Suvremena Soc Teorija Ritzer

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O.
aldarovi)
SUVREMENA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA George Ritzer

I. POGLAVLJE: Historijska skica sociologijske teorije: rane godine
DRUTVENE SNAGE FRANCUSKA prosvjetiteljstvo Montesquieu (1689-1755) Rousseau (17121778) konzervativna reakcija de Bonald (1754-1850) de Maistre (1753-1821)
Saint-Simon (1760-1825)
Comte (1798-1825)
Durkheim (1858-1917)
politike revolucije
NJEMAKA
Hegel (1724-1831)
mladohegelijanci Feuerbach (1804-1872)
Marx (1881-1881)
ekonomski deterministi Kautsky (1854-1938)
hegelijanski marksisti Lukcs (1885-1971) Weber (1864-1971)
ind. revolucija i rast kapitalizma
Kant (1724-1804)
njemaki historicizam Dilthey (1833-1911)
Nietzsche (1844-1900) rast socijalizma
Simmel (1858-1918)
ITALIJA
urbanizacija
Pareto (1848-1923) Mosca (1858-1941)
religijska promjena
VELIKA BRITANIJA
politika ekonomija Smith (1723-1790)
Ricardo (1772-1823)
evolucionistika teorija Spencer (1820-1903)
rast znanosti
DRUTVENE SNAGE U RAZVOJU SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Politike revolucije - niz revolucija zapoet Franc. 1789. koji se nastavio i kroz 19.st. osnovni inilac u razvoju soc. teoritiziranja - panju teoretiara nisu privukle pozitivne posljedice, nego negativni unici promjena izazvanih revolucijama - teoretiari su bili ujedinjeni u elji da ponovno uspostave red u drutvu - neki su shvatili da je povratak na staro nemogu, pa su osmiljavali novi drutveni poredak
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)
Industrijska revolucija i rast kapitalizma - 19. i rano 20. st. u zapadnim drutvima isto vaan initelj soc. teorija - ind. rev. nije bila jednostavan dogaaj, ve je mnotvo dogaaja koji su kulminirali u transformiranju zap. svijeta od uglavnom poljoprivrednog k preteno industrijaliziranom sistemu - porast ekonomske birokracije osiguravala rastui ekonomski sistem - reakcija protiv ind. sistema i openito protiv kapitalizma dovela je do radnikog pokreta kao i do razl. radikalnih pokreta usmjerenih ruenju kapitalizma - ind. rev. i kapitalizam, kao i reakcije na njih doveli su do ogromnih preokreta u zap. dru. koji su utjecali u velikoj mjeri i na sociologe; 4 najznaajnija: Marx, Weber, Durkheim i Simmel Rast socijalizma - velika cjelina promjena koje su bile usmjerene borbi s problemima izazvanih kapitalizmom i ind. rev., moe biti nazvana socijalizmom - s jedne strane, Marx je bio aktivni pristalica, dok se veina opirala socijalizmu - Marx sam do kraja nije razvio teoriju socijalizma, ali je proveo puno vremena kritizirajui brojne aspekte kapitalistikog drutva - on je bio atipian primjer za rane godine soc. teorije; mnogi rani teoretiari bili su protivnici socijalizma (Weber i Durkheim) iako su i oni shvaali probleme kapitalistikog drutva teili su dru. reformi unutar kapitalizma, a ne socijalnim revolucijama kao Marx Urbanizacija - djelomino kao rezultat ind. rev. velike mase stanovnitva u 19. i 20.st. iskorjenjene su iz ruralnih krajeva i preseljene u urbanizirana podruja ta migracija uvjetovana novim poslovima industrijalizacije - urbani problemi prenapuenost, zagaenost, buka, promet... privukli pozornost ranih sociologa (Weber i Simmel) ikaka kola (1. gl. am. kola) velikim dijelom definirana svojim interesom za grad Religijska promjena - soc. promjene uzrokovane pol. revolucijama, ind. rev. i urbanizacijom imale su dubok utjecaj na religioznost - za Comtea sociologija se transformirala u religiju; soc. teorije drugih autora nose nepogreiv religiozni peat - Durkheim je o religiji napisao svoje glavno djelo; moralnost igra ulogu ne samo u Durkheimovoj sociologiji, nego i u kasnijoj soc. teoriji (npr. Parsons) - veliki dio Weberove aktivnosti isto je posveen religijama svijeta; Marx se interesirao za religiju, ali je njegova orijentacija bila daleko kritinija Rast znanosti - u doba razvoja soc. teorija, interes za znanost (ne samo na sveuilitu nego i u drutvu) znaajno je narastao - sociolozi (posebno Comte i Durkheim) su od poetka bili zaokupljeni znanou, a mnogi su eljeli oblikovati sociologiju prema uzoru uspjenih bio. i fizikalnih znanosti - ta rasprava pretvorila se u sukob izmeu onih koji su se s time slagali i protivnika (npr. Weber) - danas: predominantnost onih koji se zalau za sociologiju kao znanost - mnogostrukost ostalih injenica (osim ovih podnaslova) takoer je bitna u historiji sociologijskih teorija, iako se njihov utjecaj ne moe tono odrediti (npr. radikalni pokret u SAD-u 1960-ih) INTELEKTUALNE SNAGE I RAST SOCIOLOGIJSKE TEORIJE Prosvjetiteljstvo i osnivanje sociologije u Francuskoj - prosvjetiteljstvo je bilo period izvanrednog intelektualnog razvoja i promjena u filozofskom miljenju - najznaajniji mislioci: C. Montesquieu i J. J. Rousseau - utjecaj prosjetiteljstva na sociologiju je bio indirektan i negativan vie nego direktan i pozitivan - mislioci ere prosvjetiteljstva bili su pod utjecajem dviju intelektualnih struja: filozofije 17.st. i znanosti - fil. 17.st.: Locke, Hobbes, Decartes; naglasak na stvaranje velikog, opeg i apstraktnog sistema ideja koje ine racionalno prosuivanje; eljeli su kombinirati emp. istraivanje s razumom - period prosvjetiteljstva se odlikovao vjerom da ljudi mogu razumjeti i kontrolirati univerzum stvarnosti sredstvima razuma i emp. istraivanja; takvo se stajalite zasnivalo na injenici da je prirodni svijet odreen prema prodnim zakonima pa se inilo da takav svijet mora biti i socijalni svijet - kad su jednom shvatili kako funkcionira dru. svijet, mislioci prosvjetiteljstva imali su i praktian cilj: stvaranje boljeg, racionalnijeg svijeta Konzervativna reakcija na prosvjetiteljstvo - sociologija uope, a posebno franc. sociologija, od samog svog poetka predstavljala je nezgodnu mjeavinu ideja prosvjetiteljstva i ideja suprostavljenih prosvjetiteljstvu - najekstremniji oblik opozicije idejama prosvjetiteljstva bila je fr. katolika kontrarevolucionarna filozofija, prezentirana u idejama de Bonalda i de Maistrea
- de Bonald je npr. bio uznemiren rev. promjenama i zahtijevao je povratak u mir i harmoniju srednjeg vijeka; razum inferioran prema tradicionalnim vjerovanjima - iako je bio eksreman oblik konzervativizma, njegov rad sadri i koristan uvod opim premisama: oni ne samo da su priznavali iracionalne aspekte dru. ivota, ve su im pridavali pozitivnu vrijednost; naglaavali su veliko znaenje soc. poretka - Zeitlin navodi 10 konzekvenci koje su proizale iz konzervativnih reakcija: 1. prosvjetiteljstvo: naglaavanje znaenja individualnog, konzervativci: naglaavanje drutva i globalnih fenomena; drutvo se shvaalo drugaije od samog skupa individua; smatralo se da ono ima posebnu egzistenciju, svoje osobne zakone razvoja i duboke korijene u prolosti 2. drutvo najvanija jedinica analize, vanije od pojedinaca; ono oblikuje pojedinca socijalizacijom 3. pojedinac nije osnovni dio drutva; ono se sastojalo od: uloga, statusa, odnosa, struktura i institucija; pojedinci samo popunjavaju navedene dijelove drutva 4. dijelovi drutva su meusobno povezani i meuzavisni ta meupovezanost ini gl. osnovicu drutva 5. promjena se ne shvaa samo kao opasnost za drutvo i njegove dijelove, nego takoer i za pojedince; ukoliko su institucije poremeene, ljudi e najvjerojatnije trpiti, a to vodi do drutvenog nemira 6. razni iroki dijelovi drutva smatraju se korisnima malo elje za traenjem negativnih posljedica i uinaka dru. struktura i institucija 7. manje jedinice drutva (obitelj, susjedi..) smatrale su se bitnima i za pojedinca i za drutvo one su osiguravale intimno (licem-u-lice) okuenje koje je ljudima potrebno da preive u modernom drutvu 8. tendencija da se razl. oblici dru. promjena (industrijalizacija, birokracija...) vide kao pojave s razornim utjecajem na drutvo 9. naglaavanje neracionalnih uinaka tih promjena u dru. ivotu 10. podravanje hijerarhijskog sistema, smatrajui da mora postojati diferencirani sistem statusa i nagrada - ovih 10 aspekata treba vidjeti kao neposrednu inteletualnu osnovu razvoja sociologije u Francuskoj - iako postoji diskontinuitet izmeu prosvjetiteljstva i reakcije na njega, Seidman istie da postoji i kontinuitet i povezanost: protu-prosvjetiteljstvo nastavilo je znanstvenu tradiciju razvijenu u prosvjetiteljstvu iz prosvjetiteljstva je preuzeto naglaavanje znaenja kolektiviteta zanimali su se za probleme suvremenog svijeta, osobito njegove negativne uinke na pojedince Claude Henri Saint-Simon - njegov tajnik i uenik je bio A. Comte; postoji velika slinost u njihovim idejama, ali je ipak otra rasprava dovela do konanog razlaza - najzanimljiviji aspekt Saint-Simonovog djelovanja je njegov znaaj i za konzervativne soc. teorije i za marksistiku teoriju - slijedei konzervativnu nit, on je elio ouvati drutvo onakvim kakvo je bilo, ali ipak nije elio povratak na oblike iz srednjeg vijeka, kako su to traili kozervativci - ona je bio i pozitivist smatrao je da pri prouavanju dru. pojava moraju koristiti znanstvene tehnike kao i u prirodnim znanostima - u radiklanom smislu zalagao se za socijalne reforme, naroito za centralizirano planiranje privrednog sistema - iako je poput Marxa smatrao kapitaliste slojem koji nasljeuje feudalno plemstvo, bilo mu je neprihvatljivo zamisliti da bi radnika klasa mogla zamijeniti kapitaliste Auguste Comte - on je prvi upotrijebio izraz sociologija; vjerovao je da soc. prouavanje mora biti znanstveno - imao je ogroman utjecaj na rane soc. teoretiare - svoj znanstveni pogled razvio je kao pozitivizam ili pozitivnu filozofiju da bi se borio protiv onoga sto je smatrao negativnom i destruktivnom filozofijom prosvjetiteljstva - bio je u suglasju, ali i pod utjecajem franc. kontrarevolucionarnih katolika - njegov se rad moe prouavati u najmanje 2 smisla: 1) nije smatrao moguim povratak u srednji vijek; napradak znanosti i industrije je to uinio nemoguim 2) razvio je daleko finiji teorijski sustav nego njegovi prethodnici, koji je bio primjeren za oblikovanje dobrog dijela rane sociologije - razvio je socijalnu fiziku, ono to e kasnije nazvati sociologijom da bi se borio protiv negativnih filozofija i anarhija, koje su se po njemu proirile Francuskom - soc. fizika (kruta znanost) treba prouavati i soc. statiku (postojee soc. strukture) i soc. dinamiku (socijalnu promjenu) po njemu, dinamika znaajnija
- teorija evolucije ili zakon o 3 stadija: svijet u svojoj povijesti proao kroz njih: 1. teoloki stadij prije 1300.g osnovni sistem ideja je naglaavao vjerovanje da se nadnaravne sile nalaze u korijenu svega soc. i prirodni svijet shvaao se kao boji poizvod 2. metafiziki stadij 1300-1800 razne apstraktne sile, a ne personalizirani bogovi objanjavaju sve 3. pozitivistiki stadij vjera u znanost - intelektualni poremeaj je uzrok socijalnih poremeaja; poremeaji dru. sustava proistjeu iz ranijih sistema ideja o svijetu i nastavljaju postojati i u pozitivistikom stadiju tek kada pozitivizam postigne potpunu kontrolu, prestat e dru. poremeaji; budui da se radi o evolucionom procesu, nema nikakve potrebe podravati soc. nemire i revolucije - sociologija moe ubrzati dolazak pozitivizma i donijeti red u drutvo - Comteova soc. se nije bazirala na pojedince, nego na ire jedinice, poput obitelji - naglaava potrebu da se provode soc. istraivanja, a ne apstraktno teoretiziranje, takoer se zalae za koritenje eksperimenta i komparativno-historijske analize - bio je elitist: vjerovao je da e sociologija postati glavna znanstvena sila u svijetu zbog sposobnosti da interpretira dru. zakone i razvija reforme s kojima se problemi mogu rjeavati unutar sistema - alternativni pogled koji je posljednjih godina privukao mnogo pozornosti je post-pozitivizam; on openito odbija ideju postojanja racionalne, objektivne znanosti, i specifino postojanje takve znanosti unutar sociologije mile Durkheim - 16.STR. II. POGLAVLJE: Historijska skica soc. teorije: novije godine RANA AMERIKA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA Politika rane am. soc. - liberalizam koji je oznaavao ranu am. soc. sastojao se od 2 elemetna: 1. on funkcionira polazei od uvjerenja o slobodi i blagostanju pojedinca 2. mnogi sociolozi prihvatili evolucionistiki pogled na socijalni napredak; dolo do razdora kako taj napradak ostvariti - neki su smatrali da vlada mora organizirati mjere socijalne reforme, dok su drugi zagovarali ideju doktrine laissez-faire - ukoliko liberalizam uzmemo u njegovom ekstremnom obliku, on postaje vrlo slian konzervatizmu; vjera u soc. progres (postignut reformama ili primjenom laissez-faire) kao i uvjerenje o vanosti pojedinaca, u oba sluaja vodi k stajalitima koja podravaju sistem kao cjelinu - nema mnogo kritike sistema kao cjeline, to znai da se karakter kapitalizma rijetko dovodi u pitanje - umjesto neizbjene klasne borbe, rani su sociolozi sagledavali budunost kao klasnu harmoniju i klasnu kooperaciju - u krajnjem smislu, to je znailo da je rana am. soc. teorija pomogla opravdanju eksploatacije, domaeg i internacionalnog kapitalizma, i socijalnih nejednakosti Socijalna promjena, intelektualni tokovi i rana am. soc. - od najvee su vanosti bitne dru. promjene koje su se odvijale u am. drutvu poslije graanskog rata - rani am. sociolozi uvidjeli su pozitivne uinke industrijalizacije, ali i njene opasnosti - A. Vidich i S. Lyman doli do znaajnih saznanja o utjecaju protestantizma na osnivanje am. sociologije: am. sociolozi su se u svojim objanjenjima svijeta oslanjali na protestantski interes za spaavanjem svijeta i uglavnom su zamjenjivali jedan jezik (znanosti) drugim jezikom (religije) - jo jedan bitan imbenik u osnivanju am. soc. je istodobno irenje i akademskih profesija i suvremenog sveuilinog sistema u kasnim 1880-ima - slj. bitni imbenik: utjecaj postojee eu teorije na osnivanje am. (najznaajniji ujtecaj imali: Spencer i Comte) Utjecaj H. Spencera na sociologiju - jedan od razloga zato je ba Spencer imao utjecaja na am. soc. je to je on pisao na engl. jeziku dok drugi nisu, zatim nije pisao previe struno - on je ponudio znanstvenu orijentaciju atraktivnu za javnost koju su znanost i njeni tehniki proizvodi oarali - izgradio je razumljivu teoriju za koju se inilo da objanjava cjelokupnu povijest ljudi - njegova je teorija bila obeavajua za drutvo koje se nalazilo pod negativnim uincima procesa industrijaliz. - njegov najpoznatiji uenik je bio W. G. Sumner koji je prihvatio i poririo mnoge od Spencerovih socijalnodarvinistikih ideja
William Graham Sumner - on je bio prva osoba u SAD-u koja je drala teaj koji bi se mogao nazvati sociologijom - bio je jedan od glavnih zastupnika socijalnog darvinizma u SAD-u - u biti je prihvatio doktrinu o preivljavanju najprilagoenijih u dru. svijetu - shvaao je da se ljudi bore sa svojom okolinom, a najprilagodljiviji su bili ono koji su bili i najuspjeniji - na taj nain je podravao ljudsku agresivnost i kompetitivnost; protivio se pomaganju onima koji nisu uspjeli - njegova teorija je danas samo od pukog historijskog interesa jer: jednostavno i grubo opravdava kompetitivni kapitalizam i zalae se za status quo nije uspio dobro utemeljiti socioloku kolu Lester F. Ward - 1906. izabran za prvog predsjednika Am. soc. drutva - prihvatio je ideju da su se ljudi razvili od niih oblika do dananjeg stanja - zadatak sociologije (iste sociologije) je da prouava osnovne zakone socijalne promjene i socijalne strukture - nije se zadovoljavao time da se soc. shvati kao pruavanje drutvenog ivota, ve je vjerovao da ona mora imati i praktinu stranu primjenjena sociologija: takva je sociologija svjesno primjenjivala znanstvena saznanja za ostvarenje boljeg drutva - u tom smislu on nije bio ekstremni socijalni darvinist: vjerovao je u potrebu i znaaj socijalne reforme ikaka kola - Odjel za soc. na Sveuilitu u Chicagu osnovao je 1892. Albion Small - imao kljunu ulogu u institucionaliziranju sociologije u SAD-u; sudjelovao u izradi 1. udbenika sociologije 1894; 1895 utemeljio Am. asopis za soc.; sudjelovao u utemeljivanju Amerikog soc. drutva, osnovnog profesionalnog udruenja am. sociologa sve do danas (ASS promjena u ASA, Am. soc. association udruenje) Rana ikaka soc. - Odjel za soc. na Sveu. u Chicagu imao je nekoliko karakteristinih znaajki: bio vrsto povezan s religijom - Small je bio uvjeren da najvii cilj sociologije mora biti kranski to je stanovite vodilo ideji da soc mora biti zaintresirana za socijalne reforme, to je bilo povezano s uvjerenjem da mora biti znanstvena - najraniji lanovi ikakog soc. odjela: W. I. Thomas naglaavao potrebu izrade znanstvenih istraivanja o soc. problemima - djelo Poljski seljak u Eu i Am pomaknulo soc. od apstraktne teorije i knjiniarskih istraivanja prema prouavanju empirijskog svijeta inkorporiranog u teorijski okvir; no, prvenstveno predstavlja studiju o drutvenim poremeajima meu poljskim imigrantima sami podaci su manje znaajni, bitna je metodologija (ukljuivala: prouavanje razl. tipova podataka, autobiografski materijal, plaene napise, analizu porodinh pisama, analizu novina, javnih dokumenata i sl.) = markosoc. studija o soc. institucijama - no, Thomas je ipak naginjao mikroskopskim soc-psihologijskim orijentacijama - ta e orijentacija postati znaajka ikakog teorijskog ostvarenja: simbolikog interakcionizma - naglasak na znaenju onoga o emu ljudi razmiljaju te kako to razmiljanje utjee na njihovo ponaanje - slj bitan je R. Park najvie utjecao na razvoj soc. do 1930.; studirao je u Eu i na taj je nain pobudio panju sociologa u Chicagu za mislioce s kontinenta (studirao kod Simmela) - imao je kljunu ulogu u rukovoenju izradama doktorata na Odjelu za soc. te je na taj nain razvio kumulativni program doktorskih istraivanja - zajedno s Burgessom publicira prvi stvarni soc. udbenik Introduction to the Science of Sociology Chareles Horton Cooley - danas je najvie poznat po svojim uvidima u socio-psiholoke aspekte dru. ivota; zanimao se za svijest, ali je (kao i Mead) odbio odvojiti svijest od socijalnog konteksta: ja u zrcalu: ljudi posjeduju svijest koja se oblikuje kroz stalne procese socijelne interakcija - drugi njegov znaajni koncept je njegovo odreenje primarne grupe: one su intimne, licem-u-lice, imaju kljunu ulogu u povezivanju aktera u ire drutvo; posebno su znaajne za mlade - pojedinac se u takvim grupama razvija u socijalno bie - i on i Mead odbacuju bihevioristiki pogled na ljudska bia koji tvrdi da ljudi samo slijepo i nesvjesno odgovaraju na vanjske stimulanse; pozitivno je meutim to su vjerovali da ljudi posjeduju svijest i osobnost te da i to sociologa mora zanimati
- Cooley je nagovarao sociologe da se osobno pokuaju staviti na mjesta aktera koje prouavaju, da upotrijebe metodu suosjeajne introspekcije kako bi prouavali svijet
George Herbert Mead - njegovi studenti su poslije njegove smrti objavili biljeke s njegovih predavanja pod njegovim imenom - danas se ta knjiga ita kao osnovni intelektualni izvor teorije simbolikog interakcionizma - njegove se ideje moraju promatrati u kontekstu psih. biheviorizma; orijentacija na aktera i njegovo ponaanje; nagrade i trokovi ukljueni u ponaanje aktera - teio je proirenju principa biheviorizma na analizu osobe - simboliki interakcionizam razvio se velikim dijelom iz Simmelovih interesa za akciju i interakciju i Meadovih interesa za svijest Opadanje znaenja ikake sociologije - . kola dosee svoj vrhunac 20-ih, no u 30-ima odlaskom Parka i smrti Meada poinje gubiti znaaj - 2 najvanija razloga opadanja znaaja ..: 1. soc. se kao disciplina ubrzano razvija s izrazitim naglaskom na znanstvenosti, koristei vrlo sloene metode i stat. analize, a .. je bila blia deskriptivnim etnografskim prouavanjima 2. sve je vie i vie pojedinaca izvan Chicaga dobivalo znaajniji utjecaj
SOCIOLOGIJSKA TEORIJA DO POLOVICE 20.ST. Razvoj Sveuilita Harvard, Ivy lige i strukturalni funkcionalizam - porast znaenja soc. na Harvardu moemo pratiti od dolaska P. Sorokina: njegov znaaj lei u formiranja Odjela za soc. na Harvardu i zapoljavanje Parsonsa - njabitniji teorijski doprinos Harvarda: strukturani funkcionalizam Pitirim Sorokin - najpoznatija knjiga Socijalna i kulturna dinamika u njoj je Sorokin prikupio veliku empirijsku grau pomou koje je razvio opu teoriju socijane i kulturne promjene - on razvija cikliku teoriju; smatra da drutva osciliraju izmeu 3 razl. tipa mentaliteta osjeajnog, ideacionog i idealistikog; drutva u kojima prevladava osjeajnost naglaavaju ulogu uvstava u razumijevanju stvarnosti, ona u kojima dominira transcendentalno i krajnje religiozno razumijevanje stvarnosti su ideaciona drutva, a idealistika predstavljaju prijelazni tip u kojima podjednak utjecaj imaju osjeajnost i religioznost - osnovni pokreta soc. promjene valja potraiti u unutarnjoj logici svakog od navedenih sistema Talcott Parsons - 1937. objavljenja nj knjiga Struktura socijalne akcije vrlo znaajna zbog: 1. upoznala iroku am publiku s eu intelektualnim nasljeem 2. Parsons nije Marxu posvetio gotovo nikakvu panju, iako je naglasio djelovanje Durkheima, Webera i Pareta zbog toga je marksistika teorija i dalje bila uglavnom iskljuena iz legitimne sociologije 3. bila je primjer soc. teoretiziranja kao legitimnog i znaajnog oblika soc. aktivnosti 4. Parsons je razvio posebne soc. teorije koje e imati bitan utjecaj na soc. - Parsons je na prvom mjestu bio mislilac teorije akcije; strukturalno-funkcionalne teorije usredotoene na prouavanje kompleksnih socijalnih i kulturnih sistema - Parsonsova teorijska snaga kao i snaga struk.-funk. teorije lei u razjanjavanju odnosa koji postoje izmeu kompleksnih socijalnih struktura i institucija drutva - knjiga Socijalni sistem usredotouje se na strukture drutva i njihove meusobne veze; strukture su uzajamno ovisne i podravajue, usmjerene postizanju dinamike ravnotee; primjena u dru. se objanjava kao normalan proces i Parsons konano prihvaa neoevolucionistiki pogled na socijalnu promjenu - nije prouavao soc. sisteme same za sebe, nego se interesirao i za odnose sistema s drugim sistemima akcije (kulturnim sistemom i sistemom linosti); razl. soc. strukture izvode velik br pozitivnih funkcija jedne na drugu - osim Parsonsovog pozitivnog utjecaja, bilo je i negativnog: ponudio je interpretaciju eu teoretiara, koja je vie prikazivala njegovo miljenje nego njihovo, zanemarivao je Marxa, njegova teorija pati od niza slabosti George Homans
- tvrdi da Parsonsova teorija nije zapravo teorija u pravom smislu rijei, nego se radi o irokom sistemu intelektualnih kategorija u koje se ukljuuje najvei broj aspekata dru. ivota - vjerovao je da teorija mora biti izgraena odozdo prema gore, procesom paljivog opserviranja socijalnog svijeta (Parsonsova je bila obrnuta) - prikupio velik broj emp analiza, no tek 50-ih pronaao pravi teorijski pristup pomou kojeg bi ih mogao analizirati teorija psihologijskog biheviorizma (Skinner) na temelju te teorije razvija svoju teoriju razmjene Opadanje znaenja ikake soc. kole - 1930. nije nestalo ikake kole, ona je nastavila djelovati sve do 50-ih - H. Blumer je u tom razdoblju bio najbitiniji; on je '37 smislio naziv simboliki interakcionizam; uvao tradiciju .. i pisao velik broj vanih radova koji su odravali vitalnosti simb. interakcionizma u 50-im - dok su sveuilita s Istone obale Am sve vie dolazila pod utjecaj strukturalnog funkcionalizma, sveuilita na Srednjem zapadu ostala su utvrenja simb. interakcionizma - Blumer je pristalica mekih metoda kao npr. suosjeajna introspekcija, za razliku od Kuhna koji je drao da se mora prouavati mnogo znanstvenije npr. koristei se upitnikom - usprkos bogatim aktivnostima, znaaj .. bio je u opadanju, naroito kad se Blumer premjestio na Sveuilite u Californiji; Sveuilite u Chicagu je i dalje imalo vaan Soc. odjel, ali on je sve manje i manje bio u vezi s ikakom tradicijom iako se .. polako gasila, simb. interakcionizam je jo uvijek pomalo ivio, zahvaljujui svojim glavnim predstavnicima rasprenim po cijeloj zemlji Oblici razvoja u marksistikoj teoriji - od ranih 1900 pa sve do 1930 marksistika teorija razvijala se neovisno o osnovnom razvoju soc. teorije; djelomian izuzetak bio je nastanak kritike teorije, tj. Frankfurtske kole, koja je proistekla iz ranijeg hegelijanskog marksizma - Institut za dru. istraivanja slubeno je utemeljen u Frankfurtu 1923.; tijekom mnogih godina veliki nroj najznaajnijih teoretiara marksistike teorije bio je povezan s kritikom kolom Horkheimer, Adorno, Fromm, Marcuse i Habermas - za vrijeme II.svj.rata preselio se Institut s Horkheimerom u New York tako je centar marskistike teorije prebaen u centar kapitalistikog svijeta; poslije se vraa u Njemaku - preteno tradcionalni marksisti, koji su vei dio svog rada posveivali prouavanju problema ekonomske sfere - '30-ih prebaena sfera s ekonomskog na kulturni sistem, koji su poeli smatrati glavnom snagom suvremenog kapitalistikog drutva - elei bolje razumjeti podruje kulture, teoretiare kritike kole privukli su radovi Webera - drugi znaajan pomak bila je upotreba rigoroznih znanstvenih tehnika dru. istraivanja koje su razvili am sociolozi, da bi tako istraivali fenomene zanimljive za marksiste - pokuali su integrirati individualno orijentiranu frojdistiku teoriju s uvidima Marxa i Webera o soc i kulturnim nivoima
SOCIOLOGIJSKA TEORIJA OD POLOVICE STOLJEA DO DANAS Strukturalni funkcionalizam: vrhunac i opadanje - '40 i '50 istovremeno godine najvee dominacije, ali i poetka opadanja znaenja strukturalnog funkcionalizma - '45 Davis i Moore zastupaju stajalite da je strratifikacija funkcionalno nuna struktura za postojanje drutva - '49 Merton objavljuje esej koji postaje programskim izrazom struk-funkcionalizma jasno istaknuo da se struk-funk mora baviti ne samo s pozitivnim fukcijama, nego i s negativnim posljedicama (disfunkcijama) - struk-funk se mora usredotoiti na prouavanje ravnotee izmeu funkcija i disfunkcija - napadi na struk-funk doivljavaju vrhunac u '60-im i '70-im - cijeli niz openitijih kritika postigao je ak i ire priznanje struke Radikalna soc. u Am.: C. W. Mills - premda je marsksistika teorija bila zanemarivana, postoje izuzeci Mills je najznaajniji meu njima - on nije bio marksist i nije itao Marxa sve do '50-ih; no, i onda je bio ogranien na nekoliko potojeih eng prijevoda jer se nije sluio njemakim - kako je do tada Mills ve objavio veinu svojih radova, nije bio pod utjecajem Marxove teorije - dva znaajna rada: Bijeli ovratnik (estoka kritika poloaja sve brojnije profesionalne kategorije radnika s bijelim ovratnicima) i Elita moi (koja je trebala pokazati kako Am upravljaju male grupe poslovnih ljudi, politiara i vojnih strunjaka - Millsov interes se usmjerava sve vie na marksizam i probleme Treeg svijeta
- vlastiti radikalizam stavio ga je na periferiju amerike sociologije; bio je predmet mnogih kritika, ali je i sam postao otar kritiar sociologije - kritiki stav najvie je kulminirao u knjizi Soc. imaginacija
Razvoj konfliktne teorije - razvoj konfl. teorije kao alternative struk-funkc bio je 2.predznak stvarnog ujedinjenja marksizma i soc. teorije - struk-funkc je bio optuen da je politiki konzervativan, nesposoban da raspravi o problemu soc. promjene jer je orijentiran na statike strukture, te da nije u stanju adekvatno analizirati soc. konflikt - jedan o rezultata ovakve kritike bio je pokuaj sociologa da prevladaju problem struk-funkc objedinjavajui interes za strukturu s interesom za konflikt = razvoj konfliktne teorije - prvi znaajni napor uinio je L. Coser koji je objavio knjigu o funkcijama dru. konflikta - najznaajniji problem konfliktne teorije je to da joj nedostaje ono to je i najpotrebnije solidno utemeljenje u marksistikoj teoriji; izuzetak: R. Dahrendorf trudio se ugraditi svoju konfl. teoriju u marksistiku tradiciju - njegov gl rad Klasa i klasni sukob u ind. drutvu najznaajnije je djelo ostvareno u okviru konfliktne teorije - on operira na istom nivou analize kao i struk-funkc, prouavajui ih vie istodobno on priznaje da, iako se aspekti soc. sistema mogu doista glatko zajedno uklopiti, meu njima postoji takoer znaajan konflikt i napetost - konfliktna teorija se na kraju mora gledati samo kao prijelazni stadij u razvoju soc. teorije - potrebno je naglasiti i neto noviji doprinos konfliktnoj teoriji R. Collinsa ('75) njegov pokuaj pati od istih slabosti kao i drugi: relativno je siromaan u pojmovima marksistike teorije, ali ipak uspjeva naglastiti jednu drugu slabost trudei se da ju prevlada: osnovni problem lei u tome to se konfliktna teorija openito bazira na soc. strukture; ona moe vrlo malo ili gotovo nita rei o akterima, nj mislima i akcijama Collins je pokuao razviti konfliktnu teoriju u tom smislu Nastajanje teorije razmjene - drugi znaajniji teorijski razvoj koji je zaoeo u '50-im bio je razvoj teorije razmjene; osn predstavnik: Homens; Skinnerov biheviorizam je osn izvor Homansove teorije razmjene, ali i teorije razmjene openito - nezadovoljan Parsonsovom deduktivnom strategijom razvijanja teorije, uspostavlja osnovu za izradu upotrebljive alternative i za koritenje induktivne sociologijske teorije - htjeo se usmjeriti na prouavanje ljudi i njihovog ponaanja - knjiga Drutveno ponaanje: njegovi elementarni oblici; osn postavka tvrdi da soc treba prouavati individualno ponaanje i interakciju; nj osn interes bio je vie usredotoen na prouavanje obrazaca potkrepljivanja, na povijest nagrada i trokova koje usmjeravaju ljude da rade ono to rade interes soc ne smije biti poruavanje svijesti, dru. struktura ili institucija, nego analiza obrazaca potkrepljivanja ponaanja - osn. premia teorije razmjene je da e se interakcija nastaviti onda kada dolazi do razmjene nagrada, suprotno, interakcije koje zahtjevaju previe trokova nastavit e se mnogo rjee - drugo djelo u kojem su objavljeni neki najznaajniji principi teorije razmjene je knjiga P. Blaua Razmjena i mo u dru. ivotu - razlika od Homansa: Homans zadovoljan prouavanjem uglavnom elementarnih oblika drutvenog ponaanja, a Blau eli integrirati te oblike razmjene s onima na kulturnim i strukturalnim nivoima, zapoinjui s razmjenama meu akterima, no brzo se prebacujui na re strukture; Blau zavrava prouavajui obliek razmjene meu globalnim strukturama - u novije vrijeme kao predstavnik ove teorije istaknuo se R. Emerson posebno je vaan njegov trud u razvijanju integriranijeg marko-mirko pristupa teoriji uope i njene veze s teorijom mree Dramaturka analiza: rad E. Goffmana - predstavlja posljednjeg predstavnika sociologije koja je povezana sa .. - usprekos opadanja znaenja simbol. interakcionizma, Goffman si je uspio izgraditi snano i prepoznatljivo mjesto u suvremenoj soc. teoriji; objavio je niz knjiga i eseja koji su predstavljali utemeljenje dramaturke analize kao varijante simb. interakcionizma - njegovo najpoznatije djelo o dram. teoriji Predstavljanje osobe u svakodnevnom ivotu uvia visok stupanj slinosti izmeu glume u kazalitu i raznih oblika djelovanja koji svi ljudi u svojim dnevnim akcijama i ponaanjima poduzimaju - interakcija je vrlo osjetljiva, a podravaju je dru. izvedbe
- loe izvedbe uloga ili poremeaji u izvedbi tretiraju se kao najvee opasnosti za soc. interakciju, podjednako kao i za loe kazaline izvedbe - u svim dru. interakcijama postoji prednji plan i zadnji plan - dramaturka je analiza sasvim jasno usklaena sa svojim simboliko interalc. porijeklom usredotoena je na aktere, akciju i interakciju - smatra se da je Goffman bio zainteresiran za ezoterina pitanja, a ne za bitne aspekte dru. ivota; bio je mirkoteoretiar u vrijeme u kojem su najvea priznanja dodijeljena makroteoretiarima; privukao je mali broj studenata koji su bili kadri uiniti neto snjegovim nalazima Razvoj kreativnih sociologa - ovaj naziv ukljuuje fenomenologijsku soc, etnometodologiju i egzist. soc - brzi razvoj kreativnih soc '60-ih i '70-ih (po M. Morris) Fenomenologijska soc. - pokuaj razvijanja fenomenologijske soc. moe se povezati s izdavanjem knjige A. Schutza '32. Fenomenologija socijalnog svijeta - Schutzova teorija i fenomenologija openito su krajnje apstraktne, komplicirane i ponekad interno nekonzistentne - razvio je i teoriju svijesti i teoriju akcije, kao i teoriju koja se usredotouje na kulturna ogranienja osobnih misli i akcije; problem je to su one povremeno neuskladiva usmjerenja - sredina '60-ih bila je vrlo vana za razvoj fenomenologijske sociologije; tada su i Berger i Luckmann objavili knjigu Socijalna konstrukcija zbilje ona je predstavljala uvod u ideje Schutza, napisan na nain prihvatljiv iroj javnosti, te je predstavljala i pokuaj da se Schutzove ideje integriraju u glavni tijek razvoja sociologije Etnometodologija - osniva ovog usmjerenja je bi Schutzov student H. Garfinkel - geografski, etnometodologija je bila prva distinktivna teorijska disciplina razvijena na Zapadnoj obali, koja je ostala do danas; poela stjecati iroku publiku nakon objavljivanja Garfinkelove Etnometodoloke studije '67 - u biti, etnometodologija je prouavanje cjeline uobiajenog znanja i dosega procedura i razmatranja uz pomo kojih obini lanovi drutva stvaraju smisao i nalaze svoj put, djelujui u uvjetima u kojima se nalaze - usredotoenost na prouavanje svakodnevnog ivota na individualnoj razini, iako je takoer pokazivan interes za prouavanje intelektualnih aspekata globalnijih struktura (norme, vrijednosti, kulture...) Egzistencijalistika soc. - s drugim pristupima dijeli interes za prouavanje aktera, nj misli i interesa; usredotouje se na kompleksnosti individualnog ivota i naina na koje akteri pokuavaju tretirati te kompleksnosti - posebno se zanima za individualne osejaje, uspomene i linost - predstavnici ove soc smatraju da je ona vie ukljuena u stavrni svijet od ostalih kreativnih soc - podrijetlo egzist. soc. meu mnogim izvorima treba potreiti u radovima J.-P. Sartrea - mikroteorije: teorija razmjene, fenomenologijska soc, etnometodologija i egzist. soc; posljednje 3 zajedno dijele interes za prouavanje promiljajuih i kreativnih aktera, a to nije sluaj kod teoretiara razmjene; pa ipak sve teorije prihvaaju mikro-usredotoenost na aktere i njihove akcije i ponaanja - btw: markoteorije: struk-funkc, konfliktna teorija i neomarksistika Razvoj i pad sistemske teorije - sistemska teorija je buknula na sceni u '60-im, kulminirajui publiciranjem Buckleyove Sociologija i moderna sistemska teorija - on potjee iz tvdih znanosti gdje se i organiki i mehaniki dijelovi prouavaju u sistemskim pojmovima - sistemska teorija vidi drutvo kao ogroman sistem, sastavljen od velikog broja meupovezanih dijeova; da bi se taj sistem mogao prouavati, vano je studirati odnose izmeu dijelova, kao i odnose izmeu tog sistema i drugih soc sistema - panja mora biti bazirana na prouavanju razl inputa u soc sistem, naina na koji se oni u drutvu razvijaju, kao i na outpute koji su proizvedeni - '60-ih struk-funkc je bio napadnut, pa se sistemska inila kao vjerojatni nasljednik - sistemska teorija bila je privlana sociolozima koji su bili zainteresirani za promicanje znanstvene sociologije - kako je ova teorija brzo buknula, tako se brzo i ugasila Napredovanje marksistike sociologije
- kasnih '60-ih marksistika teorija napokon poinje znaajnije utjecati na am soc teoriju iz slj razloga: dominantna teorija (struk.funkc) je bila napadnuta zbog nedostataka Millsova radikalna soc i konfliktna perspektiva ipak su poloile temelje za izgradnju am teroije koja e biti na tragu istinite marskistike tradicije razni crnaki, enski, studentski pokreti mladi sociolozi bili privueni radikalnim idejama - djelo koje je imalo najvie utjecaja na razvoj marksistike teorije u SAD-u je Lefebvreova Marxova soc - am su teoretiare posebno privukli radovi kritike kole, naroito zbog fuzije Marxove i Weberove teorije - zajedno s porastom interesa za navedene aspekte, razvila se i institucionalna podrka takvoj orijentaciji Izazov feministike teorije - najnovijom vrstom dru. miljenja postaje suvremena feministika teorija - 3 su inioca pomogla formiranju novog vala feministikog aktivizma: 1. opa klima kritikog razmiljanja koja oblikuje taj period 2. srdba enskih aktivistkinja koje se okupljaju u proturatnom pokretu, pokretu za ostvarivanje graanskih prava i studentskom pokretu 3. ensko iskustvo o predrasudama i diskriminaciji kada ene poinju intenzivnije kretati u plaene poslove i vie obrazovanje - enski aktivizam posveen enama u tom vremenu postaje internacionalni fenomen - glavna odlika bio je eksplozivan rast nove literature o enama koji je uinio vidljivim sve aspekte enskih do tada neosmiljenih ivota i iskustava - literatura gdje se moe nai fem. teorija: izobrazba ginekologa (Scully), analize majinstva (Rich, Chodorow) - fem teorija promatra svijet s povlatenog stajalita do tada nepriznate i nevidljive manjine ena, otkrivajui vane, no nepriznate naine kojima je aktivnost te manjine pomogla stvoriti na svijet Strukturalizam i poststrukturalizam - esto povezivan s Fr i nazivan fr strukturalizam danas je postao internacionalni fenomen - problem lei u tome to je on u soc jo toliko nerazvijen da je teko potpuno precizno definirati njegovo mjesto u sociologiji; problem se jo komplicira injenicom simultanog razvoja strukturalizma u razl. podrujima - neki se sutori koncentriraju na neto to nazivaju dubokim strukturama svijesti te nesvjesne struktureusmjeravaju ljude da misle i ponaaju se onako kako se ponaaju (npr. Freud) - zatim postoje i oni koji se usredotouju na nevidljive, duboke strukture drutva, koje vide kao determinante ljudskih akcija, pa i drutva uope - drugi pak vide strukture kao modele koji konstruiraju socijalni svijet - i zadnji, prouavaju dijalektike odnose meu pojedincima i socijalnim strukturama - trenutni problem sa struk soc je to da ona predstavlja uglavnom mjeavinu ideja koje potjeu iz razl. podruja; dok se te ideje ne prikupe u koherentnu cjelinu, strukturalizam e u soc zadrati marginalni poloaj - dok se strukturalizam unutar soc postupno razvija, izvan soc raste pokret koji nadilazi rane premise strukturalizam: poststrukuralizm (Foucault) Neofunkcionalizam - sredinom '80-ih poduzimaju se napori da se strukturalni funkc ili neofunkcionalizam oivi - dio ovog oivljavanja predstavlja obnavljanje interesa za djelo T. Parsonsa - podloga ovom obnavljanju interesa za Parsonsovu teoriju je snaan politiki i intelektualni napor za prevladavanjem nekih slabosti struk funkc i nastojanje da se umejsto njega razvije tip ivotnijeg neofunkcionalizma Povezivanje marko i mikro teorije - u '80-im makroteorije postaju ili snanije (neomarksistike) ili pokazuju znakove ponovnog oivljavanja (neofunkcionalizam) kao i da razl mikroteorije (fenomenologija, etnometodologija, teorija razmjene) postaju jae nego ikad - takoer, svjedoci smo razgranatih napora da se tijekom '80-ih razviju soc teorije koje e raspraviti makro i mikro nivoe soc stvarnosti
III. POGLAVLJE: Strukturalni funkcionalizam, neofunkcionalizam i alternativa konfliktne teorije KONSENZUS I KONFLIKT
10
- konsenzualne teorije: norme i vrijednosti su od fundamentalnog znaenja za drutvo, usredotouju se na soc poredakosnovan na preutnim sporazumima, a dru promjenu objanjavaju kao postupan i predvidljiv proces - konfliktne teorije naglaavaju dominaciju nekih socijalnih grupa nad drugima, dre da je soc poredak osnovan na dominaciji i kontroli dominantnih grupa, a soc. promjenu tumae kao naglu i neoekivanu, do koje dolazi onda kada subordinirane grupe zbace vladajue - Bernard razlikuje 4 tipa konsenzualnih i konfliktnih teorija: 1. teorija soc konsenzusa (Parsons, Merton) 2. teorija sociologijskog konflikta (Dahrendorf) 3. radikalna konfliktna teorija 4. konzervativna konsenzualna teorija STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM - u strukturalnom funkcionalizmu pojmovi strukturalnog i funkcionalnog se ne moraju zajedno upotrebljavati, iako se to u najveem broju sluajeva uprai i radi - M. Abrahamson razlikuje 3 tipa struk funkcionalizma: 1. individualistiki funkcionalizam panja je usmjerena potrebama aktera i razl. globalnim strukturama koje proistjeu kao funklcionalni odgovori na spomenute potrebe (Malinowski) 2. interpersonalni funkcionalizam panja je usredotoena na dru,. odnose, a posebno na mehanizme akomodacije sukuba koji postoje u tim vezama (Radcliffe-Brown) 3. socijetalni funkcionalizam dominantan pristup; osn interes usmjeren na globalne drutvene strukture i institucije drutva, njihove meusobne odnose i ograniavajue uinke koje imaju na aktere Historijski korijeni - 3 su klasina sociologa imala najvei utjecaj na suvremeni struk funkcionalizam: Comte, Spencer i Durkheim - Comte je razvio normativni koncept dobrog drutva to je vodilo ispitivanju naina na koje bilo koji soc fenomen doprinosi ostvarenju takvog tipa drutva - meutim, njegova organicistika teorija tendencija spoznavanja analogija izmeu soc i bio organizama bila je njegov najutjecajniji koncept - soc sisteme smatrao je organikim sistemima koji funkcioniraju na vrlo slian nain kao i bioloki organizmi; stoga je soc trebala prouavati soc organizam - Spencer takoer prihvaa organicizam, ali je on u njegovoj sociologiji slabo koegzistirao s utilitarnom filozofijom; iako nj organicizam usmjerava da soc entitete vidi kao dru cjeline i dijelove koji doprinose cjelini, njegov utilitarizam ga usredotouje na koristoljubive aktere - on je uoavao slinosti izmeu soc i individualnih organizama: i jedni i drugi rastu i razvijaju se, i jedni i drugi rastu poveavajui stupanj svoje kompleksnosti i diferencijacije, progresivna diferencijacija struktura obino je praena progresivnom diferencijacijom funkcija, dijelovi organizma meusobno su zavisni, svaki dio entiteta moe biti shvaen kao organizam za sebe - moda je od najveeg znaenja bila Spencerova upotreba pojmova struktura i funkcija kao i njihovo razlikovanje; najee se govorilo o funkcijama koje rezl. strukture imaju za drutvo kao cjelinu - Durkheimov interes za dru injenice reflektira interes za dijelove drutvenog organizma i njihove meuodnose, kao i njihov utjecaj na drutvo kao cjelinu - najvanije je njegovo odvajanje koncepta socijalnog uzroka i soc funkcije; prouavanjem soc uzroka pokuava se dobiti odgovor na pitanje zato jedna struktura postoji te zbog ega ima odreen oblik; prouavanje soc funkcije pokuava dati odgovor na pitanje koje potrebe irih sistema mogu biti zadovoljene datom strukturom - moderni strukturalizam djeluje na osnovi nekoliko pretpostavki deriviranih iz ideja ovih 3 klas sociologa; struktur funkcionalisti najee prihvaaju makroskopski pristup u prouavanju soc fenomena; oni se usredotouju na soc sistem kao cjelinu, kao i na utjeaj razl dijelova sistema na njega - smatra se da dijelovi sistema, kao i sistem u cjelini, nalaze u stanju ravnotee, te stoga promjene u jednom dijelu vode promjenama u drugim dijelovima sistema; promjene u dijelovima mogu se izbalansirati pa u tom sluaju ne dolazi do promjene sistema kao cjeline; ukoliko se to ne dogodi, najvjerojatnije dolazi do promjene cijelog sistema prema tome, iako struk funkc prihvaa koncept soc ravnotee, ne radi se nuno o statikom pogledu na stvarnost Funkcionalna teorija stratifikacije i njeni kritiari - Davis i Moore su vrlo jano naveli da soc stratifikaciju prouavaju kao univerzalnu i nunu; stratifikacija je funkcionalna nunost - nikada nije postojalo nestratificirano, tj. besklasno drutvo po njima
11
- oni prouavaju stratifikaciju kao posebnu strukturu, naglaavajui da se ona odnosi na sistem uloga unutar sistema, a ne na pojedince unutar stratifikacijskog sistema - njihov je interes usredotoen na prouavanje naina kako pojedini poloaji sa sobom nose razl stupnjeve prestia, a ne kako osobe zauzimaju odgovarajue poloaje - u tom smislu, najvaniji funkcionalniproblem je kako drutvo motivira i rasporeuje osobe u njihove prave uloge u sistemu stratifikacije - problem ispravnog soc postavljanja u drutvu porizlazi ie 3 osnovna razloga: 1. neki su poloaji mnogo ugodniji od drugih 2. neki su poloaji vaniji za preivljavanje nego drugi 3. soc poloaji zahtijevaju posjedovanje razl. sposobnosti i talenata - D & M pretpostavljaju da su vii polaaji manje ugodni, ali da su vaniji za preivljavanje drutva - drutvo ne stvara svjesno stratifikaciju, ona je nesvjesno nastalo sredstvo - prigovori: teorija samo perpetuira privilegirane poloaje osoba koje zapravo ve imaju mo, presti i novac; pretpostavlja da je stratificirana soc struktura postojala i u prolosti, pa stoga mora i u budunosti; utvreno je da je ideju funkcionalnih poloaja koji variraju u svojoj vanosti vrlo teko podrati; mnogi ljudi nisu u stanju kolovati se za prestine poloaje, ak i kada imaju sposobnosti; ljudima se ne treba ponuditi mo, presti i prihod kako bi poeljeli najvie uloge Funkcionalne pretpostavke drutva - jedno od glavnih podruja struk funkcionalista je analiza strukture, a posebno funkcija koje soc sistem nuno treba da bi preivio - Aberle i njegovi suradnici raspravljaju osnovne uvjete koji bi (prestanu li) doveli do nestajanja drutva: karakteristike stanovnitva u durutvu (nestajanje stanovnitva, apatino stanovnitvo, rat svih protiv sviju, prisvajanje/osvajanje) mora postojati red; drutvo mora imati metodu odnoenja spram svoje okoline (ekologija i soc sistemi) moraju biti razvijene i adekvatne metode za reguliranje spolnih odnosa drutvo mora raspolagati s dovoljno razlikovanja uloga i naina na koje se ljudi rasporeuju u ugloge sistem odgovarajue komunikacije zajedniki kulturni sistem, zajedniki sistem vrijednosti postojanje zajednikih i artikuliranih cjelina ciljeva zahtijeva i odreenu metodu za reguliranje sredstava kojima se postiu navedeni ciljevi, a emu slui normativni sistem regulacija i uvstvenog izraavanja, jer nekontrolirane emocije mogu izazvati kaos zahtijeva socijalizaciju novih lanova da bi se drutvo odralo zahtijeva i efektivnu kontrolu nad devijantnim ponaanjem Strukturalni funkcionalizam T. Parsonsa - 4 funkcionalna imperativa svih sistema akcija: AGIL (adaptacija, postizanje cilja, integracija i latencija) - ova 4 funkcionalna imperativa povezana su s 4 sistema akcije: bihevioralni organizam, sistem linosti, socijalni sistem, kulturni sistem - bihevioralni organizam je sistem akcije koji rukovodi funkcijom prilagodbe, prilagoujui i transformirajui vanjski svijet - sistem linosti definira sisteme ciljeva i mobilizira rasurse uz omo kojih se oni postiu - soc. sistem ima funkciju integracije kontrolirajui njene komponentane dijelove - kulturni sistem opskrbljuje aktere normama i vrijednostima koje ih motiviraju na akciju - Parsons na slj nain rjeava problem poretka: 1. sistemi imaju svojstav reda i meuovisnosti dijelova 2. sistemi tendiraju samoodranju reda ili stanju ravnotee 3. sistemi mogu biti statini ili ukljueni u redovit proces promjene 4. priroda jednog dijela sistema ima utjecaja na oblik koji drugi dijelovi mogu imati 5. sistemi odravaju granice sa svojom okolinom 6. alokacija i integracija su 2 fundamentalna proces nuna za postignutostanje ravnotee sistema 7. sistemi tee samoodranju, to ukljuje odravanje granica i odnosa dijelova i cjeline, kontrolu promjena u okolini i tendencija izmjene sistema iznutra - Parsons razvija paradgmu evolucione promjene: 1) proces diferencijacije svako drutvo se sastoji od serija podsistema koji se razlikuju i po strukturi i po funkcionalnom znaenju
12
2) poveanje sposobnosti prilagodbe 3) proces difrencijacije vodi prema novoj cjelini problema integracije drutva 4) vrijednosni sistem kao cjelina mora proi kroz promjene soc strukture i funkcija koje postaju sve diferenciranije Model strukturalnog funkcionalizma R. Mertona - Merton je autor najvanijeg djela struk funkcionalizma: Prema kodifikaciji funkcionalne analize u soc - on kritizira 3 osnovna postulata funkcionalne analize: postulat o funkcionalnoj cjelovitosti drutva ne moemo poopavati univerzalni funkcionalizam nije istina da svaka norma, vjerovanje, obiaj ima pozitivnu vrijednost postulat nunosti ipak postoje i alternativne funkcije - istie da navedeni postulati poivaju na neempirijskim prosudbama, osnovanim na apstraktnim teor. sistemima - funkcije su prema Mertonu one uoene konzekvence koje se dogaaju zbog adapritanja ili usklaivanja datog sistema; vano je uoiti da jedna soc injenica moe imati negativne konzekvence za drugu soc injenicu - Merton razvija ideju disfunkcije negativne posljedice; nefunkcija irelevantna za sistem - neto ravnotea: prevladavaju li pozitivne funkcije nad negativnim disfunkcijama proiruje ovu ideju konceptom nivoa funkcionalne analize - on takoer uvodi koncepte manifestnih (intendirane) i latentnih (neintendirane) funkcija (proirenje gornjeg) - smatra da sve strukture nekog soc sistema nisu podjedanko nezamjenjive za njegovo funkcioniranje neki dijelovi sistema mogu biti uklonjeni Osnovne kritike Najbitnija kritika - jedan aspekt bitne kritike sadran je u tvrdnji da struk funkc ne tretira adekvatno povijes, tj da je u svojoj biti ahistorijki on se makar djelomino razvio kao reakcija na histor-evolucionistiki pristup nekih antropologa - struk funkcionalisti su takoer bili napadnuti zbog nesposobnosti da efektivno razmotre proces socijalne promjene; Cohen smatra da problem lei u tome to u struk funkc svi elementi drutva se objanjavaju tako kao da uvruju jedni druge pa i sistem u cjelini - moda najee izreena kritika struk funkc je ona koja tvrdi da ova teorija nije u stanju efektivno raspraviti problem konflikta Metodoloka i logika kritika - jedna od vrlo estih kritika tvrdi da je strukturalni funkcionalizam u biti nejasan, neodreen i neprecizan; npr to je uope sistem? funkcija? dio ovih nejasnoa mogue je povezati s nainom na koji su strukturalni funkcionalisti izabrali raditi oni se bave apstraktnim soc sistemima umjesto stvarnim drutvima Teleologija i tautologija - Turner i Maryanski tvrde da osnovni problem struk funkcionalizma nije teleologija per se, nego nelegitimna teleologija; u tom smislu, teleologija = stajalite koje smatra da drutvo ima vlastite namjere ili ciljeve; da bi dostiglo navedene ciljeve drutvo stvara ili uzrokuje stvaranje specifinih soc struktura i institucija - problem je konkretno u tome to se teleologija iri do neprihvatljivih razmjera - osim ove kritike, postoji i tautologijski argument: u njemu se zakljuak izvodi uglavnom eksplicitno na osnovi implicitnog u premisi ili pak samo predstavlja ponavljanje premise cirkularno razmiljanje NEOFUNKCIONALIZAM - sredinom '80-ih ponovno oivljavanje funkcionalizma pod nazivom neofunkcionalizam - J. Alexander i P. Colomy definiraju neofunkc kao samokritiku orijentaciju u funkcionalnoj teoriji koja tei proirivanju funkcionalistikog intelektualnog dosega, uz istodobno zadravanje njegove teorijeske jezgre - Alexsander naglaava neke od osnovnih orijentacija neofunkcionalizma: preuzima deskriptivni model drutva za koji mstra da je sastavljen od elemenata koji, interaktirajui jedni s drugima, oblikuju obrazac; obrazac omoguava sistemu da se diferencira od okoline neofunkcionalizam posveuje priblino odjednaku panju akciji i poretku; neofunkc posveuje vie panje akcijskim obrascima nego mirko nivoima neofunkc zadrava struk-funkc. interes ta integraciju, meutim ne kao postignutu injenicu, nego kao socijalnu mogunost; neo priznaje da su devijannost i soc kontrola stvarnosti koje postoje u soc svijetu neo prihvaa tradicionalni Parsonsovski naglasak na linost, kulturu i socijalni sistem neo se koncentrira na soc promjenu u procesima diferencijacije unutar socijalni i kulturni sistema te sistema linosti
13
ALTERNATIVA KONFLIKTNE TEORIJE - '50-ih i '60-ih konfliktna se teorija pokazala alternativom struk funkc, no kasnije je bila zamijenjena razl tipovima neomarksistikih teorija - osnovni je problem s konfliktnom teorijom taj da se nikada nije uspjela dovoljno efikasno odvojiti od svojih struk-fuknc korijena Djelo R. Dahrendorfa - kod njega su elementi konfliktne i fuknc teorije na sasvim suprostavljenim stranama - za funkcionaliste je drutvo statino, a za Dahrendorfa i konfliktne teoretiare, svako se drutvo u svakom trnutku nalazi u procesu promjene - Dahrendorf je gl predstavnik stanovita da drutvo ima 2 lika (konfliktni i konsenzualni) i da soga soc teorija mora biti podijeljena u 2 dijela: konfliktnu i konsenzualnu teoriju - teoretiari konsenzusa trebali bi se baviti prouavanjem vrijednosne intergacije u drutvu, a konfliktni ispitivati skukobe interesa i prisilu koja odrava drutveni sistem na okupu - Dahrendorf uvia da drutvo ne moe opstati bez konsenzusa i konflikta oni su preduvjet jedan drugom Autoritet - razl poloaji unutar drutva imaju razl koliine autoriteta; autoritet ne boravi u pojedincima nego u poloajima - prvi zadatak konfliktne analize je identifikacijarazl. uloga autoriteta u drutvu - autoritet povezan sa statusima kljuni je element U Dahrendorfovoj analizi; autoritet uvijek implicira i podreenos i nadreenost - autoritet za njega nije konstantan to je vidljivo iz injenice da on povezuje autoritet uz poloaje, a ne osobe - osim autoriteta, za njega su bitni i interesi; grupe na vrhu i dnu definirane su pomou zajednikih interesa - konflikt interesa latentno je pristuan uvijek, to znai da je legitimitet sutoriteta uvijek krajnje nesiguran - osnovni zadatak konfliktne teorije po njemu je analiza povezanosti latentnih i manifestnih interesa - razlikuje 3 njaira tipa grupe: quasi grupe (agregati osoba s identinim interesima uloga), interesne grupe i konfliktne grupe - konani aspekt njegove konfliktne teorije je ondos konflikta i grupe: konzervativna funkcija konflikta je samo jedan dio soc stvarnosti, konflikt takoer moe voditi i do promjene i razvoja - smatra se da su i funkcionalizam i Dahrendorf neadekvatni jer objanjavaju samo dio soc ivota Pokuaji pomirenja strukturalnog funkcionalizma i konfliktne teorije - Pierre van der Berghe se do danas najvie trudio da doe do pomirenja struk funkc i konfliktne teorije - on anovid nekoliko osn toaka koje ova dva pristupa dijele: obadvije perspektive su holistike: prouavaju drutva kao sklopove meusobno povezanih dijelova te meusobnih odnosa dijelova teoretiari koriste samo suprotne varijable koje proistjeu iz njihove teorije, ignorirajui varijable suprotne orijentacije obadvije teorije prihvaaju evolucionistiki pogled na dru. promjenu obadvije su zapravo teorie ravnotee - funkcije soc konflikta; Coser je smatrao da konflikt moe posluiti utvrivanju slabije integriranih grupa; konflikt kao sredstvo uvrenja drutva; konflikt moe dovesti do jaanja stupnja kohezije; moe dovesti do aktiviranja obinih, izoliranih pojedinaca; takoer ima i komunikacijsku funkciju - no, mora se priznati da konflikt ima i disfunkcije - Himes: rasni konflikti imaju strukturalnu i komunikacijsku funkciju, te funkcije solidarnosti i identiteta Prema integriranijoj konfliktnoj teoriji: Rad R. Collinsa - on konfliktu pristupa s individualistikog stajalita - soc strukture smatra neodvojivima od aktera koji ih konstruiraju i iji su obrasci interakcije njihova sutina; smatra ih interaktivnim obrascima, a ne vanjskim i prinudnim entitetima - usredotouje se na podruje soc stratifikacije jer je to institucija koja dodiruje mnogo strana ivota - usprkos interesu prema mirkosociologiji stratifikacije, zapoinje globalnim teorijama Marxa i Webera kao osloncima svog rada kree s Marxovim principima smatrajui da su oni osnova za konfl. teoriju stratifikacije - poinje izgraivati svoj pristup stratifikaciji koji ima puno vie zajednikog s fenomenologijom i etnometodologijom nego s marksizmom ili Weberom; u soc odnosima konflikt se dogaa najvjerojatnije zbog estoke prisile koju jedna ili vie osoba u interakciji uvijek moe upotrijebiti ljudi nastoje uveati svoj subjektivni poloaj sebini su - cijeli njegov pristup stratifikaciji moe se reducirati na 3 bitna principa:
14
1. ljudi ive u svojim subjektivnim svjetovima koje su sami izgradili 2. razl ljudi mogu imati mo da utjeu na osobno iskustvo pojedinca ili da ga ak kontroliraju 3. ljudi esto pokuavaju kontrolirati pojedinca koji ima se suprostavlja - na temelju toga, on razvija 5 principa konfliktne analize koju primjenjuje na soc stratifikaciju: vjeruje da se konfliktna teorija mora usredotoiti na stvarni ivot, a ne na apstraktne formulacije vjeruje da konfliktna teorija stratifikacije mora ispitivati materijalne uvjete koji utjeu na interakciju dri vjerojatnim da e se u situaciji nejednakosti, grupe koje kontroliraju resurse truditi ekploatirati one koji ih nemaju elio je da konfliktni teoretiari prouavaju sas stajalita interesa, resursa i moi takoer i kulturne fenomene vrlo vrsto se priklanja znanstv. prouavanju sa stratifikacije i svakog drugog apsekta drutvenog svijeta
Prema marksistikoj konfliktnoj teoriji - A. G. Frank konfliktna teorija je tip neadevatne marksistike teorije - odbija sve van den Bergove tvrdnje o pomirenju konfliktne i struk-funkc teorije (gore navedenih 4): istinski marksisti prouavaju cjelinu, dok struk funkc veinu vremena troe na prouavanje dijelova soc sistema; marksisti, zbog svoje materijalistike orijentacije, prouavaju stvarne soc cjeline, dok struk funkc prouavaju apstraktne cjeline Berger omalovaava obje, a struk funkc kada pokuavaju integrirati marksistiku teoriju iskrivljuju je do neprepoznatljivosti struk funkc prouavaju promjenu unutar sistema, dok dijalektiari promjenu cijelog sistema; obje kole imaju razl prioritete; za fuknc promjena je astraktan proces, a za marksiste dijalektiki proces u okviru stvarnih drutva Brgova zadnja tvrdnja ignorira marksistiko shvaanje postojanja neravnotee, negacije u drutvu
IV. POGLAVLJE: Varijante neomarksistike sociologijske teorije EKONOMSKI DETERMINIZAM - Marx je izgleda smatrao da ekonomski sistem izvanredno znaajnim i da on determinira sve druge sektore u drutvu: religiju, politiku, i sl. - ali, kao dijalektiar nije mogao imati u potpunosti deterministiki stav jer je dijalektika shvaanje koje tvrdi da postoji kontinuirani povratni tijek i uzajamna interakcija izmeu razl. sektora ivota - Agger smatra da je ekon. deter. dostigao svoj vrhunac kao interpretacija marskistike teorije za vrijeme Druge komunistike internacionale - marksisti koji su vjerovali u ekonomski determinizam, smatrali su propast kapitalizma neizbjenim - Engels predvodio ovakvo interretiranje marksistike teorije: marksizam je mogao stvotiti znanstvenu teoriju o propasti kapitalizma, s mogunou predvianja kao fizika i prirodne znanosti - ini se da je ekon. determinizam uzrkovao kratki spoj u dijalektici, smatrajui da su individualna akcija i misao beznaajni HEGELIJANSKI MARKSIZAM - jedna grupa marksista u potazi za subjektivnim orijentacijama vraa se hegelijanskim korijenima Marxove teorije, elei nadopuniti snagu ranih marksista s objektivnim, materijalnim nivoom - rani hegelijanski marksisti teili su obnavljanju dijalektike izmeu subjektivnih i objektivnih aspekata drutenog ivota Gyrgy Lukcs - u svom glavnom radu naglasio je subjektivnost Marxove teorije - njegov osnovni doprinos marksistikoj teoriji lei u razvijanju dviju osnovnih ideja ideje reifikacije i ideje o klasnoj svijesti - roba osnovni strukturalni problem kapitalistikog drutva; roba je u osnovi odnosa meu ljudima koji postupno poinju vjerovati da ona postaje stvar koja ima objektivnu datost - u kapitalizmu ljudi postupno gube spoznaju o tome da oni sam proizvode tu robu pa im zato daju neku vrijednost = fetiizam - Marxov koncept fetiizma postaje osnova Lukcsovog koncepta reifikacije; osnovna razlika u ta 2 koncepta je u njihovoj irini: prvi se ograniava na ekon. institucije, drugi se primjenjuje na sve nivie drutva
15
- drugi bitni doprinos je rad o klasnoj svijsti, koja predstavlja sisteme vjerovanja to ih dijele oni koji zauzimaju iste klasne poloaje u drutvu - koncept klasne svijesti ukljuuje (barem u kapitalizmu) postojanje prethodnog stanja lane svijesti - klase u kapitalizmu obino nemaju jasnu predodbu o svojim izvornim klasnim interesima - tvrdio je da sitna buroazija i seljaci ne mogu razviti klasnu svijset zbog nejasnoe njihovih strukturalnih poloaja u kapitalizmu; jedino proletarijat moe - u sukobu izmeu buroazije i proletarijata, buroazija posjeduje sva intelektualna i organizacijska oruja, dok proletarijat raspolae sposobnostima da kao prvi uvidi stvarnu stranu drutva - kako se sukob produbljava, poletarijat kree iz poloaja klase po sebi (strukturalno kreirana cjelina) u klasu za sebe (klasa svjesna svog poloaja i misije) - njegovo djelo je znaajan most izmeu ekonomskog determinizma i modrenijih marksista Antonio Gramasci - kritizira marksiste tvrdei da su deterministi, fatalisti i mehanisti; napisao je esej Revolucija protiv Kapitala u kojem slavi ponovo buenje politike volje protiv ek determinizma - odbacio je ideju automstskog historijskog ili neizbjenog razvoja - mase moraju razviti revolucionarnu ideologiju , no one to ne mmogu uiniti same elitistiko stajalite samo intelektualni genijalci e to moi) - osnovni njegov koncept koji reflektira njegov hegelijanizam je koncept hegemonije: najbitniji doprinos najveeg dijela moderne filozofije praxixa (povezivanje misli i akcije) je hist-fil koncept hegemonije = kulturno vodstvo koje vri klasa na vlasti - nalizirajui kapitalizam, on eli pokazai kako neki intelektualci, radei za dobrobit kapitalista, postiu kulturno vodstvo i pristanak masa - u revoluciji nije dovoljno ostvariti kontrolu samo nad ekonomijom i dravnim aparatom, potrebno je takoer ostvariti kulturno vodstvo nad ostatkom drutva u tome on vidi najvaniju ulogu komunistikih intelektualaca i komunistike partije KRITIKA TEORIJA - ova teorija je proizvod grupe njem neomarksista nezadovoljnih marksistikom teorijom, posebno njenom naklonou prema ek determinizmu - kola je slubeno osnovana u Frankfurtu, 1923. - danas je proirena izvan granica Frankfurtske kole; uglavnom je eu orijentacija Glavna kritika - kritika teorija se sastoji od kritike razl aspekata soc i intelektualnog ivota - ona se inspirira Marxovim radom koji je i sam u prvo vrijeme bio oblikovan kritikom analizom fil ideja Kritika marksistike kole - najvie kritika ek determinizma i mehanicista - veina usredotouje svoju kritiku prema neomarksistima, prvenstveno zbog toga to su previe mehaniki interpretirali Marxov rad - kritiki teoreriari ne tvrde da su ek deterministi imali krivo usmjerivi se na prouavanje ek podruja, nego zato to nisu bili dovoljno zainteresirani i za ostale aspekte dru ivota Kritika pozitivizma - pozitivizam prihvaa ideju da jedinstvena znanstvena metoda moe biti primjenjena na sva podruja istraivanja, smatrajui fiziku standardom sigurnosti i tonosti svih disciplina - pozitivisti vjeruju da je znanje neutralno - kritika kola suprostavlja se pozitivizmu iz razl razloga: pozitivizam je nastojao reificirati soc svijet te ga shvatiti kao prirodni proces, gubi iz vida aktere reducirajui ih na pasivne entitete kritiari se fokusirali na ljudsku aktivnost kritiari nisu mogli prihvatiti da se opi zakoni znanosti mogu primjenjivati, a da se ne pita o prirodi ljudske akcije pozitivizam prosuivao samo neadekvatnost sredstava za postizanje ciljeva, a sline prosudbe nije vrio o samim ciljevima Kritika sociologije - socilogija je napadana zbog njenog scijentizma, tj. zbog toga to je od znanstvene metode uinila cilj sam za sebe optuuje se da prihvaa status quo - nedovoljno ozbiljno kritizira drutvo i ne pokuava transcenditrati suvremenu drutvenu strukturu - odustala je od obaveze pomaganja ljudima koji su u suvremenom svijetu u podreenom poloaju - kritika tendencije reduciranja svega humanog na socijalne varijable
16
- ignoriraju interakciju pojedinca i drutva temeljna toka kritike Kritika moderno drutva - centar modernog svijeta se pomaknuo s ek na kulturu - kritika kola tei prouavanju kulturne represije nad pojedincem u modernom drutvu represija proizvedena racionalnou zamijenila je ek eksploataciju kao dominantan soc problem - usprkos prividne racinalnosti modernog ivota, kritika kola doivljava moderni svijet kao vrlo iracionalan iracionalnost racionalnog, tj. iracionalnost formalne racionalnosti - iracionalno je da je svijet destruktivan za osobe i njihove potrebe i sposobnosti, da se mir odrava strahom od rata, te da su ljudi unato postojanju dovoljnih sredstava i dalje siromani, eksploatirani i sl. - kritika kola primarno se fokusirala na jedan oblik fromalne racionalnosti: modernu tehnologiju (Marcuse moredna tehnologija vodi totalitarizmu; tehnologija je za njega sredstvo za dominaciju nad ljudima, ona potiskuje osobnost) - unutarnja sloboda aktera napadnuta je i ukinuta modernom tehnologijom rezlutat toga on naziva jednodimenzionalnim drutvom u kojem osobe gube mogunost da kritiki i negativno razmiljaju o drutvu
Kritika kulture - kulturni kritiari upuuju znaajnu kritiku na ono to nazivaju kulturnom industrijom, tj. racionaliziranim, birokratiziranim strukturama koje kontroliraju modernu kulturu - kritike mislioce zabrinjavaju 2 stvari: 1. lanost kulture unaprijed zapakirane ideje koje se (masovno proizvedene) ire pomou medija 2. pacificirajui, represivni i zaglupljujui uinci koje ima na stanovnitvo - takoer se kritizira industrija znanja centri za proizvodnju znanja, npr. sveuilita, istr. instituti postali represivni, zainteresirani za irenje svog utjecaja u drutvu - jedna od glavnih kritika kritiarima je da su imali vie kritika nego doprinosa Glavni doprinosi Subjektivnost - pokuaj preusmjeravanjamarksistike teorije u subjektivnom pravcu: kritika kola se usredotoila na superstrukturu, a ne samo na ekonomsku bazu definicija ideologije kao sistemi ideja, esto lani i zbunjju, koje stvaraju elite kritika dominacije nad pojedincima legitimacija sistem ideja koje generira pol. sistem da bi podrao postojanje sistema svijest masa se kontrolira vanjskim utjecajima nesosobnost razvijanja revolucionarne svijesti Dijalektika - dijalektiki pristup oznaava fokusiranje na socijalni totalitet odbacivanje fokusiranja na bilo koji specifian aspekt dru ivota - sinkronijski (prouavanja meusobnih povezanosti komponenata drutva u okviru suvremene cjeline) i dijakronijski pogled (prouavanje historijskih korijena dananjeg drutva, kao i moguih trendova razvoja) - jedan od najpoznatijih dijalektiara kritike kole je Habermas prouavanje povezanosti znanja i ljudskog innteresa; znanje postoji na objektivnom nivou, a ljud interesi su vie subjektivni fenomeni - 3 sistema znanja i njima korespondirajui interesi: analitika znanost/interes: tehnika kontrola, humanistiko znanje/interes: razumijevanje svijeta i kritiko znanje/interes: ljudska emancipacija Kritika kritike teorije - ahistorina je, bavi se raznolikim dogaajima, bez mnogo panje na njihove hist i komparativne kontekste - gotovo je u potpunosti zanemarila ekonomiju - smatrali su da je radnika klasa nestala kao revolucionarna anaga Ideje Jrgena Habermasa - razlikuje instrumentalno i strategijsko djelovanje oba tipa ukljuuju kalkulaciju u ostvarivanju samointeresa - instrumentalno se odnosi na jednog aktera koji racionalno kalkulira uporabu najboljih sredstava za postizanje odreenog cilja - strategijsko ukljuuje 2 ili vie osoba koje koordiniraju svrhovito-racionalnu akciju za postizanje cilja - Habermas se najvie interesira za komunikacijsko djelovanje gdje se djelovanje koordinira pomou akcije postizanja razumijevanja
17
- najvanija toka razlikovanja Habermasa i Marxa: komunikacijsko, a ne svrhovito-racionalno djelovanje predstavlja najdistinktivniji i najprodorniji ljudski fenomen takvo djelovanje, a ne rad, je temelj cjelokupnog socio-kulturnog ivota kao i svih humanistikih znanosti - Habermasova polaina toka je neiskrivljena komunikacija, komunikacija bez prinude - smatra Freudovu psihoanalizu teorijom o iskrivljenoj komunikaciji koja se trudi omoguiti pojedincima kominuciranje na nedeformiran nain - za Habermasa temelj idealnog budueg drutva postoji u suvremenom svijetu elementi neiskrivljene komunikacije mogu se pronai u vskom inu suvremene komunikacije - za njega je rjenje problema racionalizacije svrhovito-racionalnog djelovanja lei u racionalizaciji komunikacijskog djelovanja, a ona vodi ka komunikaciji osloboenoj od dominacije, k slobodnom i otvorenom komuniciranju; ovdje racionalizacija ukljuuje emancipaciju - na razini soc. normi, takva e racionalizacija ukljuivati smanjivanje normativnog ugnjetavanja i rigidnosti, to e dovesti do porasta fleksibilnosti i refleksivnosti - posljednju toku predstavlja racionalno drutvo uklanjanje barijera koje iskrivljuju komunikaciju; otvorenost kritikama procesom argumentiranja dolazi se do zajednikog suglasja - on razlikuje komunikacijsko djelovanje i razgovor komunikacijsko djelovanje se odvija svakodnevno, razgovor oblik komunikacije izdvojen iz konteksta iskustva i djelovanja - idelna situacija razgovora u kojoj nikakva snaga ili mo ne odreuje iji e argument pobijediti pobjeuje bolji; argument koji proistjee iz takvog razgovora je istina - konsenzus se teorijski pojavljuje u razgovoru kada 4 tipa zahtjeva za pravovaljanou postave i prihvate oni koji interaktiraju: izlaganje mora biti jasno i razumljivo, prijedlozi moraju biti istiniti, govorniku se moe vjerovat i govornik ima pravo da iznese prijedloge STRUKTURALNI MARKSIZAM - najee se povezuje s grupom fr marksista (Althusser, Poulantzas, Godelier) pa se esto naziva fr struktural. - predstavlja spajanje marksizma i strukturalizma strukturalizam prouava skrivene, dubinske strukture dru. Kritika ostalih marksistikih teorija - s. m. kritiziraju tendenciju mnogih marksista koji u svojim analizama preneglaavaju znaaj emp. podataka - odbacuju sklonost mnogih marksista prema historijskim istraivanjima, jer historicizam doivljavaju kao pravac previe osnovan na emp. podacima - kritizirau redukcionistiki ek. determinizam - kritiziraju tendenciju veeg broja drugih marksistakoji subjektiviziraju i humaniziraju podruje - ukratko, odbacujui humanistiki marksizam, s.m. jasno su izrazili interes za strukture kapitalistikog drutva Principi strukturalnog marksizma - prouavaju dubinske, nevidljive strukture kapitalistikog drutva - prihvaaju znaaj ekonomije, no uvaavaju i druge strukture naroito politike i ideologijske jer smatraju da one posjeduju relativnu autonomiju - akteri samo popunjavaju mjesta u navedenim strukturama, tj. njih te strukture ograniavaju - prouavaju suvremeno drutvo, vjeruju da prioritet moraju imati prouavanja statikih struktura Ponovna analiza Marxa: djelo Louisa Althussera - prema Althusseru, Rukopisi iz 1844 bili su napisani kada je Marx jo bio pod znaajnim utjecajem Hegela, filozofije, humanizma i zainteresiran za devastirajue uinke alijenirajuih uvjeta kapitalizma na pojedinca za Althussera je takva orijentacija bila neznanstvena i morala je biti prevladana da bi se razvi znanstveni materijalizam - Althusser smatra da u historiji Marxovog rada postoji jasan epistemoloki rez te da se on prilino dramatino prebacio s polja fil subjektivizma na apstraktnu teoriju (znanstvenu poziciju) - do 1845 Marx je bio fil humanist ideologijski preporod poslije 1845 znanstvenija orijentacija - 1845: Marx razvija mnotvo novih koncepata koji su zamijenili ideju otuenja i sl novom cjelinom znanstvenih strukturalnih koncepata (dru formacija, superstruktura i sl); svoju teorijsku kritiku proiruje na sve oblasti fil humanizma; definira humanizam kao oblik ideologije elitistiki i iskrivljeni sistem ideja - u elji da razvije strukt. interpretaciju Marxovog rada, Althusser pokuava iz njegovog rada izvesti strukt. analizu kapitalistikog drutva; prihava stajalite da je ekonomija determinirana u posljednjoj instanci - Althusser shvaa kapitalistiko drutvo kao socijalnu formaciju, kao konkretan, kompleksan totalitet u specifinoj toki historijskog razvoja - socijalna se formacija sastoji od 3 osnovna elementa ekonomije, politike i ideologije interakcija tih strukturalnih komponenti predstavlja oscijalnu cjelinu u nekom presjeku vremena
18
- bio je osjetljiv na kontradikcije izmeu pojedinih strukturalnih cjelina - naddeterminacija = u soc formaciji bilo koja kontradikcija ne moe se sama razrjetit jer postoje druge kontradikcije koje vre utjecaj u drutvu - socijalne institucije, kao i ekonomija mogu imati glavni poloaj, makar a neko vrijeme Nicos Poulantzas: privreda, politika i ideologija - mnogo se vie usredotouje na analizu stvarnog svijeta i apsekata kakvi su npr dru klase, faizam i sl - svoju kritiku ne usmjerava samo prema ek determinizmu, nego i prema struktural. Althussera i nj sljedbenika - ne dobacuje samo ekonomistiki marksizam, nego i hegelijanski i kritiku kolu koja naglaava subjektivne inioce on je naroito protiv individualnih aktera - takoer odbacuje usmjerenje na motivacije aktera - bit njegovog rada je stajalite da se suvremeni kapitalizam sastoji od 3 vana elementa: drave, ideologije i ek - prihvaa realistiki pogled na spomenute strukture i u svojim radovima ih analizira koristei se velikom empirijskom preciznou - jedna od kljunih njegovih ideja je ideja relativne autonomije, tj. ideja da razl strukture kapitalisikog drutva posjeduju relativnu neovisnost jedna od drugih - kapitalistika drava odreena je relativnom odvojenou ek od politike, kao i relativnom autonomijom drave od utjecaja dominantnih klasa - strukture nije promatrao kao jedinstvene totalitete, nego kao cjeline sastavljene od mnogih substruktura - frakcija dru klasa = klasa nije jedinstveni totalitet, nego se sastoji od mnogih jedinica; u okviru politikih i ideologijskih struktura postoje jedinice koje naziva kategorijama - takoer razlikuje razl substrukture u okviru drave (aparati) ija se gl funkcija sastoji u pol i ideologijskom odravanju socijalne kohezije - o kontradikcijama razmilja kao o pluralistikom slikom struktura kapitalistikog drutva - njegov osn teorijski interes lei u prouavanju meuovisnosti triju gl komponenti kapitalistikog drutva - inzistirao je da su dru klase strukturalno determinirane one postoje objektivno, neovisno o volji i svijesti lanova klase, ali nisu potpuno determinirane samo ek strukturama, nego i pol i ideologijskim Kritike reakcije na strukturalni marksizam - ahistorian ne razumiju pov kategorije te stoga nisu u mogunosti raspravljati o kontradiktornostima - slijepa podrka scijentizmu - nisu posveivali dovoljno panje emp istraivanju - strukturalizam vodi elitistikoj orijentaciji - determinizam - izgubio iz vida aktera i nj svijest NEOMARKSISTIKA EKONOMSKA SOCIOLOGIJA Monopolistiki kapital (Barab i Sweezy) - moderna marksistika teorija mora konstatirati da je kompetitivni kapitalizam u najveoj mjeri zamijenjen monopolistikim kapitalizmom - osnovni problem kojim se bave je odreivanje tone prirode monopolnog kapitalizma - u takvom sistemu, jedan ili vie kapitalista kontroliraju odreeni sektor privrede - poduzea se ne moraju natjecati jer samo jedno regulira trite - preokret od natjecanja u cijenama prema natjecanju u prodaji dio je drugog procesa koji odlikuje monopolistiki kapitalizam preogresivne racionalizacije - porast ogromnih korporacija - izdvaja se manji br najveih koje kontroliraju skoro sve privredne sektore - menaderi krucijalni element u monopol. kapitalizmu, dok su prije to bili poduzenici - menaderi su vrlo racionalna grupa, usmjerena maksimiziranju prfitia organizacije - osn aspekt u monop. kapitalizmu je sposobnost sistema da proizvodi ekonomski viak = razlika meu vrijednosti koje drutvo proizvodi i cijene same te proizvodnje; problem s kojim je suoen kapitalist je to uiniti s vikom? potroiti ga (dat menagerima, skupi auti, bla), investirati ga u unapreenje tehnologije - napori da se promovira podruje prodaje mogu takoer do izvjesne mjere apsorbirati viak - no jedino rjeenje, po autorima je gubitak viak mora biti raspren, a za to postoje 2 naina: civilna potronja vlade i vojna potrpnja - kritike: po njima nema dobrog naina rjeavanja vika, prenaglaavaju racionalnost menadera Rad i monopolistiki kapital (Braverman) - Braverman ne kritizira samo znanost i tehnologiju per se, nego samo nain na koji ih kapitalizam koristi: kao orua dominacije u stvaranju, perpetuiranju i produbljivanju jaza meu klasama
19
- zastupa ideju da koncept radnike klase ne opisuje samo specifinu grupu ljudi ili zanimanja, nego je vie izraz procesa kupovanja i rpodavanja radne snage - u modrenom kapitalizmu, smatra on, praktiki nitko ne posjeduje sredstva za proizvodnju - kapitalistika kontrola i eksploatacija, kao i mehanizacija i racionalizacija, proiruju se na zanimanja bijelih ovratnika i uslunih zanimanja, iako njihov utjecaj jo nije toliko velik koliko je bio plavih ovratnika - svi se oblici ivota moraju sami odravati u svom prirodnom okoliu: oni moraju prisvajati prirodu za svoje vlastite potrebe - ljudski rad se odlikuje jedinstvom koncepcije (misao) i egzekucije (akcija) to jedinstvo moe biti razbijeno, a najvaniji stadij u destrukciji tog jedinstva je kapitalizam - kljuno u toj destrukciji je prodaja i kupovina radne snage Menaderska kontrola - kako kapitalisti kontroliraju radnu snagu menaderi - sredstva kojima se menaderi slue: specijalizacija detaljizirani radnici; korisno jer: lake je kontrolirati osobu koja izvrava samo jednu aktivnost, produktivnost je poveana, kapitalist plaa najmanju cijenu za potrebnu radnu snagu znanstvena tehnika, ukljuujui znanstveno upravljanje diktiranje radniku preciznih naina na koje rad treba biti izveden; radnicima treba dopustiti to je manje vlastitih odluka strojevi umjesto da radnici kontroliraju radni porces, njih kontrolira stroj - kritike: precijenio je stupanj slinosti izmeu manualnog i inovnikog rada; njegova zaokupljenost kontrolom usmjerila ga je da posveti relativno malo panje dinamici ek eksploatacije u kapitalizmu Suvremeniji primjeri marksistike ekonomske sociologije - R. Edwards Suprostavljeno podruje: transformacija radnog mjesta u 20.st on smatra da je kontrola osnovna toka transfomacije radnog mjesta u 20.st. - radno mjesto je podruje klasnog konflikta - dramatine promjene radnog mjesta tijekom kojih oni na vrhu kontroliraju one na dnu - u kompetitivnom kapitalizmu (19.st) koristila se jedostavna kontrola; moderni radnik moe se kontrolirati pomou tehnologijerada, raunala - kapitalizam se stalno mijenja, a s njime i naini na koje se radnici kontroliraju - M. Burawoy Preraivaki dogovor: primjene radnog procesa u uvjetima monopolnog kapitala njega zanima zato radnici rade tako mnogo - on smatra da metode poticanja aktivne kooperacije i zadovoljstva (igre) efektnije pridobivaju radnike da surauju u ostvarivanju profita negoli prinuda - D. Clawson Birokracija i radni proces po njemu degradacija rada nije bila i nije neizbjena problem ne lei u birokraciji i tehnologiji nego u nainu na koji su primijenjene u kapitalistikom drutvu - rad je bio degradiran jer su kapitalisti koristili birokraciju i tehnologiju da bi kontrolirali radni proces HISTORIJSKI USMJEREN MARKSIZAM Moderni svjetski sistem (Wallerstein) - ideja svjetskog sistema; geografska ekspanzija; svjetska podjela rada; razvoj centralnih drava; matice/periferije; teoretska repriza: kapializam i jake drave (TO SAM ITALA ) Drave i socijalne revolucije (Skocpol ENA!!!) - u historijsko-komparativnom prouavanju soc revolucija u Fr, Rusiji i Kini, autorica se usmjerava na slinost tih revolucija, ali i naglaava razlike - njezin cilj je razviti objanjenje soc revolucija koje su bile historijski osnovane i inji se znaaj moe generalizirati - definira rev kao brzu, bitnu transformaciju stanja drutva, njegove drave i klasnih struktura; te su transofrmacije praene i dijelom provedene klasno uvjetovanim revoltom odozdo - naglaava vanost meunarodnog i svjetsko-povijesnog konteksta svakog posebnog ispitivanja - njezin cilj je prouavanje drave koja je autonomna cjelina NAJNOVIJI OBLICI RAZVOJA: MARKSISTIKA TEORIJA IGARA - neomarksistika teorija je danas vrlo iva: razvoj novih teorijskih perspektiva teorije igara - ova teorija zapoinje s pretpostavkom da se akteri ponaaju raciolnalno, teei maksimizirati svoje dobitke - teorija igara dozvoljava analitiaru da poe dalje od samo rasionalnih izbora jednog aktera i da raspravlja o meuuvjetovanostima odluka i akcija veeg broja uesnika - analiza igara pomoi e nam objasniti strategije raznih aktera i ponaanje takvih kolektiviteta (pr. soc klase)
20
- Elster Tumaenja Marxa - marksistika teorija igara prouava ponaanje racionalnih agenata i njhove meusobne ondose
V. POGLAVLJE: Simboliki interakcionizam OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI - dva najznaajnija intelektualna utjecaja na Meadov rad, ali i na njegov simb. inter. openito, bili su filozofija pragmatizma i psihologijski bihviorizam Pragmatizam - istina, tj, stvarnost ne postoji negdje tamo u stvarnom svijetu, ona se aktivno stavar naim djeovanjem - ljudi pamte i osnivaju svoje znanje o svijetu na onome to se za njih pokazalo korisnim - ljudi definiraju soc i psih predmete s kojima se susreu u odnosu na to kolko su im korisni - 3 najvanije toke simb. inter.: usredotoavanje na interakciju aktera i svijeta razumijevanje i aktera i svijeta kao dinamikih procesa, a ne statikih struktura pripisivanje velikog znaenja sposobnostima aktera da interpretira socijalni svijet - Dewey nije shvaao svijet kao stvar ili strukturu nego kao proces miljenja koji sadri niz stadija - Lewis i Smith razlikuju 2 tipa pragmatizma: 1. filozofski realizam (povezan s Meadom) 2. nominalistiki pragmatizam (povezan s Deweyem) - u kasnijem razvoju simb. inter. bitan je Blumer Biheviorizam - Mead je svoje interese nazivao socijalnim biheviorizmom da bi se razlikovao od radikalnog biheviorizma J. B. Watsona - radikalni bih. Watsonovog uvjerenja bavili su se prouavanjem opaljivog ponaanja ljudi; usredotoili su se na stimulans koji djeluje na reakcije ili ponaanja - Mead je takoer uvaavao znaaj opaljivog ponaanja, no takoer je drao da postoje i prikriveni aspekti ponaanja to su radikalni bih. negirali - Mead i radikalni takoer se razlikuju i u stavovima o vezama izmeu ljudskog i ivotinjskog ponaanja radikalni smatraju da ne postoji veza, Mead da je veza bitna - C. Morris nabraja 3 osn razlike Meada i Watsona: Mead smatrao Watsonov interes iskljuivo samo za ponaanje pretjerano pojednostavljujui Mead optuuje Watsona zbog nespremnosti da proiri biheviorizam na duhovne procese Mead smatra Watsona osobom koja ima pasivnu sliku o akteru kao pukoj lutki Izmeu redukcionizma i sociologizma - Blumer je stvorio pojam simb. inter. - dok je Mead teio razlikovati simb. inter. od bihev. dotle je Blumer simb. inter. smatrao rasporeenim na 2 fronte: redukcionistiki bih. i struk.funk. - prema Blumeru i bihev. i struk.funk. usredotouju se na inioce koji uzrokuju ljusko ponaanje - on se protivi svakoj psihologijskoh teoriji koja ignorira proces pomou kojeg akteri izgrauju znaenje, tj. injenicu da akteri imaju svoje ja i meusobne odnose - takoer se protivi sociologijskim teorijama koje smatraju da je individualno seterminirano vanjskim silama MEAD: MINE, SELF AND SOCIETY (SVIJEST, OSOBA I DRUTVO) - on proiruje bihev. u 2 smjera: u podruje svijesti i u drutvo 2 tipa bihev: tradicionalni psihologijski, redukcionistiki ili radikalni, adrugi je socijalni Svijest - ne shvaa ju kao stvar, entitet, nego prvenstveno kao soc. proces - razl. ljudiivotinje: borba ljudi: uzdignuta aka ne znai samo pokret ve i simbol - kako simboli mogu imati mnotvo znaenja potrebne su nam duhovne sposobnosti da interpretiramo znaenja - znaajni simboli mogu imati oblik fizikih simbola ili lingvistikih formi - postojanje jezika koji je soc. proizvod omoguava postojanje svijesti = moe biti odreena kao unutarnji razgovor samim sobom uz uporabu znaajnih simbola - najvanija toka za Meada u ovom namjernom procesu je sposobnost preuzimanja uloga drugoga u procesu interakcije bolje razumijevanje
21
- za postojanje dru. ivota vrlo je bitno da se akteri koriste zajednikim simbolima - smatra da znaenja ne nestaju originalno iz svijesti, nego iz soc. situacije znaenje postoji u soc. svijetu i prije pojave svijesti o njemu - proces razmiljanja predstavlja dio soc. svijeta, a ne neto to se odvija samo u glavi Osoba - osoba, kao i svijset, nije predmet, nego svjestan proces koji ukljuuje nekoliko dimenzija: sposobnost da se odgovori samom sebi, kao to mu i drugi odgovaraju sposobnost da se odgovori samom sebi, kao to mu i kolektivitet, tj. generalizirani drugi odgovaraju sposobnost da se ukljuimo u neiji razgovor s drugima sposobnost svjesnog praenja onoga to netko govori i upotreba te sposobnosti da bi se utvrdilo to e netko uiniti kao svoj sljedei korak - ovaj proces nije u potpunosti svjestan, a sposobnosti za ukljuenje u njega socijalno su steene - stupnjevi socijalizacije: stadij igre (preuzimanje uloga, gledanje sebe kako nas drugi vide), stadij igranja (generalizirani drugi) - osn komponente osobe: ja (dio linosti kojeg je akter nesvjestan svjesni smo ga tekl kad je situacija zavrena) i mene (dio linosti kojeg je akter svjestan i koji predstavlja internalizaciju stavova drugih) Drutvo - predstavlja samo soc. organizaciju u kojoj svijest i osoba nastaju, dakle rezidualnu kategoriju - obrazac interakcije - postoji prije osobe, a mentalni odnosi proizlaze iz drutva SUVREMENI SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM ljudska bia, za razliku od ivotinja, obdarena su sposobnou razmiljanja sposobnost razmiljanja oblikovana je soc. interakcijom u soc. interakcijama ljudi upoznaju znaenja i simboleto im omoguuje koritenje samo njima svojstvene sposobnosti miljenja znaenja i simboli omoguuju ostvarivanje svojstvene ljudske akcije i interakcije ljudi mogu izmijeniti ili modificirati znaenja i simbole koje koriste u akciji i interakciji na osnovi njihove interpretacije situacije ljudi mogu izvesti spomenute modifikacije i promjene djelomino i zbog sposobnosti da interaktiraju sami sa sobom, to im omoguuje ispitivanje potencijalnih tokova akcije, procjenjivanje prednosti/mana grupe i drutva nastaju pomou procesa meuovisnih obrazaca akcija i interakcija Sposobnost razmiljanja - omoguuje refleksivno djelovanje, a ne samo instinktivno - ljudi moraju izgraditi ili voditi nain ponaanja, a ne samo se prepustiti situacijama Miljenje i interakcija - socijalizacija specifian oblik interakcije - socijalizacija nije jednosmjeran proces u kojem akter samo prima informacije, ve dinamian proces - interakcija je proces u kojem se razvija i izraava miljenje tijekom socijalizacije, pojedinci ue o znaenju predmeta Blumer razlikue 3 vrste: fizike predmete, socijalne i apstraktne Uenje znaenja i simbola - dok na znakove ljudi reagiraju automatsku, na simbole reagiraju razmiljajui - simboli su soc. predmeti koji se koriste da predstavljaju togod se ljudi dogovorili da predstavljaju - jezik je vrlo irok sistem simbola - funkcije simbola: omoguuju ljudima da se ppoveu s materijalnim i socijalnim svijetom, dozvoljavajui im da imenuju, kategoriziraju i zapamte predmete unapreuju ljudsku sposobnost ratzumijevanja okolia unapreuju sposobnost razmiljanja; poveanje sposobnosti rjeavanja razl problema omoguavaju akterima da nadiu vrijeme, prostor pa ak i vlastite linosti omoguavaju da zamislimo ak i metafiziku stvarnost omoguavaju ljudima da izbjegnu podvrgavanje svom okoliu Akcija i interakcija - zatvoreno ponaanje. proces razmiljanja koji ukluuje simbole i znaenja - otvoreno ponaanje: aktualno ponaanje koje izvodi neki akter - znaenja i simboli omoguuju ljud soc akciji i interakciji distinktivne karakteristike - akcija ljudi djeluju s drugima u mislima
22
- interakcija ljudi simboliki saopuju znaenja drugima Odabiranje - u kojim akcijama elimo sudjelovati, a u kojima ne - ljudi ne moraju prihvatiti znaenja i simbole koji su im nametnuti izvana Osoba - Cooley ja u zrcalu sposobnost da sami sebe vidimo oanko kako vidimo bilo kakav drugi soc. objekt (1. mislimo kako izgledamo drugima, 2. mislimo kakvo je njihovo miljenje o nama, 3. razvijamo samoosjeaj) - Mead koncept osobe - Blumer osoba je proces, ne predmet - Risenberg koncept osoba-predmet dio ukupnog koncepta osobe, ak i manji dio linosti, ali ima vanost jer je znaajan predmet za svakoga, najee najvaniji na svijetu - Goffman dramaturgija dru. ivot je zapravo serija dramskih izvedbi slinih onima na pozornici; upravljanje impresijama Grupe i drutva - nastaju pomou akcija i meuovisnih obrazaca interakcije - ire soc. strukture- drutvo se ne sastoji od makrostrukture bit drutva: u akterima i akciji (individualnih i kolektivnih; Mead: socijalni in/Blumer: zajednika akcija)
METODOLOGIJSKI PRINCIPI Blumer o metodama - kritian prema tendenciji da se kompleksnost soc ivota reducira na znanstvenen varijabel podrava upotrebu senzitirajuih koncepata to jednostavno sugerira gdje da promatramo, to da gledamo, a da time inimo to manje nasilja nad stvarnim svijetom - predlae koritenje suosjeajne introspekcijeza prouavanje soc ivota - preferiranje mekih pred tvrdim metodama - Kuhn jedinstvenost svih znanstvenih metoda: sva znanst podruja moraju teiti generalizaciji i zakonima - Blumerova interpretacija Meada je postala dominantna orijentacija u simb. inter. KRITIKA - osnovni tijek simb. inter. prebrzo odustao od primjene konvencionalnih znanstvenih tehnika - nejasnoa Meadovih osnovnih koncepata: svijest, osoba, ja i mene - ignorira ire socijalne strukture - nije dovoljni ni mirko usmjeren, ignorira emocije i nesvjesno PREMA ADEKVATNIJEM SIMBOLIKOM INTERAKCIONIZMU - Stryker 8 osnovnih principa ali ak i oni imaju nedostatke
VI. POGLAVLJE: Fenomenologijska sociologija i etnometodologija SLINOSTI I RAZLIKE - obje teorije se na slian nain interesiraju za socijalni svijet; usredotouje se na socijalne definicije na to kako akteri definiraju soc situacije i kako se ponaaju u odnosu na te definicije - obje su kreativne sociologije to znai da akteri nisu pasivni primaoci, nego aktivni kreatori - obje imaju mirko pogled na sociologiju svakodnevnog ivota - usprkos ovim, a i drugim slinostima, postoje i znaajne razlike, npr. Head i Roth se slau da etnometodologija sadri kombinaciju fenomenologije i elemenata sociologije, to je omoguilo stvaranje jedinstvenog podruja prouavanja - kljuna razlika lei u metodologiji: oni koji prakticiraju fenomenologijsku soc zadravaju se u okviru njezinih fil korijena, izraujui konceptualne radovei izvodei misaone ekperimente i vrlo malo se bavi emp istraivanjima; etnometodologija je meutim krajnje empirijski usmjerena i do sada je proizvela mnogo vie emp neo teorijskih ili fil raprava - jedna od najpoznatijih metoda su tzv. breaching eksperimenti (eksperimenti prekida) koje je razvio Garfinkel kao naindokazivanja nekih temeljnih metodologijskih principa; osn procedura sadrana je u tome da se
23
istraiva ukljuuje u odreenu soc situaciju, kri ili prekida njena pravila i zatim prouava na koji nain se ljudi ponaaju poslije prekida - drugi primjer posebne metodologije razvijene unutar etnometodologije je precizna naliza audio ili video vrpca; konverzacijska analiza i analiza oblika ponaanja - po Freemanu te metodologijske razlike potjeu iz mnogo fundamentalnijih razlika u osnovnim usmjerenjima: fenomenolozi se najvie interesiraju za svijest, a etnometodolozi prihvaaju osn znaaj svijesti u dru ivotu, no vie se usmjeravaju na oaljive emp fenomene soc aktivnosti - Freeman nudi i korisno rrazlikovanje dviju teorija, naglaaajui da se one usredotouju na dva razl i na neki nain konfliktna aspekta rada A. Schutza - fenomenologijski sociolozi nastoje naglasiti ograniavajue uinke kulturnih fenomena na svijest pojedinaca, a etnometodologija se manje usmjerava na kulturna ogranienja, to jednostavno znai da mnogi njeni praktiari dre aktera mnogo kreativnijim FENOMENOLOGIJSKA SOCIOLOGIJA - je onaj tip sociologije koji djeluje na osnovama filozofijske fenomenologije - ona pokuava primijeniti principe fil fenomenologije na soc pitanja; oslanja se na Husserla, Bergsona, i sl. - soc fenomenologija kao svoj predmet interesa uzima opis ope strukture subjektivnih orijentacija - moe biti smatrana znanou zbog njene rigoroznog, sistematinog i kritikog pristupa Ideje Edmunda Husserla - njaopenitje se moe rei da ljudi doivljavaju svijet kao vrhunski ureen - akteri su uvijek angairani u aktivnom i krajnje sloenom procesu ureivanja svijeta - veinom nisu svjesni da sami provode proces ureivanja svijeta teza prirodnog stajalita: svijet je ureen prirodno, a ne ljudima - jedno od kljunih mjesta u Husserlovom radu bilo je znanstveno prouavanje osn struktura svijesti njegova fenomenologija ukljuuje prodiranje u razl slojeve koje akteri konstruiraju u stvarnom svijetu da bi se stiglo da osnovne strukture svijesti - da bi se to moglo, fenomenolog mora iskljuiti prirodnu skolnost te takoer sluajna iskustva - svijest nije stvar ili mjesto, nego proces ne treba ju traiti u glavi, nego u odnosu aktera i svijeta intencionalnost Teorije Alfreda Schutza - kompleksne i teko ih je razmrsiti Interpretacije Schutzovog rada Tradicionalne interpretacije nj rada mogu se svrstati u nekoliko skupina: etnometodolozi i fenomenolozi vide u njemu izvore svog interesa za nain na koji akteri kreiraju ili konstruiraju socijalnu stvarnost drugi imaju slian pogled na bit njegovog rada, ali dolaze do razl zakljuaka: kritiziranje 1. usmjeravanja na prouavanje naina na koje akteri konstruiraju socijalnu stvarnost, te 2. pomanjkanje interesa za stavrnost irih struktura u drutvu treu ga vide na dijametralno suprotan nain kao kulturnog deterministu Thomason zakljuuje da Schutz, iako se metodoloki usmjerio na prouavanje naina na koji ljudi konstruiraju soc stvarnost, nije ontoloki vjerovao da je takav proces svjesne konstrukcije jedino to se moe nai u socijalnom svijetu Znanost i socijalni svijet - Schutz razlikuje i pokuava povezati one aspekte socijalnog svijeta koji mogu biti fil analizirani, kao i one koji mogu biti podvrgnuti znanstvenoj soc analizi - zato on nastoji zasnovati i fil osnovicu sociologije, kao i osnovne pretpostavke znanosti sociologije - svijest i soc konstrukcija stvarnosti previe su prolazni i svojstveni fenomeni da bi bili predmetom rigoroznih zahtjeva objektivne znanosti zakljuuje da se znanstvena soc mora usmjeriti na asptraktne znanstvene sile Podruja socijalnog svijeta - on identificira 4 posebna podruja soc stvarnosti: 1. umwelt podruje direktno proivljene stvarnosti 2. mitwelt podruje indirektno proivljene stvarnosti 3. folgewelt podruje nasljednika (budunost) 4. vorwelt podruje prethodnika (prolost) Znanstvene procedure - istraiva prvenstveno mora utvrditi znanstveni stav, a zatim konstruirati idealne tipove soc ponaanja - 3 su bitne razlike koje ostoje izmeu uobiajenog i znanstvenog stava:
24
uobiajeni je akter pragmatino orijentiran spram soc svijeta; znanstvenik je nezainteresiran ukupno znanje koje posjeduje uobiajeni akter proistjee iz svakodnevnog ivota, dok je znans znanje znanstveno utemeljeno znanstvenik se tijekom istraivanja mora odvojiti od svojih osobnih situacija - kriteriji konstrukcije idealnih tipova: postulat relevantnosti postulat adekvatnosti postulat logike konzistentnosti postulat komaptibilnosti postulat subjektivne interpretacije Svijet ivota - koncept svijet ivota za Schutza obuhvaa kulturni, svakodnevni i neupitni okvir drutvenogivota i njegov uinak na misli i djelovanje aktera - najvie se posvetio kulturnom nivaou - 3 rutinska elementa znanja to predstavljaju dijelove date stvarnosti svakodnevnog ivota: znanje umijea (hodanje), korisno znanje (bavljenje filozofijom) i znanje recepata (navike i sl.) Mi i oni odnosi - oni-donosi su odreeni kulturnim snagama i mogu se znanstveno prouavati - mi-odnosi su odreeni individualnim svjesnim procesima koji ne mogu biti prouavani na taj nain Svijest - vjerovao je da u znanstvenoj sociologiji treba ignorirati individualnu svijest - unato tome, nudi mnotvo filozofskih spoznaja o svijesti - fil osnovica nj slike soc svijeta, je duboka svijest u kojoj pronalazi procese utemeljivanja znaenja, razumijevanja, interpretacije i samointerpretacije Znaenja i motivi - znaenja = naini na koje akteri determiniraju vane aspekte socijalnog svijeta; subjektivno i objektivno - motivi = obuhvaaju razloge koji stimuliraju aktere da rade upravo ono to rade; 'zbog' motivi i 'jer' motivi Interpretiranje Schutzove teorije - tee ga je interpretirati nego nege druge autore jer: najjedinstveniji apstraktni teoretiar Schutzova teorija je ugraena u fil tradiciju koja je sociologiji strana Diskontinuitet u njegovom razmiljanju Primjeri fenomenologijske sociologije - licem-u-lice interakcija - Psatas i Walker predstavlja osnovicu mnogih kompleksnijih soc fenomena - socijalna kontrukcija zbilje Berger i Luckmann
ETNOMETODOLOGIJA - pojam etnometodologija doslovno oznaava metode koji ljudi koriste u dnevnim situacijama - osnovni interes etnometodologije je demonstrirati kako je drutvo praktino ostvarenje racionalnih pojedinaca - osnovica etnometodologije lei u specifinim prouavanjima, a ne u opim teorijskim ili programatskim postavkama - glavna podgrana etnometodologije je konverzacijska analiza osniva se na pretpostavci da je konverzacija kamen temeljac svih drugih oblika ponaanja osobe Primjeri iz etnometodologije - hodanje, tj. izvoenje hodanja hodanje kao socijalno postignue - telefonski razgovori: identifikacija i prepoznavanje - izazivanje smijeha - poticanje aplauza - interaktivno pojavljivanje reenica - formulacije - interakcija govora i neverbalnih aktivnosti - orijentacione karte - postizanje roda - eksprerimenti prekida Kritika tradicionalne sociologije - jedna od osnovnih kritika je da soc nije dovoljno samokritina
25
- etnometodolozi kritiziraju tradicionalne sociologe zbog nametanja njihovog osjeaja soc stvarnosti - sociolozi svojim konceptima iskrivljuju socijalni svijet, razbijaju njegovu prirodnu mreu i tijek Etnometodologija: osnovni program - Mehan i Wood: poet osnovnih pogleda na prirodu socijalne stvarnosti: 1. stvarnost kao refleksivna cjelina 2. stvarnost kao koherentna cjelina znanja 3. stvarnost kao interaktivna djelatnost 4. fragilnost stvarnosti 5. permeabilnost stvarnosti - neki osnovni koncepti: prikazi, indeksnost, princip 'i tako dalje', dokumentarna metoda, prirodni jezik Prema strukturalnim ogranienjima - etnometodologija je oduvijrk bila suoena s nemoguom dihotomijom: s jedne strane, njeni pristalice tvrde da je akter osnovni stvaralac soc realnosti, a glavni tijek razvoja sociologije optuuju da aktera uglanom ograniava irim strukturama; s druge strane mnogi etnometodolozi dre da bi se ovo podruje sociologije trebalo vie usmjeriti na prouavanje mirko nivoa ograniavanja djelovanja aktera
VII. POGLAVLJE: Teorija razmjene i bihevioralna sociologija SKINNER I BIHEVIORIZAM - Skinner smatra socioloke teorijemistinim pothvatima; teorije uobliuju mistine entitete koji odvajaju sociologa od jedinog konkternog predmeta nj prouavanja ponaanja i konzekvencido kojih e ponaanje najvjerojatnije dovesti - da bismo razumjeli ponaanja, nisu nam potrebni koncepti, kao npr ideje i vrijednosti, nego treba razumjeti takve pojmove kao to su nagrada i cijena - najjau kritiku upuuje teorijama soc definicije ideja o autonomnom ovjeku predstavlja integralan dio paradigme socijalne definicije tog autonomnogovjeka treba izbaciti iz podruja dru znanosti - prema njemu, ideja da ljudi imaju unutarnju, autonomnu jezgru, predstavlja mistino, metafiziko stajalite koje treba biti eliminirano - ponaanje, kao i uvjeti to ga uzrokuju, prije svega druga ponaanja, osnovni su predmet Skinnerovog interesa - on smatra da se ne bismo smjeli usredotoiti na takve koncepte kao to su npr. osjeaji ve se usredotoiti na ispitivanje (i kontrolu) ponaanja i uvjeta koji utjeu na njega - Skinner ipak prihvaa postojanje misli, osjeaje i percepciju, ali uz dva uvjeta: ne mogu biti u okviru ope bihevioralne sheme nezavisne, nego samo zavisne varijable, te ipak se mogu promatrati samoizvjetajima aktera - Skinner i socijalni bihevioristi ele prouavati odnos pojedinca i njegovog okolia, a on se sastoji od mnotva drutvenih i nedrutvenih predmeta funkcionalni odnos aktera i okoline - po soc biheioristima, razmiljanje je ponaanje mozga; vei dio aktivnosti mozga nije svjestan BIHEVIORALNA SOCIOLOGIJA - predstavlja napor da se principi psihologijskog bihviorizma primijene na socioloka pitanja - bih sociolog interesira se za odnos koji posoji izmeu uinaka ponaanja nekog aktera na okoli i njegovog ujtecaja na akterovo kasnije ponaanje - to je osnovica djelatnog uvjetovanja ili procesa uenja kroz koji se ponaanje modificira u skladu sa svojim podljedicama - bih sociolog interesira se i za odnos koji postoji izmeu povijsti reakcija ili posljedica iz okolia te prirode sadanjeg ponaanja - bih sociolog tvrdi da prole posljedice odreenog ponaanja odreuju njegov sadanji oblik Osnovni koncepti - os koncept je koncept potkrepljivanja koji moemo definirati kao nagradu; neto samo po sebi nije nagrada
26
- bitna determinanta koja utjee na to oe li neto posluiti kao nagrada ili ne, predstavlja razinu deprivacije aktera (npr ako smo gladni, hrana nee biti dovoljan potkrepljiva) - potkrepljivai mogu biti pozitivni ili negativni: potitivno kada okoline projene imaju oblik nagrade to poveava mogunpst ponaanja u budunosti; negativno takoer poveava mogunost vjerojatnog ponaanja u budunosti, ali tada uzima oblik uklanjanja neeg odbojnog iz okoline - u obzir moramo uzeti i kanjavanje posljedica koja smanjuje frekvenciju odgovora koji joj prethodi - i kanjavanja mogu biti pozitivna ili negativna: poz koritenje neprijatnih stimulansa koji otiskuju ponaanje; neg ponaanje potisnuto budui da izostavljamo ili zaprijetimo da emo izostaviti nagradu - iako su mnogi potkrepljivai specifini samo za neke situacije, neki su generalizirani (npr novac) Modifikacija ponaanja - ako je neki odgovor potkrepljen, cijeli se niz drugih slinih odgovora gotovo neizbjeno istovremeno potkrepljuje sistematsko oblikovanje ponaanja ili modifikacija ponaanja - sistematsko oblikovanje obuhvaa promjenu ponaanja kroz stupnjeve sukcesivnog priblizavanja k unaprijed uspostavljenoj finalnoj izvedbi (Baldwin i Baldwin) - proces modifikacije primjenjuje se u razl terapeutskim situacijama - to je proces koji se odvija u 6 etapa: 1. identifikacija specifinih konanih ponaanja koja terapeut eli potaknuti 2. utvrditi postojee klase odgovora subjekta, tj. doseg ponaanj akoji se trenutno ispoljava, kao i stupanj bliskosti tog ponaanja prema eljenom obliku ponaanja 3. osigurati povoljno mjesto za izvoenje terapijemora se potaknuti motivacija subjekta upotrebljavajui uinkovit potkrepljiva 4. mora se zapoeti proces oblikovanja ponaanja diferencijalnim potkrepljivanjem odgovora koji se uspjeno pribliavaju eljenom cilju 5. kada do eljene modifikacije doe, terapeuti trebaju nastaviti povremeno upotrebljavati potkrepljivae TEORIJA RAZMJENE - predstavlja pokuaj da se principi bih, udrueni s drugim idejema, primijene u interesnom podruju sociologa Homans i Durkheim - Homans se konfrontira sa struk funkc, izravno napadajui rad Durkheima u 3 toke: 1. problem proirivanja soc interakcije cijeni Durkheimovo stajalite da za vrijeme interakcije nastaju i drugi fenomeni, no Durkheim je mislio da se nastajui oblici soc fenomena mogu socioloki objasniti, a Homans smatra da ih moemo objasniti psihologijskim principima 2. Durkheimovo poimanje psihologije Homans naglaava da je psih koju Dukrheim poznavao bila nerazvijena, no danas je mnogo profinjenija i kompleksnija i to to je Durkheim uspio prije razdvojiti soc i psih, ne znai da se isto moe postii danas 3. njegova metoda objanjenja Durkheim tvrdi da je neto objanjeno, ako smo uspjeli utvrditi uzroke i posljedice, a po Homansu treba ustvrditi i odnose uzroka i posljedica i smatra da objanjenje neizbjeno mora biti psiholoko Homans i Lvi-Strauss - Homans reagira i protiv neo-durkheimovske teorije razmjene Lvi-Straussa - Homans je uvjeren da vodi bitku s jednom novijom varijantom durkheimovske teorije, s prenaglaavanjem kolektiviteta i tendencijom da se osobu promatra kao nevanu - Durkheim doivljava aktera kao ogranienog soc injenicama, dok Lvi-Strauss ide jo dalje: vjeruje u kolektivnu nesvjesnost, koja je duboku ugraena u ljudsku vrstu, a koje ni sami akteri nisu svjesni Homans ovaj element smatra jo vie ograniavajui - Lvi-Strauss je svoju teoriju razmjene formulirao oslanjajui se na 2 osnovne pretpostavke: vjerovao je da soc razmjena predstavlja distinktivan proces koji se odvija iskljuivo meu ljudima, a koji ne mogu izvoditi nie ivotinje Homansova reakcija ne to je bila da nema nikakve bitne razlike izmeu ljudi i niih ivotinja Lvi-Strauss odbacuje ideju da je ljudsku razmjenu mogue objasniti pojmovima individualnoh samointeresa; vjeruje da se soc razmjena podrava nadindividualnim snagama, kolektivnom i kulturnim silama; smatra bitnim moralni sistem razmjene, a ne individualni samointeres Homans sve to odbacuje, on prouava razmjenu samo izmeu 2 elementa, te odbacuje moralni sistem, smatrajui da osnova ljudske razmjene lei u samointeresu osnovanom na kombinaciji ekonomskih i psiholokih potreba Homans i strukturalni funkcionalizam - Homans napada i struk fuknc objanjenje institucija, koju definira kao relativno postojan obrazac soc ponaanja ijem odravanju doprinose akcije mnogih ljudi
27
- smatra da su u analizi institucija koritena 4 osnovna tipa objanjenja, a 2 (povezana sa struk funkc) odbacuje 1. strukturalno objanjenje posebna institucija postoji zbog svog odnosa s drugim institucijama u soc sistemu; postavka da su odreene institucije povezane, za Homansa ne predstavlja i njihovo objanjenje 2. funkcionalno objanjenje institucija postoji jer bez nje drutvo ne bi moglo preivjeti ili ostati u stanju ravnotee; Homans i to napada jer tvrdi da postojanje nekih institucija ne znai opstanak drutva, te nepostojanje nekih isto ne znai propast 3. historijsko objanjenje institucije su zavrni proizvodi historijskog procesa 4. psiholoko objanjenje - ukratko, Homans smatra da institucionalnu promjenu moraju objasniti sociolozi, a da bilo koje objanjenje mora biti u osnovi psiholoko Homansove osnovne postavke - iako je Homans pristalica psiholokih principa, on o osobama ne razmilja kao o izloliranim entitetima; on priznaje da su ljudi drutvena bia, ali socijalno ponaanje pokuava objasniti pomou psiholokih principa - pokuava razviti teoriju koja se usredotouje na psihologiju, ljude i elementarne oblike drutvenog ponaanja te tu teoriju naziva teorijom razmjene; ta teorija otkriva socijalno ponaanje kao vidljivu ili nevidljivu razmjenu aktivnosti, vie ili manje nagraujuu ili skupu, izmeu najmanje 2 osobe - osnovicu njegove teorije razmjene soc ponaanja ine neke pretpostavke: pretpostavka uspjenosti u svim akcijama koje poduzima neka osoba, to je ee neka posebna akcija nagreena, osoba e najvjerojatnije nastaviti tu akciju pretpostavka o stimulansu ako je u prolosti pojavljivanje posebnog simulansa bilo poticaj za nagraivanje akcija neke osobe, tada e sadanji stimulansi, to sliniji prolima, najvjerojatnije dovoditi do pojave istih ili nekih njima slinih akcija pretpostavka vrijednosti to je nekoj osobi vredniji rezultat njene akcije, najvjerojatnije e ee izvoditi tu akciju pretpostavka deprivacije - zadovoljenje to je ee u nedavnoj prolosti neka osoba primala posebnu nagradu, utoliko e joj biti manje vrijedna svaka sljedea jedinicate nagrade pretpostavke o agresiji - odobravanju ukoliko akcija neke osobe ne bude nagraena nagradom koju je oekivala ili pak doe do neoekivanog kanjavanja, osoba e biti ljuta, vjerojatnost njene agresivnosti e se poveati, a rezultati takvog ponaanja postat e mu sve vredniji; ako akcije budu nagraene onako kako osba to oekuje, naroito ako nagrada bude vea od oekivane ili kad izostane kazna koja je bila oekivana, osoba e biti zadovoljna i najvjerojatnije e upotrijebiti odobravajue ponaanje Kritika Homansove teorije drutva i kulture - osnovni Homasovi problemi su njegova nesposobnost da adekvatno raspravi s kulturnom i socijetalnom ravni, kao i neuspjeh da objasni unutarnje mentalne procese - Ekeh kritizira Homansa zbog iskljuivog fokusiranja na istraivanje polja aktivnosti samo 2 osobe i zbog zanemarivanja mnogo irih obrazaca razmjene Parsons protiv Homansa - Parson izdvaja 2 osn razlike njega i Homansa: 1. zakljuuje da Homans tei izgladiti razlike izmeu ponaanja ljudi i niih ivotinja te mu zamjera to principe ljudske razmjene izovdi iz Skinnerovih prouavanja golubova 2. psihologijski principi ne objanjavaju i ne mogu objasniti socijalne injenice, te Homans nije bio u stanju pkazati kako se psihologijski principi mogu primijeniti na socijetalnoj razini - odgovarajui Parsonsu, Homans drio da je osnovni aspekt sadran u objanjenju struktura i institucija kompleksnih drutava; Homan utvruje da soc injenice proizlaze iz interakcije, no dri da se one mogu objasniti pomou psih principa - suprotno tome, Parsons misli da jedino soc injenice mogu objasniti soc injenice - ukratko, sukob Parsonsa i Homansa se moe svesti na seriju napada i protunapada, u kojima svatko tvrdi da deorija drugog malo toga moe objasniti Integrirana teorija razmjene P. Blaua - on je razvijajo teoriju razmjene koja kombinira soc biheviorizam i paradigmu soc injenica - njegova namjera je bila da poe dalje od Homansovog interesa za elementarne oblike dru ivota prema analizi kompleksnih struktura - razrauje 4 stadija procesa koji proizlazi s razine interpersonalne razmjene i razvija se prema socijalnoj strukturi i socijalnoj promjeni: lina razmjena meu ljudima dovodi do porasta socijalnog udruivanja
28
razlika u statusima i koliini moi dovodi do... legitimacija i organizacija, koja sije sjeme za... pojava opozicija i promjene - soc interakcija prvo se javlja unutar soc grupa ljudi su privueni u neku grupu kada osjeaju da im ona nudi vie nagrada nego druge ele biti rpihvaeni u toj grupi da bi bili prihvaeni i sami moraju nudit nagrade - Blau se upuuje k socijetalnoj razini razlikujui 2 tipa soc organizacije: prvi tip, u kojem Blau uoava pojavljivanje odlika soc grupa, proistjee iz razmjene i kompeticije drugi tip se ne pojavljuje nego je izriito osnovan s namjerom da se postignu specifini ciljevi - polazei sa socijalno-bihevioralne paradigme, on se pridruuje paradigmi soc injenica u razmatranju kompleksnijih soc struktura - kompleksne soc strukture i vrijednosti posreduje mehanizam normi i vrijednosti koji postoji u drutvu - postoje i drugi mehanizmi koji posreduju meu soc strukturama, no Blau se fokusira na vrijednosni konsenzus - smatra da postoje 4 osn tipa vrijednosti od kojih svaki uzrokuje razl funkcije: 1. partikularistike vrijednosti, koje su sredstvo integracije i solidarnosti 2. univerzalistike vrijednosti, koje su standardi pomou kojih se moe procijeniti relativna vrijednost razl stvari ro se mogu razmjenjivati 3. vrijednosti koje legitimira autoritet vrijednosni sistem koji nekima dodjeljuje vie moi, proiruje granice soc kontrole 4. vrijednosti opozicije omoguuju irenje osjeaja o potrebi promjene mnogo dalje od mogunosti linog kontakta meu onima koji oponiraju soc poretku Kritika Homansove teorije svijesti - ostali kritiari, osim blaua, ele ukazati na njegov neuspjeh da prui adekvatnu analizu svijesti - Abrahamsson smatra da se Homans koncentrira samo na prouavanje otvorenog ponaanja, a ignorira unutarnja iskustva aktera Integracija teorije razmjne i sombolikog interakcionizma - Singelmann istie da je za simb interakc koncept svijesti sposobnost ljudi da zamisle ono to organizam percipira; akter je aktivna jedinica i za simb inter i za teoretiare razmjene - on naglaava da su simb inter zaokupljeni prouavanjem ideje osobe u onom smislu u kojem je to radio Mead - tvrdi da na odreenom stupnju teoretiari razmjene shvaaju da osoba posjeduje linost i ideju o sebi te da su ideje idealno prihvatljive i za teoriju razmjene - smatra da se i simb inter i teoretiari razmjene, analizirajui soc strukturu, usredotouju na mikro soc razinu - ni Blau ni Singelmann nisu pokuali pomiriti ove dvije teorije TRENUTNI STATUS BIHEVIORALNIH TEORIJA - sasvim je jasno da se radi o jedinstvenom podruju za koji raste interes u suvrem soc, posebno u teoriji - iako su neki autori i dalje ostali povezani s dogmatistikom varijantom psih biheviorizma kao osnovicom soc rada, drugi pokazuju elju i spremni su poi dalje od njegovih tradicionalnih granica kako bi u podruje ukljuili i svijest, kao i najire dru strukture - mogue je anticipirati ubrzanje kritike soc biheviorizma kada paradigma postigne pravi zamah - Linde Molm tvrdi da je soc biheviorizam legitimni oblik sociologije i da se ne razlikuje mnogo od drugih sociologijskih pristupa, kao to to mnogi vjeruju
VIII. POGLAVLJE: Suvremena feministika teorija OSNOVNA TEORIJSKA PITANJA - suvremena znanstvena zajednica otkrila je da je ono to je trebalo biti jedinstveno iskustvo, bio zapravo poseban izvjetaj mukih aktera i iskustava - ene su prisutne u veini soc situacija, a tamo gdje ih nema to se ne dogaa zbog neodstatka interesa ili sposobnosti, nego zbog toga to su ih namjerno iskljuili - uloge ena u sco situacijama bile su razliite, manje priznate i podreene ulogama mukaraca njihova nevidljivost samo je jedan od pokazatelja te nejednakosti - bitno feministiko pitanje (osim kako i zato o enama): zato je sve tako kako jest? - ta dva pitanja proizvela su teriju soc ivota koja je univerzalna u svojoj primjenjivosti - ta pitanja takoer dovode do revolucionarnog preokreta u naem razumijevanju svijeta OSNOVNI HISTORIJSKI KORIJENI
29
Feminizam: 1600-1960 - ini se da su ene uvijek uviale svoj poloaj i uvijek se protiv toga na neki nain borile - u zapadnom svijetu poetak feminizma biljei se publiciranim radovima o takvom protestu - od 1770 feministiko pisanje sve vie postaje znaajan dio kolektivnog napora koji raste i brojem sljedbenika i dosegom svoje kritike - feminizam se meutim nije razvijao kao postupan, neprekinut razvoj - mogunosti za javni feministiki protest razvijale su se pratei mijene razvoja drutva kroz periode liberalistike promjene i razumijevanja s jedne strane, i perioda veeg konzervativizma i represije s dr strane - najvia toka zabiljeene feministike aktivnosti i pisanja zbivala se u vrijeme liberalistikij pokreta u suvremenoj zapadnoj povijeti - mogu se razabrati 3 vrste osnovnih fem teorija: razlike meu rodovima, nejedankosti rodova i ugnjetavanje Sociologija i feminizam: 1840-1960 - feministiki su se interesi samo marginalno ukljuili u poetak rada sociologije - mukarci koji su stvorili sociologiju nisu bili ni od kakvim utjecajem feministikih teorija - mukarci smjeteni u sredite ove profesije, nisu bili bitno zainteresirani za feminizam; ne posveuju nikakvu panju pitanjima roda kao problema socijalnog poretka - primjer konvencionalnosti: Parsons obitelj je nezamjenjiva pretpostavka soc stabilnosti mukarci se trebaju baviti irim soc sistemom, a ene treba biti hraniteljiva, vezana uz kuu; ako m i postanu previe slini, kompeticija meu njima razorit e obitelj VARIJANTE SUVREMENE FEMINISTIKE TEORIJE - naa tipologija feminizma oslanja se na 2 osnovna pitanja: kako i zato o enama te zato je sve tako kako jest - 3 osn odgovora na pitanje zato o enama: 1. poloaj ene i ensko iskustvo u veini sluajeva jesu razliiti od mukaraca istraivanje se u tom sluaju fokusira na detaljno prouavanje te razlike 2. ne samo da je poloaj ena razliit, ve je i manje povoljan prouavanje te nejednakosti 3. situacija ena se mora shvatiti u pojmovima izravnih odnosa moi izmeu mukaraca i ena ene su ograniene, ukalupljene, iskoritavane i sl. istraivanje raznih oblika ugnjetavanja - sociologija roda je prouavanje socijalno oblikovanih uloga i m , tj identiteta to je poneto razl predmet od femnisitikog fokusiranja na ene Teorije o rodnim razlikama - osnovna tema u suvremenoj literaturi o razlikama meu rodovima sadrana je u tvrdnji da je unutarnji psihiki ivot ene razliit od mukog ene imaju razl viziju i doprinos konstrukciji socijalne stvarnosti - druga tema konstatira da je sveukupno oblikovanje enskih odnosa i iskustava distinktivno - ukupno ivotno iskustvo ena, od najranijeg djetinjstva pa sve do starosti, fundamentalno je razliito od mu. - objanjenja psih i relacijskih razlika ena i mukaraca uglavnom se mogu svrstati u 3 osn tipa: 1) biologijska objanjenja polazina toka konzervativnih razmiljanja 2) institucionalna objanjenja naglaavanje enske funkcije trudnoe i brige oko djece; majinska odgovornost glavna je determinanta ire spolne podjele rada 3) socijalno-psihologijska tumaenja u najirem smislu radi se o fenomenolokim teorijama (dihotomne ategorije) i teorijama socijalizacije Teorije o nejednakostima meu rodovima - 4 teme odlikuju teorije o nejednakostima meu rodovima 1. ene i mukarci nemaju samo razl dru poloaj, nego su i nejednako locirani u drutvu 2. ta nejednakost protjee iz organizacije drutva, a ne bio razlike 3. iako se individualna bia mogu do izvjesne mjere razlikovati po svojim potencijalima i nasljeu, ne postoji nikakav znaajanobrazac prirodne varijacije koji bi razlikovao spolove 4. sve teorije nejednakosti pretpostavljaju da e i m i vrlo lako i prirodno prihvatiti egalitarnije soc strukture i situacije - dvije glavne varijante suvremene feministike teorije su: liberalni feminizam najproireniji pristup pokreta u Am; naglaavanje seksizma; Jessie Bernard Budunost braka: opis umanjavanja punih mogunosti ena (udane ene i slobodni mukarci stresni, slobodne ene i oenjeni mukarci sretni istraivanje!); liberalni feministi predlau slj strategije za eliminiranje nejednakosti: mobilizaciju za koritenje postojeih pol i legalnih kanala za promjenu, jednake ek mogunosti, promjene u obitelji, koli, suprostavljanje seksizmu i sl.
30
marksistiki feminizam jedna od najelaboriranijih teorija soc ugnjetavanja; Engels Porijeklo obitelji, privatnog vlasnitva i drave: podinjavanje nije posljedica bio karakteristika, nego soc ustroja drutva, obitelj patrilinearna i patrijahalna u povijsti obrnuto, ekonomski inioci dovode do historijskog poraza ene ene rade, a mukarci posjeduju vlasnitvo, transformacije ekonomije i sistema vlasnitva samo su produbljivalje lo status ene - suvremeni marksistiki feministi ugrauju odnose rodova unutar fundamentalnih struktura klasnog sistema, a posebno unutar strukture suvremenog kapitalistikog klasnog sistema - nejednakosti meu rodovima u plaama pojedinih klasa takoer su fukncionalne, pa stoga i podravane od kapitalizma - rjeenje nejdnakosti meu rodovima lei u unitenju klasnog ugnjetavanja Teorije o ugnjetavanju roda - opisuju kao posljedicu izravnih odnosa moi izmeu mukaraca i ena, u kojima m imaju ostvaruju interese - obrazac ugnjetavanja ugraen je u najdublje i najprodornije oblike organizacije drutva, a provodi se pomou osnovne strukture dominacije, obino nazvane patrijarhatom - izvornost suvremene fem teorije proizlazi iz irine i intenziteta izuavanja ugnjetavanja - 3 su osn varijante fem teorije koje se fokusiraju na ugnjetavanje: psihoanalitika fem teorija pokuavaju objasniti kategoriju patrijarhata koristei se Freudovim teorijama; usredotouju se na emocionalnu dinamiku linosti; dojenad i djeca provedu svoje najbitnije faze razvoja s majkom: ambivalentni osjeaji; ugnjetavanje obanjavaju dubokom mukom potrebom da kontroliraju enu neuroza od straha od smrti i od ambivalentnosti prema majci radikalni feminizam polazi od intenzivnog temeljnog pozitivnog vrednovanja ena, dubokog aljenja i bijesa zbog spoznaje o nj ugnjetenosti; cijelo drutvo je obiljeeno ugnjetavanjem, a to je naizraenije u rodu; mnoga istraivanja: patrijarhat se oslanja na praksu nasilja nad enama socijalistiki feminizam raznolika skupina teorija; 3 osn cilja: teorijska sinteza, kombinacija teorijske irine i preciznosti i eksplicitna i adekvatna metoda socijalne analize i socijalne promjene FEMINISTIKA SOCIOLOKA TEORIJA - jedan od principa intelektualne prakse koju istie fem je princip koji tvrdi da nema neutralnih promatraa - 4 distinktivne karakteristike fem sociologije: 1. Feministika dijalektika - u jezgri fem dijalektike nalazi se soc znanja, koncepcija koja smatra da se svijet shaa obzirom na razl. povlatena polazita razumijevanja aktera koji su nejednako situirani u sco strukturi - akteri oblikuju svoja znanja na temelju svojih situiranih iskustava i interesa - istraujui razlike meu enama, feministi su otkrili postojanje mnogostrukosti razl situiranih grupa ena, a proirujui ovo stajalite, i mnogostrukost razl situiranih grupa ljudi - opisujui znanje kao klju problematike, tvrdi se da je za feministiku soc sredinji problem razumijevanje kako je bilo koje znanje o socijalnoj stvarnosti mogue, s obzirom na injenicu da je ljudska percepcija soc stvarnosti uvijek parcijalna i interesno osnovana - vano je naglasiti da fem dijalektika nuno ne vodi k stajalitu da nikada neemo nita moi spoznati, ve tee da znanje u opisivanju soc stvarnosti bude izloeno s razl povlatenih polazita i sistema znanja, od kojih ni jedno nema konanu deterministiku autentinost - feministika dijalektika proistjee ne samo iz feministike soc znanja, nego podjednko i iz svakodnevnih enskih ivotnih iskustava - ene ne pronalaze znanje u jednostranom zahtjevu za istinom, nego u ravnotei i procjenjivanju izjava o socijalnoj stvarnosti koju im prezentiraju brojni drugi - fem dijalektika takoer zahtijeva restrukturiranje soc prakse, ime bi se sociolozima omoguilo da postupno obuhvate procese kojima ljudi stvaraju socijaln znanje 2. Makrosocijalni poredak - fem soc promatra makrosoc poredak istiui utjecaj i socijalne strukture i ideologije na akterovu precepciju sco stvarnosti - fem istraivanje pokazuje da ene, suprotno od miljenja struk funkc, ne doivljavaju svoj soc ivot kao kretanje izmeu pojedinanih razdvojenih uloga; umjesto toga, one uravnoteuju vlastite uloge, stapaju interese i orijentacije povezane s nekim ulogama i pomou toga stapanja utjeu i na zajedniko oblikovanje soc interesa
31
- fem naglaava sredinji znaaj ideologijske dominacije u strukturi soc dominacije; ideologija kao sloena mrea vjerovanja, institucionalizirana je kao javno miljenje - sredinji fem interes u markosoc poretku je strukturalno oblikovanje nejednakosti rodova; ta nejednakost reproducirana je putem sistema institucionalnog znanja koje reflektira interese i iskustva mukaraca 3. Mikrosocijalni poredak - na ovoj razini, fem sociologija se fokusira na to kako osobe doivljavaju jedna drugu kada tee ostvariti objektivan cilj ili zajednika subjektivna znaenja - fem soc razikuje se u 5 bitnih toaka od soc definicionizma i soc biheviorizma pregled tih razlika daje nam najznaajnije aspekte fem modela na razini mikroporetka responsivna akcija nasuprot namjernoj nazivajui enske aktivnosti responsivnima daje se slika bia koja su orijentirana ne toliko na zadovoljavanje svojih ciljeva, koliko na zadatke promatranja, koordiniranja, olakavanja i usklaivanja elja, akcija i zahtjeva drugih; ne moe kontrolirati niti predvidjeti situacije prekidana interakcija nasuprot kontinuiranoj ene imaju iskustvo krajnje varijabilne interakcije (djeca, ili muki koji im nisu isti i sl. po meni: sranjeee) pretpostavka o nejednakosti nasuprot jednakosti socijalne interakcije i m prirodno oblikovane utjecajima makrostrukturalnog konteksta strukturala podrenost mukarcima stratificirana znaenja nasuprot uobiajenim m e najvjerojatnije pripisati enama znaenja izvuena iz markostrukture ideologije o razlikama meu rodovima, a uravnoteuju tu ideologiju sa stvarnostima svojih ivota iz ovakve tenzije mogue je razviti mnotvo znanenja ogranienja nasuprot izbora u znaenjima-kreiranjima poloaja 4. Subjektivnost - fem soc inzistira na tome da se i akteorva osobna interpretacija ciljeva i odnosa mora promatrati kao distinktivna razina - kada soc prouavaju subjektivnu razinu iskustva, najee razatraju 4 osn pitanja: 1) preuzimanje uloge i osjeaj/znanje o drugome ene su tako socijalizirane da sebe vide oima mukarca; ak i kada su drugi u pitanju, one preuzmu muko miljenje o drugim enama 2) internalizacija normi zajednice generalizirani drugi predstavlja cjelinu zajednikih normi to su ih odredili dominirajui mukarci koji enu prisiljavaju da sama sebe ocrta kao manje vrijednu 3) priroda osobe kao socijalnog aktera ene toliko ograniene svojim enskim statusom, da ideje projiciranjanjihovih osobnih planova u svijet postaje besmislena u svemu, osim teoriji 4) svijest o svakodnevnom ivotu najprodornija karakteristika kognitivnog stila svakodnevnog ivota za ene je odlika razdvojene svijesti; se suoava s linijom pogreke izmeu njenog proivljenog iskustva i utvrenih tipova iskustva Povezanost sa sociologijskim paradigmama - fem soc teorija uinkovito je sintetizirala 3 soc paradigme: paradigmu soc injenica, paradigmu soc definiija i soc-bih paradigmu - sadri u sebi vrste elemente paradigme soc injenica, osobito one elemente iz kasnijih konfliktnih teorijskih formulacija ove paraigme - tvori bitan most k soc definicionizmu razvijajui iroko zamiljen koncept proizvodnje, koji naglaava znaaj mikrointerakcija u stvaranju soc svijeta - djelomino objanjava osobine ljudi koji koegzistiraju u dru ivotu kao intimni stranci (soc-bih) IX. POGLAVLJE: Noviji oblici razvoja u sociologijskoj teoriji TEORIJA AKCIJE - temelji svoje porijeklo na radovima Webera o socijalnom djelovanju - akciona teorija operira na razini individualnih misli i akcije - osnovne postavke koje izvodi R. Hinkle: soc aktivnosti ljudi proistjeu iz nj svijesti o samima sebi i drugima, kao i ostalim vanjskim situacijama kao subjekti ljudi djeluju nastojei postii svoje namjere, potrebe, tenje, ciljeve i sl. da bi to postigli, koriste se odgovarajuim sredstvima, tehnikama, porcedurama, metodama i sl. njihovi smjerovi akcija ogranieni su neprilagodljivim uvjetima i okolnostima primjenjujui htijenje ili prosudbu, oni izabiru, procjenjuju i evaluiraju ono to su uinili, to upravo rade ili to e uiniti
32
da bi se donijela neka odluka, primjenjuju se standardi, pravila i moralni principi svako prouavanje dru odnosa zahtijeva da istraiva upotrebljava razumijevajue subjektivne tehnike istraivanja, imaginativnu ili simpatiku rekonstrukciju ili sikustvo uivljavanja u situacije - Cooley prihvaa neke od postavki svojih suvremenika i njihov interes za evoluciju, ono to je za njega od najveeg znaenja za drutveni ivot su subjektivna svijest i osobni osjeaji, uspomene, ideje ili ideali pomou kojih ljudi zapoinju ili zavravaju svoje meusobne akcije - meu najvanijim sociolozima poslije zavretka I.svj.rata su: Park, Faris, Thomas, Mead, Parsons - Parsons je bio najvaniji nasljednik veberovske tradicije i koritenje teorije akcije u njegovom ranom radu osiguralo je tom pristupu najire itateljstvo Parsonsova teorija akcije - trudio se razlikovati teoriju akcije od biheviorizma - on izabire pojam akcija jer taj pojam ima konotaciju razl od pojma ponaanja - ponaanje ukljuuje mehaniki odgovor na stimulans, a akcija aktivni, kreativni i mentalni proces - od samog poetka on vrlo jasno istie da teorija akcije ne moe adekvatno objasniti soc strukture i institucije, iako moe raspraviti veinu elementarnih oblika drutvenog ivota Jedinica djelovanja - osnovni element u nj teoriji akcije je jedinica djelovanja koju definira s 4 komponente: 1. ona pretpostavlja postojanje jednog aktera 2. jedinica djelovanja ukljuuje jedan cilj ili budue stanje prema kojem se djelovanje usmjerava 3. djelovanje se odvija u situaciji koja ukljuuje 2 elementa: stvari koje akter ne moe kontrolirati (uvjeti) i one koje moe (sredstva) 4. norme i vrijednosti slue oblikovanju akterovog izbora sredstava za postizanje cilja - kulturni entiteti (norme i vrijednosti) imaju kljunu ulogu u cjelini njegovog rada zanimanje za soc strukture koje ograniavaju akciju - stajalite slino Blumeru: Parsonsova inicijalna orijentacija na akciju na mnogo naina moda slina sim inter; gl dio njeove teorije, koja zapoinje posljednjim poglavljem knjige Struktura soc akcije, posveen je strukfunkcionalnoj analizi globalnih struktura posebno onome to Parsons naziva soc i kulturnim sistemima Voluntarizam - koncepr voluntarizma vrlo je slian jedinici djelovanja, a povezan je i s raspravom o tome do kojeg je stupnja Parsonsov koncept voluntarizma blizak simb inter - voluntarizam se vezuje uz aktere koji u soc situacijama vre izbore; time se ne eli rei da su akteri u potpunosti slobodni u tim izborima; voluntarizam nije ekvivalentan slobodnoj volji - on jasno implicira svijest, razum i osobe koje donose odluke Problemi u Parsonsovoj teoriji akcije - pokuaj integriranja akcije i strukture provlai se kroz vei dio Parsonsovog rada; taj su podhvat mnogi odobravali, ali su i mnogi drali nj rad konfuznim i nespojivim - u Parsonsovom radu moe se primijetiti odreena konfuzija, a ona proizlazi iz njegovog odbijanja da odustan od ranijih teorijskih stajalita ili da ih na adekvatan nain integrira s novim stajalitem - jedno stajalite, koje dijeli i autor, smatra da osn problem u nj djelu proistjee iz injenice da on nikada nije u potpunosti dovrio prijelaz s teorije akcije na struk-fun, to je dovelo do nejasnog ispreplitanja tih teorija u radu - Parsonsovo uestalo koritenje dvijeu razl definicija mnogih od kljunih konepata odraava takoer i kontinuirani dualizam u nj teorijskoj orijentaciji - Parsonsov rad nikad anije potpuno pomirio svoju interpretaciju Weberove teorije akcije sa svojom interpretacijom Durkheimovog struk-funkc to je najznaajnija dvosmislenost i problem u teoriji akcije Noviji radovi u podruju teorije akcije - J. Coleman pokuao obnoviti teoriju akcije; smatra da je Parsons pogrijeio naputajui teoriju akcije razvijenu u Strukturi soc. Akcije, zamjenjujui je struk-funkc - osnovni argument Colemana sadran je u postavci da ne bismo smjeli napustiti pojmove smiljenosti, ciljne usmjerenosti i usklaenosti, nego je potrebno ograniiti njihovo koritenje na razini aktera u soc sistemu - meu sline napore moemo ukljuiti i pokuaj Sciullija usmjeren rasvjetljavanju znaenja voluntaristike akcije i njenog povezivanja s radovima iz legalistike teorije
33
SISTEMSKA TEORIJA - ona je proizvod razl znanstvenih ideja koje su u soc uvezene iz drugih oblasti, ukljuujui kibernetiku, teoriju informacija, operacijska istraivanja i ek sistemsku teoriju - u knjizi Sociologija i moderna sistemska teorija Buckley odgovara na pitanja to sve soc moe dobiti iz sistemske teorije: budui da ta teorija potjee iz tvdrih znanosti te da je primjenjivana na sve bihevioralne i dru znanosti, ona obeava izradu jedinstvenog rjenika pojmova pomou kojeg bi se te znanosti ujedinile sist teorija ima vie razina i moe biti podjednako uspjeno primijenjena na razl nivoe zanima se za varijacie meusobnih odnosa mnogobrojnih aspekatasoc svijeta te stoga djeluje protiv malih i nepovezanih analiza soc ivota sist pristup pokuava sve aspekte sociokulturnog sistema predoiti u procesualnim pojmovima, naroito kao mree informacija i komunikacija sist teorija je bitno integrativna sist teorija pokuava vidjeti soc svijet u dinamikim aspektima - Buckley razmatra i odnose meu sociokulturnim, mehanikim i organskim sistemima,usredotoujui se na navoenje razlika razlikuju se i kvalitativno, a ne samo kvantitativno, razlikuju se i u tipu otvorenosti/zatvorenosti - razina otvorenosti sistema povezana je s 2 osn koncepta u sist teoriji: konceptom entropije (tendencija sistema da prestane funkcionirati) i konceptom negentropije (tendencijom sistema da razvija strukture) - zatvoreni sistemi tee entropiji, otvoreni negentropiji - socijalni sistem se sve vie i vie razvija prema kompleksnim posredujuim sistemima koji interveniraju izmeu vanjskih snaga i akcije samog sistema - Buckley zakljuuje raspravu s nekoliko toaka: sist teoretiari prihvaaju ideju da je tenzija normalna, stalno prisutna i nuna za stvaranje soc sistema oni naglaavaju prirodu i izvore varijacija u soc sistemu postoji interes za selektivne procese i na individualnoj razini i na interpersonalnoj razini interpersonalna razina tretira se kao osnovica razvoja irih struktura
Kritika sistemske teorije - Lilienfield smatra da je njena uporaba u sociologiji kao i u drugim podrujima bila promaaj - kritizira znanstvene pretenzije soc sist teoretiara tvdri da su uzeli iz drugih znanosti ono to ima odgovara, a odbacili ono to im ne odgovara - optuuje sist teoretiare i zbog njihove ljubavi za utvrivanje analogijaizmeu razl. podruja - kritizira generaliziranost sist teorije uope - smatra da je sist teorija krajnje spekulativna, da opi problemi koji se podvode pod sistemsku teoriju migriraju iz krutih znanosti k dr podrujima gdje postaju jo manje definirani - tvrdi da se sist teorija ne moe testirati pa se stoga ne moe niti dokazati je li ispravna ili pogrna - zakljuuje da sist teriju treba promatrati vie kao ideologijski sistem, a ne kao znanstveni STRUKTURALIZAM - moemo ga definirati kao traganje za univerzalnim i nepromjenjivim zakonima ljudske vrste koji funkcioniraju na svim razinama ljudskog ivota Antropoloki strukturalizam: Claude Lvi-Strauss - u njegovom djelu nalazimo razl tipove strukture: 1. globalne strukture i institucije soc svijeta slue da prikriju glavne, nevidljive strukture drutva 2. model to ga soc znanstvenik konstruira da bi se pribliio nevidljivoj strukturi drutva 3. struktura ljudske svijesti - najvanija u njegovom radu - inovacija njegovog rada je to rekonceptualizira vrlo iroko podruje soc fenomena kao sistema komunikacije, to ih ini prhvatljivim za strukturalnu analizu - svako drutvo ima svoju strukturu slinu ostalim drutvima - interesira se za primitivna drutva jer su ona manje deformirana i u njima je lake otkriti strukturu - u modrenim drut razvijaju se serije svjesnih modela ili normativnih sistema koji prikrivaju strukt stvarnost - promatrajui razl ljudske proizode (mitove, sisteme srodstva i sl) on se interesira za njihovu povezanost - skiciranje takvih veza predstavlja pravu strukturu ili barem strukturu
34
- akteri su ogranieni, ali ne soc injenicama, nego strukturama svijesti - Lvi-Strauss prihvaa stanovite freudovske psihijatrije da ponaanje aktera odreuju nesvjesne sile - problem uobiajen za dru znanosti: svijest nije podlona neposrednom promatranju Strukturalni marksizam (17.str) - moda je najvanije da i marksisti i struk marksisti odbacuju empirizam, a prihvaaju interes za prouavanje osnovnih, nevidljivih struktura - najznaajnija razlika marksizma i strukturalnog marksizma lei u razinama njihove analize: marksisti najee prouavaju strukture drutva (ekonomsku, politiku...), a struk marksisti prouavaju duboke strukture svijesti - Godelier smatra da se ova dva pravca mogu integrirati, ime bi se ojaala njihova snaga, a slabosti prevladale Socioloke varijante strukturalizma Goffmanov strukturalizam - prouava pozadine svakodnevnih situacija pokuavajui utvrditi strukture koje nevidljivo upravljaju akterima - one su sheme interpretacije koje omoguuju ljudima da lociraju, uvide, identificiraju i oznae dogaaje u okvirima svojih ivotnih prostora, kao i svijet uope - on nevidljive strukture naziva okvirima; po Gonosu ti okviri su pravila ili zakoni koji uvruju interakciju Barijere prihvaanja - strukturalizam jo nije u soc iroko prihvaen - barijere koje treba prevladati: struk moe vrlo malo ponuditi klas soc interesima i predstavlja veliku prijetnju njima - za Goddarda i mnoge druge, strukturalizam je frontalni napad na mnoge osnovne pretpostavke sociologije Poststrukturalizam: Ideje Michela Foucaulta - njegov rad pokazuje razl teorijske utjecaje ne samo da usvaja ideje drugih mislilaca, nego ih transformira i kao takve integrira u svoju neobinu teorijsku orijentaciju - on ne traga za nekom dubokom, konanom istinom uvijek postoji mnogo slojeva koje treba istraiti - pod utjecajem i Marxa i Webera i fenomenologije i strukturalizma - u svom ranom radu o metodologiji razrauje jednu arheologiju unanja njegov predmet interesa su cjeline znanja, ideja i naina raspravljanja on suprostavlja svoju arheologiju znanja historiji i historiji ideja za koje smatra da su pretjerano racionalne - utjecaj strukturalizma: eli prouavati diskurzivne dogaaje, izgovorene i napisane izjave, tj interesira se za osn diskurzivne prakse koje oblikuju osnovicu znanstvenog diskursa - nj kasnija orijentacija njabolje se moe obuhvatiti frazom genealogija moi zaokupljen nainima na koje ljudi sobom i drugima upravljaju u proizvodnji znanja - zakljuuje da znanje gereria mo, konstituirajui ljude kao subjekte - on opisuje mikrofiziku moi kao bezbrojne toe konfrotacija 3 osn instrumenta disciplinske moi: 1. hijerarhijsko promatranje sposobnost slubenika da sve to kontroliraju uoe jednostavnom inspekcijom 2. sposobnost izricanja normalizirajuih prosudbi i kanjavanja onih koji kre norme 3. upotreba ispitivanja kojim se subjekti promatraju kako bi se onjele normalizirajue prosube o ljudima - on nema samo negativan sud o nepredovanju disciplinskog drutva; on dri da je taj proces imao i neke pozitivne posljedice (npr. vojne i industrijske funkcije) - ne smtra da se disciplina iri jednoznano cijelim drutvom - dok su se strukturalizam i poststrukturalizam razvijali izvan sociologije, strukturalna teorija ima neovisan razvoj; osim toga, za strukturaliste i poststrukturaliste strukture su nevidljive teorijske konstrukcije, a za struktrualne teoretiare one su vidljivi i stvarni socijalni fenomeni STRUKTURALNA TEORIJA - Coser prouavanje globalnih soc struktura oredstavlja kamen temeljac sociologije - ne ili se zapravo u potpunosti usredotoiti na prouavanje globalnih soc struktura, nego ih eli zarmatrati kao konane determinante ostalih aspekata soc stvarnosti - nj osn model ukazuje da se socijalne strukture sudaraju sa socijalnim procesima - jedan od son neprijatelja strukturalista je grupa sociologa koji su se fokusirali na kulturnu razinu, tj normativni sistem drutva (npr. Parsonsov kulturni determinizam) - Merton sasvim jasno podrava strukturalni pristup najglobalnijoj razini prouavanja no, priznaje da takva orijentacija nije odgovor i na sve soc probleme, to je samo najbolji kojeg imamo
35
Strukturalna teorija Petera Blaua (27.str) - zadatak soc je strukturalna analiza razl oblika diferencijacije, nj meusobnih odnosa, uvjeta koji dovode do promjene u njima i nj implikacija za drutvene odnose - on namjerno eliminira iz sociologije kulturne varijable i varijeble individualne razine - eli prouavati socijalne strukture, no bez kulturnih i funkcionalnih konotacija koje im pridaje struk fuknc - osn dijelovi drutva su grupe ili klase ljudi, a ne akteri, njihove misli i akcije - zanima se i za diferencijaciju i za meusobnu povezanost drutvenih poloaja - razlikuje 2 tipa soc poloaja: grupa i status - problemi kojima usmjerava svoju strukturalnu analizu: soc diferencijacija i integracija (stupanj soc difrencijacije je taj koji proizvodi integraciju) - do integracije dolazi kada jedan segment populacije ima visok stupanj slinosti u parametrima kakvu cu npr spol, rasa, starost i sl TEORIJA MREE - je primjer strukturalnog pristupa u modernoj soc - odbacuju vei dio struk funkcionalizma, Parsonsov kulturni determinizam, Durkheimovo fokusiranje na kolektivnu svijest, Simmelove interese za objektivnu i subjektivnu kulturu, interes kritikih teoretiara za kulturu i td. - nj glavni interes je utvrivanje objektivnog obrasca veza koje povezuju lanove drutva - distinktivni aspekt teorije mree je i u tome da ona obuhvaa vrlo irok raspon interesa od mikro do makro struktura to znai da u mrei mogu biti i osobe, ali i grupe - bitan aspekt analize mree je u tome da ona eli pokrenuti sociologe dalje od prouavanja soc grupa i kategorija prema prouaanju veza koje postojeizmeu, ali i unutar aktera koji nisu dovoljno zbito i vrsto povezani da bi se mogli nazvati grupama - teorija mree jo je relativno nova i nerazvijena, ali postaje sve znaajnija EGZISTENCIJALISTIKA TEORIJA = prouavanje ljudskog iskustva u svijetu u svim njegovim oblicima - posebna panja se posveuje osjeajima i emocijama, kao i problematici situirane prirode iskustva sa znaenjem - odbacivanje jednodimenzionalnog uzronog objanjenja ljudskogivota - ljudi su i slobodni i ogranieni; Sartre povezivanje individualne slobode i soc ogranienja Egzistencijalizam i fenomenologija - imaju sline fil korijene: obje su duboko ukorijenjene u fil fenomenologiji, posebno u radu Husserla - egzist sociolozi su se pokuali odvojiti od fenomenologije - Spiegelberg: fenomenologija nastoji biti rigorozna znanost, a egzist nema takve aspiracije; fenomenologija ostavlja po strani svakodnevni svijet kako bi se moglo doprijeti do svijesti, dok se egzist usredotouje na svakodnevicu; fenomenose oslanjaju na intuiciju i opise kao principe svojih metodologija, dok egzist izbjegava uporabu samo jedne metode; fenomeno se trude prodrijeti do sutine svijesti, a egzist pokuavaju razumjeti iru situaciju u kojoj se razvijaju misli i akcija; fenomeno prouavaju sve tipove vjerovanja, ne dajui prednost niti jednom tipu, a egzist daju prednost posebnom nainu postojanja koji nazivaju autentina egzistencija Osnovni interesi - egzist sociolozi iskljuivo se zanimaju za osjeaje, uspomene i sl, to je u otrom kontrastu prema veini sociologakoji naglaavaju racionalne aspekte - drugi bitan interes egzist soc usmjeren je prema osobi ili ukupnom iskustvu osobe kao bia (osoba se ne moe odvojiti od fizikog tijela u kojem obitava) - odnos meu fizikih i mentalnih dimenzija vrlo je vaan i vrijedi ga prouavat Budui razvoj - oni koji primjenjuju egzist soc moraju uvjeriti vei br sociologa da nudi neto superiornije i razkliito od drugih; no, nema mnogo za ponuditi naem razumijevanju globalnih struktura i njihovoj povezanosti s procesima koji se odvijaju na niim razinama - egzist mora razviti bolje razumijevanje povijesti
X. POGLAVLJE: irenje osnovnog problema u suvremenoj sociologijskoj teoriji POVEZANOST MAKRO I MIKRO RAZINE: IRENJE OSNOVNOG TEORIJSKOG PROBLEMA
36
Mikro-makro povezanost: osnovni teorijski problemi sociologije - mlaa generacija teoretiara (Giddens, Collins, Alexander,...) provodi ovakav tipteoretiziranja, dok se stari (Blau, Coser) i dalje dre ekstremnih pozicija Teorija strukturacije Anthonyja Giddensa - Konstitucija drutva snaan Marxov utjecaj - izravno se odnosi prema aspektima mikro i makro razina, no samo do izvjesnog stupnja koristi ovu terminologiju - smatra da makro i mikro razine obino suprostavljaju sami sociolozi, a on sam ne vjeruje da bi bilokoja od njih morala imati prioritet pred drugom - ak i kada ne postoji konflikt meu marko i mirko razinom, razvija se tendencija disfunkcionalne podjele rada meu soc teorijama - zakljuuje da mikro/makro distinkcija nije posebno korisna, ve je korisna nj integracija - razlikuje makroteorije (strukturalizam, sttruk funkc) i mikroteorije (simb inter, fenomenologija) - osnovno podruje prouavanja soc znanosti prema teoriji strukturacije nije iskustvo individualnog aktera, kao ni postojanje bilokojeg oblika socijetalnog totaliteta, nego soc prakse koje su upravljane vremenom i prostorom - agenti (akteri) su u stanju racionalizirati ili razviti rutinske procese pomou kojih mogu kontinuirano shvaati razloge poduzimanja svojih akcija Giddens nadalje razvija svoje ideje od agenata k agencijama, tj stvarima koje agenti ine - on s mukom razdvaja pojam agencije od pojma intencije naglaavajui da akcija vrlo esto zavri neim to je sasvim razl od onoga to se namjeravalo - povezuje akciju a moi akter posjeduje sposobnost da vri razlikovanje postoje ipak ogranienja, no to ipak ne znai da akteri nemaju izbor - sr teorije strukturalizacije lei u konceptu strukture, sistema i u ideji dualnosti strukture - soc sistemi su reprodukcije soc praksa; oni ne posjeduju strukturu nego ispoljavaju strukturalna vojstva - Giddenst zakljuuje da je struktura uvijk i ograniavajua i omoguavajua akteri mogu izgubiti kontrolu nad strukturiranim svojstvima soc sistema Jrgen Habermasova integracija akcijske i sistemske teorije - dio svoje panje usmjerava prema integriranju teorije akcije i sistemske teorije - on uoava razlikovanje 2 svijeta: ivota i soc sistema; ovu distinkciju potrebno je izvriti i zatim nezavisno prouavati racionalizaciju oba - ne eli razviti teoriju sistema makro razine koja bi obuhvatila i teopriju akcije, nego tei razvijanju pristupa koji bi integriraoobje teorije - u suvremenom svijetu racionalizacija ne razvija se podjednako: soc sistem se mnogo bre racionalizirao nego svijet ivota - Habermas se bavi integracijom i na teorijskoj i na ontologijskoj razini teorijski eli povezati teoriju akcije i sistem teoriju, a ontologijski se bori s razjenjavanjem odnosa izmeu svijeta iota i soc sistema Multidimenzionalna sociologija Jeffreyja Alexandera - on podrava multidim soc koja ukljuuje alternaciju slobode i ogranienja ova se logika osniva na 2 pretpostavke: prva ukljuuj porblem djelovanja ili posebnu prirodu normi i motivacije, a druga se odnosi na problem poretka - on sugerira da kontinuum makro-mikro postoji u odnosu na nain na koji je poredak stvoren u drutvu - djelovanje ukljuuje postojanje i materijalistiko-idealistikog kontinuuma koji takoer implicira marko-mikro dimenziju - on posebno odbacuje sve teorije (npr simb inter) koje zapoinju voluntaristikom agencijom na mikrorazini a zatim se uzdiu prema makrorazinama - njegov proritet ipak lei u kolektivistikom, normativistikom stajalitu - pretpostavka: izvori reda su prije unutarnji, nego izvanjski - prema ovom autoru, soc teoretiari moraju izabrati ili kolektivistiku ili individualistiku perspektivu - on zavrava ipak tako da daje pretjerano znaenje makro (subjektivnim) fenomenima, to rezultira time da je njegov doprinos razvoju mikro-makro integraciji relativno ogranien Mikrotemelji makrosociologije - Collins krajnje redukcionistika orijentacija prema pitanju povezanosti makro i mikro razina
37
- njegov centar panje je ono to on naziva interakcionim ritualnim lancima; podie razinu analize k interakciji, lancima interakcije i tritu takve interakcije; na taj nain odbacuje ekstremne mikrorazine i akcije i kritian je spram teorija koje se usredotouju na navedene razine - takoer se trudi odvojiti od makroteorije i nj interesa za makrofenomene markorazine - dakle, on ne tei integriranju, nego dominaciji mikroteorije i makrorazine Pristup teorije racionalnog izbora povezanostima mikro i makro razina - Hechter prvo kritiki analizira obje razine - kao svoju polaznu toku uzima mikrorazinu racionalnog izbora; mnogo se trudi istaknuti teoriju rac izbora i protiviti se normativnim i strukturalnim pristupima, nego to sam artikulira tip integrativnog pristupa Simpozij o svijesti, ljudskoj akciji i atrukturi iz 1979. - na toj konferenciji su psiholozi i sociolozi bili prenaglaeno prisutni, to je rezultiralo time da su eseji bili mikroorijentirani i koncentrirani na prouavanje svijesti Simpozij o makro i mikro sociolokoj analizi iz 1983. - radovi ovog simpozija su prezentirani u 2 knjige jedna o mikro druga o makroteorijama - one su trebale biti usmjerene prevladavanju mikro i makro ekstrema i postizanju integracije, no samo su jo vie pojaali podjelu unato dobrim namjerama vrlo lako je krenuti krivim putem Integracija akcije i sistema Jamesa Colemana - potrebno je uzeti u obzir pojmove namjere, coljne usmjerenosti i homeostaze, ali njihovu upotrebu moramo ograniiti samo na nivo aktera u soc sistemu - reduciranje cjeline problema samo na aspekte i terminologiju strukturalnog funkcionalizma zapravo je ono to najvie zabrinjava - makrorazina religijska doktrina ekonomski sistem mikrorazina individualne vrijednosti orijentacije prema ek ponaanju Integriranje humanizma i strukturalizma - Hindess tei izbjei ekstrremne i oigledne slabosti teorijskog humanizma i strukturalizma prema njemu teor hum se definira kroz nj inzistiranje da dru ivot treba razumjeti u pojmovima konstitutivnih akcija ljudi, dok strukturalizam analizira soc ivot u pojmovima funkcioniranja soc cjelina u kojima su nuni uinci promatraju kao da su izvedeni akcijom strukture - on odbacuje mikroekstremizam teor hum, i makroekstremizam strukturalizma
Prema integrativnijoj teoriji razmjene - Emerson tei proiriti teoriju razmjene od mikro prema vie makro nivoima analize prouavajui razmjenske mrene strukture - 3 osn pretpostavke teorije razmjene: 1. osobe kojima dogaaj donese neke koristi nastoje djelovati racionalno u tom smislu da se takvi dogaaji zbivaju 2. kada osobe konano postanu zasiene bih dogaajima, oni se doivljavaju kao manje korisnima 3. koristi koje ljudi ostvaruju soc procesima ovisne su o koristima koje mogu osigurati razmjenom - on razvija teoriju razmjene zapoinjui psihologijom razmjene, a zatim se upuuje prema makrofenomenima - nj teorija je zapravo toliko usmjerena prema strukturalnom pravcu, da je pitanje hoe li ona uope zadrati svoje mikro korijene Strukturalan teorija akcije - Burt razvija integrirani pristup makro-mikro povezanosti - razvija strukturalnu prespektivu koja se razlikuje od druge dvije u kriteriju postulata marginalne evaluacije - kriterij koji pretpostavlja strukturalna perspektiva jedna je cjelina akterovog statusa i uloga nastala podjelom rada; akter evluira korisnost alternativnih akcija dijelom i u odnosu na svoje osobne uvjete, a dijelom i u odnosu na uvjete drugih Metodoloki individualizam Raymonda Boudona - met individualizam definira kao cjelinu principa koje sociolog mora upotrijebiti kao metod za prouavanje pojedinaca ili pojedinanih aktera koji su kao logiki atomi ukljueni u sistem interakcije; sociolog ne moe biti zadovoljan s teorijaom koja razmatra jedan agregat kao najelementarniju jedinicu koju e prouavati - istie individualnog aktera, ali i implicira intergativniji makro-mikro odnos
38
ZAKLJUCI - neki od tekuih problema u raspravama o integraciji mikro i makro razine: iako postoji potreba za integracijom, treba i dalje raditi unutar i makro i mikro razina potrebno je izvesti deteljizirno specificiranje misla prirode onoga to se sada ini vrlo specifinom orijentacijom potrebno je pokazati dunu panju i osigurati da jo nedovoljno zreli napori za integriranjem ne budu pretjerano obuhvaeni makro ili mikro ekstrmizmom moda jo vea opasnost lei u ekstrmizmu unutar grupe koja se bavi problemima mikro i makro integracije treba se potruditi da se razjesni veza izmeu soc svijeta i teorija koje su o njemu razvijene u ovom podruju
DODATAK: Metateorija i metateorijska shema za analiziranje socioloke teorije METATEORIJA - meta-analizu moemo definirati kao prouavanje osnovnih temeljnih principa neke cjeline ve postojeeg znanja - razl tipove meta-analize u soc moemo grupirati pod naziv metasociologija - metateorija ili prouavanje temeljne strukture socioloke teorije - ve dijelovi Durkheima predstavljaju tip metasociologije - injenica je da veina metasociologijskih i metateorijskih napora ne tee redefiniranju podruje, nego ele prouavati ono to stvarno prodire u podruje sociologije - Gouldner: refleksivna soc se zanima s onime to soc ele uiniti i s onim to oni stvarno i ine Varijante metateorije 1. Kuhn tei identificirati osnovnu paradigmu/e u soc 2. tendencija ovog pristupa je da se usredotoi na relativno malu grupu teoretiara koji su u izravnoj meusobnoj vezi razgrauju se razl ideje za identificiranje osn kola u povijesti sociologije 3. kole miljenja predstavljaju ira grupiranja teoretiara od kojih veina nemaju nikakav itravan meusobni kontakt 4. centar prouavanja se pomie na ono to uzrokuje paradignme, teorije ili kole miljenja 5. preokret od razine zajednice k mikrorazini interesirajui se za pojedine teoretiare 6. pokam k makrorazini pruavanje globalnog drutva i nj utjecaj na teoretiziranje 7. prouava soc teorije kao oblike diskursa 8. razvijanje opih metateorijskih orua pomou kojih se mogu analizirati razl soc teorije, ali i razviti nove
IDEJE THOMASA KUHNA - kumulativni znanstveni razvoj smatra mitom; akumulacija znanja ima svoju ulogu u napradovanju, no bitna promjena dolazi kao rezultat revolucije - smatra da je znanost u bilokojem periodu bila determinirana nekom paradigmom - normalna znanost period akumulacije; krizna znaost velika koliina anomalija vladajua paradigma se rui - paradigma slui da bi se jedna znanstvena zajednica razlikovala od druge - teorije su samo dijelovi irih paradigmi SOCIOLOGIJA: MULTIPARADIGMATINA ZNANOST - u prolosti: sistemska i konfliktna paradigma - proroke (sociolozi agenti soc promjene) i sveenike paradigme (sociolog vrijednosno neutralni znanstvenik) - svaka teorija moe biti paradima(strukturalizam, marksizam bla bla) Osnovne socioloke paradigme - Ritzer: 3 izdvojene paradignme koje vladaju suvremenom soc: 1. Paradigma socijalnih injenica (makrosubjektivna razina soc stvarnosti) - primjer: Durkheim - slika predmeta znanosti: soc injenice ili globalne soc strukture - metode: upitnik, historijsko-komparativna metoda - teorije: struk funkc, konfliktna teorija, sistemska teorija 2. Socijalno-definicionistika paradigma (makroobjektivna, mikrosubjektivna) - primjer: Weber - slika predmeta znanosti: nain na koji akteri definiraju svoje soc situacije i uinke njih
39
- metode: intervju s pisanim upitnikom, promatranje - teorije: simb inter, fenomeno, etnometo i egzistencijalizam 3. Socijalno-bihevioristika paradigma (mikroobjektivna) - primjer: Skinner - slika predmeta znanosti: automatsko ponaanje osobe - metode: eksperiment - teorije: bihevioralna soc, teorija razmjene PREMA INTEGRIRANIJOJ SOCIOLOGIJSKOJ PARADIGMI - osn element integrirane paradigme je pojam razina soc stvarnosti soc svijet u stvarnosti nije podijeljen na razine soc stvarnost treba promatrati kao veliku raznolikost soc fenomena Razine socijalne stvarnosti: model mikroskopski
osobne misli i akcije interakcija grupe organizacija drutva
makroskopski
svjetski sistemi
objektivno
akteri, akcija interakcija, birokracija, zakon...
subjektivno
drava, obitelj, religija.... soc konstrukcija stvarnosti, norme, vrijednosti...
40

Suvremena Soc Teorija Ritzer

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Suvremena Soc Teorija Ritzer

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Suvremena Soc Teorija Ritzer

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O.

SUVREMENA SOCIOLOGIJSKA TEORIJA George Ritzer

mladohegelijanci Feuerbach (1804-1872)

ekonomski deterministi Kautsky (1854-1938)

hegelijanski marksisti Lukcs (1885-1971) Weber (1864-1971)

ind. revolucija i rast kapitalizma

njemaki historicizam Dilthey (1833-1911)

Nietzsche (1844-1900) rast socijalizma

Pareto (1848-1923) Mosca (1858-1941)

politika ekonomija Smith (1723-1790)

evolucionistika teorija Spencer (1820-1903)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 4. godina Suvremene socioloke teorije (kod prof. O. aldarovi)