Veleuilite u Rijeci

Osnove informatike
- Predavanja za studente -

Mr. sc. Marko BALEN

R i j e k a, 2005.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 2

SADRAJ
1. ZNANOST I RAZVOJ ZNANOSTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 2. RAZVOJ OBRADE PODATAKA RAZVOJ RAUNALA STRUKTURA RAUNALA MATEMATIKO-LOGIKI ELEMENTI RAUNALA 3. PREZENTACIJA I ORGANIZACIJA PODATAKA RAUNALNE MREE

NAPOMENA: Molim studente ukoliko primjete pravopisne, gramatike i ostale pogreke da ih zabiljee i prijave na e-mail: marko.balen@veleri.hr . Zahvaljujem.

ZNANOST
je jedna od ovjekovih djelatnosti. je oblik ljudske aktivnosti, je sistematizirana i argumentirana suma znanja, je nain spoznavanja je organizirano znanje je saznanje o injenicama, pojavama, zakonima i uzrocima.

Znaajke razvitka znanosti:

jednostavnost znanosti, svjestan kolektivizam rada znanstvenika (grupni, timski rad), zakon ubrzanog razvitka znanosti, slinost u etapama razvitka znanosti, dinamiki karakter znanosti i diferencijacija i integracija znanosti.

Znaajke znanosti:
drutveni karakter znanosti, jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti (stvaralatvo), znanstveno istraivanje i primjena znanstvenih metoda i internacionalizacija znanosti. Znanje je sveukupnost steenih spoznaja o prirodi, drutvu, povijesti i ovjeku.

Klasifikacija znanosti:
1. prirodne znanosti 2. tehnike znanosti 3. biomedicina i zdravstvo 4. biotehnike znanosti 5. drutvene znanosti 5.04. Informacijske znanosti(polje) 5.04.01 Informacijski sustavi i informatologija (grana) 6. humanistike znanosti

Razvoj znanstvene misli

( tri osnovne faze)

Faza - Metoda opaanja (opservacija) Faza - Analitikih metoda Faza - Sustavnih metoda

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 4

Faza - Metoda opaanja (opservacija) opaanje + detaljan opis bez ustanovljenja razloga i zakonitosti dobri rezultati kod izuavanja deterministikih fenomena izmjena dana i noi, Faza - Analitikih metoda fenomeni i predmeti se promatraju kao skup nezavisnih elemenata analiziranje rastavljanje na dijelove shvaanje pojave u cjelini uzrono posljedina povezanost Faza - Sustavnih metoda promatranje svih predmeta i pojava kao SUSTAV SUSTAV je cjelina koja se ne moe rastaviti ovjek, gradski promet, raunalo dijelovi SUSTAVA se objanjavaju uzajamna interakcija i odnos ponaanje pojedinca razvoj razvojna funkcija Razmatranje analitikih metoda Deterministiki i stohastiki problemi Primjeri stohastikih fenomena nailazak oblaka posljedica kia utjecaj sile tee, isparavanje tekuine

ishod bacanja kocke

Analitike metode poivaju na primjeni logike metode INDUKCIJE Metoda indukcije pretpostavlja zakljuivanje od posebnih k opim svojstvima pojave. Definicija izuavanog problema Rastavljanje na sastavne dijelove Razmatranje uzrono posljedinih odnosa me u dijelovima Stvaranje lanca uzrono posljedinih veza Objanjenje pojave rjeenje problema Albert Einstein poetkom 20. stoljea postavlja Posebnu teoriju relativnosti. Uvodi SINERGIKI EFEKT

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 5

SINERGIKI EFEKT osnovna funkcija svake jedinke je preivljavanje, a ona nije svojstvena niti jednom dijelu te jedinke razmatranom zasebno poznato je da se svaki prut zasebno moe lako slomiti, ali povezani prutovi u snop tee Kauzalni i interaktivni odnos Svojstvo cjeline nazivamo je SUSTAVOM (sistemom) Interakcija me u dijelovima Sustavni (sistemski) pristup

Interakcija

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 6

Sustavni (sistemski) pristup

SUSTAV (SISTEM) Pojedini dijelovi sustava su elementi. Svaki ure eni skup od najmanje dva elementa. Broj elemenata mora biti konaan broj te svojom interakcijom ostvaruju - jednostavnu ili - sloenu funkcionalnu cjelinu. Sustav je dio vlastite okoline s kojom odrava stanovite veze: - ulazne - izlazne.

Sustav (sistem)

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 7

Veze elemenata u sustavu su: materijalne energetske informacijske - Struktura sustava je skup veza u sustavu. Sustav je: je skup objekata (svemir) je skup elemenata (molekula) je formalna shema s pomou koje su neki elementi pojave sre eni (kontni plan). Sustave dijelimo prema: statinosti dinaminosti orijentiranosti cilju nepostojanje cilja mehaninosti organizminosti VRSTE SUSTAVA SU: statiki - dinamiki teleoloki mehaniki organizmiki apstraktni, konkretni, socijalni deterministiki stohastiki otvoreni - zatvoreni ENTROPIJA - je mjera organiziranosti, odnosno reda nereda u sustavu. - mjera sre enosti nesre enosti sistema H(x) =-pi*log pi Poprima vrijednost 0 Hlogn Entropija= 0 stanje potpuno sre eno

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 8

Entropija poprima maksimalnu vrijednost ako su sve vjerojatnosti jednake.

Primjer KOVANICA (pismo glava)

H(x) =- 0.5*log 0.5= =-(log2 +log2)= =-log2 -log2= =-( log21- log22)= = log21+ log22=1 Radi o binarnom broju i stanjima 0 i 1 govorimo o 1 bit-u informacija.

Jo neka pojanjenja entropije:

je mjera transparentnosti sustava je mjera neizvjesnosti utvr ivanja nastupa nekog budueg doga aja je mjera neizvjesnosti predvi anja ponaanja sustava u budunosti je mjera koliine informacija potrebnih za upravljanje sustavom. NEKOLIKO OSNOVNIH POJMOVA Sustavno (sistemsko) miljenje Kibernetika Opa teorija sustava Sustavni (sistemski) pristup Sustavna (sistemska) analiza

Sustavno (sistemsko) miljenje

Promatranje svih pojava i predmeta kao sustav - interakcija s okolinom.

Kibernetika
Sustavno miljenje u podruju komunikacija, kontrole i upravljanja u sustavu.

Opa teorija sustava

Sustavno miljenje u vezi s problemima rasta i razvoja sustava

Sustavni (sistemski) pristup

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 9

Primjena spoznaja kibernetike i ope teorije sustava na rjeavanju problema uz drutveni sustav (ekonomski).

Sustavna (sistemska) analiza

Aktivnost + postupci pri projektiranju i izgradnji Informacijskog sustava.

to je kibernetika?
Nauka o upravljanju i odnosima u sustavu. Sadrava skup modela i metoda logikog razmiljanja. Cilj se ostvaruje na najpovoljniji nain.

Kibernetika prouava:
proces rada i razvoja sustava komunikacije upravljanje tj. dinamiku sustava. Koriste se temeljne postavke teorija komunikacija prijenos i dalje se razvijaju: teorija odluivanja odabir alternativa teorija povratne veze regulacija teorija sustava funkcioniranje sustava.

Teorija komunikacija prijenosa - dalje se subspecijalizira tako da se razvijaju:

teorija kodiranja teorija znakova (semiotika) teorija informacija.

Semiotika - semantika je teorija koja prouava znakove i simbole.

SIGNALI su nosioci : Poruka skup znakova Podatak skup poruka Informacija vrijedna novost.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 10

Razlikujemo signale: 1. prostorne (slova, brojke, mag.polje) 2. vremenski (elektrini, akustiki) 3. kombinirani (TV slika).

Poruka skup znakova

Marin Student Informatike Veleuilita u Rijeci.

Podatak skup poruka

Marin je student. Marin studira u Rijeci. Marin studira informatiku.

Informacija vrijedna novost

Marin Marinac studira Informatiku na Veleuilitu u Rijeci. Marin Marinac treba poloiti sve ispite za upis druge godine studija.

U semantici vrijede pravila:

sintaktika formalni odnos znakova semantika odnos simbola i stvari sigmatska odnos znakova i pojmova pragmatska odnos simbola i korisnika.

Semantike jedinice podataka (logike jedinice podataka)

Znakovi (slova, brojka, specijalni znakovi) Pojmovi (raunalo, ekran) Segmenti (Prijenosno raunalo) Slogovi (Prijenosno raunalo u informatikom kabinetu) Datoteke (Osnovnih sredstava).

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 11

Fizike jedinice podataka

bit byte ( osam bitova) blok Fizike jedinice podataka slue za kodiranje podataka.

Teorija odluivanja odabir alternativa

Karakteristinim primjerima moguih naina donoenja odluka bave se: teorija racionalnog odluivanja teorija intuitivnog odluivanja heuristika pomirenje gornjih.

Teorija programiranja
- operacija obrade bavi se definiranjem naina sustavnog koritenja prikupljenih, odnosno postojeih informacija (znanja) u upravljanju sustavima, te obuhvaa: teoriju algoritama teorija automata.

Teorija povratne veze regulacija sastoji se od:

tehniku teoriju povratnih veza socijalnu teorija povratnih veza.

Teorija sustava funkcioniranje sustava.

Naziva se Opa teorija sustava kojom se nastoji istraiti i definirati ope strukture, dakle cjeline koje mogu ostvarivati neke zadane ciljeve.

Informatika
1950 ih godina pojava teorijski uobliene znanstvene discipline LINFORMATIQUE = LINFORmation + LautoMATIQUE

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 12

Informatika - se definira kao znanost o

prikupljanju obradi pohranjivanju prenoenju i koritenju informacija uz pomo tehnikih ure aja u okviru INFORMACIJSKOG SUSTAVA.

Koraci u razvitku znanosti koji su doveli do razvitka informatike:

Jedan od ciljeva izuavanja informatike RAD temeljna ljudska aktivnost POTREBE radom se zadovoljavaju ZADOVOLJAVANJE POTREBA Pojedinca Drutva POSLOVANJE organizirani rad ljudi Sustavi kojima treba upravljati: POSLOVNI SUBJEKTI DRUTVENE INSTITUCIJE

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 13

Bitna komponenta upravljanja sustavima je razmjena INFORMACIJA odnosno KOMUNIKACIJA, moju unutar poslovnih sustava podupire POSLOVNA INFORMATIKA. Poslovna informatika je Informatika ranije definirana primijenjena u POSLOVNOM OKRUENJU.

Informatiku djelatnost u poslovnom okruenju obavljaju etiri kategorije zanimanja:

proizvo ai informacija obra ivai informacija raspaavai informacija djelatnici u informacijskoj infrastrukturi.

Trendovi razvoja poslovne informatike U naelu pozitivni:

Ugradnja elemenata Informacijske tehnologije u sve vei broj ve postojeih proizvoda i usluga, Razvijanje sve veeg broja proizvoda i usluga zasnovanih na primjeni elemenata Informacijske tehnologije, Jaanje utjecaja informacijskih tehnologija na promjenu tipa i kvalitete drutvenih, proizvodnih i poslovnih odnosa, Prilago avanje poslovne strategije, taktike i operative novim sve savrenijim tipovima proizvoda i usluga Informacijske tehnologije, Snaenje utjecaja Informacijske tehnologije na poveanje vrsnoe poslovanja i njegovih rezultata izraenih financijski (snienje trokova poslovanjai poveanje profita), Intenziviranje djelovanja na promjenu uloge menadmenta u poslovnim sustavima, poveanje vrsnoe odluka, jaanje kontrole i poveanje razine ostvarenja planova.

U naelu negativni:
Poveani rizik od zloupotrebe informatike tehnologije, irenje kompjuterskog ili informacijskog kriminala, Slabljenje osobnih kontakata poveanje otu enost neverbalna komunikacija, Neopravdano jaanje moi (autokracije).

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 14

SVAKA NOVA TEHNOLOGIJA I METODOLOGIJA RADA NOSE SA SOBOM OPASNOSTI OD ZLOUPORABE.

Jo definicija informatike:
je znanost koja se bavi informacijama u raunarskom sustavu, je znanost o prikupljanju, memoriranju, obradi i prikazivanju informacija, je znanost o informacijama, njihovom oblikovanju, prenoenju, registriranju, obra ivanju i koritenju, a razvija se posebno razvojem raunala.

Obiljeja informatikih dostignua

minijaturizacija mikroprocesori ip robotizacija stroj robot telematika telekomunikacije prijenos digitalizacija zapis slika glazba animacija.

Prijenos informacije:

Informacija
informacija je osobina podatka kojom se smanjuje neodre enost u sustavu, interdisciplinarna pojava, entropija je mjera neorganiziranosti informacija je mjera ostvarene organiziranosti.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 15

Kvalitetu informacije odre uje njezina:

objektivnost, sveobuhvatnost, cjelovitost, dostupnost, aktualnost, pravodobnost, ustaljenost, tonost, pouzdanost, vrijednost, iskoristivost.

Razni pristupi definiranju pojma informacija:

komunikacijski pristup informacija smanjuje neizvjesnost na osnovu komunikacijskog procesa, obavijest opi informacijski fenomen, informacija kao svojstvo materije, informacija kao znaenje, informacija kao doga aj, informacija kao reducirana neizvjesnost, informacija kao znanstvena injenica, informacija kao struktura.

Relevantnost informacija
prepoznajemo kao potrebu, neophodnost, vanost, javlja se kao mjera djelotvornosti izme u ishodita i odredita u komunikacijskom procesu, kao mjera donoenja koristi primatelju (koju korist ja imam od toga).

Informacija kao resurs

Informacija je neiscrpan resurs. - Ostali resursi se troe ugljen, nafta. Upotreba ne unitava sadraj informacije. - Ostali mogu nastupiti jednom smanjenje zaliha. Informacija podnosi istodobno mnotvo konzumenata. - Na svim lokacijama neogranien broj korisnika. Tijekom koritenja ne smanjuje se vrijednost informacije. - Je roba kao i sve druga. Uporabna vrijednost informacije poveava se njenom uporabom.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 16

- Porastom broja korisnika raste vrijednost informacije. Uporabom informacija ne troi se mnogo energije. - Vremenom troak energije se smanjuje. Uporaba informacije ne djeluje tetno na okolinu. - Ne zaga uje okolinu. Ljudska sposobnost je jedino ogranienje u uporabi informacije. - Ljudi trae nove informacije.

Informacijsko drutvo
Poljoprivredno drutvo do poetka 20. stoljea Industrijsko drutvo do 1953. Godine Informacijsko drutvo od 1954. Godine. INFORMACIJSKO DRUTVO

Informacijsko drutvo zapoinje se stvarati u zemljama sa 50% stanovnitva koje se bavi Informatikim uslunim djelatnostima. Najvanije osobine informacijskog drutva su:
Znanstvena informacija postaje vladajuim izvorom privre ivanja, Visoka tehnologija je materijalna osnova, Drutvena ekonomija vodi sve veoj decentralizaciji i dekolektivizaciji privre ivanja, Prilagodljiva organiziranost i laka primjenjivost svih oblika ivota,

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 17

Naputanje jednolinosti tenja prema izvornosti i osobnoj istaknutosti, Zamah trinog privre ivanja, Od upravljanja odluivanjem k participaciji i konsenzusu, Okruenje je neizvjesno, promjenjivo i neponovljivo, Zamah poduzetnitva bez skrbnitva i dravnih stega, Integracija prema materijalnim interesima.

Poslovi uz informaciju kao resurs postaju najvanije zanimanje dananjice.

U odnosu na razvijenost informatike i njenih djelatnosti razlikujemo tri oblika zajednica:

INOVACIJSKO DRUTVO velika panja obrazovanju i znanosti informatika pismenost, IMITATIVNO DRUTVO brzi dolazak do informacija transfer tehnologije, NEINVENTIVNO DRUTVO organizacijska kreativnost sputana barijerama, blokadama i ogranienjima ideoloke, normativne, infrastrukturne, psiholoke i neke druge prirode.

Suvremeni tehnoloki razvoj donosi niz bitnih promjena:

Industrijski radnik pretvara se u upravljaa informacijama mnoge poslove obavljaju roboti svima su dostupne informacije mijenja se veza radnik- rukovoditelj uloga rada pomaknuta je od fizikog i rutinskog k obradi i koritenju informacija novi odnos prema radu koji postaje zadovoljstvo. Informacijska privreda stvara nove poslove i otvara nova trita te ulazak u nove poslove. Oblik poduzetnika se mijenja i on ima slijedee karakteristike: 1. sklonost ekonomskoj avanturi 2. samopouzdanost 3. snagu realizacije 4. veliku energiju 5. spremnost na rizik

Informacijska organizacija predstavlja najvii oblik primjene sustavnog inenjerstva u:

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 18

dizajniranju upravljanja komunikacijama i kontroli u poslovnim sustavima.

Informacijska organizacija se temelji na:

visokoj samodisciplini brzo donoenje odluka brzo reagiranje velikoj fleksibilnosti znatnoj diverzifikaciji nepopustljivosti - disciplina.

Informacijska ekonomija je:

novo ekonomsko djelovanje viak vrijednosti iz nematerijalnog baza su nematerijalni resursi sve vei prihod izvan proizvodnje pomak od nacionalnog trita k svjetskom ( globalnom) mijenja se udio mase i energije u proizvodu: 1. automobil je laki 30% 2. proizvodi sa sve manje dijelova 3. proizvodi sve inteligentniji 4. rad je sve produktivniji 5. sve vie znanja 6. manje mase vie informacija.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE Tehnologija u irem smislu je: ukupnost znanja, metoda, tehnika i sredstava koja slue procesu rada, upravljanja i me usobnoj komunikaciji.
Tehnologija je danas: intedisciplinarna znanost, transdisciplinarna znanost, te

izuava i primjenjuje zakonitosti: postupaka, procesa, metoda i transformacija. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA OBUHVAA: automatizirane strojeve, strojeve temeljene na: mikroprocesorima i mikroraunalima.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 19

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

oznaavaju sredstva za obradu informacija, podrazumijevaju tehnologije koje se odnose na komunikacijske odnose ljudi, INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA pripadaju svi proizvodi i procesi kojima se: prikupljaju, prenose i iskoritavaju informacije. Tu pored mikroelektronike pripadaju: - kompjutori - roboti. - telekomunikacije MODERNU INFORMACIJSKU TEHNOLOGIJU odlikuju osnovne
komponente:

- simboliki sustav, - hardver,

- softver i - konceptualni sustavi.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE bitno su vezane uz: elektroniku tehnologiju, raunarstvo i komunikacije.

Prema tome Informacijske tehnologije obuhvaaju: raunala, programsku podrku, komunikacije i podatke.

RAUNALO je sklop elektronikih elemenata povezanih u logiku cjelinu. Raunala se klasificiraju prema:

namjeni, principu rada, arhitekturi,

organizaciji i kapacitetu.

Tendencije razvoja raunala su: minijaturizacija i distribuirana obrada.

- 80-tih godina na stol dovedena procesna mo nekada velikih raunala,

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 20

- 90-tih Laptop i Notebook danas ispod kilograma teine velika mo i velika vanjska memorija, - Vie nije potrebno ukljuenje na velika raunala pored teksta i rada s tablicama mogu je rad sa: 1. Grafikom, 2. Multimedijom, 3. bazom podataka,
-

4. modelima sloenih procesa.

Najnoviji trend razvoja predstavlja mreno raunalo koje sadri samo procesor i memoriju i softver za pregled gdje se to nalazi.

Koncept klijent posluitelj

povezivanje raunala s pomou raunalnih mrea s malog raunala klijenta trai se veliko raunalo posluitelj koji u mrei posluuje veliki broj klijenata posluitelj sadri velike baze podataka posluitelj sadri velike programe koji zahtijevaju velike resurse posluitelj moe sadravati softvere da se ne instaliraju na malim raunalima te se po potrebi kopiraju na klijenta.
PROGRAMSKA PODRKA - skup programa kao podrka rada i koritenja raunala, tendencije u razvoju su:

stalna tenja razvoju netransakcijskih aplikacija sustav za potporu odluivanju sustavi temeljeni na znanju. oslanjanje programske podrke na distribuiranu obradu podataka, koritenje gotovog softvera, razvoj vlastitog softvera, slaganje modularnih programa.
Programska podrka temelji se na traenju:

optimalnog rjeenja modeliranju i simulacijama

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 21

dinamikim sustavima ekspertnim sustavima neizrazitoj logici genetskim algoritmima.

Novi trendovi razvoja programske podrke

Automatsko generiranje programa na temelju specifikacija problema, Grafiko suelje je postalo standard u 90-tim godinama, od Windowsa do Visual basic-a, te je omoguilo: 1. intuitivan rad
Za razvoj programske podrke danas se koriste:

2. jednostavan rad

objektno orijentirane tehnologije (povezivanje funkcija i podataka), objektno orijentirana analiza i oblikovanje, objektno orijentirane baze podataka.
Objektno orijentirana tehnologija

omoguava razvoj modula koji se mogu viestruko koristiti, Softver za razvoj WWW stranica, Softver za stvaranje dinamikih WWW stranica (aplikacija), Pojava programskog jezika JAVA razvoj raunarstva usmjerenog na dokumente, JAVA omoguava izradu eljene funkcije na dokumentu grafiki prikaz, tablica, promjena slike i slino, Elektronika pota, Inteligentni agenti.
KOMUNIKACIJE

su jedno od podruja Informacijskih tehnologija s najbrim i najdalekosenijim promjenama. Znaaj im je poeo primjenom Time Sharinga, a s pojavom raunalnih mrea postale su kljune.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 22

Razvojem lokalnih i rairenih raunalnih mrea komunikacijska tehnologija postala je temelj distribuiranog raunarstva. Slijedi razvoj globalnih raunalnih mrea Internet. Koritenje World Wide Web (WWW).
PODACI

Pored strukturiranih podataka sve vie se koriste nestrukturirani podaci - grafika, fotografija, zvuk i video. Baze podataka baze znanja Skladita podataka U tehnici pretraivanja koristi se sve vie: otkrivanje znanja i rudarenje podataka.

ORGANIZACIJA I INFORMACIJA
Moderno, efikasno upravljanje poslovnim sustavom podrano je: informacijama, informacijskom tehnologijom njihov utjecaj je svakim danom sve vei.
Informacijske tehnologije su osnovni oblici utjecaja na poslovnu politiku:

IT postaje sastavni dio proizvoda i usluga, IT se koristi za kreiranje novih proizvoda i usluga, IT iz temelja mijenja poslovne odnose: elektroniko kupovanje elektronski novac telekonferencija teledemokracija.
Informacijske tehnologije poveavaju poslovnu efikasnost i efektivnost kroz:

brzinu rada, smanjenje trokova poslovanja, uinak,

sigurnost poslovanja, via znanja.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 23

Informacijske tehnologije su djelotvorne u definiranju poslovnih strategija:

bri dizajn strategije, redefiniranje djelatnosti,

kontrola povo enja, nove tehnologije definiranja.

Informacijske tehnologije su postale bitan resurs za rukovo enje:

informacija dominantan resurs, informacija precizan resurs,

vea dubina rukovo enja, odgovornost po dubini.

Moemo zakljuiti informacijske tehnologije:

mijenjaju konkurentne perspektive u trinim uvjetima u svim granama, jednako tako one se mijenjaju, dramatino mijenjaju drutvo, trae od menadera matovito i kreativno gledanje na budunost posebno na: 1. strateke ciljeve, 3. unapre enje kvalitete. 2. nove koncepte 4. poslovnu uspjenost. racionalizacije,
Informacijama se sluimo:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

upravljajui, planirajui plasman robe, usmjeravajui razvoj, za formiranje i prikazivanje funkcioniranja organizacije, za aktiviranje povratnih veza, za reguliranje organizacije.

Istraujui organizaciju nezaobilazno dolazimo do pojma informacije, te moemo zakljuiti da se organizacija se temelji na informacijama. Optimalne organizacije nema bez prave informacije. Organizacija na osnovi informacija temelji se na odgovornosti:

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 24

1. tijek informacija od dolje prema gore, 2. ponovi tijek od gore prema dolje, 3. iz toga proizlazi povratna veza.
Informacijski procesi podrani Informacijskim tehnologijama imaju posebnu ulogu u organizaciji i to kroz:

obradu informacija, nastanak informacija u proizvodnom procesu, regulaciju razvoja organizacije. Primjenom IT u organizaciji smanjuje se broj neposrednih izvritelja. Dolazi do znatne decentralizacije razvoja i promjena u organizaciji.
VIRTUALNA ORGANIZACIJA

Zasniva se na: informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Ona je nehijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija koje samostalno odluuju o poslovanju a sa drugim kompanijama u mrei razmjenjuju: sirovine, tehnologiju, materijale, istraivanje i razvoj, informacije, proizvode i usluge. znanje,
Virtualni ured

fiziki se ne radi u istom uredu, rad kod kue ( teleradnici ), organizacija telekonferencija.
Virtualna organizacija se nezaustavno iri i zauzima sve znaajnije mjesto. Stvorena je ekspanzijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Virtualnom organizacijom je zapoela nova era u novim organizacijskim

konceptima.
Virtualno poduzee je stvarnost. Postoje etiri primjera virtualnih organizacija:

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 25

virtualni muzeji, virtualne knjinice,

POJAM SUSTAVA

virtualni gradovi i virtualno sveuilite.

Po imo od ope teorije sustava ona predstavlja odre eni skup me usobno svrsishodno povezanih naela, metoda i pristupa u izuavanju pojava, kretanja i pravilnosti promjena u prirodi, tehnici, drutvu i ljudskom miljenju, te u povezanosti uzajamnosti i interaktivnosti svih odluujuih elemenata ili svojstava ili dijelova koji ine neku cjelinu.
SUSTAVA ( ponovimo ) je skup dvaju ili vie elemenata povezanih vezama odnosno elemenata koji se nalaze u me usobnoj interakciji okruenih okolinom s kojom imaju ulazne i izlazne veze. SVAKI POSLOVNI SUSTAV OBILJEAVA SLIJEDEE:

Cilj Funkcija Struktura

- nastajanje, postojanje, funkcioniranje - me usobna povezanost aktivnosti - svrsishodno povezivanje i ovisnost elemenata Ulaz ( Input) - spoj sustava i okoline ulaz odre enih resursa Izlaz (Output) - usmjeravanje produkata u okolinu Proces - prerada ulaznih u izlazne elemente Rezultat - odre ena dostignua Pravila ponaanja - odvijanje procesa Informacija - osnovni uvjet uspjenog upravljanja procesom Okolina - prostor oko sustava Stupanj ostvarivanja cilja - rezultat rada sustava.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 26

ELEMENTI SUSTAVA

aktivni

- zavise o drugima i utjeu na druge elemente, - moraju imati jedan ulaz i jedan izlaz, neaktivni - nemaju veze s drugima, neaktivni su, Lanac veza u sustavu povratna veza. Sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje u interakciji s okolinom.
U teoriji sustava vrijede osnovna pravila:

Elementi sustava su povezani i ovisni. Elementi cjeline se promatraju kroz funkcionalnu cjelinu, a ne posebno. Elementi sustava su u me usobnoj interakciji. Svaki sustav je interakcija s okolinom, iz nje crpi materiju, energiju i informacije. Procesi i funkcije sustava izraavaju se kao pretvorba ulaznih u izlazne veliine. Svaki sustav u kojeg se ne ulae energija i ne odrava se, te se ne razvija, dolazi u rastuu entropiju. Putem povratnih veza sustavi osiguravaju postizanje cilja. Svaki je sustav hijerarhijski strukturiran kao dio nekog veeg sustava. Elementi sustava se kroz vrijeme diferenciraju i specijaliziraju za svoje funkcije. Isto krajnje stanje mogue je postii na razliite naine i raznim pravcima.
Sistem inenjerstvo je usko povezano sa objanjenjem sustava i teorije sustava te se definira kao skup teorijskih i aplikativnih spoznaja, orijentiranih na: projektiranje, izgradnju i razvoj suvremenih organizacijskih sustava primjenom sustavnog miljenja.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 27

TEORIJA ORGANIZACIJE

Odluivanje u irem smislu proces donoenja odluka to obuhvaa stadij: formuliranja situacije, formuliranja problema, postavljanja zadatka, vlastito rjeenje zadatka.
Odluivanje u uem smislu izbor vlastitog ueg broja alternativa ili mnotva razmatranih alternativa.

Prema tome moemo odluivanje smatrati misaonim voljnim procesom, svjesnim i slobodnim opredjeljenjem, za jedno ili vie moguih rjeenja koja vode ostvarenju ciljeva koji se time ele postii.
Odluivanje je ujedno proces integracije htjenja i volje sudionika u odluivanju i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke. Na razvoj teorije organizacije imaju utjecaj:

opa teorija sustava kibernetika i druge sustavne znanosti.

Teorija organizacije se razvija kroz etiri faze:

Klasina teorija organizacije Neoklasina teorija organizacije Moderna organizacijska teorija Suvremena sustavna teorija organizacije
Klasina teorija organizacije

( Taylor, Fajol i dr.) Polazi od: Ljudi su produetak strojeva u funkcionalnoj vezi s: kapacitetom, brzinom rada, izdrljivou i karakterom izvrioca. Ova postavka je pridonijela racionalizaciji rada,
Ukupni rad svrstan je u pojedine funkcije, Uspostavlja se hijerarhijska struktura organizacije i tabno funkcionalni odnosi. Neoklasina teorija organizacije

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 28

arite njenog interesa je individualno i grupno ponaanje ljudi u organizaciji, Dolazi do pojave teorije me uljudskih odnosa (human relation), radi se o reakciji na mehaniki pristup ovjeku i razvija se shvaanje o potrebi psiholoki motivirane specijalizacije, te se usvaja analitiki pristup organizaciji (Elton i Mayo).
Moderna organizacijska teorija

Teite je na ispitivanju ljudskog ponaanja i organizacijskih struktura, te se u izuavanju i usavravanju organizacije koriste se kvantitativne metode i modeli organizacije i zapoinje primjena operacijskih istraivanja (Weber, Bernard, Simon).
Suvremena sustavna teorija organizacije

Uoava se sloenost organizacije kao sustava, te tijesna povezanost sustava i okoline, a organizacija se tretira kao komunikacijska mrea ( pojedinac skupina, razmjena informacija), te skup aktivnosti transformacije ulazne u izlaznu veliinu, Organizacija se promatra kao socijalni sustav s drutvenim zadacima, te kao skladan odnos strukture i funkcija. Suvremena sustavna teorija organizacije je primjenjiva na sve organizacijske sustave.
UPRAVLJANJE je vo enje poslova i organiziranje procesa rada, te odnos prema stvarima, usmjeravanje, odre ivanje i donoenje odluka koje utjeu na funkcioniranje sustava. Kibernetika - upravljanje

N. Winer tvorac kibernetike upravljanje odre uje u smislu slanja i primanja poruka izme u:

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 29

ovjeka i ovjeka, stroja i stroja, Upravljanje poduzeima, u drutvu i sustavima.

ovjeka i stroja.

Upravljanje se istie kao: samo adaptirajui sustav, samoorganizirajui sustav, samoupravljajui sustav.
Odluivanje - upravljanje ovisno o odluivanju razlikujemo:

centralistiko upravljanje

decentralistiko upravljanje.

Tri vrste odluka odnosno nivoa odluivanja: strateke taktike operativne - strateko - taktiko - operativno

Odluivanje informacija

Tri vrste informacija:

strateke taktike operativne.

Neobino je vaan timski rad za pripremu informacija i njihovu uspjenu primjenu na organizaciju, posebno je to znaajno za strateke informacije.
Elementi u upravljanju sa stajalita funkcije i procesa istiu se elementi u upravljanju:

informacije odluivanje planiranje organiziranje izvravanje kontroliranje

Znaenje u upravljanju Kada se istie vremensko znaenje u upravljanju onda imamo izraze:

kratkorono operativno

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 30

srednjorono taktiko dugorono strateko. Upravljanje se ne moe svesti samo na donoenje odluka iako je odluivanje jedno od njegovih bitnih svojstava.
Upravljanje obuhvaa:

pripremanje odluka, proces odluivanja, donoenje odluke,

kontrolu izvrenja odluke, korigiranje odluke, ocjenu efikasnosti odluke.

U upravljanje u najirem smislu ulazi RUKOVO ENJE POSLOVO ENJE.

Polazei od znaajki sustava CILJ SADRAJ STRUKTURA U pogledu upravljanja formirane su dvije koncepcije: determinizma i samoorganiziranja. Polazei od potreba upravljanja i odluivanja te teorije odluivanja nametnula se Potreba izgradnje informacijskih sustava.
INFORMACIJSKI SUSTAV

Svaki sustav sa svojom okolicom razmjenjuje informacije tj. Odrava informacijske veze. Obzirom na ulazne i izlazne veze razlikujemo tri vrste sustava.
INFORMACIJSKI SUSTAV - VRSTE

1. informirani sustavi 2. informirajui sustavi

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 31

3. informacijski sustavi.
INFORMIRANI SUSTAVI

U inf > 0 ; I inf = 0 sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski pasivni,

INFORMIRAJUI SUSTAVI

U inf = 0 ; I inf > 0 sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski aktivni,

INFORMACIJSKI SUSTAVI.

U inf > 0 ; I inf > 0 sustavi koji odravaju i ulazne i izlazne informacijske veze,
Inaice Informacijskih sustava:

Kako su informacijske veze (komunikacija) bitan imbenik upravljanja sustavom razlikujemo tri inaice Informacijskih sustava: upravljani informacijski sustav neutralni informacijski sustav upravljaki informacijski sustav

UPRAVLJANI INFORMACIJSKI SUSTAV

U inf > I inf > 0

Podre en okolici u upravljakom smislu.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 32

NEUTRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV

U inf = I inf > 0 Informacijske veze ulaza i izlaza s okolinom su potpuno jednake.
UPRAVLJAKI INFORMACIJSKI SUSTAV

0 < U inf < I inf Izlazne informacije nadmauju ulazne. Ostvaruje se informacijski sinergiki efekt. U poslovnoj informatici od posebnog je interesa ovaj sustav ( UIS ), sastoji se od: materijalno tehnike komponente, ( HARDWARE ) nematerijalne komponente, ( SOFTWARE ) ljudske komponente, ( LIFEWARE ) prijenosne komponente, ( NETWARE ) organizacijske komponente, ( ORGWARE ).
Komponente Informacijskog sustava

Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav

Mreom interakcija komponenti ( UIS) ostvaruje se sinergiki efekt u

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 33

sustavu. do 1960-tih godina u razvoju IS bio je dominantan hardver. Smatralo se da kvaliteta zavisi iskljuivo od strojeva i opreme. nakon 1970-tih godina dominantnost se seli u sferu softvera raunarskih programa. Ni ovo nije dalo zadovoljavajue rezultate stoga rei, prema: Richardu Nolanu kvaliteta UIS jednaka je kvaliteti njegove najloije komponente.
Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav

Temeljna naela upravljanja kvalitetom UIS-a:

Razviti metodiku mjerenja, Utvrditi mjerila (pokazatelje), Nain izvo enja opih pokazatelja, Ulagati u najloije komponente. Politiku praenja vrsnoe UIS treba i provesti. Posebno treba ulagati u poveanje ope razine informacijske pismenosti.
Poslovni Informacijski sustav

Informacijska tehnologija nije i ne smije biti sama sebi svrha tj.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 34

Informatika mora biti servis menedmenta. PIS mora zadovoljiti tri razine: 1. Vrhunsko vodstvo 2. Srednje izvrno vodstvo 3. Operativno vodstvo
Hijerarhija upravljanja

Vremenski horizont odluivanja vezan je uz menedment i o tome ovisi kvaliteta upravljanja tj. znaaj informacija.
Hijerarhija upravljanja

Menedment i vremenski horizont odluivanja

Informacijska podloga za donoenje odluka

Kvalitetna informacija Potrebna koliina informacija Informacija u pravo vrijeme.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 35

Svojstva svake informacije su: Vrsnoa (kvaliteta) informacija mora svojom kvalitetom zadovoljiti potrebe korisnika. Koliina (kvantiteta):

Vie vodstvo sintetike informacije Srednje vodstvo agregirane informacije Nie vodstva analitike informacije. Vrijednost u vremenu podruje prognoziranja, podruje stvarnog vremena, podruje zastarijevanja.
Svojstva svake informacije su:

Suvremeni menedment zahtjeva informacije u podruju prognoziranja i u podruju stvarnog vremena kada su odluke sigurnije.
Funkcija vrijednosti informacije u vremenu

Poslovni informacijski sustav mora zadovoljiti: potrebe menedmenta

za vrhunsko vodstva za srednje vodstvo

za nie vodstvo

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 36

Informacije za vrhunsko vodstva

zahtjev koncentracije znanja razinu sustava za potporu odluivanju treba dati odgovore na pitanje: to uiniti treba primijeniti -ekspertne sustave -simulacijske modele.
Informacije za srednje vodstvo

izvrni informacijski sustav metodoloka znanja kako neto uiniti

Informacije za nie vodstvo

transakcijski sustav faktografsko znanje pomou ega neto ostvariti.

Menedment i PIS

Poslovni upravljaki informacijski sustav mora odraavati funkcionalni ustroj stvarnog sustava. Obzirom na tipove poslovanja i sustav e se razlikovati po unutarnjoj logici.Svaki poslovni upravljaki informacijski sustav sastoji se od stanovitog broja informacijskih podsustava. Informacijski podsustava PIS-a

planiranja i analize poslovanja, upravljanja trajnim proizvodnim dobrima,

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 37

upravljanja ljudskim resursima, upravljanja financijama, nabave materijala i sirovina, proizvodnje, prodaje proizvoda i usluga, raunovodstva, istraivanja i razvoja.
Model Poslovnog UIS Model ekvipotentnih podsustava

Ralamba izvrnog sustava nabave

Razvijanje Poslovnog UIS - metode pretvorbe logikog modela u stvarni sustav:

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 38

Metoda sustavne analize Metoda raunalstva krajnjeg korisnika

Metoda sustavne analize polazi od koncepta ivotnog ciklusa sustava

faza nastajanja sustava,(inicijalizacije) faza rasta sustava,(ekspanzije)

Krivulja ivotnog ciklusa sustava

faza sazrijevanja sustava,(konsolidacije) faza zrelosti sustava

Koraci u postupku sustavne analize

utvr ivanje informacijskih potreba korisnika, analiza postojeeg informacijskog sustava, definiranje zahtjeva to se postavlja pred novi sustav, oblikovanje novog sustava, uspostavljanje novog sustava, testiranje novog sustava, implementacija (uvo enje u rad) novog sustava, eksploatacija i odravanje novog sustava, post implementacijska revizija, donoenje odluke o iniciranju novog ivotnog ciklusa sustava.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 39

Postupak sustavne analize

Metoda raunalstva krajnjeg korisnika

Ukljuuje aktivno one kojima je potreban Informacijski sustav, tj. izgra uju ga korisnici, Koristi razvojne alate, Izrada protu tipova.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 40

Raunalstvo krajnjeg korisnika

Osnovne karakteristike metode protutipa:

koritenje postojeih modela, preoblikovanje i novo oblikovanje, postupno razvijanje novih elemenata, svojstava i funkcija sustava, uporaba integracijskog modela. Primjenjuje se ponavljajui postupak. Mehanizmi verifikacije i korekcije dizajna protu tipa su: 1. korisnika revizija, 2. analizator sustava.
Metoda protu tipa

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 41

Smjernice za izradu protu tipa :

ukljuenje aktivno i djelotvorno korisnika, izrada veeg broja verzija, koritenje vie razvojnih alata, nastojanje pretvorbe protu tipa u ivi sustav, tenja k modularnom ustrojavanju sustava.
EKSPERTNI SUSTAVI

Predstavljaju oblik primjene umjetne inteligencije u poslovnom sustavu. Osnovna im je svrha zamjena strunjaka u nekom podruju rada.
Prednosti ekspertnih sustava nad pojedincima su slijedee:

integriraju znanje potencijalno velikog broja strunjaka, jednom kad su izgra eni ne grijee, raspoloivi su uvijek i bez ogranienja, ljudi strunjaci su razmjerno rijetki, a sustavi se mogu lako reproducirati, zadravaju razinu subjektivnosti, mogu djelovati i u opasnim uvjetima.
Ekspertni sustavi zasnovani su na pravilima:

ako neto onda neto (IF .....THEN.....) ako neto, onda neto, inae neto drugo (IF....THEN....ELSE)
sastoje se od slijedeih dijelova:

korisniko suelje stroj za zakljuivanje

baza znanja baza podataka.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 42

Ustroj ekspertnog sustava

Korisniko suelje ES

- mora biti oblikovano tako da omoguuje komuniciranje korisnika s ekspertnim sustavom, prema potrebama, eljama preferencijama.
Stroj za zakljuivanje ES

- programski proizvod za traenje, pronalaenje rjeenja i postavljenog problema.

Baza znanja ES

- skup pravila odluivanja pri rjeavanju nekog problema. 1. formalno znanje 2. osnovna miljenja, sudovi i procjene strunjaka 3. heuristika znanja. Baza znanja je element umjetne inteligencije.

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 43

Baza podataka ES

- relevantno injenino znanje pohranjeno u memoriji sustava organizirano na uobiajeni nain.

Pozitivna obiljeja ekspertnog sustava su:

rjeavaju vrlo sloene probleme kao i ljudi funkcioniraju u naelu heuristiki komuniciraju s ljudima na razne naine objanjavaju korisniku pitanja provjeravaju i verificiraju vlastite zakljuke mogu konvertirati opis.
Negativna obiljeja ekspertnog sustava su:

obuhvaaju ipak uske segmente znanja ne mogu razmiljati ne procjenjuju znaenje ne zakljuuju intuicijom ne izvlae analogije ne ue na osnovu iskustva.
Broj ekspertnih sustava

U ekspertnim sustavima mora biti ugra eno sve relevantno i dostupno ope znanje, a tako er i privatno znanje strunjaka. Po procjeni danas je u upotrebi oko 3500 ekspertnih sustava namijenjenih potpori odluivanja u razliitim ljudskim djelatnostima.
ES mogu se primijeniti u:

proizvodnji financijskom poslovanju upravljanju ljudskim resursima

raunovodstvu i reviziji marketingu razvoju informacijskih sustava

Veleuilite u Rijeci

Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 44

ES primjena u budunosti: neposredne analitike metode neposredne transakcijske obrade

Potreba za ES

neizrazita logika strojno uenje neuralne mree i drugo.

Zamjena strunjaka Izbjegavanje rizinih podruja za ljude Brzi razvoj Brzo rjeavanje problema Donoenje prilono istih rjeenja Aktivno istraivanje.