poduzea.

Malo je literature koja bi omoguila vlasniku malog poduzea koji zapoljava 2 ili vie zaposlenika da analizira i usporeuje svoja iskustva sa iskustvima drugih vlasnika malih poduzea, da pronae savjet za prevladavanje svakodnevnih problema. U prevladavanju problema s kojim se susreu mikro subjekti treba krenuti od injenice da sve gore navedene vrste poduzea sudjeluju u trinoj utakmici, te da dijele iste probleme financiranja, konkurentnosti, uinkovitosti, inovacija, rasta i razvoja, efikasnosti, organizacijea jedina je razlika u broju strunih ljudi koji sudjeluju u radu i odluivanju, te iz toga razloga poduzetnici, a ujedno i vlasnici esto su neorganizirani, zbrkani i redovito neuinkoviti, jer u velikom poduzeu sa veim brojem zaposlenih organiziraju se ljudi, a u manjem poduzeu sa manjim brojem zaposlenih organizira se posao, s tim da vie poslova obavlja jedna osoba.

2.2. Osnivanje malog poduzea Poduzetnici-vlasnici koji su na samom poetku realizacije svoje poslovne ideje, postavljaju si pitanje kojim e oblikom poslovanja krenuti u posao obrtom ili poduzeem. Da bi poduzetnik-vlasnik donio odluku o obliku poslovanja potrebno je da uvidi razliku izmeu dva ponuena oblika poslovanja, a ne da odluku donosi stihijski, a to je u praksi sve prisutnije, nakon ega se stvaraju dodatni trokovi zatvaranja jednog oblika poslovanja i otvaranja drugog oblika poslovanja, koji se s vremenom pokae uinkovitijim za realizaciju odreene poslovne ideje.

OBRT Fizika osoba Temeljni kapital Trokovi osnivanja Mjesto registracije Izmjene u registraciji Odgovornost u sluaju spora lanstvo u komori Djelatnosti Nema Do 1.000,00 kuna upanijski ured za gospodarstvo Bez trokova Imovinom obrta Hrvatska obrtnika

PODUZEE Pravna osoba 20.000,00 kuna 4.000,00 do 5.000,00 kuna Nadleni trgovaki sud Dodatni trokovi i dugotrajan

posao Do visine temeljnog kapitala komora Hrvatska gospodarska komora

(HOK) (HGK) Sve doputene djelatnosti uz Sve doputene djelatnosti posjedovanje odgovarajue strune spreme vezane za obrt

Knjigovodstvo Jednostruko Upravljanje novcem sa iro- Jednostavno rauna pravdanja Plaanje poreza na dodanu vrijednost

bez

Dvostruko posebnog Sloeno sa strogo reguliranim pravdanjem Izdani rauni R1 Bez obzira na visinu dobiti u 20% sluaju Vlasnik ne plaa ukoliko je zaposlen drugdje

Naplaeni rauni R2 Ovisno o visini dobiti i

Porez na dobit 15% do 45% Doprinosi za mirovinsko i Vlasnik plaa zdravstveno osiguranje

zaposlenja na drugom mjestu (dvostruko plaanje)

Slika 1. Razlika izmeu obrta i poduzea3 Kretanje u posao putem obrta financijski je povoljnije za vlasnika ukoliko se radi o samozapoljavanju, jer se izbjegava sluaj dvostrukog plaanja doprinosa, a ukoliko je vlasnik ve zaposlen. U hrvatskom sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja nije regulirano oslobaanje plaanja obveza doprinosa ve zaposlenim vlasnicima obrta, a za koje su ve plaani duni doprinosi, a to ima negativan utjecaj na odluku osnivanja obrta.
Kreimir Sokovi: Odluuje ambicija i stanje na raunu, Privredni vjesnik, godina LV, broj 3497, 2007, str.7
3

Prednost obrta jest visina trokova osnivanja, te plaanje poreza na dodanu vrijednost u trenutku podmirenja rauna od strane kupaca, kao i jednostavnost voenja knjigovodstvene evidencije, koju moe vlasnik obrta i sam voditi, bez stvaranja dodatnog troka angairanjem usluga knjigovodstvenog servisa ili zapoljavanjem knjigovoe. Osnivanjem poduzea, bez obzira na visinu trokova u trenutku registracije i plaanja poreza na dodanu vrijednost u trenutku izdavanja rauna, te sloenijeg naina voenja knjigovodstva, postiu se manji mjeseni trokovi tijekom poslovanja, omoguuje se sudjelovanje u natjeajima za poslove, prua se mogunost registracije za vie djelatnosti. Uz navedene prednosti i nedostatke obrta i poduzea, nije iskljueno da se u realizaciju poslovne ideje krene osnivanjem obrta, a kasnije se ideja nastavi realizirati putem poduzea. Iz prakse se moe navesti primjer uspjenog obiteljskog obrta Zidari koji je prevladao potekoe ulaska na trite i problema financiranja, te je realizacijom svoje ideje proizvodnje kotlova za centralno grijanje zauzeo mjesto uglednog izvoznika, sa ukupno zaposlena 164 djelatnika i 150 mil. kuna ostvarenog prometa. Ugledni izvoznik danas posluje pod nazivom Centormetal d.o.o. sa motom u poslovanju Zadovoljan kupac i zadovoljan svaki zaposlenik u tvrtki4, a moe posluiti kao primjer uspjenog rasta obiteljskog obrta u ugledno izvozno poduzee. 2.3. Prednosti i nedostaci poslovanja malog poduzea Najznaajnije karakteristike malih poduzea su: Zbog svoje veliine mala poduzea fleksibilnija su to im omoguuje brzu prilagodbu kretanjima na tritu Trae univerzalni tip djelatnika i opreme koji obavljaju raznovrsne poslove u procesu proizvodnje Posjeduju veu spremnost da staru tehnologiju zamjene novom, a i zamjenu obavljaju bre Pruaju iru mogunost inovativnosti i bru primjenu novih znanja i poslovnih modela

Menaderi godine, Veernji list-prilog Menager.hr, godina XVIII, broj 3497, 2007, str.13

Ekonomska samostalnost i spremnost na podnoenje rizika u poslovanju potie mala poduzea da se elastino povezuju i umreavaju radi ostvarivanja uspjenijeg zajednikog poslovanja, ali i lakeg podnoenja rizika

Mala poduzea, kao i velika imaju svoje prednosti i nedostatke. Nain na koji malo poduzee prevladava svoje nedostatke i iskoritava svoje prednosti uvelike ovisi od okoline koja ga okruuje. Neke od prednosti malih poduzea su:

pokretanje malog poduzea poduzetnicima omoguuje samostalno djelovanje, ali isto

tako iziskuje veliku odgovornost za uspjeno poslovanje osnivanjem poduzea, poduzetnik je siguran u svoj posao dok se pozitivno posluje omoguuje zapoljavanje vlastite obitelji, odnosno stvaranje tradicije obiteljskog biznisa, tako da suradnja lanova obitelji pozitivno djeluje na motivaciju zaposlenika jer vlada veliko razumijevanje i potivanje

brzo prilagoavanje trinim promjenama od sve zahtjevnije eksterne okoline, te

mogunost da svoju djelatnost prilagode potrebama trita kvalitetom, koliinom, dizajna i sl. mogunost ostvarenja financijskog uspjeha jedan je od razloga osnivanja malog poduzea, jer je bitno vea zarada u vlastitom poslu nego zarada kada se radi kao zaposlenik u nekom drugom poduzeu izazov postizanja samostalne poslovne karijere vodi vlasnika-poduzetnika u smjeru vlastitog samostalnog razvoja pri emu su svjesni da sami odgovaraju za svoj uspjeh ili neuspjeh, pruajui im stimulativno i psiholoko zadovoljstvo Neki od nedostataka malog poduzea su:

irok raspon odluivanja koji ima vlasnik-poduzetnik u malom poduzeu poveava

odgovornost za poslovni uspjeh, gdje vlasnik esto obnaa vie uloga (ulaga, menader, knjigovoa, prodava, marketinki strunjak) iz ega proizlazi neorganiziranost posla

mogunost propasti je velik, jer vlasnik-poduzetnik raspolae oskudnim financijskim

resursima pa ima malu mogunost ublaavanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog navedenog treba broj loih ili pogrenih odluka svesti na minimum. Iz prakse je

vidljivo da je znatan broj propasti malih poduzea prouzroen menaderskim neiskustvom i nestrunou mala poduzea teko za razliku od velikih podnose sezonske ili druge oscilacije na tritu unato vrlo uspjenom poetku poslovanja, uspjeh malog poduzea moe naruiti pojava konkurencije u okruenju

koliko god malo poduzee uspjeno upravljalo svojim financijama, mala poduzea
podlonija su financijskim krizama i nelikvidnosti, to ih dovodi u situaciju da svoje proizvode prodaju po niim cijenama ili se kreditno zaduuju kako bi doli do neophodnih financijskih sredstava

zbog svoje financijske ogranienosti mala poduzea oskudijevaju kvalitetnim

strunjacima specijaliziranim za pojedine poduzetnike funkcije, a iz istog razloga prisiljena su racionalizirati trokove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih.

3. POSEBNOSTI MENADMENTA MALOG PODUZEA

Slijedei izreku Leonarda da Vinchia Tko se povede za praksom bez teorije, taj je kao kormilar koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa i nikad nije siguran kuda plovi moe se zakljuiti da u pokretanje posla, odnosno realizaciju poslovne ideje, ne treba se kretati stihijski (bilo ono putem malog ili velikog poduzea), ve da se u realizaciju poslovne ideje treba krenuti planirano sa jasno definiranom vizijom. Upravo je u hrvatskom gospodarstvu razlog neuspjelih pokuaja poslovanja malih poduzea, olako shvaanje uloge teorije menadmenta, jer vlada miljenje da je menadment namijenjen velikim poduzeima.

3.1. Znaaj menadmenta i menadera Razliiti teoretiari na razliite naine definiraju pojam menadmenta, ali ga svi izjednaavaju sa upravljanjem. Menadment je proces rada s drugima i pomou drugih na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini, uz efikasnu i efektivnu uporabu ogranienih resursa.5 Menadment kao proces upravljanja mora se ostvarivati u skladu sa odreenim pravilima, uvaavanjem provjerenih naela i primjenom odgovarajuih tehnika. Praksa je dokazala da menadment kao proces upravljanja igra vanu ulogu u poslovanju multinacionalnih kompanija, kao i u poslovanju malih poduzea. Unato dokazanom, a posebno kod malih poduzea menadmentu se ne poklanja dovoljno panje, a iz razloga to vlasnik-poduzetnik koji najee igra ulogu menadera miljenja je da je menadment namijenjen velikim poduzeima, ili najee nije uloio truda da uope posveti panju da li bi poznavanje funkcija menadmenta dovelo do boljitka njegovog malog poduzea i da li bi primjenjujui iskustva poznavalaca procesa menadmenta pomoglo mu u prevladavanju potekoa u poslovanju. Menader je osoba iji primarni zadaci proizlaze iz procesa menadmenta. On planira, organizira rad i poslovanje, angaira i vodi ljude, kontrolira ljudske , materijalne i informacijske resurse. Ciljeve ostvaruje angairanjem drugih ljudi. Menader mora biti i voa.6 U sluaju malih poduzea ulogu menadera igra vlasnik tog poduzea, te stoga vlasnik malog poduzea mora ovladati tehnikama i vjetinama kojima vlada menader u velikom poduzeu, bez obzira to je menader u velikom poduzeu samo menader, a menader u malom poduzeu esto jo igra ulogu vlasnika, poduzetnika itd. Znai da menader malog poduzea podnosi veu odgovornost i obavlja vie razliitih funkcija upravo zbog financijske ogranienosti, nego menader velikog poduzea koji isti taj posao obavlja u mnogo uem specijaliziranom podruju. Menader malog poduzea e uloiti vie truda u
5 6

Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci, 2007, str.13 Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci, 2007, str. 15

obavljanje potrebnih radnji nego menader posloprimac, a iz razloga osobnog uspjeha i raspolaganja vlastitim kapitalom, a o ijem nainu rada ovisi opstanak poduzea i njega kao vlasnika.

3.2. Funkcije menadmenta U teoriji se spominje pet funkcija menadmenta i to: planiranje, organiziranje, voenje i kontrola. Praksa je dokazala da se navedene funkcije bez obzira na slijed nabrajanja, ne obavljanju redoslijedom navoenja, ve se funkcije prilagoavaju problematici kojom se malo poduzee svakodnevno susree. U malom poduzeu jedna osoba obavlja vie funkcija menadmenta, odnosno pokriva dvije odnosno tri hijerarhijske razine menadmenta, tako da nije mogue navesti koliko se vremena posveuje pojedinoj funkciji menadmenta. Svaka funkcija podjednako je vana za postizanje krajnjeg cilja, a menader malog poduzea, koji je najee i vlasnik malog poduzea, odluuje koliko e vremena posvetiti pojedinoj funkciji. Naravno odluka nije konstantna za cijelo razdoblje poslovanja, ona se mijenja ovisno o situaciji u eksternoj i internoj okolini, jer okolina je izvor prilika, ali i prijetnji za poduzee. Stoga okolinu treba kontinuirano pratiti, te shodno tome provoditi funkcije menadmenta. 3.2.1. Planiranje Planiranje je polazna funkcija upravljanja malim poduzeem, a koja se temelji na ciljevima koje treba ostvariti, utvrivanja preduvjeta za realizaciju tih ciljeva, te izbora metoda i tehnika za njihovo postignue. Poetni problem koji se javlja kod malih poduzea je kretanje u posao stihijski, bez jasno definirane vizije, a na kojoj se u budunosti treba graditi identitet malog poduzea. Vizija pomae menadmentu da sagleda poloaj poduzea u budunosti i pone se pripremati za budunost koja dolazi.7 Vizija i misija esto se poistovjeuju, premda postoji velika razlika izmeu njih, jer misija se bavi svrhom i razlogom postojanja malog poduzea u sadanjosti, dok vizija definira poloaj malog poduzea u budunosti.
7

Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci, 2007, str.31

Vizija Vodea filozofija

Unutranje interesne grupe Vlasnik zaposlenici Vanjske interesne grupe

MISIJA

Oblikovanje Strategije

Kupci, dobavljai, vlada, sindikati

Slika 2. Proces oblikovanja misije malog poduzea8 Prvi pogreni korak koji ine vlasnici malog poduzea jest poistovjeivanje naziva posla kojim e se baviti sa vizijom i misijom. Gore navedena slika pokazuje potrebu sagledavanja vie dimenzija posla. Iz slike je vidljivo da na misiju poduzea utjee eksterna i interna okolina. Najpoznatija analiza koja sagledava snage i slabosti interne okoline, te prilike i prijetnje eksterne okoline je SWOT analiza. SWOT analizom koriste se menaderi, vlasnici, poduzetnici, konzultanti, analitiari, studenti i svi oni koji imaju potrebu oblikovati i ocjenjivati strategiju, a koju je prvi definirao Alfred Chandler u knjizi Strategija i struktura (1962.), ako proces odreivanja temeljnih dugoronih ciljeva poduzea i usvajanje pravaca akcije i alokacija resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva9 Interne snage mogu biti: visoka efikasnost, kvalitetni proizvodi, visoka kompetentnost ljudi, vrijedna oprema, izvrsnost u organizacijskim procesima, dobri kontakti s kupcima, dobavljaima i sl.

unje A, Adil T.: Vizija i misija-organizacijsko ishodite i odredite, Zbornik radova Fakulteta za poslovni menadment Biha, 2002, str. 103 9 Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Boac M.G., Galeti L., Ljubi F., Pfaifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 3, 67
8

10

Interne slabosti mogu biti: niska efikasnost, nekvalitetni proizvodi, niska kompetentnost ljudi, nedostatna oprema i drugi resursi, loa organizacijska kultura i organizacijski procesi, nepostojei ili loi kontakti s kupcima i dobavljaima. Eksterne prilike mogu biti: porast potranje za proizvodima, pojava novih segmenata kupaca, trendovi u svijetu i gospodarstvu, stimulativne mjere u zakonskoj regulativi, nove tehnoloke mogunosti. Eksterne prijetnje mogu biti: pad potranje za proizvodima, pojava novih konkurenata, poveanje poreza i doprinosa, visoka razina vladinih mjera i regulativa, prijetnja supstitucijskih proizvoda.10

INTERNI FAKTORI Interne snage (S) EKSTERNI FAKTORI Eksterne prilike (O) (SO) strategija maxi-maxi Eksterne (T) prijetnje Najuspjenija strategija (ST) strategija maxi-mini Koritenje snaga da bi se izbjegle prijetnje Slika 3. SWOT matrica Koristei SWOT analizu menader malog poduzea analizira svoju strategiju poslovanja i planira, te pokuava predvidjeti poloaj poduzea u budunosti.
Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Boac M.G., Galeti L., Ljubi F., Pfaifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str 68.
10

Interne slabosti (W)

(WO) strategija mini-maxi Razvojna strategija (WT) strategija mini-mini tednja, likvidacija

11

Menader, odnosno vlasnik malog poduzea mora biti svjestan svojih snaga, kao i slabosti, te pronai nain da ih kompenzira sa eksternim prilikama i prijetnjama. To moe postii samo kontinuiranim praenjem eksterne i interne okoline. Planiranje ukljuuje osiguranje razumljivih, paljivo promiljenih odgovora na pitanja :11 Koji e se proizvod ili usluga proizvoditi / osigurati? Koje e se trite opsluivati? Koji e se posao pokrenuti? Kako e se posao voditi? Koji e se posao financirati?

Najei problem danas je upravo odgovor na zadnje pitanje, izvor financiranja malog poduzea, gdje se vlasnik-menader esto nae u situaciji da ne moe prevladati svoje slabosti upravo zbog nedostatka financija, pri emu za njegove potekoe sluha nemaju niti nadlene institucije, niti banke, to ga dovodi do odustajanja od realizacije poslovne ideje ili se nae u situaciji da radi vlastitog opstanka prihvaa najee nepovoljne kreditne linije, koje ga u konanici opet dovode u prvotnu situaciju, jo veu zaduenost.

3.2.2. Organiziranje Organiziranje se moe poistovjetiti sa menadmentom, jer predstavlja povezivanje ljudi sa odgovarajuim sredstvima u cilju postizanja zajednikog cilja. No organiziranje je samo jedna funkcija menadmenta, kojoj menadment posveuje samo dio vremena. Dobra organizacija omoguava optimalno koritenje svih resursa, uspjeno odvijanje poslovnog procesa, da se ljudi pri radu ne preklapaju, te da vrijeme ne troe na nepotrebne poslove, dok se loa organizacija i nedostatak znanja esto pokuavaju zamijeniti pretjeranom urbom i nervozom, to rezultira neuinkovitou. injenica jest, da malo poduzee raspolae malim brojem radnika, a isto tako ima puno poslova koje mora uinkovito obaviti, tako da se u malom poduzeu mora organizirati posao, za razliku od velikog gdje se organizira velik broj ljudi koji e zadane poslove obaviti.
11

Deeljin J., Dujani M., Tadin H., Vidoje V.,: Poduzetniki menadment, Alineja, Zagreb, 1999. str.230

12

Pogreno se tumai da cjelodnevni rad vlasnika-menadera donosi dobre rezultate, dobre rezultate donosi organizirani rad. Postoji razlika izmeu organizacije posla na poetku poslovanja i nakon rasta. Upravo zbog te razlike se treba nauiti razlikovati vane stvari od urnih, kreativne od rutinskih zadataka, definirati prioritete i planirati dnevne, tjedne i mjesene aktivnosti. Ukoliko se ne uspije kroz izvjesno vrijeme poslovanja stei rutina organiziranja, nakon nekog vremena mali poduzetnik e biti pretrpan manje vanim poslom, te nee uspjeti obavljati poslove od vanosti za nastavak poslovanja malog poduzea.

3.2.3. Voenje Voenje kao funkcija menadmenta ima zadatak utjecati na zaposlenike kako bi najuinkovitije obavili zadatke iji rezultati dovode do postizanja cilja. Zaposlenici predstavljaju jedan od najvanijih resursa u poduzeu. Razlika od ostalih resursa kojima malo poduzee raspolae je u nainu iskazivanja vrijednosti. Naime, svi resursi poduzea koji su neophodni za obavljanje poslovnog procesa vrijednosno su iskazani u bilanci poduzea, za razliku od ljudskog resursa koji se spominje u sluajevima troka kolovanja i sl. Bez obzira na injenicu da malo poduzee ima dvoje ili vie zaposlenika, ne treba zanemariti vanost ove funkcije. Nain voenja dvoje ili stotinu ljudi zahtjeva od voe iste sposobnosti poticanja i motiviranja zaposlenika, ovladavanje sukobima koji se mogu pojaviti u poslovanju itd. Zaposlenici kojima je menader uspio zadovoljiti potrebe ili ciljeve, izvravati e postavljene zadatke bez stvaranja potekoa nadreenome. Temelj uinkovitog vodstva ini osmiljavanje zadataka postavljenog odreenoj organizaciji i njegovo jasno i oigledno definiranje i utvrivanje. Voa postavlja ciljeve, odreuje prioritete i utvruje i odrava standarde, ali ini i kompromise.12 Glavni razlog slabe produktivnosti zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu nije nedostatak znanja i sposobnosti, ve neadekvatan nain voenja zaposlenih i neulaganje u struno usavravanje za odreeni dio posla, jer potreba ulaganja u proizvodnu tehnologiju, zahtjeva kontinuirano ulaganje u obrazovanje i struno usavravanje zaposlenih.
12

Drucker P.: Najvanije o menadmentu, M.E.P. Consult, Zagreb, 2005, str. 227

13

Zbog svoje financijske ogranienosti mala poduzea nisu u mogunosti uz izdvajanje za ulaganje u tehnologiju, izdvajati sredstva za usavravanje zaposlenika. Ostaje im na raspolaganju jedino dobra motivacija zaposlenih. Ono to poslodavac malog poduzea ne moe izbjei jest kompenzacija za obavljeni zadatak, odnosno plaa, koja je najvei motivator zaposlenih. Uz neto plau, malo poduzee optereeno je velikim davanjima za doprinose mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a emu je zakonodavstvo oslobaajui poslodavce plaanja tih davanja uz uvjet zapoljavanja nezaposlenih, potaklo poveanje zapoljavanja i stimulaciju poduzetnika. . 3.2.4. Kontrola Kontrola je usporedba planiranih i ostvarenih rezultata u poslovnom procesu. Ukoliko je zanemarena prvotna funkcija menadmenta - planiranje, nije mogue izvriti kontrolu ostvarenih rezultata. Prema Slocumu kriteriji efektivne kontrole su: povezanost sa eljenim rezultatima, objektivnost (nepristranost), kompletnost (stupanj obuhvaenosti), pravovremenost (osigurati informacije u pravo vrijeme) i prihvatljivost (da li je zaposleni prihvaaju ili ne).13 Osnovni zadatak funkcije kontrole je ukazivanje na pozitivna i negativna odstupanja od planiranoga. Ocjenjivanje postignutih rezultata zaposlenih u proizvodnim djelatnostima je relativno lako, za razliku od neproizvodnih djelatnosti, tzv. uslunih, ije rezultate mogu prepoznati strunjaci. esto zbog financijske ogranienosti, ne naruuju se usluge strunjaka, ve se pribjegava nestrunoj ocjeni usporeujui rezultate postignute u prolosti, ili postignute rezultate konkurenata, tako da takve ocjene u konanici su neutemeljene i oslanjanje na njih mogu malo poduzee odvesti u smjeru neuspjeha.

4. ZAKLJUAK Osnovni kriterij po kojima se mala i velika poduzea razlikuju su godinji prosjek zaposlenih, zbroj bilance nakon odbitka gubitka i i godinji prihod od prodaje.
13

Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci, 2007, str. 173

14

Pitanje Kako krenuti u realizaciju poslovne ideje? postavljaju si mnogi ljudi koji imaju poslovnu ideju i ele je realizirati i time si osigurati egzistenciju. U realizaciju poslovne ideje moe se krenuti osnivanjem obrta ili poduzea. Budui vlasnik poduzea prilikom donoenja odluke o izboru prilikom pokretanja posla morao bi biti svjestan prednosti i nedostataka koje mu prua obrt i poduzee, te smjestiti svoje financijske mogunosti i ideju u svaku od njih i donijeti odluku. Pogreno je kada vlasnici malih poduzea gledaju na menadment kao na neto nedostino, to je namijenjeno velikim poduzeima, jer obje vrste poduzea dijele iste svakodnevne probleme poslovanja i to: financiranje, konkurentnost, uinkovitost, inovacije, rast i razvoj, efektivnost i efikasnost. Sve su ovo problemi kojima se malo poduzee svakodnevno susree, a ovladavajui funkcijama menadmenta isti problemi mogu se rijeiti ili barem ublaiti posljedice. Bitno je na poetku poslovanja, a kasnije i tijekom poslovanja oblikovati viziju i misiju poduzea, jer one su poetni korak procesa strategijskog menadmenta koji po logici stvari odreuju smjer svih ostalih kretanja i aktivnosti. Budui su financijska sredstva malog poduzea esto znatno ograniena, ulogu menadera u poduzeu esto igra sam vlasnik, te iz toga proizlazi da obavlja vie funkcija istovremeno. Bitno je u toj situaciji, da zna organizirati svoje vrijeme, te zna razlikovati vane od prioritetnih zadataka. Mnogo je ljudi u posao krenulo bez potrebne vjetine upravljanja i ne poznavajui vanost menadmenta, to ne mora djelovati obeshrabrujue za pokretanje vlastitog posla, jer raspolaui vlastitim sredstvima ovjek daje puno vie od sebe, nego radei za drugoga.

Literatura Knjige
1. Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Boac M.G., Galeti L., Ljubi F., Pfaifer S., Tipuri., D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005.

2.
3. 4.

Deeljin J., Dujani M., Tadin H., Vidoje V.,: Poduzetniki menadment, Alineja, Zagreb, 1999. Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2007. Drucker P.: Najvanije o menadmentu, M.E.P. Consult, Zagreb, 2005.

15

lanici
1. Menaderi godine, Veernji list-prilog Menager.hr, godina XVIII, broj 11119, 2007 2. Sokovi Kreimir: Odluuje ambicija i stanje na raunu, Privredni vjesnik, godina LV, broj 3497, 2007. 3. Jolanda Rak ajn: Kako poveati kapital; Veernji list-prilog Manager.hr, godina XVIII, broj 1200, 2007.

Ostalo
1. 2. Zbornik radova Fakulteta za poslovni menadment Biha, 2002. Narodne novine broj 20/02 i Narodne novine broj 63/07

16