RAZREDNA KLIMA I DIMENZIJE Pojmovi koji se koriste: klima, ozra je, atmosfera, duh kole pokazuju da se nastavne situacije

mogu prikazati sa razli itih stajali ta. Pona anje nastavnika, zajedno sa reakcijama u enika, mo e izazvati specifi nu razrednu klimu koja se ogleda kroz najmanje etiri dimenzije: -interakcija (stupanj aktivnosti u enika i nastavnika i inicijative u procesu u enja) -socijalno ozra je (odnos podre enosti, prava odlu ivanja i inicijative) -emocionalno ozra je (toplina i podupiranje vs. kritici i indiferentnom ozra ju) -ozra je natjecanja i suradnje Interakcije nastavnika i u enika Naj e a verbalna interakcija, u enik ima pasivnu ulogu 65-75% svih govornih interakcija ini govor nastavnika. Flanders zaklju uje da nastavnici: -pasiviziraju u enike ne dopu taju i im inicijativu -premalo uzimaju u obzir ideje i mi ljenje u enika Tako er smatra da su bolji tzv. indirektni oblici podu avanja u enika i oni su: - razredna diskusija - diskusija u maloj grupi - samostalan rad na individualnim ili grupnim projektima koji stimuliraju inicijativu

Direktno podu avanje vs. indirektno-istra ivanje Flandersovog zaklju ka pokazalo: -u nastavi sa direktnim utjecajima usvaja se vi e injenica nego individualnim programima -nastavnikov govor va an dio podu avanja -prevelika sui nerealna o ekivanja od potpunog samostalnog u enikovog u enja.

Prednosti direktnog podu avanja proizilaze iz nekoliko izvora koji su nu ni preduvjeti u enja: -ve a je koli ina vremena provedena u stvarnom radu -nastavnik upravlja zadr avanjem pa nje na predmetu prou avanja -nastavnik organizira ponavljanje i primjenu ste enog znanja radi boljeg zapam ivanja

Direktnim podu avanjem posti e se maksimalan u enikov anga man te je primjerenije za pojedince s malim iskustvom i s manje samostalnosti u postizanju iskustva

Za ni e uzraste va nije su direktne metode podu avanja, dok su u srednjoj koli i fakultetu va nije i uspje nije indirektne metode Kako nastavnik tokom nastavnog procesa mo e osigurati pozitivne utjecaje i direktnog i indirektnog pristupa? Primjenom tehnika koje e osigurati: - obra anje pa nje - osiguravanje u e a svih pojedinaca-indirektno podu avanje - osiguravanje osobne odgovornosti svakog u enika, izbjegavanje utapanja kombinacija direktnog i indirektnog podu avanja Socijalna klima Nastavnik u razredu ima ulogu: -rukovodioca -autoriteta -donositelja odluka Na in rukovo enja je na in upotrebe autoriteta u dono enju odluka Stilovi rukovo enja razredom 1. Demokratski 2. Autokratski 3. Potpune slobode

CILJ NA ELO PONA ANJE U ITELJA PONA ANJE U ENIKA

Modeli upravljanja razredom MODEL POSLU NOSTI MODEL ODGOVORNOSTI Nau iti u enike da po tuju Nau iti u enike da donose odgovorne naredbe odluke Poslu nost autoritetu U enje iz vlastitog pona anja i odluka Kazniti i nagraditi Objasniti i primijeniti logi ne posljedice U enici nau e konformizam U enici internaliziraju razloge za i poslu nost postojanje pravila i u e se samoregulaciji

Model poslu nosti-nagla ava konformizam i poslu nost autoritetu u itelja Model odgovornosti-nagla ava samoregulaciju i pomo u enicima da shvate razloge postojanja pravila i posljedice njihovog nepo tivanja

Klima natjecanja-kompeticije i suradnje-kooperativnosti Odnosi suradnje i natjecanja se naj e e formiraju pri aktivnostima koje se odvijaju u skupnim situacijama poput kolske. Mogu a su tri oblika odnosa kompeticije i suradnje u kolskoj situaciji 1. Kooperativna situacija u enika-ciljevi u enika pojedinaca su u me usobnoj pozitivnoj korelaciji, tj. kada jedan u enik postigne cilj, ciljevi svih ostalih bit e potpomognuti ili postignuti (npr. grupni rad) 2. Kompetitivna situacija u enika- ciljevi u enika pojedinaca su u negativnoj korelaciji tj. ako jedan u enik postigne cilj postizanje cilja za sve ostale je ote ano ili onemogu eno (npr. prijemni ispiti) 3. Individualisti ka situacija u enja-cilj svakog pojedinca je potpuno neovisan o ciljevima svih ostalih Emocionalna klima Emocionalna klima je ozra je koje se javlja u odgojno-obrazovnom procesu u kojem se sudionici osje aju vi e ili manje ugodno odnosno vi e ili manje neugodno i temelj je radne klime. Emocionalno ozra je ovisi o emocionalnim karakteristikama nastavnika. Emocije su: - relativno kasno prepoznate kao va an pedago ki aspekt. - dio odgojno-obrazovne klime i su tina odgojno-obrazovnog procesa. Hladni racionalni pristup je ideal kojem se te ilo godinama. I danas postoji stereotip da kola mora biti neugodno mjesto jer bez muke nema nauke i batina je iz raja iza la . Danas sve va nije postaje poznavanje osje aja u enika za vrijeme nastave i u enja

Emocionalna klima u razredu djeluje na: - emocionalnu sigurnost u enika - zadovoljstvo i mentalno zdravlje u enika - posredno djeluje i na rezultate u enja Nepo eljni oblici klime: klima straha klima dosade i pasivnosti klima pasivnog otpora i netrpeljivosti

Istra ivanja pokazuju da su dominantne emocije u enika dosada i modaliteti anksioznosti i straha-nervoza, zabrinutost, upla enost. Tako er pokazuju da je odnos ugodnih i neugodnih emocija 75% prema 25% u korist neugodnih (Hugo, Bognar 2004). Psiholo ka klima u razredu utje e na:

motiviranost u enika rezultate u enja emocionalno stanje u enika

Va ne kategorije razrednog ozra ja su: - toplina nastavnika - sudjelovanje u enika u nastavi - poticanje odgovornosti u enika - individualne i socijalne norme u itelja - poticanje samopouzdanja i suradnje - natjecanje - pote ko e u nastavi (te ina gradiva, disciplina, zadovoljstvo u enika nastavom)

Terenski rad: Promatranje i bilje enje interakcija izme u nastavnika i u enika po sistemu N.A. Flandersa. Materijal za rad: -Flandersova lista za anlizu razrednih interakcija -Protokol za analizu razrednih interacija (N.A. Flanders)