Slinost izmeu ovjeka i ovjekolikih majmuna(primata) navela je Darwina i ostale darviniste u potrazi za fosilima pramajmuna od kojih su vjerovali da smo

nastali evolucijom 2)TO SU PRIMATI U zoolokoj klasifikaciji,vrlo sline populacije,koje imaju zajednilu bliu evolucijsku prolost nazivamo vrstama,vie srodnih vrsta svrstavamo u jedan rod,vie rodova u porodice,porodice u redove,redove u razrede, razrede u koljena. Rod ovjeka se ubraja u razred sisavaca,dok su primati takoer jedan red razreda sisavaca koji se dijeli na vie podredova a jedan od njih je podred ovjekolikog majmuna,koji se opet dijeli na hilobatide i homonide,a u homonide ubrajamo i ljude. 3)EVOLUCIJA OVJEKOLIKIH MAJUMUNA ILI OPICA STAROG SVIJETA Paleontolozi su pronali u Egiptu vrlo star majmunski oblik kojeg su nazvali EGIPTOPITEKOM,Aegyptopithecus.Za njega su ustvrdili da ima grau tijela da bi mogao bi ishodie za evoluciju svih ovjekolikih majmuna,ukljuujui ovjeka. Egiptopitek je ivio u gornjem oligocenu,prije vie od 30 milijuna godina. Od daljnjeg razvoja neznamo nita do prvih australopiteka prije 6 milijuna godina. 4) MOLEKULARNI DOKAZ U povijesti ivota evolucija se dogaala kao tjelesna promjena i takve promjene kao dokaze u prilog evoluciji prikazuje poredbena anatomija. Dok usporeivanje gena razliitih organizama obavlja molekularna biologija. Tim postupcima se ustvruju stupnjevi slinosti i srodnosti organizama i tako ih rangiramo po carstvima. (gljive su prije smatrali dijelom biljnog carstvama zapravo su srodnije ivotinjama) .Najvea vrijednost metode molekularne analite je u tome to ona najvie potvruje Darwinovu teoriju o zajednikom podrijetlu svih ivih bia. 5) Ljudska srodnost sa impanzama Linija junoafrikih australopiteka i linija impanza su se odvojile od zajednikog predka

 ovjek takoer ima srodnih slinosti sa majmunom bonobo koji se odvojio od loze impanza nekoliko milijuna godina poslije