Majstor i Margarita

Ko si pak ti? Ja sam dio one sile koja vje ito eli zlo, a koja vje ito ini dobro. Ovo je re enica kojom Bulgakov zapo inje svoj roman a koju je naveo Gete u svom Faustu . Pitanje zla, je li ono u ljudima ili u nekoj vrsti vi e sile koja tjera ljude na zlo, je prisutno me u ljudima od samog njihovog postanka. U ovom eseju u poku ati povu i paralele izme u Geteovog Fausta i Bulgakovljevog Majstora i Margarite prilikom ega u se fokusirati direktno na ideju zla i na pitanje: ta to ini ljude zlim? Op enito o ljudima i o zlu se uvijek mogu zauzeti dva suprotna stava koja me usobno mogu voditi beskrajnu debatu. Faust i Majstor i Margarita predstavljaju dva suprotna stava o zlu u ljudima. Faust je bio najve i sluga Bogu, jedan od najve ih vjernika za kojeg i sam bog ka e da ga Mefisto, vrag, ne e mo i iskvariti. Razvojem radnje Faust na kraju poklekne pred sotonom, prodaje svoju du u te u kona nosti odlazi u pakao. Tako pokazuje da ljudi nisu nu no zli ali da u isku enju avla mogu posustati. Tako je bilo u romantizmu a stotinjak godina kasnije postmodernizam raskida vezu sa tim mi ljenjem pa ka e da su ljudi op enito zli, da su takvi uvijek bili i da e takvi uvijek i biti, bar u Bulgakovljevom slu aju. On ve e dva perioda u ljudskoj historiji, prvo i dvadeseto stolje e. Sotona u liku Wolanda je postojao u oba perioda i on, posmatraju i ljude sa udaljenosti, govori kako se nimalo nisu promjenili, sad im je samo bitno jo i stambeno pitanje pored novca. Primjer je kriti ar Latunski koji pljuje Majstorovo djelo samo zato to ne odgovara trenutnoj politi koj situaciji. Bulgakov je stvorio i protivrje nog lika koji se odupire svom tom zlu, Margaritu. Za to se ba ona uspjeva oduprjeti zlu? Odgovor na to pitanje predstavlja i odgovor na samu temu ovog eseja. Ona nije ro ena zla i uspjela se oduprjeti zlu zbog ljubavi. ta da nije nikad upoznala Majstora? Bila bi ena jednog bezli nog Rusa, postala bi dio mase i neminovno poprimila sve odlike dru tva. Ali ona se odupire zbog ljubavi. injenica da je prodala du u vragu, kao Faust, je skoro pa nebitna jer je to u inila i uspjela zadr ati svoje ja, svoju su tinu, iako u kona nosti postane i vje tiva. To vidimo u njenoj nesebi nosti kada svoju jedinu elju iskoristi da pomogne eni koju je tek upoznala. Na kraju, ipak biva nagra ena sre om, metafori ki umire i zavr ava sa svojim dragim zauvijek. Bulgakov je u svom romanu uz pomo intertekstualnosti povukao veze izme u velikog broja djela. Faust i Margarita u najgrubljem smislu predstavljaju ovjeka koji uspjeva, odnosno ne uspjeva obraniti se od zla, dok Moskva i Judeja predstavljaju ve inu koja u sebe povla i sve one koji nisu u stanju da izdr e u svojim stavovima a koja napada one koji brane svoj stav. Op enito mislim da ljudi nisu ro eni zli, jo uvijek vjerujem da smo pri ro enju tabula rasa ali mislim i da je na e dru tvo toliko duboko zagrizlo u zlo da je ono postalo normalno, da se njega ak ni ne treba sramiti, pa ak i da je to u nekim situacijama vi e vrlina nego mana. Svi po tuju okrutnog biznismena koji ne mari za ljude a preziru socijalnog radnika koji ini dobro. Ljudi ne mogu biti ro eni zli, moramo imati izbor ali zlo je puno lak e od dobra, pa u tu tezu uzeti kao odgovor za svoj esej. Izbor je na nama, ho emo li biti slabi pa podle i kao masa ili emo biti jaki kao Margarita, ovisi samo od nas. Vi e se ne mo e roditi Raskoljnjikov ija ideja mijenja svijet. Svijet moramo mijenjati mi. Nedim Muhamedagi IVg3