole ucitelja da bude stroziji.

4.KARAKTERISTIKE DJECE KOJA ODRASTAJU UZ TOPLE I RESPONSIVNE RODITELJE! 55 Ona su cesto vezana za roditelje i druge koji ih odgajaju. Ova vezanost znacajno doprinosi radoznalosti istrazivanja okoline, razvoju sposobnosti za rjesavanje problema i dobrim odnosima kako sa odraslim tako i sa djecom. 56 Oni nastoje da budu dobri ucenici u toku svog skolovanja i postepeno napreduju u skoli i povecavajuci cak i prosjecan skok na IQ testu. 57 Ona su altruisticna, posebno ukoliko njihovi roditelji cijene alturizam i prakticno pokazuju sta oni cijene. 58 Ona su uglavnom poslusna i to su oni mladi ljudi koji ne prave probleme i razumno se slazu sa roditeljima i vrsnjacima. 59 Oni imaju visoke sposobnosti: samopouzdanje, samopostovanje i smisao za preuzimanje uloge, ali kada ih discipliniraju roditelji obicno imaju osjecaj da je njihova roditeljska aktivnost povrijedjena. 60 Oni su zadovoljni sa svojim polnim identiteom i zele da se potvrdjuju u svom rodnom tipu 61 Oni ce radije usvajati norme, nego da budu kaznjeni zbog toga sto su se zalili na moralna prava.

5.KARAKTERISTIKE PREZASTICENOG DJETETA!

62 Prezasticeno dijete se interesuje uglavnom samo za sebe, ono se analizira, sanja vise o proslosti nego o buducnosti, ono voli aktivnosti koje nemaju nikakve veze sa realnoscu (npr. Citanje bajki), voli svijet igracaka, voli domen snova i ono samo gradi svijet u kojem ce zivjeti. Rezultat toga su nerijetki problem u socijalnom zivotu. 63 -bijeg od realnosti i bjezanje u snove i mastu 64 -poteskoce u socijalnim kontaktima sa drugom djecom

65 -pasivnost,nedostatak inicijative ,nesposobnost da se brani 66 -osjecanje inferiornosti i pomajkanje samopostovanja 67 -ovisnost i nastojanje da se ostane ''malen/a'' 68 -odsustvo interesa za buducnost.

6.KARATERISTIKE RIZICNIH RODITELJA ZA ZLOSTAVLJANJE DJECE (Pasalic-Kreso)! 69 da li je roditelj u svom djetinjstvu bio stalno izlozen batinama I uskracenosti 70 da li su kod roditelja evidentirani mentalno oboljenje ili kriminalne aktivnosti 71 da li se sumnja da je roditelj I ranije bio sklon fizickom zlostavljanju drugih 72 da li roditelj patio od gubitka smopostovanja,drustvene izolovanosti ili depresije 73 da li je roditelj dozivo visestruke stresove,kao sto su bracna nesloga ,razvod,dug, cesto preseljenje,znacajni gubici 74 da li je roditelj sklon snaznim izljevima gnjeva 75 ima li roditelj kruta,nerealna ocekivanja u pogledu ponasanja djeteta 76 da li roditelj okrutno kaznjava dijete 77 da li roditelj vidi dijete kao tesko I provokativno (neovisno da li je dijete takvo il ne) 78 da li roditelj odbacuje dijete ili ima teskoca u stvaranju veze sa djetetom

7.POSLJEDICE ZLOSTAVLJANJA DJECE! 79 Mnoga zlostavljana djeca, koja su odbila pomoc u vidu ublazavanja efekata zlostavljanja drugim korisnim iskustvima

tokom svog razvoja, odrastaju u osnovi u normalne gradjane i prosjecne roditelje. Nazalost, ima mnogo onih kod kojih ostaju trajno, stetni, efekti zlostavljanja. Zlostavljana djeca i adolescent u pravilu imaju teskoca da vjeruju odraslima, a nerijetko i drugoj djeci. Oni na kraju prihvataju da je disciplina njihovih roditelja za lose ponasanje opravdana i da je ta disciplina ispravan nacin podizanja neposlusne djece. Mnogi adolescent pocinju kroz delinkventno ponasanje ispoljavati bijes koji su osjecali veoma dugo vremena, ali ne kod kuce, vec na drugim mjestima.

8.KOJE SU PRETPOSTAVKE ZA SIGURNOST DJETETA U OBITELJI? 80 Sigurnost djeteta gradi se na sljedecim pretpostavkama ili uslovima: 81 Zastita od vanjskih uticaja ( koliko obitelj stiti dijete i kako ) 82 Zadovoljavanje osnovnih potreba ( npr.Maslow, Erikson, Zazo i dr.) 83 Koherentnost i stabilnost miljea u kome zivi, i u kome se razvija dijete 84 Osjecaj prihvacenosti u vlastitom okruzenju i to kao clana obitelji ( biti voljen i pruzati ljubav, biti izvor radosti i zadovoljstva za druge, biti vodjen i usmjeravan), i kao individue ( prihvatanje individualnih osobina, mogucnost za aktivno sudjelovanje i sticanje iskustava, odredjeni stepen slobode)

9.OBJASNITI POJEDINE STILOVE RODITELJSTVA (autoritativno, permisivno.) 85 Autoritarno roditeljstvo- vrlo restriktivno roditeljstvo, u obitelji odrasli uspostavljaju mnoga pravila, ocekuju striktno

pokoravanje, rijetko ili nikada ne objasnjavaju djetetu zasto je neophodno prihvatiti sva ova pravila i cesto su povezani sa kaznama, taktikama prinuda ( kao uspostavljanje sile, a otkazivanjem ljubavi) da bi se postiglo pokoravanje. Autoritarni roditelj nije osjetljiv prema djecijem suprotnom misljenju i ocekuje da dijete prihvati njegove naredbe kao zakon i postuje njegov autoritet. 86 Autoritativni roditelji-primjenjuju mnogo fleksibilniji roditeljski stil u kojem odrasli ostavljaju djeci znacajnu slobodu, ali pazljivo iznose razloge za restrikcije koje postavljaju da bi bili sigurni da djeca mogu da slijede osnovnu logiku i razloge zabrana. Autoritativni roditelji su responsivni roditelji koji uvazavaju djecije potrebe i misljenja, i cesto ukljucuju djecu u obiteljske odluke. Ipak, ovi roditelji ocekuju od djeteta da se pokorava restrikcijama kada je to neophodno i koristit ce silu ili razum da bi osigurali da se to ostvari. 87 Permisivni roditelji-su topli sa vrlo labavim oblikom roditeljstva gdje odrasli postavljaju relativno malo zahtjeva, dozvoljavaju djeci da slobodno izraze svoja osjecanja i impulse i ne nadgledaju direktno djecije aktivnosti. Uglavnom veoma rijetko primjenjuju cvrstu kontrolu nad njihovim ponasanjem.

10.ARGUMENTIRAJ ZASTO JE AUTORITATIVNO RODITELJSTVO NAJBOLJE? 88 Autoritarni roditelj nije osjetljiv prema djecijem suprotnom misljenju i ocekuje da dijete prihvati njegove naredbe kao zakon i postuje njegov autoritet. Autoritativno roditeljstvo-cini se da je u gotovo svim istrazivanjima autoritativno ponasanje roditelja najuze povezano sa usojesnim socijalnim,emocionalnim i intelektualnim razvojem djeteta.Autoritativni roditelji su topli i pokazju djetetu da je ono prohvaceno,pokazuju briznost u komunikaciji sa djecom i znaju kako da usmjere djecu da se pokoravaju njihovim zahtjevima u uputama na nacin na koji to nisu u stanju djeca roditelja koji su mnogo hladniji, Zahtjevniji i rezerviranji.

11.KAKVA SU DJECA IZ AUTORITATIVNIH OBITELJI? 89 Djeca iz autoritativnih obitelji su vesela, drustveno odgovorna, samopouzdana, spremna da uce, i kooperativna i sa djecom i sa odraslima.

12.ZASTO JE VAZNA RODITELJSKA KONTROLA? 13.STA JE KAZNJAVANJE I OD CEGA ZAVISI? 90 Kaznjavanje kao oblik primjene sile moze da podrazumijeva udarac, ostru verbalnu prijetnju ili uskracivanje neke privilegije ( gledanje TV, igra sa drugovima, zabrana izlaska). Klasicna istrazivanja su pokazala da efekti kaznjavanja zavise od konzistentnosti primjene.Djeca mogu postati vrlo neposlusna i agresivna ako roditelji neko ponasanje zabranjuju u jednoj situaciji a u drugoj to isto ponasanje tolerisu.

14.KOJE NEGATIVNE POSLJEDICE IMA KAZNJAVANJE? 91 Strucnjaci pokazuju da roditelji koji primjenjuju fizicku kaznu sluze svojoj djeci kao agresivni model za imitiranje. Tako ce djeca od roditelja nauciti da je udaranje, sutanje, stiskanje i sl. ispravan put rjesavanja konflikata. 92 Djeca koju roditelji cesto kaznjavaju nastoje da izbjegnu kaznu na taj nacin sto nastoje da izbjegavaju roditelje i vremenom se postepeno udaljavaju od njih. 93 Pretjerano roditeljsko vjerovanje u fizicku kaznu moze vremenom dovesti do zlostavljanja djeteta.

15.KOJA JE ULOGA MAJKE? 16.POREMECAJI U ODNOSIMA MAJKA-DIJETE Uprkos mnogobrojnim primjerima koji potvruju izuzetnu vrijednost majinske ljubavi,panje i brige,uprkos izuzetnim opisima njene

portvenosti ima primjera nemajinskog odnosa prema djetetu.Stavovi Ekermena o tome su:ako ponaanje majke u bilo kojem smislu nije kako treba,ako pretjerano stimulie ili direktno neprijateljski napada dijete,ono e teiti krutoj ,snanoj statistikoj ravnotei a njegova homeostatina sposobnost bit e srazmjerno povrijeena.Pretjerana briga o djetetu ili direktni neprijateljski napad izazivaju uznemirenost ili napetost.Pretjerano stimulisanje koje dolazi iznutra ili spolja,nadvlauje dijete,prevazilazi njegovu barijeru protiv potresa i njegovu sposobnost da tempo promjene uspori u skladu sa svojim ogranienim sredstvima.

17.STA JE ATACMENT? 94 Atacment je adaptivni,bioloski programiran responsivni sistem, koji se aktivira veoma rano u razvoju djeteta. To je jedan organiziran sistem ponasanja izmedju roditelja i djeteta koji imaju emocionalni kvalitet. 95 Atacment ili vezanost ,privrzenost tj.afektivna veza koju formira dijete sa drugom specificnom osobom najcesce majkom,za duze vrijeme,a sto mu obezbjduje prezivljavanje.Potreba za ovom afektivnom vezanoscu postoji I kod roditelja I kod djeteta. 96 Atacment-ponasanje moguce je zapaziti u vise manifestnih oblika.Jedan oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je iskazivanje potrebe za bliskim kontaktom sa roditeljima ili njegovateljima.Drugi oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je pojava uznemirenosti prilikom odvajanja djeteta od osobe za koju je vezano kao I osjecaj olaksanja I radosti pri ponovnim susretom.Treci oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je koristenje atacment osobe kao sigurnosne beze sa koje dijete istrazuje svoje fizicko I socijalno okruzenje. 18.STA JE SEGREGACIJSKI STRAH KOD DJECE? 97 Strah od moguceg odvajanja od odgajatelja ili osobe za koju je dijete vezano

19.KOJE SU POSLJEDICE NEOSTVARENOG ATACMENTA?

98 Posljedice neostavrenog atacmenta su ocigledne po ukupan psihofizicki razvoj djeteta.Tako trogodisnje dijete u domu za napustenu djecu cesce izgleda kao dvogodisnje dijete odgojeno u obitelji.Mozak takvog djeteta pokazuje zaostajanje u razlicitim vidovima,a prvenstveno u razvoju centra za emocije.

20.KAKVA JE ULOGA OCA? U gotovo svim svojim interakcijama s djesom ocevi postupaju ponesto drugacije od majki. Ta raznovrsnost I jeste osnova odgojnog bogatstva u obitelji kojoj ne doprinose samo roditelji nego I njeni drugi clanovi.Svaki otac unosi u odgoj djece svoj vlastiti roditeljski stil koji ne samo da u velikoj mjeri nadopunjava majcine postupke nego I sam po sebi ima veliku vaznost po optimalan razvoj djeteta-djece Za uspjesnu socijalizaciju djeteta pored majke potreban je I otac tj.potrebna su oba roditelja. 21.PROMJENE U POIMANJU OCINSTVA? 99 Paraleleno sa savremenim promjenama drustva i obitelji mijenjaju se i uloge u obitelji. Rapidno raste broj oceva koji zele da prisustvuju porodjaju, da prvi private svoje novorodjence, i da se maksimalno ukljuce u svoju roditeljsku zadacu od prvog dana, smanjujuci time biolosku distance koja je u obiteljskom odgoju cesto bivala predimenzionirana. Ovim se sve vise mijenja ustaljena slika o ocu koji je do juce odgadjao svoje roditeljske i odgajateljske aktivnosti oko djeteta sve do njegovog polaska u skolu, pa cak i kasnije. Izmijenjeni drustveni uslovi, porast standard zivota, te jednostavnije vodjenje i organizovanje domacinstva, ali iznad svega izmijenjen polozaj oca u obitelji i u odgoju djece, uticu na porast broja oceva koji se nakon razvoda ili smrti supruge, odlucuju da sami podizu svoju djecu.

22.KAKO DANAS SEBE VIDE MLADI OCEVI? 100Novija istrazivanja potvrdjuju da mladi ocevi danas vide sebe u znatno izmijenjenoj ulozi nego sto su to bili njihovi ocevi: 101Oni zele da se smisleno i sadrzajno bave svojom djecom od najranijih njihovih faza 102Oni ne zele biti iskljuceni iz odgoja vlastite djece-tako sto bi sav odgoj bio prepusten supruzi (majci) 103Oni ne zele biti komunikativniji i otvoreniji prema svojoj djeci nego sto su to bili njihovi ocevi prema njima 104Oni zele mijenjati tradicionalnu ulogu oca kao vrhovnog presuditelja.

23.KROSKULTURALNO RAZUMJEVANJE OCINSTVA? 105Ukoliko su ocevi angazovani u senzitivnoj i responsivnoj interakciji sa djecom, njihova djeca pokazuju mnoge oblike pozeljnog razvoja koji su slicni sa uspjesnim materinstvom. Mnoga istrazivanja potvrdjuju da su ocevi sasvim sposobni za uspjesno roditeljstvo cak od prvih dana zivota djeteta. Njima se nazalost u mnogim sredinama i kulturama ne pruza sansa da ove utvrdjene kompetentnosti pokazu zbog opterecenosti tradicionalnim vjerovanjia u sposbnosti oca, a jednim dijelom i zbog pomanjakanja mogucnosti da u mladosti nesto vise nauce o roditeljstvu i da budu vise rutinirani za ulog ranog odgajatelja. Tamo gdje su roditelji znacajno uzdrmali tradicionalne podjele ovih uloga i gdje ucestvuju ravnopravnije u podizanju djece zivot njihove djece, kako sinova tako i kceri znatno je bogatiji.

24.KAKVA JE ULOGA BRACE I SESTARA I KOJE POZITIVNE EFEKTE IMAJU (SIBILING)? Braca i sestre pored roditelja predstavljaju za dijete vazan izvor obika socijalnog ponasanja, stavova i vjerovanja.I ako nemaju istu snagu kao

roditelji braca I sestre tj.sibiling sigurno nastoje da kontrolisu ponasanje jedni drugih. POZITIVNI EFEKTI -djeca mnogo lakes I uspjesnije koriguju svoja ponasanja jer im druga djeca ne prastaju odredene postupke tako lako kao roditelji -djeca mogu uzajamno popunjavati jedni drugima prazninu I nedostatke u interkciji sa roditeljima -ako je jedno dijete u konfliktu sa roditeljima ono moze pronaci podrsku I paznju kod drugog djeteta cime se zapravo I stavra ravnozteza obiteljskog sistema -starija djeca su cesto inicijatori interakcije medu djecom dominantna su I za mladu djecu vecinom predstvljaju model za imitiranje

25.KAKO OBJASNJAVATE DA DVOJE DJECE IZ ISTE OBITELJI NISU ISTO ODGOJENA? 106Rodjenjem drugog, treceg djeteta itd. mijenja se starost roditelja, njihovo iskustvo kao i sigurnost u roditeljsku ulogu. Dakle mijenjaju se njihovi stavovi, osjecanja i aspiracije u pogledu djece, mijenjaju se tako sto oni zbog uzrasta, pola i drugih osobina djeteta ni ne ocekuju isto od svakog od njih pa mu i ne pruzaju isto niti na isti nacin. Stoga ni svako dijete ne uzvraca na isti nacin. Stoga je neshvatljivo cudjenje roditelja kada neki njihovi postupci odlicno uspijevaju kod jednog djeteta, a kod drugog ne. Svako se dijete realno naslo u drugacijem psihickom okruzenju nego bilo koje drugo dijete rodjeno prije ili poslije njega. Dvoje djece iz iste obitelji nisu nikada u istoj situaciji i ma koliko nam se to cini, ona nikad nisu odgajana na isti nacin.

26.KAKAV JE POLOZAJ PRVORODJENOG DJETETA? Da li je dijete prvorodeno ili je rodeno kao drugo,trece ili najmlade dijete moze znacajno da utice na njihov ili njen razvoj.Kod prvorodene djece istrazivaci nalaze cesto slicne prednosti kao I kod

djece jedincadi,visi IQ ,veca motivacija za uspjehom, veci stepen poslusnosti I drustvena odgovornost. Ovi efekti su vjerovatno rezultat paznje koju su roditelji mogli da posvete prvorodenom djetetu dok je bilo jedino.

27.KARAKTERISTIKE FUNKCIONALNE OBITELJI? -granice subsistema su jasne I mogu biti promjenjene ako to obitelj zahtjeva -obiteljska pravila su jasna i pravedno primjenjivana a mogu biti promjenjena ukoliko se promjene obiteljski uslovi -clanovi obitelji jasno razumiju I prihvataju svoje uloge -ohrabruje se individualna autonomija ali se podrzava I smisao za obiteljsko jedinstvo -komunikacija je jasna I direktna bez prinude

28.KARAKTERISTIKE DISFUNKCIONALNE OBITELJI? -granice subsistema su rigidne ili vrlo difuzne I najcesce su nepromjenjive -pravila obiteljskog zivota su nepromjenjiva I kruto postavljana ili u obitelji nema pravila niti bilo kakvih metoda za uskladivanje ponasanja -uloge su krute I ne mogu biti izmjenjene ili uloge nisu jasno definirane a clanovima nije jasno sta se od njih trazi da bi zadovoljili ocekivanja -individualna autonomnost se zrtvuje da bi se sacuvala obitelj na okupu,ili autonomnost je nametnuta buduci da nema obiteljskog jedinstva -komunikacija je neodredena I indirektna ili uvredljiva i autoritarna

29.KOJA JE OSNOVNA PREMA MINUCHINU?

KARAKTERISTIKA

ZDRAVE

OBITELJI

107Minuchin je tvrdio da zdrava obitelj ima jaku obiteljsku organizaciju, dovoljno cvrstu da se zna ko je za sta zaduzen, ali i da je dovoljno fleksibilna za promjene. Isti autor, ali i vecina drugih smatra da je jedan od najvaznijih pokazatelja zdravlja obitelji baziran na kriterijumu kako se obitelj nosi sa problemima i poteskocama.

30.SIROMASTVO KAO DEZINTERGATIVNI FAKTOR U OBITELJI! 108Siromasni roditelji imaju vise problema nego drugi, a to utice na ukupan obiteljski zivot kao i na podizanje djece. Nedostatak novca, zivot u malom prostoru (najcesce prenatrpanom) bez dovoljno hrane, odjece i obuce za sve, te slabom medicinskom zastitom cini ove roditelje stalno napetim i pod stresom zbog nemogucnosti uspjesnog rjesavanja egzistencijalnih problema. Roditelji koji su iskusili ekonomske teskoce i osjecaj da se nemogu ''nositi' sa njima postaju depresivni sto na drugoj strani povecava bracne konflikte. Bracni konflikti onemogucavaju roditelje da se ukljuce u probleme svoje djece i da im pruze podrsku tako da djeca gube sampouzdanje, postizu slab uspjeh u skoli, okrecu se nekim drugim vrijednostima, uspostavljaju neprihvatljiva druzenja, postaju agresivna i neprijateljska. Ovi adolescenti mogu takodjer postati nezainteresovani roditelji sto ce se opet odraziti na njihovu djecu.

31.POSLJEDICE RAZVODA NA DIJETE? 109Za vecinu obitelji koje prolaze kroz razvod ovaj krizni period traje godinu ili vise, za vrijem kojega su zivoti clanova obitelji znatno poremeceni. Djeca najcesce ostaju sa majkom, koje zbog cjelokupne stresne situacije ne mogu biti idealan roditelj, jer se osjecaju povrijedjenim, depresivnim, usamljeni, iako na odredjeni nacin osjecaju olaksanje nakon dugotrajnih bracnih

razmirica. Mnogo naucnika istrazivaca naglasava da razvod ima snazniji uticaj na razvoj djecaka nego djevojcica. Jedno od objasnjenja zasto djecaci pate vise nakon razvoda roditelja nego djevojcice je sto se oni osjecaju blizim ocevima, sto se oni u pravilu manje zale, i sto imaju snaznije reakcije na uspostavljanje nove rigidnije discipline samohrane majke. Djeca brze prevazilaze posljedice razvoda i kod njih su zapazene mnoge pozitivne promjene, ukoliko su okruzena prijateljima ciji se roditelji razvode, i koji sui m pomogli da lakes prevazidju osjecaj gorcine i nezadovoljstva.