Digitized by the Internet Archive

in

2011 with funding from

University of Toronto

r,-

.-

http://www.archive.org/details/najstarijapoviesOOrnia

Iub 7y\

NAJSTARIJA ['OVIEST
KliKOJ,OSOIISKfl,l,|).ll!SKOJ,SI!\JSKOJ,
I

KBBAVSKOJ mSKOPIJI.

MUKA

KANONIKA U SLOVINSKOM SVETOM JEROLIMU

-o->-oO^?^^00-e>->-

SLOVA VJEROPLODNIINA RUKU VITEZA PETRA MARIETTIA,

U RIMU, 1867.

^.

-41

?-'J5

8 1983.
0,
'-^;^,^,

VVWV^VWVV^WWWWVVWVVW^VVVWVV^^^

itaoe: on nije dokazao, daje Vinodol nekada spadao pod Kr'ku biskupiju,

Ta

to je Farlat iiapisao? Nije, dobri

da je Senj, ni daje Gatska, ni da su Modrue; a ni da su Bue i Likn pod Habsku spadale, ni da Vinodol i Bii/e sada spadaju pod Modrnkii, ni kada je poela Senjska. A ni sto je Vinodol ni sto Bu/e nije znao; a ni da su K!'ani, Osorani, i Rabljani bili pod kralja Ilrvatskoga, ni da su Frankopani na naem otoku knezovali dvanaestoga vieka, ni kada se je dogodilo ono sto je biskup Rabski Juraj Kostica 1308 Ijeta popisao. A ni Sladovie nije znao kuda su bili Buani, ni dokazao, da su Vinodolci pod Modruku biskupiju. Pak sam ja za to dvoje napisao petnaest stran oprosti, dobri itaoe, ako ti onoga bude preve': biab Ijut. A i kako su nai stariji voleli jezik svoj nego tiidji^ kaem ja i kako su se pravo zvali oni plemeniti Hrvati koji se s Ugarskim kraljem Kolomanom pogodie onako pametno, onako poteno, onako pravino; i kada je on Dalmaciju preprosio; i gdje ima krivci Dandul a gdje Impatari, a gdje Kandler, a gdje Sladovic, a gdje Kukuljevic; i jo nekoliko biskupov Krkih, za koje jo nitko ne zna, i nekoliko njihovih naredab liepo hrvatski pisanih. A nad onimi Pismi sto je talijanski, onoga niam ja rekao, nego prvi prepisa, fratar Felice Bartoli )). A ovdje sam dao tampati, zato u Zagrebu bojao sam se da te mi jezik nacinil, kako su mi ga u 1865 godine Knjievniku. Ja sam bio rekao: ter lotu [=totey tii) liepo prohod i plokatu nainiti. - A i za napis, koj su totu - Totii bo biae - da mu ga s tuda ciela oslonali bode - a on, kako udo zna, pii o tom - koj nov narod - A ja odoh opet k njemu razvidit - a on popadi motiku - da su to dolazili citat - ja preeljno stupim unutar - samo trih tirih ruk - da mu tu
ni
:
;

))

))

((

pravdu izrui kornugod dusevnu sudcu - Unutri su tri - a pak i toliko manastirov teko da oltari, prvi: veli cega ja niam bio su sazidali u malo godin - ono procitao - gdje su ljudi navec klecivali - a koliko ruk, - pet est sezcinj dalje mora - osam toliko pisarn sezcinj visoka - S. Gaudenlius ... velik svetac ; a oni pie. (na 1'^ st.), ... ondjc,. .ovdje,.. od tuda, rekoe: novi (na 4'^),..- razvidiii,... popadoe ... (na 5), ... citati ... (na 8), ... umitra, ... ruku (na 9), ... duhovnu ... (na 10), ... stoja niam procitao,. (na 1 4), velik (na 1 2j ali ipak i klecali, ... ruku ... (na ]7), ... svezanj, ... veliki... (na 19). Ali ja sam ono u Rimu pisao, a znao sam i znam, stoje ov))
i(

))

. . .

dje, a sto ondje, a sto tolu,

kako
i

)), od tuda a sto sto je supin. A gremo vnutar )>, u bili smo vnutri , veli ili i^eprili smo 2 nutra, ovo u nas i djetca znaju; a

eta

joce stoje etolu

u

{= eto
s

tolu,

eto ta); a

sto je

tuda

liki

za

?7

grande, der grosse, a

i

ve/?A;

za grande, gross
vie

za

im

grande, ein grosser ;

.s/a?^e

klecivati za

putij klecati, za

inginocchialo, pflegen zu knien, kako esser so/io di vidjii sidjivali, lezivati, jidali^ pijati, spavati, govorivati, vati, cujivati, delivati, i sve ovako, a klecati za vie putij
kleknuliy

kako

legati

sedali za vie putij

lei
i

5(?si/;

pak

necuja
ili

znati!

i
i

ruka za tri zapovjedalo rabi

I

daje sezanj pravo ^0 segnuti, da je riik za vie, a miku samo za dvie, i da nam
i

za pripovjedalo.

oni naeinise, a i preskoie ovo: jur toliko toga znamo, ujmo, ter dobro razuSada, kada mimo i zapametimo ovo: Ljeta 1 153 ... mjeseca prosinca. Ja Petar po milosti Bojoj biskup Kreki (Veclensis), sa poteno ivu svojom bratjom, znajuci, kako pobono
jo
))

mnogo mi

koludri u manastiru Sv. Cipriana i Benedikta na rieci Padu, ter eleci, da bi se po njih i u naih manastirih nauili bolje i svetije ivjeti: proskrbismo ih nekoliko, da po njih moemo Bogu sluiti (U Farlatovoj V na 639 s.). A ovomu je mjestou Knjievniku na 14 s. medju 1180 ((Hvala. I jo nekoliko zanemarie. i
))

HAnA Sr

POJEI.E BISKrPIJE OSORSKA,

RABSHA

KKHA.

u Splitu zapisa liepih istin za biskupije po Dalmatinskem i po Hrvatskem i to pokle im je bio naprav razvidio od kada su i kuda i dokle i ije i sve a pred pape Ivana X poslanikom Madalbertom, biskupom, i je pred Hrvatskim kraljem i upani '). U Skradinu , u Sisku i u huvnu biskupa da nije
Ijeta
, , : ,

C>abor 928

bilo tada

ali

nekada da je bivao, i to da svi znaju '). Tako valja vjer rovati , da je Skradinski biskup bio Konstantin , oni koji je 53Q Ijeta bio na saboru u Solinu, a Malho, komu je sv Grgur papa 390 pisao Duvanski i da ih
,

povalo u

onima: a
dalje.

tom jednom drugom gradu, u Sisku znamo da su biskupovali

i i

je jo biskui

prije oniju

za

sv. Kirin,

Marko,

Konstancij, Ivan, Konstantin,

A pak
i

Osornki, Rabski

ondje
1)

muda

drugi, od 270 do 331 i Kreki, a i Zadarski, da neka

i

biskupuju, gdje

kuda da im je

bilo

odre-

...CUNCTAS provineiae antiqum! consuetudines iusto moder amine pencmans firmmit, omnia secundum veterum statuta in omnibus Eccle-

msEpuooporumprmtegia redintegrari... Farlatov Illvricum Sacr. 111,103 2) Quas (Ecclesias) primu temporibus habuisse Episeopos omnibus

3) Constantinus Episcopus ecclesiae Scardonitanae ... ^ Malcho scopo Dalmatiae. u Farlatovoj II, na 163 s., u I v na 170.
i

Em-


djeno
*).

VI, potvrdi sto je

:

Pak
,

sam papa, Lav

ter se potui
i

taj

sabor

bio odsudio
ciji
!

ovako

Vi biskupi po Dalma-

zalo preko zakona

nekako po hipezku posizete na

tiidje

hiskupije

pak

se

samosegom zovete nekako inako,

kolika jest:

nego su

Vam

odsudili nekadanji biskupi? Zato pazite se,

,

budite zadovoljni svaki sa svojom biskupijom

Formin (Zadarski
a tako
i

neka dri onolikn

Rabski
i

kolika je od nekada,

Tako je prava istina, da je Rab, Osor, i Krk, a Zadar, imao biskupa ne samo 928 Ijeta, nego jo i prije mnogo. Ali, od kada, nisu nam zapisali nego samo da od nekada a to more biti sto trista i jo vie liet; ali jesu, da Nin nekada nije imao biskupa y nego veloga popa podlona biskupu (bili su zapisali i: komu, ali to je nekako izezlo ^) a znali su dobro, da ima biskupa od osmoga vieka, ako ne liepo od sedmoga. Jer jo i mi, nakon devetsto trideset sedam godin, znamo, da su biskupovali u Ninu: 928 godine Grgur, ter je bio na' nom istom saboru; a 892 Alfreda; a 879 Teodosij ; a pred njim mnogo drugih, kako je njemu samomu VIII Ivan papa pisao *). Pak moremo vjerovati, kako Farlat, da je ta biskupija poela negdje medju 650 i 680 godinom, a po prvom Splitskom nadbiskupu Ivanu, raOsorski,
i

^).

venjaninu. Jer za njega pie veli akan

stavio biskupij

Toma

da je za-

po Dalmatinskom

po Slovinskom. Tako

sabor, rekav nekada, razumio je: prije 630 godine: a toSedem cum

1)

praefinitis terminis Dioecesi siiae a Patribns institutis

regulariter abutatur , tam laderfina

Ecclesia

quam

ceterae Ecclesiae

Dalmatiarum: Arhensis, Veclensis, Absarensis... 2) ...Forminum namque monemiis ila suam 'parochiam
tinere,

[hh\iw^\]\x) re

quemadmodnm

in antiqnis

temporibus mansit, smilit er Absarensis

III

Ecclesiae Episcopum, et Ar6?7fmwm.... UFarlatovoj

3)

Knjigi na 106

s.

Nonensis vero Ecclesia non Episcopum antiquitus, sed ArchipresbyAntecessores

terum sub ditione (ladrensis?) Episcopi habuisse cognoscitur..,

i) ...

tui...,

V fdirhlo\o']lY na

^01.


liko je vjilja da

J^

glavah,
i

znao po onakovih
je

po onakovoj

pravdi za kolika

ija

biskii|)ija,

pri onoliko pisarn za to.

je

Zadarskomu drugim biskupom po DalVitaln, Osorskomu Dominiku, maciji da tako im Boga vjere srede spasa da neka se opeta daju pod Rimsku crkvu, pod glavu i uiteljicu svim crkvam Bojim pak da joj budu onako vierni posluni, kako biskupi prije njili^). Tako su eudo prije 650 Ijeta bivali biskupi u Rabu, v Osoru, i u Krku, a i u Zadru, ako im ne znamo imena mi joce sada znamo, daje Rabski mi' sada. Da pae!
J jo Ivan YIII

onoga istega

Ijcta pisao

biskup Ticijan bio na saboru u Solinu 530

532

Ijeta ^),

kako je

Zadarski Andrija. Tako Rabska biskupija je potih

:

ela

prije

liet

moebit jo kada

Zadarska

a to

prije 381

jer toga je Ijeta Zadarski

i

biskup Feliks bio na

valja da nisu ka-

saboru v Oglaju. Pak Osorska

nje
i

Krka

poele nego Rabska, jer ono biahu gradi. Za Krk znamo, da je tretoga vieka bio vele liep grad, lisplendidissima civitas Curictarum
koji
,
))

kako

mu

napis kae, oni,

sam

ja iznesao

na vidjelo u Knjievniku, 1865 go:

dine, a u

prvom svezku
,

a liepi gradi imavali su bis-

kupa. Pak prvanji biskupi Kreki morda su se zvali: Episcopi

Curictarum
I

ili

Curictani.

za Osor pie Ptolomej

da je grad.

mi

li

ne znamo imena nijednomu

Ijeta! kolika

Krkomu

biskupu sve do 1018

lika
i

Rabska
a

nemarnost Krka! a koOsorska. Jer Rabljanom do toga Ijeta znamo

Ticijana, ki je 530 biskupovao,
i

samo za onoga
ki je 98()
;
i

za Petra,
,

Osoranom samo
:

za

onoga Dominika

ki

je

879, a

za Lovrenca, ki je jo 787, bivi tada na druje Osorski a Absartianensis,))

gom saboru Nikejskom ako

More praecessorum

1)

vestrorum...^ u Farl.

III

na 77.
II

2)

Ticyamis Episcopus Arbensis subscripsi.

Farl.

na 173. *

kako da

se je ondje podpisao

*).

Ja drim da jest,

ni otok zove Skilaks Absyrtim, a Plinij

astV Absyrtium, premda

,

ga drugi zovu Absorum

Apsorum , Opsara

Atisserum

Auxerum, Ossero:

mi Osor , od vieka do

vieka. Ali Sar-

senterum, gdje je Solinski sabor, oni drugi, zastavio biskupiju, izabrav za nju popa Paulina, nije Osor nikakor^),

po nijednoj onoj besjedi, pak

biskupovao
:

ni oni Pavlin nij' ga v

Siiakii
^

Osoru

a ni na

otoicu

kako su se neke

glavine domislile.

Ako mi

tko ne zna

kamo

pelja

ona Ivana VIII besjeda:

ostali,
bili

da neka se opeta daju pod Rimsku crkvu biskupi po

i

Dalmaciji, Zadarski Vital, Osorski Dominik,

hocu

mu

ja praviti.

Dalmatine,
,

vlahe

slovince,

su po-

krstili

popi Rimski

pak oni liepo ostae pod njihova pa-

triarhu.

tako
,

Hrvati.

Ter su Rimskoj crkvi

i

svojoj

dragoj
drugi.

materi

bivali

vierni

posluni

dobri

jedni

Pak njim veloga biskupa posvecivao je njejin patriarha a to papa. Ali kada 878 Ijeta, Gri, nijedna vjera
, i

kako sada tako

onda

a doli njihov car Vasilij

pa-

triarha Focij razgovaraj njih od

Rimske
isti

patriarije, a nai

govaraj za Carigradsku, za svoju.I nagovorie ih,

i
i

Hrvate
^),

Dalmatine! kako to svjedoi on'

papa u onom pismu

jo u etirih, koja je poslao, prvo:

Ninskomu biskupu
'*);

Teodosiju; drugo: Hrvatskomu knezu Branimiru

treto:
nji-

svim Hrvatskim redovnikom

narodu; etvrto: opeta

i

hovu knezu Branimiru

jo

svim redovnikom

sudcem.

1)

Laurentius Episcopus Absarlianensis. Y.

ut in Sarsentero, Muccuro
II.

k.

183

s.

2)

et

Ludro Episcopi deheant conse-

crari. K.
3)
...

173

s.

ab ea

(a

et guanta postmodum nune usque snstinuentis adversa , cnm Sede Beali Petri Apostoli) vos quasi alienos separare non dubi-

TASTIS...
4) Dilecto filio

Branimir. IV

k. 207,

208

s.


a
i

njim samim

*):

a 87!) Ijcta

samo zadnjo 880, po

pri-

lici.

ovim svojim knezom, promislivi, da su im stariji a oni sami Rimsku vjeru vjcrovali, vreda se Carigradskomu patriarhi Fociju nevjeri iznevjerie, a papi
Hrvati
i

Nu

vjeri

opet zavjerise, jur ovoga prvoga Ijeta, polag ovih

pokle ih je papa, on'
isti,

onako zestoko po apostolska pokarao za njihov vehki neposluh , onako paistih pisarn:

metno poueio, onako

njao,
i

liepo prosio

molio, ter

zakliih je

jo

onako ostro im napretio. Ali pak kada

je

ohrnuo, kako

Bogu zahvalio! kako

!

mu
,

ih je
!

prepo-

ruio

kako

ih je pohvalio

kako

ih je naputio

Dalje

matini su
10 lipnja,
koji

mu
tri

do duljega

bili

neposluni

pak jim

na

dni kanje nego Hrvatom, pisao

list

oni,

sam

jur dvakrat
:

spomenuo,

a sada

hocu ga

reci

po

Slovinsku svega

))

Preastnim i presvetim biskupom Vitalu Zadarskomu ^) Dominiku Osorskomu i drugim po Dalmaciji, i a i jo Ivanu velomu popu svetoga Solinskoga stola
,

))

svim popom
uradih.

stareinam u Splitu

u Zadru

u dru-

^'ih

Bratjo! kako su neprijatelji viekom proganjali, ni-

))

))

))

))

sam vam sve do sada mogao pisati, ali hocu evo sada po apustolsku da mi znate kako skrbim za vas: jer i vas je Gospod meni izruio po blaenom Petru, prvom rekav Simune Petre , ako me ljubi, pasi mi apustolu moje ovce! dajte budite onaovce. Tako Gospodnje
,

kovi, kakovi su bivali oni koji su prije vas tuda bis-

kupovali: dajte se opeta dobre

drage volje pod blaei

noga Petra apustola stolicu, pod glavu

1)

uiteljicu svim
et dilecto filio

Excellentissimo viro Branimero

glorioso Comiti

nostro, atque omnibus religiosis Sacerdotihus, et honorabilibus iudicibiis,

cunctoque populo

pax

et

gratia a Domino

I.

C.

Ak'ono Adransi

nije bilo

napisano Arbensi, Rabskomu.

))

crkvam Bojim, a i pod mene njejina poglavara po Bogu, pak od nje uzmite veloga biskupa, glavu svim tim crkvam od koje znate da su vai staiiji i prvanji prijeli svetu vjeru apustolski nauk, po sladkih jim
,
i

propovjednicih. Razmislite kolika je na njih bivala srea,

i

))

to

oita

kada su ovamo do svetoga Petra nebekega

kljuara bogomoljno prihadjali, kako njegova djetca; a kolika je nesrea na vas sve od pokle ste se od njega

))

kako
liepo

tudji

odluili. Zato ja vas, kako silno ljubim

, i

))

skrbim za vas, tako opet opominjem

jo

nagovaram

))

kako otac, da se veselo vrnete u

i

krilo svoje svete

i

matere u Rim,

da svi skupa dobre

ste

drage volje poizabrali

i

ljete

))

k meni toga kojega

po zakonu

za

veloga biskupa, da

))

vam ga koliko prije posvetim da mu sveti pla dam ja, kako je stara navada: pak ete imati od svetoga Petra od mene milost blagoslov,
i

))

ter liepo radovati se brez nijednoga zla

a puni pun-

cati

svakoga dobra, na ovom svietu, a na'

nom

veseliti

se

pred

hte vas

Bogom do vieka Gri ili Slovinci

,

verujte mi.
^)
,

nebojte se da
,

ako se vrnete k meni

i

ako

vam

ja

posvetim veloga biskupa,

prvanji pape.

dam mu pla:

ja

papa hocu vas braniti, vjerujte, kako su ono naresveti otci

, i

dili
))

))

Ako pak nebudete hotjeli vrnuti se pod Apustolovu stolicu pod Rimsku crkvu, ni da vam ona njega posveti da mu da sveti pla, kako je od nekada naredjeno, i kako sam vas evo po apustolsku opomenuo, dapae zapovjedio vam
,

))

po zakonu: znajte, da cu vas od nje posve odluiti. Ali prije toga zapoviedam vam po Bojoj i svetoga Petra
neuzmite veloga biskupa ni plaa mu od inuda. Jer ako ga uzmete, tako mi vjere hocu vas odoblasti:

suditi
1)

za vau prevredu
Sclavorum.

za neposluh.

I
f.
))

ov aiojc

a[)ust()lije

list

saljem

vam,

bratjo, evo

po astnoiri [)opu Ivanu,

i

))

domainu mojem Njemu sam zapovjedio da vam nesto ree pak vjcrujte mu sve sto vam lec na moje ime. A da za ov list svi doznatc evo vam na njem moj peat. Pisan na
po viermi
,
,

))

10 mjescca lipnja, naroka dvanaestoga

)),

(a Ijeta koga

sam rekao, 879).

1

nisu ga

li

posluali! ne biahu

svoji, kako Hrvati,

nego Grki. Yeloga biskupa. Marina, posveti jim Oglajski

patriarha Valperat, a po volji
i

oblasti

onoga Carigrad-

skoga,

komu

je bio svoj,
Ijeto

ne po krvi, nego po nevjeri.

,

Nu

Dalmatini

dan zatim

spoznavi Focija da je

silna
j

hudoba

velika nevjera, opeta se dadoe pod papu,

i

pod namjestnika lsuhrJstova,pak pod pravu istinu

1
j

vjeru.

hvala dragomu Bogu za

to.

Jer sto bi bilo

iz

nas, da
bili
,

1.

se oni nisu dali

pod njega ? Brez glave bismo

ne prava vjeru
,

ter

bismo vjerovali
vivi

nego pravu slavu, osta-

pravu vjeru za na drugi sviet!

HOIilSii:

S^l

BIIiE OIVE BISMIJPIJE

Sabor u Splitu 928

g.

odsudi: Biskupi po Dalmacijah,

.

Zadarski, Rabski, Kreki, Osorski..

onolikoj biskupiji, kolikusu

neka biskupuju svaki u

odredili.

im

bili

nekada

A papa.

Lav VI dosudi:
))

Vi biskupi po Dalmacijah (Koliko je bilo

i

Dalmacij?), zato preko zakona

nekako po lupeku

))

posiete na tudje biskupije, pak se imenujete po svie-

tovnu, samosegom, preko nekadanjih naredab? Pazite

budite zadovoljni svaki sa svojom biskupijom, kolika jest:

se!
))

Formin (Zadarski) neka

dri svoju biskupiju

i

))

onoliku, kolika je od nekada; a tako

i

Osorski

Rabski

Dubrovaki. A

Splitski nadbiskup

hoemo

da na Hr-

vatskom dri svoje biskupije onoliko

koliko je riekada

Solinski drao. Jer biskupija

nemoe
,

biti

samo u gradu,
,

nego

po upah

po

selih

po selcih

dokle

kuda
neka

je

od nekada odlueno

^).))

Ovdje

nije: ut retineant,

dre, nego: ut retineat, neka dri. Tako

samo za Splitsku
i

nadbiskupiju pie papa da je na Hrvatskom, a ne

za one
je

druge biskupije, Osorsku, Rabsku

Dubrovaku, kako

Raki razumeo

'^),

Kukuljevic

^).

ni za Splitsku nepie

daje sva na Hrvatskom: Splitski nudbiskup hoemo da na Hrvatskom dri svoje biskupije onoliko, koliko je nekada Solinski drao: jer biskupija nemoe biti samo u gradu..., a to u Splitu. 1 jo sva je prilika daje mislio: u Zadru, v Osoru, u Rabu i u Dubrovniku: da svaka ta
biskupija
Split,

nemoe

biti

samo

kolik joj je grad, Splitskoj

a Zadarskoj

Zadar, a Osorskoj Osor, a Rabskoj

,

Rab

a
i

nego

Dubrovakoj Dubrovnik po vancini: po upah

na iroko, dokle
i

a valja
i

da
i

Krkoj Krk,

po selih

po selcih, na

dugo

kuda

je

od nekada odlueno,

Hrvatskom. Po njegovih besjedah ti gradi onda ne biahu Hrvatski ; a ni po onih ke je 925 godine sabor u Splitu rekao: Hrvatski biskup znaj, da, kako smo mi
a to na
ii

i)

svi, tako je

on pod nau nadbiskupiju

i

(ii

Splitu).

Ako

bi Hrvatski kralj

gospoda hotjeli svojemu biskupu podnijedan

loiti
))

sve biskupije, koje su naoj nadbiskupiji podlone:

,
,

da nai biskupi

ne krste ni svete

ni

rede

1) ... cur vos Dalmatiarum Episcopi.... Forminum namque monemus, ita suam parochiam retinere, quemadmodum in antiquis temporibus mansit; similiter Ahsarensis Ecclesiae Episcopum, et Arhitanum, atque Ragusitanum. Spalatensem etiam Archiepiscopum in Croatorum terra vo-

lumus ut propriam suam Parochiam retineat

2)

U Farlatovoj

III

na 106.

Odlomci 16

s.

mansit, similiter 3) .... Forminum atque Ragusitanum, Spalatensem etiam Archiepiscopum in Croatorum terra volumus.... lura Regni C. D. et S. I. K. 13 str.


D
))

riigdjci'

na njihovoj dravi

^),

nego da doma
i

stoje

^),

pak

))

brez ikakova straha da krste

fnasoj ) dravi svakoga koji k

brinaju

rede p6 svoj

))

nam

pride po to.

A
s ve

pak
sto

neka Bogu odgo varaj u oni

vec Bog.

iijikov

biskup za

))

u njih ne bude polag Hristove vjere: nas za

1

to

nece

jos:

Da Tomislav

je

Hrvatski kralj, da
i

vlada u Hrvalskoj dravi, a na Dalmatinskih medjahf))

da on sa svojom gospodom, a sa Dalmatinskimi biskupi

I
i

'^)

jo:

Da

su papc Ivana desetoga poslanici biskupi Ivan

,

Lav Dalmatinske grade obali a sa Hrvatskimi se i Srbskimi velimi muzi sastali '*). A i sam papa pisao je Tomislavu: kralju Ilrvatskomu ^), a ne: Dalmatinskomu. A pak jo i na onom drugom saboru biskupi Tomislava ne zovu i Dalmatinskim vladaocem nego samo Hrvatskim to pred samim njim i pred njegovimi velimi muzi ^). (Za njega pie Kukuljevic da je sjedio prvi na obojem tom saboru, crkvenom "^), ali nije, a nije ni mogao)* Da iji su bili Dalmatini onih godin? Oni gradi i oni
i , ,

otoci, ondanja Dalmacija, bili su

Grki

ter su njihova

ara

svojim zvali, kak' ono Zadrani 908 godine,

dapae
Con-

nekoliko godin kanje: Imperante

Domino
i

Nostr^o

stantino piissimo et perpetuo Augusto...

986: Impe-

ratoribus Dominis piissimis et perpetuis Augustis Vasilio

1)

...<^per
...

2)

omnemprovinclam EORVM )i... tum (tantum, Hi lamen?) in sids sedibus commorantibus pro
opus, quisquis
...

miae

(proiil erit)
3)
...

consulatum peragente in Provincia Chroatorum,

....

et

Dalmatia-

rum finibus Tamislao Rege

4)

dictus

ChroatorUm Rex

et

Michael cum suis

Proceribiis, simulque Episcopis Dalmatiarum...

U
...

Farlatovoj

III
s.

na 92

96

s.
,

5)
6)

Ondje na 94
ac?

nos Venerabilis Madalbertus Episcopus in Ecclesia Spala-

tensi adveniens, synodaUter nos Episcopos loannem, Formimim, Gregoriiim,

GUM CROATORUM PRINCIPE

7)
(i

et Elus

procevibus congregavit
...

...

Praesidente Tamislao

Ondje na 8

12

s.

fc


et

10

--.

Constantino

*) ;

konsidom:

Actum hoc tempore,

i:
>;

die, loco, et Consule, ut supra,

((

na kraj prvoga pisma,

Actum hoc tempore,

je

et Consulibus supradictis,

na kraj

drugoga: ovako, kada sta

are vala dva skupa,

koiisid

a onako,

kada
car
,

jeda.

Tako Dalmatinom
upan
,

bivao je sam

kako Raki sudi u Odlomcih na 57 s. po onoj besjedi: nconsidalum peragente in Provincia Chroatorum, et Dalmatiarum fmibus Tamislao
a ne Hrvatski veliki

Rege. Ali ovako Tomislav bi bio

Hrvatskim konsidom,
Dakle ono
Farlat ra-

dapae Hrvatskim
ili

svakako

Dalmatinskim samo nekako,

nije tako bilo.
i

nekudci;

ili

do nekle.

A tomu

je razumjeti:

Kada u Hrvatskoj dravi

)j

po krajih Dalje
i

matinskih vladae kralj Tomislav,

kako

zumeo

^)

vladam znam

p'

onih Zadarskih pismih da su

govorili

konsid.
je

Nada tom Dalmacijom bivao

nik konsidov
,

proconsul, namjestili

ili

konsidski, to jest, carev,

carski, kako

kada; a stavao u Zadru. To je bio 98G godine Maj, Zadarski prior

,

kako svjedoi ono drugo pismo

ali

^) ;

a za njim

su

bili

drugi,

ne Hrvatski

kralji,

kako cu malo kanje.

svakom onom gradu: u Krku, v Osoru, u Rabu, u Zadru, u Splitu... Po Slovinsku neznam kako su c:a zvali. Ali i Hrvatskomu gospodaru, velomu upanu, ili knezu,
ipnov bivao je poglavar, u
ili
i

kralju, kako su ga zvali, plaali su Dalmatini davak,

to

mnogo
,

vie

nego

ni

svojemu aru, a
i

to jo,od

ara
'*).

Vasilija

koji da

im

je to bio

zapovjedio, pie car Kon-

stantin, dvadesetak gddin za Splitskim saborom,

1)

drugim

Fariali

u
s.

k.

na 39

41

s.

2)
3)

K.
...

m,

92.

aapud

civitatem ladrae

...

ego qiiidem Maius puior supradiclae

(Mnogo Dalmacij viekom!) Atque ex illo {Basilii Imp. an. 870, aul 875) tempore omnes istae 4) urbes sclavorum trihutariae, pacta ipsis solvunt, Apsalatus quidem iirbs

civitatis,

atque proconsul Dalmatiarum


A pak
((

i1

prioroin

:i

oni Zadrani sa Svojiiii

,

DaliriaLinskiin

proconsulom Majcm darovavsi })one(liktovceiii Svcti zapisasc iiii Krsevan crkvu sainoslan oiidje u gradu
,
i

ovo: Ako vani Iko

])ii(lc

dodijao za te crkve
a
i

])lag'(),

da

mo/ete slobodno ua sud s ovini pismom, pi^cd carem, pred kraljem, pred banom ^),
koji

pokazati ga

ili

pred

siidci,

budu, da od toga nitko nista ne bude mogao

i

uzeti.))

Tako su Dahnatini pod Hrvatskoga kralja bili one godine, 980. A to je bio Diiislav, za kojcga pie veli akan

Toma, da
i

se je prvi poceo z vati kraljem

i

Dalmatinskim

Hrvatskim, pak po njem

zvali
,

njegovi nasljednici da su se

ovako
tricii.))

jer za

ovu ast da su od Carigradskih carev

^

prijimali opravu, Ali

i

ter da su bivali njihovi eparhi

\\i

pa-

Drislavov otac Kreimir (Kreimir?) da je

,

bio kraljem Hrvalskim

Ziidru opat Petar

svjedoei neki Svetega Krevana u

liet

10G7 godine, dvjesta

prije

nego

Toma,
i

ovako. Popisuje onoga samostana zemlje sve, pak

nekakovu medju onim gradom i Ninom, za koju veli: Neprijatelji premaknue medja. /Vli mi smo ga opet stavili na pr vanje mjesto po volji Kreimir a ( Petra)
kralja Hrvatskoga
i

))

njegove vlastele.

ta zemlja, tolika,
i

pripoviedaju da je nekada bila dana do vieka

brez iije
kralj
^)

zapreke
da je

ovomu samostanu, ovako: Neki Hrvatski bio priao u ovu rkvu ovrit nekakov

zavjet,

pak Boji sluge (koludri) da su ga zapitali tu zemlju. I da im ju je darovao za svoju duu. A to je ovih dan
potvrdio njegov prcvnuk'^')^ kralj, koga

))

sam

prije

ime-

numismata ducenta

Opsora centum, Arbe centum. Veda centum...

De

Adm. Imp.
1)
...
. .

c.
a

XXX.

atque monstrare anle Imperatorem , ante regem, ante Comif eic

lem

2) 3)

...

quidam Croatoriim))...
eius,

...

pronepos

praedictus rex.

12

novao*).))

Tako Kreimira Petra predjed a Drislavov

to ne
taj

otac Kreimir drugi da je bio kraljem Hrvatskim.

svjedoi samo
ska
^),

opat, nego

stareine

vlastela Zadaristo
i

biskup Stipan, popisavi jim to

ostalo

^).

Pak
kralj

njih onoliko

moralo

je

znati

sto je

bio Kreimir

drugi, jedva sto godin prije.

Apak
sv.

sam prevnuk

njegov,

Kreimir Petar, to isto svjedoi, jer ondje pie: da

istii

je onu

zemlju samostanu

Krsevana
:

bio dao njegov

predjed f Kreimir stariji; a 1069 godine

nali smo,

da

su^

nai stariji, a to kralji, darovali samostanu sv. Krsevana

vele

mnogo zemdlj

'')

A
ili

za Tomislava jur znamo, da su ga zvali kraljem Hrvat-

skim. Pak

moremo
:

odsuditi: da

Toma ono

ili

se je prevario,

je hoteo reci

Drislav, Hrvatski kralj

,

poeo
zvali

se
i

Dal-

matinskim zvati
nasljednici.

on prvi, pak ovako su se

njegovi

jesu. Ali sada

po ono to

je bilo ostalo.

Koji je ono biskup posizao na tudje biskupije? Ninski,

Grgur,

koji

da je bio uinjen biskupom na Hrvatskom po

nepravici
ili

nekakovoj

ili

sili,

pie

Lav Yl u onom istom

probitate
)^

listu ^): jer ja

ili

drim da
to je

je spred

one

bilo im,

i, to je: improbitate.

biskupom: a

Pak se je imenovao Hrvatskim ono po svietovnu. 1 hoteo je dvoje,

prvo: biskupovati po svoj Hrvatskoj; drugo: biti nad svimi

Dalmatinskimi biskupi, ono to je bio Splitski, onda Ivan,

komu
1)

je za to

dodijao mnogo. Za njega su odvjetovali

Faiiat u
...

K. na 47

s.

2)

biliumj
3)

cum consilio ac voluntate et testificatione praefatae urbis noquorum nomina subterascripta....

Conscripsi...

4)

Quia

in

tissimorum in campis

gesHs antecessorum nostrorum regum sciliet excellenet territoriis plurimis praedictum monasterium in...

venimus privilegiatum
5)

Onclje ua 48

s.

...

qui probitate

temporis in Croatorum terra Episcopus

ef-

fectus est.


kralj
i

18

siidci, sat-

gospoda Hrvatska, bani, knezi, upani,

i

nici, a

oni sami:

zalo

jo
i

on njim odvjolovao za

jezik,

da im po Slovinsku mole
ondje zovu Slovinsldin
jezik, a drave
')

mae. (Valja zapainetiti, da

i

ne samo njihov, nego

i

Srbski

im Hrvatskom
i

Pak

se je estoko pravdao
i

Srbskom, a cesto onako). dugo s onim svojim nadbisi

kupom,

sa svimi Dalmatinskimi biskupi, ako nije koji

i

za njega drao. Ter je dao skrbi

peali dvima papam',

Splitu 925
Ali

Ivanu desetomu
Ijeta

onomu istomu Lavu. Sabor u

sam rekao.
,

odsudi onako, kako

biti

on

je hotio sva-

kako

nad biskupi po Dalmaciji

i

pak
i

je papi Ivanu,

kako se oni biskupi sami tue,

naredbe ne potvrdi
dao. Jer
i

poslao

pisao, da

im one

Napravdao se, drugi sabor u Splitu 928

').

ali

nista ne izprav-

Ijeta

onako odsudi:

da Splitski nadbiskup neka bude nad onimi biskupi, kako

da
je
i

bivao, a biskupije, njegova

^).
I

njihove, da neka

budu

onolike, kolike su bivale

to potvrdi papa, oni drugi,

zapovjediv Ninskomu

iliti

Hrvatskomu biskupu Grguru,

*).

da samo u Skradinskoj biskupiji biskupuje, a na tudje

biskupije da vec ne posee

Nu

joce neki biskup Dal-

matinski valja da je posegao na tudju, kada papa onako

kara: Vi biskupi po Dalmaciji! zato... posegate na tudje

biskupije? Budite zadovoljni svaki sa svojom. Ter Osor-

skomu, Rabskomu,
ali

Zadarskomu

veli:

Uzdrte svaki svoju

i

biskupiju onoliku, kolika je od nekada; a tako

Krkomu,

ne on, nego sabor.

Pak kolike su pravo

1)

bile te biskupije?

Kreka, Osorska,

Sclavonica

Slavinica lingua.

2)

....

fratris nostri

Episcopi Nonensis, qui sibi vindicare cupiens

PRiM.\TU3[

DALMATiAuuM EPiscopoRUM, hoc, quod uon expediebat, contra dietam Synodum in auribus apostolicis iniustum iniecit certamen.... U Farl. III na 96.
3)

4)

Ondje na 103 Ondje na 106

s. s.

14

Rabska da su jedanajstoga vieka imale svoje upe na svojih otocih, pie veli akan Toma: ali Kreka da je i
Serijske biskupije iip veci diel imala, jer ove da nije bilo

A Rabska ? zar nije ona imala iip na gorinjem ona, i mnogo, kako cu mu kraju, na Hrvatskom? Jest Loja dokazati do asa. Osorska imala je Creski otok, injski ovako zovemo ona dva otoka mi sada, a nekada
tada
*)
.

su Osorskim zvali oni drugi

bila

oba

je

Ptolomej

ako su
da

dva jo onda. Ja bo sudim, da su se nekada drala,

tolik,

pak da su je razdvojili, prokopavi onuda jarak

mali brodi

mogu
^)

kroz

ter ostavivi
taj

Osor grad na Gresjarak

;

kom. A

zovu cavanella po Vlaku

a
^),

1384
i

Ijet^

cavata
,

sami Osorani, Cresani, Beljani

Lubeni-

ani

zapisavi, da otok Loinj budi'*) Osorski.

i

Po
ti

em
ime
gradi
^),

je vidjeti jo

ovo: da tomu otoku jur onda biae

jest u

Loinj.

to
i

pismo, prepisano,
Cres jo kada
a
i

mene. Pak

su
i

bili,

Osor

Ptolomej; a Beli lOlSljeta

^),
i

jo prije

udo;

Lubenice

one tako, najbre. Hrjoce

vati daleko

od Cresa! da mi ved nereete: Cresl jer Cres

i

govore ne samo Cakavci, nego

Gakavci svi onuda.

su spadali pod Osorskoga biskupa oni manji otoci: Unije,

iSuak, gdje Sveti Miho vil

je bio
^),

od

malo
^)

prije

1071 godine mostir

ter

njemu

Paani tada zapisae svoj

V)

Vegliensis,

Absarensis, et Arbensis Episcopatiis habuerunt paro;

chias suas in insulis suis

seil

Vegliensis obtinebat lomiorem

partem paros.

chiarum, quas nunc (13 vieka) habet Signiensis Ecclesia, quae non erat

TUNC

(11

vieka) Episcopalis sede. ..^^

Farlatovj

III knj.

na 123

%
3)
4)

<^

Ultra ponlem Cavate.

Capisuli

Comunitas,

Insula Lossini

^Qlmkraii.
Fisole...^>

5)
6j

...

civitatis

Cha

Farlat.

V na

639

s.
I, s.

A ne
...
...
i(

Hibenice,

kako je u

Arkivii za Povestnicu Jugosl. Knj.

64.

7)
8)

de Sansigo...

(^monasterio Sansicovo...

^i


sinjskoga, a
i

IT)

mostir Sveti Pctar na otocih

ta

Noumskili

^),

pokinj l.o-

otoka

()l)a

samo da
i

iinaju ostati

pod

Rabskoga biskupa, kako da sii bila '^). A pod Uabskoga biskupa ncto je spadalo od kada je poeo pak sve do kada je })ropao: to su bili otoci Uab, jos dva, Sveti Grguv, Golo, Dolin, dobar diel Pa/koga ili tri mali, povrh Ncumskih; a neto od onda pak do 1071
i
, i

godine
prijc

to je bio vas Pazki otok; a nesto

je

od

udo

godin

^),

najbrze jos od kada

osvojili
i

on

poeo, pak
i

dokle nisu

Benetani FIrvatom
Rabljani,
1071
))

Rab:

to su bile aupe,))

Podgorska, Lika, Buka

stariji, a za
,

Boacska. Prvo
i

jo

pamete
(cLjet...

drugo

tretje

evo pismo:

naroka VIIII

na osam srpnja mjeseca, o papovanju

gospodina Aleksandra u gradu Rimu. Ja Kresimir kralj

))

Dalmatinski

Hrvatiski skupa sa svojimi knezi potui

jem Rabske crkve pravicu,

volje potvrdjujem
to: iiipu
^), ^),

branim, pak hocu

dobre

do vieka, da ona ima svoje upe^),

^'),

a
))

koja je bila pod gorom

,

od grada Stei

nic

po Slovinsku

do rieke Koprive,

do crkve

sv.

))

Vavni ^); Kissu s onim sto tamo spada, izvan Paga, Pean (Pean?), Mnrovldn^ i Vlaic, kojih malo sel, po pravu njenih , dali smo novomii Ninskomu biskupu, ako joj nije drago; zupu Liku, zupu Buku
Jurja u
i

1)
2j

De Neimis
Farlalovoj

insulis.

V na

229.
et,

Sada je zovu: Sv. Petar. f Et ego Dragus Arbensis Episcopus noitire

tatae interfui donationi,

salvo

nostrae sedi, assentio,

el

hoc pri^

vilegium
3)

fieri iiiheo, in

cuius diocesi donante donata sunt.

...

sicut

semper a maioribus natu didicimus dictae iam Ecclesiae

(Arbensi) inviolabile perstitisse...

4)
3)

svjedoi

kralj

Kresimir Petar.

Suas parochias.
Iiippam.

6)
7)

Sub

alpibiis,

castro latine

Murula

vocitato, Sclavonice Stenice....

8)

In Vawna.

16

njeno do vieka,

Boacsku *). kako smo po

i
:

ovo sve

hoemo da bude
da je
,

starijih doznali

bilo

od vieka.
se

tko

preko ovoga pisma sta uini

ako bude
iz

ter

mu

kako uzprotaj

tivi

kralj
;

toga svakoga po

naem sudu da
,

izrenu

kraljestva

ako manji od kralja

libar
toj

svaki,

odsudjujemo, da

plati sto

zlata: polovicu

toga

kralj evu

dvoru, a polovicu

svetoj
i

crkvi Rabskoj.
,

da ovo nae pismo bude dobro

dali
,

tvrdo
je

joce za

dokaz da smo ga dobre volje

kako

pravo: da-

))

rujemo

toj

istoj

crkvi

mitru, zapisavi na njoj svoje

gospodina

ime

ter

povrdjujemo to svojim peatom. Pisao ovo u

i

Belgradu pred navadnim dvorom Ivan akan

kralja biljenik ^).

Ovako
drugako
*)
:

ja

razumim

itam

-^)

ono pismo; a Farlati

i

da je kralj samo Podgorku upu

onoliko

Pakoga otoka potvrdio Rabskoj crkvi, a Liku, Buku i Boacsku upu i ono malo Pakoga da je Ninskoj. x\li
krivo on, zato prvo: kralj ondje potuje
i

brani praiip,

vicu
a

Rabskoj crkvi, ter

bila

hoe

da bude njenih mnogo

i

onako nebi
toj

nego jedna, Podgorska,

^),
i

grad

Kissa;

drugo: on

mnogo, ne samo ona etiri sela, nego jo Liku i Buku i Boacsku upu; tretje: ovih iip nezadrziije ; etvrto: Rabsku crkvu spominje devet putij, a Ninske ni jedan, nego samo biskupa Ninskoga, i to jedan put; peto: samo Raba

crkvi zadruje malo

onako

bi

il

2)
3)

4)

luppam Bucani et Bocachi. Ondje na 228 229 s. in Vawna; Kissam Nonensi; Juppam Licche. ... in Vawna. Kissam ... Nonensi. Juppam Licche...;

i . . .
. .

au

IV kn.

na 215
TJchae
5)

s.

jo drugaije:

Tantiim retinentes

....
1

Nonensi, itemque Juppam

villas
,

Prldao je itemque po svojoj volji TANTUM retinentes de iure suo paucas ro wlani , Wlasici quas , etsi pro malo habet Nonensi

Pagi, Peani,

Mu-

novo dedimus Episcopo

skoj daje [)isino, a

17
bi
i

Ninskoj.
i

onako

Apak

Rabljani

sami ra/uiuili su

razumievali kako
i

ja

ono pisino. Jer

je

Koloman
i

kralj

Dalmatinski
J
I

Hrvatski (ja ne hajem da

Drage volje potvrdjujemo Rabskoj crkvi njojine zupe: zupu Podgorku,

Ugarski bio) 11
Ijeta

zapisa oito:

onoliku, od grada Stenie do ricke Koprive, Kisu

liko svojega,

*)

ono-

zupu Liku, zupu Buzkit, i Bocacsku ^), kako smo doznali po kralja Kvcimira pismu , a i po njejinu biskupu Pavlu i po njegovili dobrih svjedocih^ daje to ona od vieka imala ^). Ovako bie Farlatu razumjeti ono, pak bi bio razumeo i kako je Rabski biskup Krevan Dminic
))

mogao

pitati

llrvatskoga kralja Ljudevita, da

i

Rabskoj
,

crkvi vrati

Buku zupu. Mogao tada Rab nebiae Bene taki, nego ovoga
(ako

Liku

je to pitati

jer

kralja.

on vrati

te

upe, zapovjediv tvrdo 1371 godine Petru Vojnovic'u

mu je
i

ovo bio pridjevak po slovinsku), knezu Buz,

komu

Pociteljskomu
i

njegovim namjestnikom po
ili

kneiji Lickoj

Buikoj , da ovomu biskupu,

pitati

njegovim
desetinii

podupom dopuste slobodno

biskupu
*)
ili

Babske crkve

svakuda po ovih svojih dravah, podlonih ovonm istomn

(diTma)),

((Kessa, bio je grad na otoku, koji su

zvali isto tako sve

iuChissam.
<(

do trinajstega vieka, dokle je toga grada

1)

2)
3)
4)

Juppam

Lichae, jiippam Bucani (Bucani) et Bocacchi.

str.
...

Ondje na 236

Ludovicus ...rex
et

fideli

suo dilecto magnifico viro Dom. Petro

de Dellanti, Comiti

mitatu de Licha
'

Bousanae et Provehiteni, vel officialibiis suis in CoBusana constitutis per praesentes damics in manVen. in Christo

datis, quatenus, visi praesentihus, fideli nostro dilecto

Patri D. Grisogono

Episcopo Arbensis Ecclesiae

et quiete

vel eiiis officialibiis,

decimas ipsius Ecclesiae ubique pacifice

et

exigifacere permittatis,

permitti faciatis in dictis provinciis vestris Lichae et Busanae...y> Ondje

b.
<.<

Krivo je nalampano Provehiteni , kako je i aProvetelli IV k. na 97 s., a lo isto, namjeslo: Pochitelli- Poit elli. 2

na 247


bilo,
i

18

znam kako
su.

to Latini, a Slovinci ne
i

Kreimir
Ijeta
i

Petar, kralj Hrvatski

svoj otok

Dalmatinski, darovav 1069

,

ne sam

Maun svetomu Krevanu u Zadru pie ako koji po da je tomu otoku na iztok ini otok
, ,

Slovinsku da se zove: ueru

^).

to je otok Kessa. Ali ono,

ako nije: vera^ teko da

su oni zdjevali onda
grad.
,

je pravo.

Kessi gradu kako

neznam. Sada

mu

zdievaju: Stari

bio je milju dalje Paga.

i

Razvalie ga

Zadrani
,

Dalmatinskim banom Andrijem zato biae Benetaki^). Pak Benetokolo 1200 godin ani obzidae utvrdie Pag, selo, ko je ono bio kralj
skupa sa Hrvatskim
, i

Kreimir 1071 godine Rabskoj biskupiji uzeo a Ninskoj

dao; ter od tada se i otok zove tako, ne samo po Vlaku, nego i po Slovinsku. Nu i u Starom gradu jo da stoji

nekakova crkva. A zupa Podgorska

Koprive,
i

bila je

od grada Stenic do rieke

do crkve sv. Jurja u

Vavni

Stenice su malo

dalje Jablanca

ka Senju. Jesu

li

jo obzidane, ja

ne znam.

im ime: Murula^ polag onoga pisma kralja Kreimira. A rieka Kopriva, gdje je ona? Ovo mi je ganati. Ovdje u Rimu na gostinjac. Sveti Jerolim ima udo pisam ne samo od skora nego i od
nadievali su
, , ,

Po Latinsku

davna, od kada je

poeo,

jo od prija. Ja

sam

jih pro-

itao do stotinu. Neko to pismo, na ivoj harti, kae kalvo je neki Jakov Allegretti iz Dalmacije 1468 godine u

Rimu na
to

Sveto

Angjelskom

u kuci nekoga Ivana

iz

Zai

darske biskupije dao napisati, bivi oboleo, oporuku,

pred Matijom Baronellom

Koprivi reda sv.

Jurja na

opatom mostira Svetoga Benedikta u Ninskoj biskupiji,

,

1) ... *.nostram propriam insulam, in nostro dalmatico mari sitam, qnae vocatur Mauni, cui ex orientali parte adjacet insula, qiiae in vulgari scLAVONico VERU Huncupatur.., U Farl. V na 48 s.

2)

Ondje na 170

s.


a izpovjeclnikom u

19

Rimu

koga jc odredio

da

ruku ovrsi

mu

tu opo^)
i

kovem

iz

jocc pred nekim Ivauom slovincem Zadra, zapisavi crkvi sv. Jcrolima
'),
i

Ja-

nekakov svoj

vinograd ovdje negdje in MarincUa, i namlivi, da ga u ovoj crkvi Zagrebu. A Marak Anton Rajmundo,

Ninskomu

Pod gradom Obrovsamostan, Sveti Juraj Kopriv ski {iM na Koprivi? A\ pod Koprivom? .deCopriva), u kom su negda bdi benediktovci ). Uganao sam: Kopriva je rieka Zrmanja. Onako su ju zvali valja da Slovinci, a ovako Talijani;

kapitulu prvi pop a biskupu namjestnik pisa negdi bhzuza 1531 Ijetomovo:
rieci je

obbodnik, za-

cem na

a Latini su Tedanius.
je
I
:

h ovo ona

ista

pod gorom Velebicem spadalo je onda pod Rabsku biskupiju ter je jocc za Rimljan imalo grade, poimljuc od onamo: Argijrunlum, Vecjium, Ortopidu, i Lopsicu, kako kae Kandler ^). Argyruntum pie Sladovic u Poviestih na 8 strani
,

Kukuljevid da je vidio prepisano Piuina ') a ne Vavna. A u matici morda nije bilo ni ovako ni onako. Tako od Stenic grada do Zrraanje rieke sve ono primorje

crkva Sveti Juraj u Vavni na Koprivi? Ovo mi je teko, jer g.

A pak

Zadarska biskupija, da je Obrovac,

ali

Rajmundo, on'iPatris et Fitii et

1) bimrnine Sanctmime et Indmdue Trinitatis bpmtus Sancti...Anno domini nostri Jesu Chrisli
_

millesimo

amdrimen-

Octobns, Pomficatus Sanctmimi Christo Patris et domini nostri domimPauh dmna providenlia pape secundi , anno quinto in burao Sanclt Angeh....elegit, nominavit et deputavit ....voluntalis suae ultime e^ecutorem venerabilem honorabilem.... dominum dominum Mathiam de ^*''*- zaneti Georgii de copriva "!!!"' ordinis smeti Benedut> nonnen. dioc. ad presens penilentiarium in ecclesia....de Urbe suumque patrem spirilualem ef confessarium presentem.... 2) lohanne slavo de slavonia...

3)

Failat.

IV na 22S.

4)
5)

Jura na 16 s., gdje je krivo CHssam iiorma Liburniae Romanae.

>>

namjeslo Chissam.


sti
i

20

Obromjestu nepie Argyrimtum nego Mikula, Toma, Butko, Paval va%, a tako i Hrvatski knezi, Yegu spominje Ijeta: a latinski '). Grad i Karlo, je 1387 medju Bagom, i da Raimundo da je medju Obrovcem i nekakovih putij ^). A ja sam naao u je on unutri bio vie Pelegrim acceltatt nel Hoknjigah ( Lihro deli Infermi et Roma Nation lllirica, spitaVde San' Hieronymo per la prosinca mXLVllh>) zapisano, da je 1349 Ijeta na 23 Grgur iz Vigia, Adi 23 Xbre 1549,

na

onom

istora

priao u ovi gostinjac

Pietro da

latinsku

bmnovo vene con Gregor da vir.io ven' biti svejedan grad, po Vega, Vegium i Vigio, ovo je imao po slovinsku ne znam je h sada i po talijansku ; a
ili

al hospilal..

Juic, kako Kandler misli,

Trstenica,

ili

pak Slanga je poceo

nrad, blie k Obrovcu.

22 s., da za Bas? Sladovi pie ondje na zato da se zove Carolopazidati Krbavski knez Karlo, i Krbavski, Liki, Buki i Bagiis Ali ovo nije istina. Jer

nuki gospodari

knezi Mikula

Toma

Butko

Paval

Baguanom potvrdjujemo Karlo ovako piu 1387 Ijeta: Mi starine, kako su im i njihove obiaje i slobodu i zakon od sunt jura, quibus ah ant.quo tempore potiti
nai
et
stariji,...^^

nostrorum

Regahbus et potiuntur et utuntiir ex confirmationibus Carolopagus, progenitorum...^) ), i ne zovu ga

Bag ') ; a tako nego Scrisia po latinsku, a po slovinsku Toma Pavlovi, a Fran Butkov, 1432, i njihovi sini, Karlo i
i

vnuci, Ivan sin Tomin, a Paval

1)

Karlo Karlovi, 1431;

Datum obrmacii,

Jura na 157

s.

Vegae Domini Comitis {loanms lor2) Castrum Racich, castrum oppUlum Schnsn.... nmti Carlovich de Frangipanibus : umro 1531 I.),

Qme

omnia caslra 3) Jura na 157

4)
..

et
s.

oppidum saepius accessimus

et

vmtammus.

Bagh,,... communitatis terre nosire scrisie (Scrissiae?) stoe

... civitati

Burgi

nostri Scrisie,

Scrisie,

...

fidelibua nostris

Scn-

siensibus.

21

sciusii;;
,

jo kralj Matija 1481 ijcla: (^civilatis et terre nostre

sive Bafi

vocalo); a

l^izani

susjedi

Zadrani,

lf)2f),

talijanski:

uPer

le

prcsenlc dcJihcro de dar a vui nolizia

^11

de se RISA dcpopulala qnal adi

istanle ffehhraroj passata

e

hora del alha con

sta

focJio

e ferro

da Turchi numero 4000

sachizata

el

par te brusada essa

scrisa ,... la depopida-

zion de scriza... Turchi... 4000 sono andati assallar scriza

loco

del

Conle Zvane Coslovich

Carlovich

Vallentiuel-

licu !)...: pisu

kljeti bili!
ta

Bnetakoj gospodi, kako su Turci, proosvojili

i

1525 na 27 veljae
i

poplienili
,

spalili

grad
,

^) ;

jo

Rajmundo,
a

on' isti, 1581

samo ne
ili

Scri-

sia
i(

ni Scrisa^ a ni
sc\\Ris?>i y>;

Scriza^ nego Scrissurrif

Schrissium:

oppidtim

Carlopagus
i

stoprv 1700 Senjski

Carlo-

biskup Martin Brajkovic,

hacjus
i

ne bas onako, nego

kako

fratar Izidor Brinjanin dvadeset liet /a njim,

i

to

po samih SladovicevihPosviestih na 38

na 215
i

strani.

Tako Bag
1387
Ijeta

je stariji

od svih onih triK Karlov,

jo od

etvrtoga, najstarijega, onoga prvoga Pavla otca, koga

vec ne biae iva, po besjedi:

e;?

Paulus
Turci.

fi-

lius oLfM

Comitis Caroli.

Pak

ja
ali

ne bih rekao, da nije

vnutri su
bili

bio ta grad joce za Rimljan:

A
(ili:

Jablanac je od davna, po nekakovu pismu u Far-

latovoj

na 238:

Ljeta lil 9, naroka XII.

Mi Malihni
s

Malicnic?)y sin upana Borislava^ skupa

i

bratom u-

panom Stojanom
Mirkom
s
i

Poruganom^
,
,

sa upana

Bogdana sinom
'-)

drugirni svojimi
i
,

a Rabski biskup Andrija sa

s

sudcima Stjepanom

Mihom

Drabanom
i

Todorovim
se
i

drugom vlastelom
^):

pridosmo u Jablanac nainit

da su
s.

po-

mirit... >i

poviedaju kako su se nainih,

ti

upani

1) 2)

Arkivu za Pov. Jugoslav. VIII. od 196 do 199

Dabrava u inom Rabskom pismu od 1177, ondje

sprieda, a

Dobran
fratre

je najbre pravo.
3)

Nos quidem, Malichnicus

filius

Borisclavi Jupani una

cum


biskupija da je to Starigrad

22

za Ortopulu pie Zadarska

totu sazidali crkvu sv. Mikuli.

:

A
ali

ona pie

Crobatia

za
i

Lopsiku ne znam nista: a za grad Stenice juv znamo; da su ga latinski zvali Murula.

Pak sve koliko ono primorje i podgoije zove kralj Kreimir Petar upom koja jebila ( qiiae juit))) pod gorom. A zato: koja je bila? Ovo je imalo biti krivo ili zapi,

sano

ili

prepisano, namjesto
liet

koja je: jer jo kralj

Ko-

loman, etrdeset
potvrdjujemo
.
i

zatim, pie:

upu podgorska...
Mikula
,

Nu

oni Baguki knezi

Toma,

Butko, Paval

Karlo, 1387 Ijeta, zovu tu upu moni

i

Rajmundo, jo la Montagna aperche iino nobil talijanski, kako Paani u onom pismu homo dila montagna { Montagna ima biti) V e sta qui...
tanea latinski; a tako
i
:

A Lika upa
Lika, akone
i

bila je

zaYelebicem, duga koliko

rieka

kako je i sada; a vele krasna, <(regio piilcherrima)), kako pie Rajmundo. Tuda tee ona rieka,
dulja,

Novaica, Hoteica, Bogdanica i Glamoniea, ter sve, to im je blizu, liepo zalievaju. A koji su gradi bili po Likoj upi, teko je doznati sada, pokle su onuda bili nevierni divlji pusti vraji Turci. Ja samo znam, da je 1185 Ijeta bio u Splitu na saboru Liki veli pop Dei

jo Jadava,

imir (ako

Desimirus
*),

nije:

Desimir,

ili

Deimir)

j^a

svojimi
isto

popi

ali

se bojim rec'i, da je

Lici bio grad

ovako zvan. A pak Buzka

Boacska upa,
,

gdje je ta bila

kuda?

Nije bila ne u Vinodolu

kako netko misli u Sladovicevih

i

Poviestih na 218 strani,

na 219; nego Likoj susjeda,

Jwpano
Porugano, ac Mirco in Ablana (onda

meo Strojano (Farlat. je rado pridavao filio Bogdani Jupani cum aliis nostris
jo brez j) fuimus
1}
...

f)

et

parentibtis,

cum

missi ...

Desimir o Licensi Archipresbytero cum Clericis eiusdem EccleFarlat. III

siae,

na 214.


Ijeta

23

od sjcvcra, kako ka/u pisma, prvo: ono, ko je Hrvatski Ugarski bio ) 1371 kralj Ljudevit (ja ne Iiajcni da je
pisao Petru Yojnovi('u
i

(ili:

Vojkovieu?), knezu Buz-

komn
koj
i

Pocitcijskomu

zapoviedajuc

mu

da Habskomu

biskupu ne krati njegove desetine po svojih knc/jjah LiBuzkoj

i

^)

Ivan

Stjepan
i

u Vinodolu tada knezovahu Frankopani Drugo: Mi Tomas i Butko, Krbavski,

knezi... dajuci pristave, najprije naki

lAdki, Buski

proaja

ega podkneina,

tada bie. Grda z Buzdn, Stanka zNelist

domiljan, pristava rotnoga naega z Like..,

dan pod

Pocitclom

15 dan miseca avgusta,

lit

gospodnjih 1398

(u Kukuljevicevih Poviest. Spomenicih na 45 s.); Treto:

Mi Paval, knez Krbavski, Liki, Buzki ^) proaja, a ban Dalmatinski i Hrvatski..., po dobroj i dragoj volji svojih brat, slavnih i mogucih knezov Krbavskih (to Mahu Petar
i

Franjf

dali

diel

svoga sela
,

smo i darovali i do vieka izruili vas peti Crnjaan fnCherniachianae))) Svetoj Mariji
pod plovaniju Svete Marije Biizke

Mandaleni
{((de

gostinjeu
)))...

Busana
1411

U Buah

u Banjem Polju, na 23 jenara

Ijeta

3):
i

a Vinodolskim

knezom

biae tada Mikula

Frankopan, a

otac
i

mu

Ivan; Getvrto: Mi Bla Stupic',

podknein stola

pitanja Btikoga,... v
aprila

Buzah pod Novim

onih Spomenicih

Gradom... 1434, miseca

na 58
ski
i

(U

s. );

Peto

:)>

Mi knez Martin Frankopan Krki, Senjvikar Vinodolski,

Modruki,... a ja pop Grgur, buduci kapelan kneza

i

Martina
pisah

buduci plovan Novogradski,

v

sije

Novom 1455
ki

kneza Martina,...

po ukazaniju vie reenoga v to vrime po milosti Bojej gospo1.

dovae Vrbakhn gradom

1)

(i

bie

pan vse zemlje Vrba

In Comitaiu de Licha et Busana,

iiFarlalovoj IV na 97,

na 247
2)
3)

s.

Busanae.

Datum

in

Busana

in

Baniepale

(Banje polje), u Farl. IV na 99

s.


sa*),
i

24

gradom Kozam,
i

ki je v Bosni,

inimi gradi:
i

Komu-

goinu,

Kostanjicu

katelom na K...
s.
^

(g. Kukuljevic

gana: ((Knini)), ondje na 82

103
.s.

ali
:

u Farlatovoj IV na

jest

prevedeno:
i

in Kelpii

a onda su jo ciela bila

slova valja da),

i

Jerovljem (ali u onom prevodu: Kralic),

,
, ,

Lipovcem i Jastrebarskim i Okicem i Ostrovicu v Buzah -) ; a poli mora gospodujuci Starigradom delom Senja; a v' Vinodoli gospodujuci Novim, Bribirom, Griami, Belgradom Kotorom, Bakrom i Crsatom (Mi jo i sada govorimo: Crsat , a ne Trsat); esto:

Gradcem
i

((

Prijatelom svojim

potovanim

kapitulu crikve Senjske,

Maroj unevic, kapitan Senjski... govori se

plemenitih ljudi Pednic, Dragia
rinac s kneztva Buskoga,
,

nam od

strane

njega bratju s'sela Ma-

nosei list od kneza i od sudac i stola Biikoga bivih prosei da im se v kapituli prepie... Y Senji 1482 (u Spomenicih na 119 s.); Sedmo Mi Gapar Peruic iza Pseta^), buduci namestnik vzmo,
:

vzvelienoga gospodina Gerebi Matijaa, rusagov Dalmacie i Hrvat Slovinskoga (A ne: Slavonskoga ,
noga
i
i

natudju) bana, v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Buzah, i tada bihu etiri sudci rotni stola Bukoga, po ime (nu) Ivan Kosinjski i Stipan Vukanic z Mohlic, ta
1)

Ono

Xohas

Pelrizam Jurgevichum de Yerhas,

2)

In Busis
I

jest nam. Yrbas, po Farlalu: na 8 s. Comes prevedeno ondje, namjesto in Bitsana,

u VII Arkivu na 68

s.

III

Proeai
3)

on je razdielio: 1-z-Apseta a na 182 s. s Apsela tenimento seu ali krivo, po Siciiskoga kralja Karla II pismu od 1292 1.: territorio, quod dyesnich (Dresnich?) vidgariter appellatur, 7iec non pro-^ genie seu generatione, que vocatur Sucziimiy et pset, que est jnxta territorium praedictum, et ah inde usque ad confinia provincie, que dicitiir
G. Kukuljevic
,
,
:

<^

Bosna...
Pseta,
ni:

u Arkivu VII na 19

s.

pravo je onako:
Pseta,
ili s

iza

Pseta

sa

jer ija usta

mogu
-

izrei:

iz

Pseta ? INiija,
:

kako

iz

Splita,-

iz

stariji

nisu pisali

-nadsve, - pred me, -s sinom samo za oi, nego za usta.

Zadra,
zla,
i

od

a nai

oba od plemena Stupi(*,

nienc Poletltf,
Krelac,
z z
i
i

23

Vukisin
s

imun
/.

Kuan,

ple-

Toinas satnik

(vozdnicc, od pleniene

tada bihu pristavi rotni po

,

imenu
i

Bla/Jj

Zoriic

Dugopoliic

od plemene Stupic

Mikula l)obreei(^

Vasce od plemene Lapan...

Tr/iei (Trii?) v stoli

s.)

reenom naem... l/pSi

ovo:

(Ondje na 120
z

A na 127
s'

strani

plemenit lovek Matej Svilie

; a

Bnzcin

sela, ko se

zove Mobli(a... 1486

ot Kacitic' z

na 129:

Ja Broz akan z

Buzdn
i

Dubovika plemenom Kolunic'... 1486)), jo: Mi est plemenitih ljudi po imenu Juraj Malic s Kuklic Likcy Ivan Tomakovie s Hlapova sela, Petar Satniic' Gvozdnice z Buzdn, takoje Mikula Jurinic s Podhuma,
i

domin Mikula Nemanjic

));

citar,

imun Vukic

Kuean,

damo na
ja

znanje... 14-87

a na 138:

pridoh v Buzane

pop

Bala...

1487

; a

na 135:

plemenit lovik Ivan

( Mogorovic ? )

Markovic
1488
v

knetva Bukoga tueci na eetire sudce Bliske,

; a

na 144

Mi Toma Mogoric
\]\i(\.\

pan mej plemenitimi

i

stoli

Biizami ( Buzanmi , Buzant?), pitanja Bukoga, namestnik pod vzmonim gosbi radi
i

podinom Egervavi fOvakova banom dostojnim Hrvackim

skim)
i

RiecaniJ Laelavom,
pitanja Bukoga

Slovinskim (a ne: Slavoni

,

Dalmacije

sudci 4 stola
'

po

Scitar, i sudac imun imenu: sudac Paval Nemanjic Vukovic z Mazalac, ta oba ot plemena Stupic, i sudac Mikula Filic ot plemena Poletele, i sudac Mikula Dobreic z Vasce, ot plemena Lapan...Y Trici... 1490 ; a na 148 Mi Toma Mogoric... buduci pan meju ple:

menitimi
i

ljudi v Buzah...

Trici 1492)); a pak na 151

selo
,

na 153:

Va

vladanji
I

naem Bukom

ko se zove
i

Kocice... 1493)).

jo

Ninskoga biskupa namjestnik

ob-

hodnik Rajmundo kae na'

su

nom
i

istom mjestu, da Buani

nekoliko od zapada
^).

Lianom
1)

susjedi

od sjevera

Lica usque ad Corbaviam, aliam regionem post montem versus

A
cih
raj,

26

za Boeacsku naao

sam u Kukuljevicevih pomeni-

ovako na 99 strani: Mi tefan, Dujam, Martin, JuBartol, An, Mikula de Frankapani, Kreki, Senjski,
i

Modruski
pred nas
Juraj
,

proaja knezi dajemo na znanje kako pridoe

fratar Martin, priur Svete Jelene,
,

fratar

priur Svetega Spasa

reda svetoga Pavla prvoga

i

remete, prosei nas.... da bi mi njih klotrom

redu

re-

enomu

potvrdili 2 malina, ki su na vici,

joce treti

malin, ki je Svete Jelene, v Bocaceh, v koj malinici sta 2

malina pod Banjim Dvori (Dvorom^)

...
i

s'slapi

s potoci,...

joce

takoje
i

pol

Male Vasi v Bocaceh sa vsim ca

(

njej

pristoji;

takoje v Dotocih

Botucih, ima biti)

mere gradske sa vsim ca k njemu pristoji.... V Senji let 1406; A na 172: Mi knez Frankapan, Krki, Senjski, Modruski i proaja damo na znanje kako Juraj Kosinski (s) svojim sinom Ivanom naj prvo nam da svoj grad Kosinj oses nami se zamini bujni, ki je v Buzah v Bocaci v knetvi Bukom; i tolikoje
rib zemlje velike
,
:

nam da
selo

svoje plemenite plemencine, najprvo Srakovinu,

isto selo),

drugo pol Biik, treto selo Botuke (ovoje ono

etrto selo Hotilju Vas'^). A sebi ostavie svoju plemenitu plemencinu didinu selo Kosinj, ko dri (s') svojim
stricem Ivanom v Bocaci, sa svim kotarom Kosinj skim.
1
..

od

te

plemencine vie imenovane,

od Kosinja

sela^

ko
va

je v Bocaci,

da nisu

vee
v'

duni nego jednu kunu na MiSveti Spas

i

holju.

takoj

a su dali

pod

oltar svoj

(meridiem?)

et versiis

orientem; versus autem

Boream occidentem usque

ad quamdam par tem busanae regionis Episcopatus ottocensis... 1) Banj Dvor,- Banja Dvora ondje na 130, 136, 187, 191, 194, 199
i

201

s.,

a nigdjer: Banji Dvori.

isti
i

2) A na 137 s. je pismo, kako je ov knezu bio posudio svoj grad Kosinj

Juraj Kosinjski 1489 Ijeta

ovomu

sela,

ka su podanj^ najprija Srako-

vinu, drugo selo Hotilju Va^ treto selo pol

M^,

etrto selo

Botuci....

do

let 7.


Psivicih
*),

27 -^

da

ih

ocomo
i

braniti...

Brinjah

...
,

1499

))

pak na 180:

Mi kncz An/ dc Fiankapan

proraja
...

Krrki

Senjski, Modruski

videc^i

ubo/astvo kloStra

crikve blaene svete Marije v Zazitni v Buzah, dasnao

darovasmo reenoj
v Bocaci
didina
i

crikvi

klotru v

na^em
.

ii;ospoetvi

v'

Velikih Psivicih polovico gracine,

a je naa

otazbina....

Brinjah, let 1500

((

G. Kukuljevic ondje u

Imeniku

sudi, da

ono v Bogdje je bio

caceh
jest,
i

ono

v Bocaci
,
a

nije bilo svejedno mjesto, ali

to

v Buah
i

v knetvi

Bukom
selo ,
i

gdje je Kosinj, oboj,

grad

kuda subila,

ako nisu

sada, sela: Mala Vas, Banj Dvor, Botuci, Sra-

kovina, Hotilja Vas, Pol Buk, Psivici, Veliki Psivici, kako

ona
biti:
nije:

ista

pisma kau. Pak

ono

v'

Boae'i

)>

imalo je

(rv

Boaceh
i

kako

je

u prvom pismu, ako ono

nn ea-SfliwHi/dii

v Bocaceh, jer u matici da je

za e,
i

je
:

rabilo za c

joce za t; a
jer

Bocaci, a ne:
kralja

Boaca:
je

kralja
-

u prvom padeu Kreimira pismu i u

Kolomana
e-

Bocachi,

Boccachi
))

(netko je preje vidjeti,

pisao C namjesto c)

Bozzachi

^).

Po
-

em

da je ono w

meju Buami , i Buki-a-o (a ne: Buanski ni Buzanski, kako Sladovic ondje na 168, na 169, na 171 na 172 s.), po hrvatsku, a po latinsku Bugani, - Busanae, - de Busana, - in Bu-

Tako ono

Buan,

v Buah,

c<

1)

Farlatovoj IV na 108:

Nos Nicolaus de Calharo

in

..

Episcopus
viri

Modrussiensis el Corbavlen., videnles devolionem nob. ac spectabilis

domini Comilis Laschonis flacAoj de Cosin, qui....

sita in

ecclesia

s.

Mariae

^w^awa

in vlila

vocata Psevich.... aedificavii allare. Et simililer

aliud allare construxit in ecclesia S. Salvatoris dioecesis Segnen...

Datum

Modrussiae 1461.
chipsmclii{\).

Farlat ima krivo

(^

Mlichipsuiichi

)^

namjesto: Veli-

2) U Farl. V na 2^9 na 236, a u IV na 213 s., gdje nije ne Bocadri , kako g. Kukuljevic kae (Jura na 16 s.) A neki je prepisa vidio r nam. c pak zapisao ; Borachi !
i


sana
,
i i

28

Busania
,

jo

Buxana

u Farlatovoj IV
i

na 98
sagia

na 133

strani, a

po talijansku ovako,
comitatus.

jo Bu^

*),

ono, dim, nije bio grad, nego ciela krajina,

-

u-

pa,

knetvo, -vladanje,

toj

kneiji bili

su gradi: Kosinj (iinutri da su negda slovinski natampali

breviar, pie Senjski bisknp Braj kovic, u Sladovicevih Poviestih na 37 s.).

Novi Grad, Ostrovica, Peruic,

jo

kojigod naoebit; a sela: Kosinj, drugi, Srakovina, Hotilja

VaSf Pol Bitk, BoUici,

Vasca, Mala Vas, Marinci, Sta7'a

^),

Vas, Novo Selo, Hlapovo Selo, Rocja Vas, Tihotina Vas

Mohlici, Klicani, Dugopolci
,

Scitari,

Mazalci,

Humcani,

Maholci, Balici, Celopeci, Glagolici, Gribi (ako nisu Gribe),

Zaluzani, Bali
bovik,

(ili

Bale?), Zahumici
,

-^),

Gvozdnica, Du-

Podhum ,
,

Kocice

Marinina

Banj Dvor, Podstei

njani

Zazidan, Srijani, Trzic, ako nije Trie,

jo.

Vidjeti je, da je to bila dosta velika kneevina; a kolika

pravo, to bismo mogli doznati p' ovih istih gradih

ali

selih;

teko:

onuda su

bili

Turci.

Ne

bilo ih!

kolika je
valja da,

tada bila kneevina, tolika je onda zupa

Buka

ako

nije

imala toliko

sel

ni

gradov.

sada ju zovu

1)
fii

in

Anni del Signore iU28 , mese di Giugno i 8 giorni , et questo Brigne avanti la citta sotto Vomhra; essendo nella Tavola del Si-

gnor Ban sentati U Nobili uomini , prima V' (Vice) Conte Zvanne Cossich da busagia, et V'' Conte Dmina dalla Modrussa, et Y" Conte Jurdi Suchiado (Krivo), e Biasio Slucich, et V" Conte Big o {ne, wegoHi^o) da

U giudice Giacomo Sena (?), et Radoj da Stari Grad... Ovo pismo je u Vrbniku sve; bilo je hrvatski; preveo ga je 1717 1. Petar Petri. 2) Vas je selo; a u Senjskom emalizmu je Crnavlast nam. rna
Veglia, et Antonio Zuttinich da Veglia, et

Ye Conte

Vas! zar nije?

3j

Z Mohli,
-

Marlnac,
-

- s

Kuan,-

Mazalac,(z')

Maholac,-

HumZahu-

an, ml,
183

itar,

Gelopek,

z Grib,

z Glagolic, -

Zaluzan,

- (z')

- s

ehovi,

mnoine, a
s.

je

- z Buan, - s Holovan, - z Luan , ovo je drugi pade Kukuljevi uzeo za prvi jednobroja u onom Imeniku! a na g. Pelr Zaluan z Bun , namjesto P. z' Zaluan z Buan jo
:

na 191 pet

putij

Zaluan

nam.:

z'

Zaluan.


Drazica,
iiko
Ijeta:
1

VJ

talijanski

pmvo kazo

iiokakov

zcinljovid
[)0[)

od 1833
tako je

Dragiza.

Kako

jc oiio

l^iki veli

Desiniir bio
i

185 Ijeta na saboru u Splitu sa svojimi popi,

^).

Bu/.ki Radonja, sa svojimi

Ali u

Bu/ah morda
ili

je bio

kojigod grad, koji su isto

Pa val 1411 godine pie za gostinjac sv. Marije Mandalene, kamo je ono darovao peti diel Crnjaan, da je u plovaniji sv. Dieve Maovako
zvali,

selo? Jer Buki knez

rije

Biizke'); a Siman, kralj Hrvatski

Dalmatinski, 1412:

daje njemu plovan Sv. Marije Buzkc Andrija pokazao ono kneza Pavla pismo i jos drugo njegoviju brat Petra i Frana, da

mu je

potvrdi

^);

a
iz

papa
vraji

Julij

If,

1504: da su

mu
naselo

obznanili fratri pavlovci

samostana Djevice Marije Buzljudi

ke , kako da su
tukli
*).

ih neki

pokrali,

jo

Ali polag pisarn u Kukuljevicevih Pov.

Spomeili

nicih ta samostan bio jo

bilo je

u Zazicnu, koje mjesto

iz

na Bukom. Evo za to nekoliko besjed

strani:

onoga

na 176

plemenit clovik Paval Slavkovic, plemeiz

nem Mogorovic,
ene Dive Marije

sela

Ribnika

(ii

Lici) vzgovori

Ja daruj u pol dribja zemlje v

i

seli

Bisicih na
i

ast

bla-

klotru njeje v Zazicnu

....

fratrom reda
iz

svetago Pavla prvoga remete

1499

))

onoga na

178:

Ja Juraj Malic', plemenit lovik od plemena Moiz

gorovic

sela Kuklic,

jesam hodil svojim kipom v Zaprvi pade nije: Zaicno, nego:

Glericis eiusdem Eccle-

zican [Zazican da je u matici kae Arkiv za Pov. Jugoslav. k.

I.

s.

207.

Tako

1)

Radona Busanensi Archipresbijtero cum

u Farlat.
...
c(

siae

III

na 214.
,

2)

ho spi t ali S. Mariae Magdalenae

sito et posito in territorio

parochialis ecclesiae S. Mariae Virginis de busana...

3)

Discretus vir Andreas presbyter plebis S. Mariae de Busana,

Farl.

IV na 100.

4)

Beatae Mariae Virginis in busana ...prior

s.

et fralres,

u Sla-

dov. Pov. na 217


pisal

30

Zazidan) k crikvi blaene Dive Marije,

ondi jesam za-

v misal crikve Svete Marije kupno

,

priurom

fratri

slubu

ko ima biti dobrovolno

seli Bisic'ih

vina

za takov dar, za
)>;

jedan drib zemlje v

v Lici. ..1499

pak

ona kneza Ana Frankopana od 1500: Mi... videi uboastvo

v

klotra
,

crikve blaene
i

svete

Marije v Zazitni
crikvi
i

Biizah

dasmo
....

darovasmo reenoj

klotru

v naem gospoctvi v

Boaci

v'

Velikih Psivicih polovicu

isto

gracine

))

u Psivicih, selu

crkva Svete Marije, kako 1461

Ijeta

u Buah, bila je kae ono biskupa

Ivan Tomakoz

Modrukoga Mikule pismo

vic s Hlapova sela, Petar

^);

a 1487 onih est pleme-

nitih ljudi, Juraj Malic s Kuklic z Like,

Buan, Mikula Jurinic s Podhuma, domin Mikula Nemanjic () citar, i Simun Vukic s Kuan , nainie i pomirie Petrica Ivanka Markovica Jurja Kosinjskoga a u Svete
z

Satniic

Gvozdnice

Marije va Psivicih,

polag 130 strane u Spomenicih.

i

Ovako sam
13.

kneza Pavla

kralja

imana

papu

Julija odbavio. Ali

Buzin? evo

sto je ondje: 1510, prvara

Reki gospodin Jvan Mrzotic, vikar Otoki: po moju

kuenciju (duuj, da
leni,

sam

hodil na

Buzin

(ha) gospi Je-

prosei za dva riba zemlje.... , na 193 strani; a na 252 Mi Ivani Katelanfi de sent Lelek (Ki clovik za RiecanelJ, Pa val Kereini de Kanj a vid (Liepol), Bal:

tazar Hobetic de Dobot)c(!!), Ivan

Vagatovi, porkolab
iz

grada Hrastovikoga, Ivan aroni de Kosnica (a ne:

Kosnice
,

ni Kosnicki

to

nije plemenito!)

sudac gracke

medje Zagrebke, Mihal Kievic de Lomnica, Mihal Svetaki, Kritof Peranski, Ivan Tompic od Vranograca, Ivani Golac od Sutiske, Mihal

Budii od Like i Miklo Vagatovi, u dugovanju zdola pisanu medju uzmonom gos

1)

/n ecclesia S. Mariae sita in Busana in villa vocata Psevich.

M
podom Mikloscm Zrinskiiii od jodnc Petrom Kcglevi(^cm od Buiinay spanom grackc mcdjc Vara/dinsko, od druge
i

stran, sudci

pitai po

istih

stranah jednako obrani...

okolo 1552; a pak na

Istina,

!261: a
je

Gapar Keglevie od Bnzina.))

ili

ovo

Buin

grad

sclo, ali

ne u Bu/ah, ne
u onoj zemlji,

u Bu/koj upi, nego dalje

i

onamo medju Unom, Koranom

Vranogradca
,

Glinom riekami, blizu

koja je Hrvatska a Turci ju uzivaju: da bi se zatrli! Ali

Buzin, a ne Buzim, kako neki piu.

blizu

Baga

je

Buim,
Sada

ili

Buin,

ali

ni

ono

nije u

Bukoj keneevini.

bi

mi
tri

ganati: kada je pravo zgubila

Rabska
i

bis-

kupija one
ali

duge

iroke a plodne

picne upe,

zato,

ovo cu kada uganam pod koga biskupa je bivalo ono

od 401 do 417
^)

primorje od Stenic do Rieke.

cencij
I,

Ijeta,
:

Papa, da ponem, Innoposla Senjskomu biskupu

list
,

Lovrencu

pisano ovako

Proitavi tvoj dragi

doznali smo, da je u tvojoj biskupiji neviernih Fotino-

vac

^),

ne samo to, nego da

skupine oito dre

ih se je sila naselila,

u neijih mjestih: jer u vas da

vec nego igdje. Marko,
iz

))

pudjen

poeo

je

drzovito, ter jim je

biesniti ni

Grada (Rima) od davna izi njih onako naopako uiti onako kolovodja. Ali da ne budu vie mogli
,

due prostakom
su
i

seljakom vuci sobom u pa:

))

kal

za

kamo

odsudjeni
i

dogovarali

su

se nae

))

crkve branitelji, kako

kamo

bi jih

mogli pregnati: nei

ka na njih bude prekletstvo kako je

sucastva, kako ni oni nisu dali,

na Zidovih, kada
iz

ne daju da se je Hrist Bog od vieka rodio

i

Oina

joce sada ne daju

je

da je on Bog. Pak, predragi brate, to

valja ovriti,
i

naredjeno,

ne prelieno, da po nemarnosti ne po-

gubi svojega puka, ter da ne prine

1)

Bogu raun davati

Innocentius Laurentio Episcopo Seniensi.

2)

In territorio dilectionis tuae.

iliti

32

Senanskomu
iliti

za zgubljene due ^. Ondje nije: Senensi,

a ni: Signino,
,

Sienskomu u Tokani, Segnijskomu na Rimcini

Signijskomu

nego: Seniensi , Senjskomu:

i

jer Sen] Senia, a Senjanin

Senjski Seniensis pisali su

i

Latini, pravi,

OHDO SENIENSIVM = BECRETO DECVR10NUM=: PLEBS SK/ViK/VSiFM= CORP AVG VST ALIVM = SACERDOS PRIMVS, u tom gradu, po svjedoku Kandleru'^);

kako sto pisani nekadanjih kae, a

napis:

a Segnia

ili

Segna

Segniensis

ili

Segnensis, to

vam

je

po

Talijanskoj mudrosti.

Pak u

Sieni onda

biskupom da

nije

bio Lovrenac, a ni u Signiji; a ni Fotinovac da nije bilo

u ovih biskupijah, a po Senjskom

onuda okolo da

jest,

cah do Sriema, gdje im je poetnik Fotin, pedeset godin prije, nevriedno biskupovao ter onako krivo uio. Po ovih
razlozih

sudim
-^)

ja,
i

Holstenij
,

da je oni Lovrenac bio Senjski biskup. Coustancij ovako sude; a i Tillemont

'')

Farlat

ne vjeruje. Ali ja znam jo neto. Papa Hadrijan prvi bio darovao kralju Franakomu Karlu zakonik^), koji su iznesli na vidik Yendelstin 1525, Pithoe 1609, i liartzheim 1759 godine, pak ja u Hartzheima
on vjeruje
i

proitao u Beu. On toga zakonika da je vidio tri prepise medju vele crkve Kolonjske knjigami, jedan od Karla jo kralja dobe, a dva da ne zna od kada, pak liepo kae, kakovi su ti prama Vendelstinovomu i Pithojevomu. Prvi ima biskupe bive na Kalcedonskom saboru 451 Ijeta, pak
i

Senjskoga Maksimina^ ovako:

1)

Farlatovoj IV na 115-116

s.;

nu

Hecensio Petri Gouslanlii, Gotfidei

tingae 1798
sticorum, 2)
3)

ima

tri

riei drugaije:

puhlice

conventicula,

ac

ms.

quo eos possinl expellere.

(dscrizioiie

Romana

in

Veglia spiegata.... Trieste 1862, na 13

Geographia Sacra.
Knj. X,
s.

4)

630, 827.

5)

Codex Canonum ah Hadriano I Carolo Regi donatus.

neracliensem,

33

Provin. llhjrii:

Anasiasim Thessalonicensis per OulnUllum Episcopum

Sozon Philippeiisis, Maximiniis Skniensis,

Anopatus ThassiUaniis Dardanhis Barlaa,

Nicolaus Sirohiensis,
FAisebius Deverotanus.
^

u Pithojevom. A na drugih saborih koji su biskupi bih', imaju svi etiri, ako 1 ne svih *). Ja drim, a i Holstenij, da je i taj Maksimm bio Senjski biskup. Pak se nebojim reci: u Senju
1

Deheroianm, u Vendelstinovom druga dva prepisa ne imaju jih. Ali

petoga vieka bio je biskup.

1)

Iz naih

krajev na Nikejskom 325 godine: Provinciae Daciae: Protogenes Sardicensis,

Marcus Metropolitams,

alias Calabriensis u prvora Koloni

Pistus Martianopolitanus,

pr

'

Budion Slridonensis, alias Dardankae u p. K. pr., Domms Metropolitanus, alias Pannoniae ondje; a na Sredakom 347: Dioscorus de Thracia de Thracia, ' Lucius de Thracia de Caniopoli,

Zosymus a Bacacia de Ligmedo, Parigorius a Dardania de Seupis, Macedonius a Dardania de Vlpianis,

Heliodorus de Nicopoli, Siercoreus de Canusia, lulius a Bacacia de Tehessem,

Athenodorus a Bacacia de Blacena, Eutherius ah Pannonia;

a na

Carigradskom 381

Provinciae Mysiae: Marlyrius Martianopolitanus; Provinciae Scythiae: Gerontius Tomensis, Aetherius Tersonitanus, alias Terfonitanus, Sebastianus Anlialiensis.
3


Wi na
Solinskih

34

saborih 530

532

Ijela

Senjskoga

928 i 1059, a biskupa nije bilo, a ni na Splitskih 925, etvrtom Sphtskom 1075, ni na Zadarskom 1072, a ni na nisu ga ni spomenuh a ni na onom 1111 ondje negdi: a 1169 Ijela nena nikada, nijedan. Za njega od 451 do podpis, nijedan nanijedno pismo, nijedan zapis, nijedan lagko, i brez svjedoka pis; a ni poviest nijedna. Pak je ni bilo. Ali i svjedoka odsuditi: da njega onih viekov nije ki je iveo imamo za to, i dobra: veloga akna Tomu,
trinajstega vieka.

Evo njegove besjede po drugo: Krka,

Osorska,
otocih;

ali

svojih Kabska biskupija imale su svoje upe na Krka imadjae {kada Splitskim nadbiskupom

hiae Dabral, od 1030 do 1050) ima Serijska, koje tada nebiae

i

vei diel '). Tako

i

iip,

koje sada

je bila prestala,

to

udo

prije,

moebit jo petoga vieka; a krivi kakovi

boji:

mnogo, stranih, ter neprijatelji Senj. dosta gradov razorie, pak morda A pod Senjsku biskupiju spadahu kada ovo pisae
onda ih
je bivalo
i ,

Toma, upe Senjska, Gatska,

poda nju
dali

pol

Like

koliko su bili

cu. na suboru u Splitu 1185 godine, kako

iip vedi diel spadokazati kada na to dojdem. Tako tih Senjska i Gatska; dao je prije pod Krku biskupiju, a to: ona sva spadala pod a pol Like nije, jer znamo da je desetoga kolika je bila Gatska? Porfirogenit ju

Rabsku. A
Splitski

Matij 1176 godine,' vieka zove: upanija; a Ninski biskup knez sabor 1185: parochia"-), po latinsku; a
i

Martin Frankapan: kotar, zapisavi 1476:

1)
...

varo

Otoac

tem

maiorem parsed Yegliensis (a z Rabsku nije znao) oblinebal erat tune parochiarum, quas mtichabet sionKVisis Ecclesia, quaemn

na 123 s. parochiis, Signa videlicet, Geszica (Getzica) , 2) ... super tribus habeat sedem suam in Segnia , et et Lecca '>..- Signensis Episcopus Licae ... habeat has parochias, Segniam, Hetsciam tolam, et medietatem
Episcopalis sede,

u Failalovoj

lil

u Farlata.


v Gatanskom kolari
sac

^) ;

85

(mene
ni jo

a Comitahifi po latinsku neki pi-

1497
l)io

^)
i

Vladislav kralj Hrvatski

-');

skrb

da je

llgarski) 1;)07

a rjospodslvo nelko 1510,

ako

no kanjo malo, ovako:

levi

Jos(*e treli

zrib (zemlje) v
)>

OmiKrabiahu

na Kraoa(ni) v gospostvi Gatanskom,

v Gatanskom qospodstvl
i
))

i :

sela

ana

'').

Unutri 1489

Ijeta

gradi: Olocac, Starigrad

tovoj IV na 131 strani.

pisma u FarlaBiase medjii Podgorkom, Likom,

Novic/rad, polag
i

Bukom
((

Senjskom upom,

do mora onoga.
Ijeta pie ju
i

kako se
Ga-

pravo zove? Neki Fabijan 1387

Gacka, ovako:
(a ne:

tada bie knez An gospodin Krku

je

Gacki

u Kukuljevicevih Spom. na 318 s.) i Senju kako sam ja vidio u onom breviaru, koji je tada i vec'e , spisan, a to: saltir, svetcem skupno i svakomu svoje; a Senjski biskupAndrij 1445: Gatzka/i nekakov pisac 1489, a i 1497 neki drugi, jo kralj Vladislav 1502, kako moe vidjeti u onoj istoj Farlatovoj od 128 do 133 s.; a Gadska Sladovic' i Dr. Raki, prvi u Poviestih na 5 i na 26 s., a drugi u Odlomcih na 114. Onako je po govoru, Gacka, kako i Hrvacki namjesto Hrvatski, i Ijucki nam. ljudski, a Gatska i Gadska po korenu, prvo po gatiJi, drugo po
ki, kako
i

gadih. Ali je Gatska pravo, jer

Gatanski kotar zapisa

a
i

knez Martin Frankopan

z

1476

Ijeta,
,
i

Broz Kolunie'

Buan ot Kaciti

Dubovika

ovako:

Va
I

to

vrime

(1486) bie Paval biskup Senjski

Gatanski.
i

tada bie

vikar Gatanski pospodin Levnardo,

oak

Svete Marije

v Kneji Vasi.

pisah v' istinu te knjige

potovanu muu
hii sidi ,

gospodinuLevnardu vikaru Gatanskomu,w njega

Provjestni Spomenici na 116
...

Ij

s.

2)
3)
...

((

...

Gatzka ... u Farlat. IV na 132 s. Nobilibus Comitatus de Grazka (Galzka) salutem et gratiam
nobiles homines Comitatus
s. s.

ondje na 134
4)

Pov. Spom. na 193

36

_
s.

u Poviestnih Spom. od 128 do 129 su se zvali Gatcini ali ovdje na

ski... ; a

ljudi
s.

rekao bih da

14^6

vidim:
,

Liet

1492... Ja domin Kirin Vranic, Gacanin

tavel Bakar-

na 166:

1497...

to pisah ja
i

domin Kirin

kancelir BakarVranic, Gacanin, kanovnik v Bakru ski : Gacanirif ili Gatanin: a ov je mogao biti iz Gatske. 1 u Hercegovini da je Gazka, kae ovoga gostinjca zemljovid od 1659 Ijeta (Valja znati, da je za ov Sveti Jerolim Rimska pravica Roia bila odsudila 1655 na 10 Hrvatski , Bosanski prosinca da je samo Dalmatinski a i blago pak Slovinski i Slovinski, gostinjac i crkva zbor 1659 na 15 oujka odlui te eetire kraljevine napisat, da je bude vidjet *). I to na ivoj harti napisa slikar Petar Andrija Buffalini do 2 rujna 1663, kako kae knjiga Decreti od 1663 do 1668). Tako ta zemljovid kae ondje Gazka, a nekakov ini od 1853: Gaschko Gatschika, a Dr. Matkovic u 1865 godine Knjievniku na 404 s. Gadaka, ali narodna pjesma ovako:
, ,
, ,
i :

A
I

me, mila nano moja Sto mi kae Gacko polje ravno

li
!

bogatu ku(fu Zarkovica,

Ja

sam

cula, gdje govore ljudi

Gatackom polju irokome,

njeg' su velike planine
:

Oko

Jedno Ravno f a drugo emerno,

A trede je Golija planina; Tamo snijeg nigda neprestaje

1)
((

da qualche pittore una tavola geografica delle dette quattro Provincie, Dalmatia, Croatia, Bosna e Slavonia, con li confini delle medeme, ... e questo accioche neWavenire si tenghi nella Congregatione del nostro hospitale, et ogni uno della Natione possi sapere ta
ordinato che
si faci

Fu

vera situatione

e confini delle dette Provincie, e quali

li

luoghi

piii noti si

con'

tengono in esse, attesoche

oriundi di queste quattro solamente devono go-


(U Vukovoj
i i

87

III

na 474).

Pak

ovdje je
i

pravo

Galskn

Gatsko: a to da nije saino polje, nego

ljudi iz

grad nekako v,

nutra da se zovu (iatcani.

!

Hrvati
site

tako

vam
i

potenja,

Ijubavi za svoje: uzkri-

Gatsku, Buku

Liku
isti,

/upu!
parochia (upu), kako
Ijeta:
u

A
i

koliko je Senjske bilo /upe ? Ninski biskup Matij

Splitski sabor, oni

i

zovu

ju:

ono
Senj

Gatsku; a kralj Hrvatski Bela IH 1253

sa

grad

svim svojim kolarom

i

darujuc ga

Krkima
comitains,

knezom' Miroslavu
sto je upa,
iliti

Bartolu

*);

a netko

1497

upanija

"^).

Senjsko je bilo, ja sudim,

,

sve ono od Gatske do Povil

do Vindola

pak do gore

Gvozda iliti Kapele. Tako od Stenic do Yinodola, Gatska Senjska upa bile su pod Krkoga biskupa onih viekov; a i Vinodol, jer zanj veli akan Toma ondje ne pie, da je bio pod koga drugoga; samo za Splitskoga nadbiskupa, da mu je ostala Krhava i za Gvozdom sve do Zagrebskoga ; ali ovdje nije Vinodola. A to je bio Vinodol? Nije ne grad, kako Farlat pie ondje na 92 s.: Vinodolium erat cai
'^)

stellum ; a ni

samo ono primorje od Novoga do Svetoga

bili

Jakova

do Drivenika, kako sada govore, nego sve do

gradi
:

Rieke. Unutri su

Ledenice, Novigrad, Brihir,

i

Grizani, Drivenik, Hriljin, Bakar, Crsat,

dere

Grobnik, kako

Benefitio

Pellegrini et infermi nel nostro hospitale, et alli Benefitii

ecclesiastici nella

nostra Chiesa,

et

admessi per Confrati nella nostra Cons.

gregatione
1)

Decreti, od 1642 do 1661 na 358

s.

UFarlal. IV na 115

2)

Actum

in

comitatu Segniae praesentibus nobilibus viris videlicet

et Vito

Christophoro Christolich,
vancich) civibus Segniae,
3)

de Radichich,
s.

et

Georgio Suoanzich

(! /-

na 132

Ecclesia nempe Metropolis has ibi vohit parochias retinere: Comi-

tatiim Cetinae, Cleunae (Hlivno,

pod Turci: da

bi propali!), Clissae,

Mas-

sariim, Almisium, et corbaviam, et ultra alpes ferreas usque

ad

confinia

Zagrabiae.


sam
sve to skupa; a
ki-alj

38

isti,

njihov zakon od 1280 Ijeta kae, tev kiieztvom zove

Bela, on'

comitatom (upom),

1251, kako moe vidjeti u Kukuljevicevoj Borbi na 73

i

na 74

s.

jo

veci sudim ja da je bio Vinodol, po

kralj

na Dobri? datum in Dobra ) zapisao Krkima knezom' Miroslavu Bartolu tu upu Ctijiis fVinodoliJ confinia ad tramontmiam, imprimis est fluvius et loctis Rika, in monte
pismu, kako je ov

1260

Ijeta

u Dobri

(ili:

maris incipiendo
Grohovo)
trans

et

nosiva

libera

aqiia

Bichina , usque

ponticulum penes Prohovo (prepisa

;

je vidio
est

P nam G:
uno lapide
,

aqnam prima meta

in

in qiio est liltera

meta

et aqiia sequittir' libera

que

aqua ex monte nostro Grohnicensi

pisano?), qui dicitnr Prezum

et confinio scaturit, miili

rus supra inclioatiir in Jilievicheh (a je

(i

ovako bilo za-

pisa: Prezid

je imalo biti

imao skvariti preu matici, jer onuda da je bilo

ovo
je
i

prezidano za medjas medju zapadnom

iztonom

carevi-

nom,

a sada je selo Prezid),

,

murus

in piscina

ad Pra-

putische

ex

illa

parte terstenik (locus autem Terstenik

manet noster et integer), ex praputische ad kupin kamen, a Kupin kamen ad lisen kamen, a Lisen kamen ad bila in valle papruthio VODA a valle Papruthio ad montem BERiNSCHEK, a monte Berinschek ad Gromache, a Gromache ad BREziDiN et BABiNOPOLiE. Hec sunt vero confinia a monte maris usqiie Babinopolie (kako da ce druge medjae pisati, po ovom vero, a za ovim je In majiis robur predicti doni..., svretak. Zato, ili ovo vero ima biti vera, ili ovo pismo nije sve) ^). Neznam gdje je Prapiitice, ni Ter, ,
:

stenik,

ni Kiipin

kamen,

ni Lisen (Lisin,

ili

LizinJ kamen,
ni

ni Bila voda, ni

Paprutska draga, ni gora Berinscek,

ali

gdje su Gromace, a ni gdje je Brezidin,

znam

gdje je

1)

Jura na 72

s.

Ihihinopnljc
ski
:

89
:

to
silin

na Cabarskorn
iicgdi

Modiiiski
Ki!)!!

Senjpiso

biskup (llavinic

od KiDO do

Ijc^la

aru,
Havo
.

tucc se na kneze /linske:

.
.

In cabau

Ihminns

ibi

appropriavil dccitnam parochialcm cx villa

(pias

babinopolie;
verlit in
II

dccimas

pracjiulicium parodii con-

privatum simm
s.

iiliJe,

Iradcndo cas Dominae

Farlatovoj IV na 148
i

Tako Vinodol je bio cah do Prepo njeniaku!).

zida

do Cabra (Cubar
to
1!)

je

Rieka, la grad nije bio pod

i

Krkoga, nego pod Pull!24, a

i

skoga biskupa,

sve do 1787 Ijcta, kako Sladoviceve

strani,
i

Poviesti kazu na

na

na 212, ter su
mole.

se Rieeani s Pulskiini biskupi

tjivali

udo

putij popravdali: hoi

su svakako da im popi po slovinsku mae

!

Rieani ? E, Kieani, ali nekadanji, a sadanji hote, da im ugarski opu a talijanski plesu! 1 jo Modruka upa sva je prilika da je spadala pod Krkoga biskupa. Jer kralj Hrvatski Stipan IV 1163 Ijeta
pie,

da

mu
Ali

je otac kralj Gejza

Splitskomu nadbiskupu
i

dao BuzkUf Plakii, Vinodolsku, Modrusku

Novogradsku

pod koga biskupa su prije spadale ove upe? Pod Rabskoga je Ruka, ali nije Modruka, kako nije ni
upu
*).

Vinodoleska, a ni Plaka, a ni Novogradska: tako ove su

pod Krkoga.

vec desetoga vieka Modrue biahu grad,

ter unutri je propoviedao sv. Vojteh biskup Praki^).

Novigrad, ovo nije oni u Vinodolu, ni oni u Lici, a ni

oni na

Lui, nego

oni na Dobri rieci, blizu Karlovca, a

se zvati starigrad,
je prilika.

u Zagrebskoj biskupiji sada: mogao bi kako je star. A Plas sada Plaki, sva
1)

Plai, etVallis Vinar^iae,

Et maxime Parochiam Corbaviae, Barani {Bucani, prepisau!), Modnissae, Novigradi, ... quas pater noster Rex
S. Domnii....
,
i

Geyza concessU cidem Eccleslae

na 184
2)
s.
....

ostalo u Farlotovoj

lil

S. Adalberttim

....

pvaedicasse Chrislum modrush, quae urbs est

Liburniae...

onoj

isloj Farl.

na 114.

40

,
,

Tako su liepo imali, Krki- Gatsku Senj Yinodol, Plas, Modrue i Novigrad, a Rabski Podgorje, Liku, Bue Boace, pak su udo desetine spravijivali. A do kada i u Rabu Gri zapoviedab*, i dokle to? Dokle su u Krku su Hrvati. Krk piu nekakovi poviestnici, da su Benetani
i

bili

osvojili jo

829

Ijeta

*).

Ali

ono

nije istina. Jer Via Par-

gilia grad,

ki je

onda njihov knez Obelerij dobio

tecipacij predobio, nije

gia, ni Veja,

Veda,
sliepci

ni Vecjla, ni Veglia, ni Vei

Krk
i

samo

gluci

mogu

reci da jest;

nego
iliti

je bio

na Benetakom, pokraj Aimala (Aureliaca,

pokraj Malamoka, kako da su to dokazali,
Filiasi,
i

OriagaJ

Luic, Foscarini i liepo bnetanin ^),

mislili
misliti,

svjedoi pop Osip Cappelletti,

jo da su se narugali

onim

koji su po-

na Krk.

tko se nebi ?

samo hantavci mogu po-

da je Obelerij, bivi prognan, hotio Partecipaciju

preuzeci Benetke
brih rukah
,

Apak Krk biae tada u dou Grkih, kako Rab Osor mnogo Dals

Krka
ti

macije, ter su plaali

gradi

njihovim carem davke.

Nu
i

od 870,

ili

od 875

Ijeta

biahu ne samo

Grki nego

Hrvatski, pokle im je ono car Vasilij zapovjedio, da

davke neka plaaj u Hrvatskomu gospodam, a njemu samo

nekoliko toga: kako da su se pogodili {apacla),
I
{((

plaali su njihovu gospodam po sto nekakovih pinez

ta grad,

numismata ) svaki

pak su sve to vie

bivali
ili

njegovi, a najzad posve, kada ih je kralj Drislav,

jo

Kreimir prvi osvojio

sprieda, a
strani.
i

kako sani to jur dokazao negdi

u svojih

dr.

Raki
bili

je

Odlomih na

84, 88

89

Tako su
i

Hrvatski sto godin prije nego Bene-

taki: ako to
1)
2)

nije

drago nekakovu pisaricu Antonicu Jm

In la citta Vigilia appuo Aurialo se serra.

...

Vigilia, citta

poco lungi dal territorio di Sanf llario, rimpetto

a Malamocco, sulla estremita del continente, tra Chioggia e Eusina. Storia della Repubblica di Venezia 1848, u 3 sve. od 175 do 178 s.


pastariu, kiraninu, ki
je

41

iz

180^ godine

Trsta poslao po
*),

svietu dva lista kadila pokojiioj gospodi 15cneta<!koi

najve onoga

sto gdje obcdva, ondje ne

veera, a sve skupa:

da
i

da otocane od Hrvatov, od svojih, razgovori, a za Talijanc,

za tudjimi, nagovori,
ni

/a to

je nalagao,
;

ti

otoci nisu bili

bi-

Hrvatski ni Solvinski ni Ugarski

da Hrvatov nije

valo na njih onih godin, a

sam benetanin

Cappelletti pie,

da jest

^);

drugi, Dandul, esto godin prijc njega, evako:

Dux

(Venetiariim, Petriis II Urseolus) deindc vastiim vciihi

Uficando aeqnor... AtLXcrcnsern ad urbem delati sunt,

non modo

civcs

veriim

omnes de

finitimis

tam Roinano-

rum

quam

sclayorum castellis convenientes , hospitis ad-

ventum

se praevenisse

gaudebant
(da ne

^).

Nu Bnetanorn knez
ke, koje su
I

reem

duzd, dni, dux po

latinsku), Petar Urseol drugi zabrani plaati

Hrvatom davpo pogodbi.

im od davna plaali svakoga

i

Ijeta

tako se kruto zamjeri

njim

njihovu kralju Drzislavu.

i

Pak su oni Benetanom zanovietali dodijali: umjeli su onda vraati bat za bat, vie onda nego sada. Ali je onda tekao negda pas a negda zec. Jer taj Urseol nagna svoje to vie da im otme liepu Dalvojnike na njih dvakrat, maciju, nego da im se za ono osveti. Prvo, 996 Ijeta, odi
i

pravi na njih est brodov vojnikov pod zapovjednikom Ba-

doarijem Bragadinom
trideset
i

''),

Drugo

on sam preveze na njih

a

pet brodov vojnikov. Tada Zadar da jur biae

^)
,

Benetaki, svjedoi Sagornin, njegov vrnjak

1)

Dan-

Cenili Storici suirisola di Veglia.

2)

...

anno 997
....;

...

le isole di Glierso e di

Ossero erano possedule da

si di

Slavi croati

slavi e croati ed illirici (sic)

(?)

quella,

come

delle cir-

convicine isole, corsero

a prestare omaggio, ed a giiirare obbedienza

i

airOrseolo
3)

4)
5)

Ondje na 299 300 s. U Farialovoj V, na 185 s. Cappelletti ondje od 294 do 296

. lllis

s.

namque temporibus

in

Dalmaliarum

confiniis

non plus quam


Cappelletti

42

Bragadin. A kada je pak to bilo? dul: tako ga je bio dobio u Odlomcdi na pie, da 997 Ijeta; a dr. Raki

34

na 88

s.

ineunte sacculo da 998; a Farlat, da 1001,

wrfmmo;
ima krivo,

ali Cappelletti a ja cu svoju malo kanje reci: Mutimir, srn da je tada bio Hrvatskim kraljem
i

da kako krivo! 1 pak tiRenetani, lakomci, Istru i Dalmaciju cah do Dusu na brzu osvojili primorsku svi ter Osoran. brovnika. V Osoru da su bili na duhovu, da su i SlovinsM ') onudnji gradi, ne samo Rimski, nego prisegu. A koji su to bdi gradi? se dali njihovu knezu, pod Beli. A Slovinci su sada na Luvalja da Cres, Lubenice, i Oresu (ako ne reku: na Belom), a i u i u Belom
Trpimirov'):
i
,

benicah

rei: omnes de tiniostranmalo Taljjan. Ali Dandulu bie castellis: jer onako ti timis tam Romanis quam Sclavis Rimsku (Grku), a neki pod gradi bi bili neki pod oblast
nije bilo. Slovinsku (Hrvatsku): a tako valja da lotu Krki Pak da su zajidrili u Zadar, u svoj grad '). 1 da su im biskup i priur (poglavar) a i staieina i Rabski dali svaki svoj grad, knezu, onomu istomu, drage volje a biskupi jo i za to, prisegavi svi, da hte mu biti vierni, za carima*). Ali prvo: da hte za njega u crkvi slavno moliti RabDandul, ni Krkoga tih biskupov nije imonovao pisam za te prisege ne imaskoga, a ni Osorskoga; drugo: Beljam, a valja treto: Rabljani, Osorani i

mo, za nijednu;

laderensibus civibus (laclerenses cives)

Mnetkorum dud
...

(ducis) dilioni
.

o6(emwcra6an(
1)
...

Ondjena298s.

re Murcimiro, figliuolo di Turpimiro

Muktmiro

,.

re della

,,

Croaiia,

ondje.

2) ...
stellis
3)
...

omnes de

finitimis

tam Romanorum , quam Selavorum

.

ca

civitatis (Jadrae)

Prior cum Episcopo

et

n cetens suum Domt-

num (Petnim
4)

Urseoliim

II)

receperunt....

^ i

popi po Dalmaciji Za kneza Mletakoga da jo i sada mole Impastari !I! oloclh, pie, da ne reem onako,

po

lin

'

43

Ijola,

da

Krcani, obecali se njiliovu knezu Ottonu lOlH

nisii nikaci nje<i;ovu

kako da so

otcu PcUu, oiioinu

r3^i(),

knc/.ii,

po samih
i

iijiliovili

pismih u l'arlatovoj V na
i

na

()17,

na OoO strani. Zalim" Sph*tjani

sil

njihov nadbiskup Pctar

Farlat u
111

da

onoga Petra Urseola

prijeli. Ali

od

10*.)

do 116 strane dokazuje, da

jo

nadbiskupom Splitskim bio

101.^)

Martin do 1000, a od lada do

Petar. Tako:

ili

je

Dandul zapisao Petra namjesto Martina, ili je taj rat bio za 1000. Nu nokakovi Klisani pravo 1000 godine svjedoe, da ari su im Vasilij i Konstantin a kralj Drislav, a nadbiskup Martin, a knez Florin, koji da je i Splitski ^), a Urseola ni ne spominju. Dakle je sva prilika, i ovako
,
i

onako, da je

taj

rat bio za

tom godinom.
taj

nije istina ne,

Impastaricu, ono: da je

Mletaki
,

knez ostavio za kneza u Krku Darija Frankopana

a u

Splitu sina Otona, a u drugih gradih Dalmatinskih druge

mletane. Jer za to ne zna Sagornin, njemu vrnjak, a ni Dandul, a ni Monacis. To da je Dandulu netko pridao '^), pie Cappelletti ondje na 808 strani. Pak on tomu ne vjeruje, kako ni Filiasi, drugi mletanin^). Apak zna-

mo
var,

da je Florin neki knezovao u Splitu onih godin, a Kr-

cani sami piu 1018 godine, da

i

im

je Andrij neki pogla*).

I

da ga priiirom zovu, a ne Comesom (knezom)

taj

jo

neto:

Oton imao
je broji

je

997 godine samo pet godinic,

na 380 strani
:

kako

mu
...
(.1

sam

Cappelletti

liepa

1)

Anno

...millesimo, Indictione (decima) tertia, Regnantibus

et

Do

minis Nostris Basilio

tiae

Constantino magnis Imperatoribus, in Regno Croain

1).

gubernante autem D. Dircislavo inclyto Reg, residenle etiam

....

Sede
Flo-

Beati Domnii D. Martino Reverendissimo Archiepiscopo, ima cum

rino Principe Spalati et Clisii
2)
3)

Farlalovoj

III

na 112

s.

Uanonimo annotatore
s.

della cronaca del

Dandolo

...

Qualche oscura cronaca volgare non fa autorita

Civitate Veglensi,

in cib v....

U
s.

Cappellellia na 309
4)

Ego Andreas Prior de

u Farlalovoj

na 309

44

vam kneza! Eto: togod vie grmi, to manje daji. Ali moe bit istina, da se je Petar Urseolo i Dalmatinskim knezom zvao od tada nekada. Nu Hrvatski kralj Kreimir II, Drislavov brat, on je
svojao Dalmacija.
I

osvojio Zadar

jo nekoliko gradov.

Pak Benetaki knez Oton srdit oborua ilu brodov i preveze tamo na njega. I premoe ga: ali na moru negdi. Pak mu preuze Zadar, ter i Rab, i Krk, i Osor, i Beli:
a to

1018

Ijeta.
i

Jer toga Ijeta a mjeseca srpnja Rabski

i

biskup Maj,
obecali se

poglavar fprior) Bellata,

i

popi, a

vas puk

njemu*)

njegovim naslednikom, dahte im

i

davati deset libric svile,

to

sami
^);

slati

na svaki boi
vas piik:

pod zarok pet

da hte im
tako,
i

libric

suhoga zlata

a pak kolovoza mjei

seca Osorani, biskup Martin, priur Ivan, popi,

oni tada, tako
^);
i

pod
'')

toliko davati

etrdeset

koic kunskih
isto
i

Beljani

da hte petnaest takovih

i

jo

pomagati jim,
i

braniti jih^). Rabljani

Osorani obecae

zapisae to svaki u svojem gradu, a

to njihovi poslanici:

Beljani u

Krku

^),
,

Godostro Se-

renico

(satnik?)

pop

,
((

Dabro

, Petar

Scaminus

Marin

Stredrago

Resinico

Vein to

pred

Krkim biskupom
1)
...

Vitalom, a priurom (poglavarom) AnDuci Venetorum

s.

i^vobis D. Othoni seniori nostro

et

Dalmati-

corum
2)
3)
4)

....
...

auri ohrizi
s.

...

Ondje na 226
-

Ondje na 617

Cha

Fisole

Capisulum
s.

Caput Insulae, na Creskom.

5) Li
6)

ondje na 639

Anno millesmo octavo decimo, mense Aufjiusti, Indictione I. In civitate, quae vocatur Vegla, spondentes spondemus et promittentes promittimus Nos quidem Godostro, gui modo vocatur Serenico, habitans in Cha Fisole una pariter cum Dabro (Dobro, podpisan) Presbytero, atque omnibus habitatoribus praedictae nostrae civitatis Cha Fisole ... vobis (a ne: urbis) Domino Ottoni Duci Venetiarum atque Dalmatiarum (opet onako) Seniori
....

nostro


drijcm,
doci.
je
ji

4F5

piscem popom Marinom,

mo^^li reci Colet

jos pred trimi svjci

Pak kako su

('.aj)pcllctli,

da ovo

Krko
oi to

pismo, da ovo su
i>ovore,

Krani obecali?
iz

ter oni posla-

nici

da oni su
*),
^).

Beloga,

da to obe('uju
'^),

za sve Beljanc do vieka

podpisa vsi se prvi

ti

da

su im samo svjedoci za to

pak Kandler, prigovori v

za to Farlatu namjesto Goletu, nije

razumeo ono:

Anno
1008

millesimo
Ijeta!
'*)

oclavo
Ali
i

decimo
i

jer pie da je to bilo

Krani,
i

oni da su se 1018 Ijeta zapisali

tri-

onomu knezu

njegovim naslednikom, obecavi jim

i

deset lisijih koic na godinu:

za to

daje pismo u

za-

koniku Trevikom.

Dobrinjci? a Omiljani ? a Vrbni-

ani?
Ali

a Bacani? a Cresani? a

Lubeniani? Jer Osorani

i

se obecase

samo

za se, a tako

Beljani, a valja da

Krani.
,

Krkomu
i

biskupu Gatska, Senjska, Vinodolska

i

Plaka, Novogradska
ska,

Modruka, a Rabskomu Podgor-

Lika

nisu se

Buka upa tada jo ostae. Jer Benetani do duga irili po njihovih gradih: okolo 1026 go-

dine svojega kneza Ottona prognae u Carigrad, obrivi

pak nesloni malo po malo zgubie svu Dalmaciju, pravo svu koliko je onda biae ne mogavi je oga,

branit od nje starih

gospodarov, Grkov

Hrvatov.

Da,

Gri

ju opet osvojie: ter Zadrani njihova

i

ara zovu
i

svojim
jo do

1029 godine
duljega
^);

1033

1036

1044

1052

1056,

a njegovim namjestnikom nada

i

svom Dalma-

cijom Grgura 1033

i

1036, a 1052 bana Stipana, a 1067

1069 Lava, govorei jim nekada

protospatarius
1)
))

proconsuly^j nekada
((

(i

straticus

)) ,

nekada sdimo

protospa-

Fisole,
2)
3)

4)
5)

... cum ... omnibus hahitatoribus praedictae nostrae civitatis Cha cum nostris haeredibus , ac prohaeredibus et successoribus Signum manus Serenico, qui lioc fieri rogavit. Ego Vitalis Episcopus de civitate Vegla t. ss. leslis sum. Iscrizione Romana in Veglia, na 11 20 s. U Farlalovoj V od 42 do 49 s.


tarius ,

46
({

catipanus
))

nekada ovako

jo

ili

capiiaims));

Benetakoga kneza ni ne spominju, ni oni ni drugi Dalmatini, u nijednom pismu onih godin. Ali Cappelletti ondje na 358 strani: da su se i za onim Ottonom Benetaki
a

gospodari pisali: Dalmatinski

se,
i

Hrvatski knezi? Pisali su

ali

nisu bili: svojili su,

ne samo Dalmaciju, nego

!

Hrvatsku: a onuda nije bio ni Otton gospodario

Tako
to

nai otoci bili su pod

,

Grkoga ara. Za Rab,

,

posvjedoie Benetani

knez Ordelaf Faledar

Ivan

Tijan biskup Kaorlanski,

chael,

Domenik Pulan, Domenik MiDomenik Mauroen, Rajnerij Michael, Marin Loni

goferar

mnogi drugi, 1116

koji ste
i

Ijeta
j i

ovako:

Prisiemo

vam Rabljanom,
i

ko

budete, da
i

ete

moi

do

vieka tako se vladati

joce
si

tako stati
izbirati,

toliko slobode

iiiiati,

biskupa

kneza
^)
i

kako da ste prije pod

Carigradskim carem
za potvrdjivati

pod Ugarskim kraljem, samo knei

cemo vam mi na
i

dvor; tako

nam Boga, mi
i

cemo vas vladati drati kako svoje Benetane, onako, kako je vam Dalmatinom prisegao Koloman kralj Ugarski

skupa sa svojimi nadbiskupi, biskupi

knezi
,
i

Evo,

sami Rabljani, biskup Paval, knez

Oriens

vas puk,

svedoe, ne
svoje

to su culi, ne to su itali,
a to: da oni su prije

nego to su na
bili

oi

vidjeli,

1115 leta
i

pod

Kolomanom, kraljem Ugarskim, Hrvatskim

Dalmatinkne-

skim, a prije toga pod carem Carigradskim, ter pri jed-

nom
za; a

pri

drugom da su
bili
i

za se sami izbirali biskupa

istinu.

ti

jim ovo sve spoznaju za

a

Tako Benetani
Kolika zaglabi

nad Rabljani nisu

vica Dandulu
!

od onda do 1115

leta.

Farlatu, koji

njemu sve vjeruje: da

Imperatore constantinopolitano,
gni C. D. et S. na 28

luramus ...potestatemque^ quam antiquitus dicitis habuisse sub et sub Rege Vngarorum, presulem vobis eUigendi et comitem,... Islo ondje fia236s., uKukuljevievoj: Jura Re1)

s.

'

M
i

komu! on
a neto:
liej)o

jo

nili

ono napisno nosto na ki'lvo, neslo na opako, stalo niti lo^lo, kako mu to poliro iMliasi
^).

mletcanin

Krrki

Osorski otok

])ili

su joda-

najstoga vieka pod (irckoii:a

ara

oblast: jer oni njei^ovi

-);

namjostnici piu, da su to nada Hvam Dalmacijom

otoci l)iahu

ti

onda u Dalmaciji. To

jos

sada [amete nai

otoani!
bovih

jcr za svako svoje miris(*c reku da je bilo

ili
i

Grko,
njiotili iz

ako je liepo bila kakova crkva,

starijih.
:

mostir,

11

giadac

Oni pripoviedaju

za sto su
i

Gri
i

naega otoka

Da

je bila velika
i

duga sua, pak da su

i

im posabli i presabli svi kali, lokve, jezera, studenci, ter da su vodu dielili, ne na eabar, a ni na kablau, a ni akulju od oriba. Za na diu, a ni na aicu, nego na

to

da su

li

tja!

Ali svoje zlato

srebro da nisu sve uzeli

sobom: da su toga
zapisa vsi dobro, na
i

udo
kom
i

zakopali, sve koji gdje onuda,

na koliku mestu, a
ta

polag

esa
Ali

medju

im
vam

na

em. Pak

pisma da su odnesli.

ta sua
rih,

je,

otoani, bila u Carigradu: sua na

a-

sua na patriarkah, sua na dravi, sua na crkvi:

i

sua u duab u srdcih

junaci te otoke, a
je istina:
i

u glavab njihovih. Pak jim Hrvati

I

svu Dalmaciju, posve predobie.

ovo

ujmo

svjedoke, jednoga po jednoga. Veli akan

Toma

trinajstoga vieka pie evako:

Krka, Osorska

Rabska biskupija imale su svoje upe svaka na svojem otoku; ali Krka je vedi diel i onih iip, koje sada ima
Senjska, koje tada ne biae: jer
siri li

gradi spadahii pod

Hrvatska kralj evimt

kao: enim, jcr?
1)

^)

jedanajstoga vieka. Zato je rezato ne biae jo tada Senj-

Da pokae
,

Dandolo

...volle piuttosto

neWarida sua cronaca introdurre molte

u Cappellettia ondje na 332
totius
s.
-

InuHlita, molte leggende e favole

2)
((

Gregorius, Protospatarius et Straticus universae Dalmatiae

et

Leo imperialis protospatarius,

3)
....

Dalmatiae Catipanus

bensls)

Omnes enim civitates praedictae (Veglensis, Absarensis et Arad Regnum croatiae pertinebant , u Farlatovoj III na 123 s.


ske
biskupije
:

48 -kralja
i
,

zato da

pod koga i Senj, Ovo ce mi rabiti kada budem na onom

biskupiju opet zastavili.

Krk biae pod onoga pod Hrvatskoga, kako da i Rab

i
:

Osor.

zato su Senjsku

A
biskup
i

sv.
sv.

Petar Damian kae

to dvakrat

da Osorski

Petar

Gaudeiitius

(RadoicJ, njegov

premac
je

znanac, ostavi se, 1040 godine, biskupije, prevezav se

Slovinske kraljevine u Taliju
i

iz

^).

Slovinska

mu

Hr-

drugim piscem latinom i talijanom: zato Hrvati su govorili nekako po Slovinsku: a Slovini se bili naselili do njih udo prije nego Hrvati, pak su im oni dobro znali ime, samo po svoju: SclavoneSf Sclavoni, Sclavini, Sclavi. Zato jo i sada Talijani po Furlaniji, po Istri i po Dalmaciji zovu nas, svoje susjede: Schiavoni, onako kako su nekada poeli, bili mi Slovinci,
vatska kraljevina,
i

njemu

sto

ili

Hrvati; a jezik

nam: lingua
ili

schiava, a

sclava oni prvi,

govorili

mi po Slovinsku,

po Hrvatsku. Ovoga najbre

njih.
i

ne znaju oni Hrvati, koji su daleko od

A
konu

Rabski biskup Drago sa svimi svojimi popi,

po-

glavar (prior) Maj sa svim

ili

pukom,

zapisali

1062

Ijeta
i

FulSveti

Falkonu opatu dvie crkve, Sveti Petar

Ciprijan, sa svim njiju blagom, da polag jedne,

ili

polag

druge sazidje samostan za benediktovce, rekavi liepo,

da tada biae Petar Kreimir kralj Hrvatom
i

Dalmatinom,
taj

pak

njim

^)

komii da neka ih slobodno

ttiii

opat,

1)

Venerabilis quoque Gaiidentius Apsarensis Episcopus, cujus ego

familiaritatis dulcedinem merui,...

Episcopatum

dimisit, et de

sclavonico

ri:gno navigans littoribus Anconitanae ur bis appliciiit

...^n knjiici

XIX

de abdicalione Episcopalus

a u

XX

apologelicum ob dimissum Epi-

scopatum
rensis

Haec venerabilis tile Episcopus, qui Episcopatum

vir expertus, Petrus videlicet

dimisit, et de sclavonico

Apsa-

regno Ita-

liam navigans, littoribus A. u. a.

2)

...

...Croatiae Dalmatinorumque regimen

Dom. gubernante Petro

...,

u Fartatovoj

na 227

s.

/i-9

budu pvavdali ne davsi biskup poglavar njim pravo *). Pak ovo pismo pohvali potvrdi sam kralj, l*etar Krcimir 1071 Ijeta -).
koji to

huda
i

za njim, ako ih za to

A
i

kako

je

on

^)

ovoga istoga

Ijeta

Uabskoj

l)iskui)iji

za-

pisao sve to je nje od prija bilo: Podgorje, Liku, Bue,

Boace, a i kako je Pakoga otoka nekoliko, scla: Pag, Peane, Murovlane i Vlasice, njoj uzeo a Ninskoj dao, koja da je tada uzkrsnida ^) - to sam jo o Petrovi po'')

vjedio,

ter

dokazao
da

kako

je

dva

Ijeta prije zapisao

svetemu Krevanu u Zadru

u Dalmaciji
^):

svoj otok

Maiin u svojem

moru
i

ouva
moru

koju da

mu Bog starije pomiluje a kraljevinu mu je liepo razmaknuo po kraju po

^)

^).

staropaani

(ovako ja
Ijeta njega

zovem

((Kessenses,

ne znajuei drugako) 1071

ljem, a Draga Uabskim
svojim
i i

imenuju svojim kra-

svojim biskupom, a Mazolina

^),

njihovim knezom

darovavi ter zapisavi Sve

temu Mihovilu samostanu na

svoj

Sansikovu

(na Suku)
blizu Veloga

samostan Sveti Petar na'

i

nom otoicu
i

Loinja, a

oba ona otoica sa svim, samo da njihovu

bivala, a knezu

biskupu neka budu podlona kako da su

I

neka davaju koliko da su

1)
...

davala.
...

Na

to se
,

pismo pod-

Ucentiam Ubere habetote

...

eundi ad regem

ut sicut lex do-

cuerit, ibi
2)
3)

emendet

dEgo
s.

Cresimirus rex corroboro

^k..,

ontlje.

i(Ego Cresimirus rex Dalmatinorum ac Chroatonim ..., onclje

(.{De
... ...

na 229
4)
5)

jure suo

.'.

6)

NOVO dedimus Episcopo Nonensi^K.. nostram pr oprtam insulam, in nostro dalmatico mari
ft

sitam^>,

ondje na 48
7)
...
....

s.

quia

Deus omnipofens terra marique nostrum prolongavit

...

regnum
8)
9)

*iNos Kesensis Comunitas

...

tempore Cresimir i Dalmatinorum ac Croatorum Regis,

. . .

et

Dragi

Arbensis Episcopi
COMITI, QUI

pristinum vero rogamus dari

MazoUno Arbensi
4

NOSTER St

))...

_
pisae, taj njihov
tar,
i

50

'),
ili

Rahski knez Mazolin

Dobrogost, Pe-

Bardinus, Perlug, Subdtpo vlakom govorila), Stanimir,

Dujam Vdastelin

(Vlastelin: onako,

Ulastehn, jest

Stojan Gosttme, i jos neki mir, Paval, Culiamir, Bastian, Drag kako sam jur pokazao. Po moju, tri, pak i 6n biskup ovakovi da poele pod Beneteane, sve sami hrvati Pak svojega poglatudjinu? I jo neto Rabljani
!

pod onu
vara
i

prije, i to jos ne piu prior, kako su ono Dakle negdi od 10G2 do 1071, 1062, nego comes, latinski. Kreimir Petar, a ne Bekada je u njih zapoviedao kralj ovako zvati, i to brze po netani ni Gri, poee njega njegovoj nego po svojoj volji jer u

071

Ijeta

toga kralja naredbi, kraljevini biae dosta

poglavarov koje su Latini zvaii A uzkrsnuli ili knezi. comites, a sami Hrvati: infoni . da je svojao, kako je ono biskup u Ninu one upe valja
:

Rabskoj crkvi dao ono pismo za bio Grgur, pak je kralj

nje,

ona biskupja poela 1071 u 111 a ne 1072 kako Farlat sudi Ijeta, ili jo malo prije, 1073 kako arhiakan Toma, na 141 strani, a jo manje

po kom

je vidjeti, da je

van da ju

je tada sabor
i

u Splitu samo pozakonio.

za Osorane veli akan

pod Hrvatsku k^ljevinu; pravo da su onih godin spadali il6 toga ne da ondje u lil na a krivo Farlat, koji mu 229 str. i on to spoznaje za strani; ali u V na 228 i na da su istina, tako je i ono:
istinu.
i

Tako za Rabljane

Toma ima

A.

kada

je

Tomi

to

Krani tamo

spadali; a da jesu,

on joce svjedoci gdje

jezik

Cededa za slovinski ono pripovieda, kako je neki pak totu poeo biskuprognao iz Krka biskupa Grgura, je to bilo, ali na kratko. povati, a svietovnjak. Evo kako Slovincem masu i moVIII 880 godine dopusti

Papa Ivan litve po njihovu, da

1)
.

pae
V

slova, to zapovjedi, pohvaliv rado

Ego Mazolims
.

et Arhensis et Kesensis Comes testor,

me sub-

scribi jussi

Farlatovoj

na 195

229

s.

kojji
iiii

51

Gospod
i

jc

])i()

izmislio /a to isto uitelj sveti Curil Konstan^).

tin iz

Soluna grada
i

Pak: Bozc v'pomosl inoju v'n'mi

slava Olcu

pomolim* se
srdca

hvahj

va

sijmi

Svciiunu

vse vekij viek

v*zdavajmo
su
ini

v*vimjik Gospodevi Bofju nascmii

s

Duhu slava

va

viiijih

Bocju
idile
i

vami

misa
i

jcstf pjevali

u cikvah redovnici, oboji,

popi

koludri, najprijc Moravljanoin

i

Panonjanoni, pak Hrva-

tom

Dalaiatinoni slovjenom.
i

tomu su

se oni vele rai

dovali

veselili,

ter su blagosljivali sv. Curila,

sv.

Me-

tudija brata
isto

mu,

sto sta

im
i

bila

tako poela. Ali za to

kruto su zavidjali, a

zanovietali,
i

Niemci prvim, a
Ijeta pisao

Latini drugim, ter su

vjeka.

im

Metudija hudali, sveta loDal-

Pak

je deseti

Ivan papa negdi 925

:

matinskim i Hrvatskim biskupom Da na Slovinskom, -) svetu misu vrite po latinsku kako Rimska crkva, a ne
v

po

tiidju

njoj

^)

zasto

Sloveni

Sclavi

da

S2i

njejina djetca ; a kralju Tomislavu

hovilu knezu
i

Zahumskomu
^)
i

'),

jo

Hrvatskemu, i Mionim istim biskupom,

i

svim upanom^), redovnikom {((sacerdotibus),

bujna djetea svete
1)
'^)

imku

po Slovinskom

po Dalmaciji: Da Slovinci su oseRimske crkve, apostolkinje i posvud-

...<iLUteras denique sclaviniscas (=Slovin'ski-a-o) a Constantino

qiiondam philosopho repertas

LAUDAMUS

quibus Deo laudes debite resonent, iure , eadem lingua Christi domini nostri preconia et opera enarrentur iubemus .... Nec sane fidei vel doctrinae aUquid ohstat, sive missas in eadem sclavinica (Moebit je ono bilo ovako) lingua canere, sive sacrum evangeVmm vel lectiones divinas novi et veteris testamenti bene traslatas et interpretatas legere , aut alia horarum officia omnia
;

et in

psalere
2)
3)
4)

....
...

In Tabulario Vaticaiio.
(in)

Sclavinorum terra

Hrvati
u
III
i

Srbi, a

oni prvanji Sloveni.

s.

In extranea (lingua),

...

Farlatovoj na 93

Chulmorum

kaijml. Zalo

Mihovilu ne pie:

dilecto

filio ,

kako Tomislavu, nego samo: 5) Zupanis ... Hrvati 6) ... Sclavoniam

excellentissimo Duci?

Srbi,

jo oni prvanji Sloveni.

7)

((.

Apostolorum^) nam. apostolicae netko prepisao.

nice^

52

medju njejinimi prvinami: zat* ona da je njih bila nauila vjerovati po hristjanskuy i pokrstila: pak njezina i nauka i jea njihove
{a

Sclavinorum

kraljevine

zika da neka se dre, kako da se

Sasiei (a Saxones

)))
.

koji

da su

bili skorije

kreni, pri papi Grguru (drugomu)

))

Jer

komu da im
^),

je drago

Bogu misu

govoriti

po tudju,

po Slovinsku

kada da su osebujna djetca njezina? da

koji bi to tako rad, taj

da prestaje

biti njS.

Zato da oni

))

neka poslusaju njega

koga k njim

alje,

Ivana Jakinskoga

Lava Palestrinskoga biskupa: da neka ostanu pri njihovu

ako ne: da ce ih on od sebe odluciti
^).

jeziku;

posluali

su. Jer sabor

lus

onoga istoga

Ijeta

u Splitu odsudi:

Ut nul-

Episcopus noslrae provinciae audeat in quolibet gradu

SLAviNicA lingua

promovere; tamen in clericatu

in sua Ecclesia sinat

et

monachatu

Deo

deservire.
si

Nec

eum

missas facere,

praeter

necessitatem Sacerdotum haberetfper supplicatioPontifice licentiam ei sacerdotalis ministerii

nem
ga,
i

Romano
)).

tribuat^)
((

ei

Kako cu ovo nesrice razumjeti? ovdje je <ieum)) mu, a nije koga ni komu: u prvom redu nekoja
ili

rie

je propala,
ni

od starosti

ili

po neharnosti kojegagod
pristoji;

prepisaa; a

ovo

tamen

ne

lagko da je bilo

tantum

prvine: jer za oboje pisivali su tm, na kratko,

,

Sada naki
vinski;

koliko se da

Nijedan biskup Splitskomu

nadbiskupu podlozan, a ni on sam, ne redite ikoga za Sloa koga su,

sluzi;
i

taj

budi samo zaknom

ili

koludrom

ter

tako

Bogu

ne dajte u svojih crkvah maiti Slovinski

bi potrebovali
i

nijednomu popu, van da

prosite

popov:

ali i

tada

Rimskoga papu, da tomu

)).

tomu popu dopusti tako

maiti

Vidjeti je, da su neki vikali: ne, ne! tako c'emo

mi

bivati
1)
2) 3)

brez redovnikov a ljudi

nam
-...j

brez mae!
i

... m barbara seu Slavinica lingua Ondje na 95 s. Isto ondje na 97 s.

Sclavinica,

poslanici.
I

53

iz

Nedetc, ne, ako budetc djctcu

mala

Skolali latinski,

kako vas evo papa nago vara

svili *),

odgovarali su im oni

to sabor zapovjcdi, nekako.

i

Ali Sloveni za taj saborski zakon liajali

bivali su

ne hajali:

svojemu jeziku
:

radi:
i

a znavali stoje ono osmi

Ivan papa bio pisao

Mikula

II

popov potrebovali. Pak papa posla k njim, negdi za mladim letom 1059,
a
taj

kardinala Majnarda, a

spravi sve njihove biskupe

^),

najbre u Splitu, ter

njimi,
(

kako

veli
)

akan

Toma
)))
,

pri-

povieda, odlui da vec'

de caetero

nijedan sveenik

ne ima maiti slovinski

(m Imgua

Sclavonica

nego
jezi-

samo

latinski

grki;

da nikomur sa slovinskim
I

kom

ne imaju dati biskupi svetih redov.

topotvrdi papa.

Pak Slo vinske crkve zatvorili sve. A njihovi ^) redovnici plai se i tui i skonuj, prestavi vriti svoje djelo. Pak
silna
sko]

smutnja nastala po kraljevini Dalmatinsko]

"^),

Hrvat-

Evo, Toma ne kae: po kraljevinah, nego: po kraljevini. Tako Hrvati i Dalmatini biahu tada pod svejednim kraljem; ali i Krani biahu Dalmatini. Nu ujmo

mu
D
))

ih

o nekoliko.
{a

Ter pride na Hrvatsko

ad Croatiae partes)))^

iz

nekuda drugud, neki pop Ulfo, Golfango^), iz vana bogomolj an, a vnutri paklen mieh. Pak trubi on po puku: meni vas je muka; j a cu vas dobro svjetovati: mene
moj gospodin papa k vam poslao
alostno
(a nije).
I

je

on je

vele

uo, da

su

vam

crkve zatvorili a redovni-

kom
1)

slubu boju
Unde hortamur

vriti

zakratili.

Zato sada poljite

vos, o dilecHssmi filU, ut vestros tenerrimos piie-

ros a cunabulis in studio litterarum

2)
...

Deo offeratis )y.,.V onom listu. Synodus omnium Praelatorum Dalmatiae et Croatiae ...
Dalmatiae
et

3)
4)

Sclavorum^K..
in

...

Croatiae Regno

...

in

in partibus Sclavoniae
5)
...
((

svejedeno.

Regno Sclavonico

...

Ulfus

....

cui Golfangus (Volfangus?)

agnomen erat....

54

ja drugi,

k njemu, k mojemu gospodinu, kogagod:

izprosite

ako

ne

))

togod zaprosite.

stareine se spravise

na kup, ter poslae u Rim toga istoga popa Ulfa, davi mu darov za papu. 1 on, odputiv se pride tamo, zanese njihove [a Croatorum))) dare i pronje gospodinu papi
pred noge

))

da u Slovinskoj kraljevini ^) budu opet crkve i popi onako, kako su prije bili. A on njemu Nije pravo iz lagka uiniti togod preko onoga
^),

ter ga prosio,

sto su apostolskoga stola poslanici odluili. Ali

uzmi

ti

))

pak ga zanesi onamo velomu biskupu i kralju dva biskupa pridu k nam: i drugim biskupom, neka za to poznajer tebe ne moemo nikakor usliati, kada te ne jemo. I pop bre bolje zanese papin list, ali, hudoba,
na
list,

ne k
))

njim, nego ka
bili

Gotom (Hrvatom: zarekao

si se), koji

su ga

Pak ti pitaj ga, da je li za njih ta iz= prosio od pape. A on njim: Jesam, jesam po Bojoj
poslali.

milosti, togod ste hoteli: evo pie, da

vam
I

crkve otvo-

re,
))

da

vam
s

redovnici opet onako slue.

joce

sam vam

izprosio, da za se biskupa izberete koga svdga (hrvata),

))

pak da ga
posvetit.

menom

nekoliko darov k njemu poljete

))

A
i

))

raduj se

Goti (Hrvati Hiti Sloveni: opet si se zarekao) veseli tomu; i tudije izabrae biskupa, nekoga

))

))

Cededu, starca brez nauka, ter ga bre bolje odpravie u Rim s nekakovim opatom Protepom (Potepom, siidim
ja)
i

))

tim

popom Ulfom,

koji se je

domisilio

toj svoj

vragoliji.

))

))

Kada oni tamo, papa njim: da koji su oni. A vragulin pop: Mi smo iz Dalmatinskih krajev, sveti ote. Vi se morete spametiti, da sam ja pred nekoliko bio u vas, dobri ote; a ova sta prila pred vae noge, da se smilujete njihovu ^) narodu, kako se svakomu;
1) 2)

Aleksandru
...

iri

3) Vidjeti

II, od 1061 do 1073. Regno Sclavonico ^k.. po'vom i po'nom, da pop Ulfo je,
i

nije bio hrval.


i>

55

Gotski (Hrvatski), da ga vi

jo o v, vole plemenit

muz

bolje

nauite, da hude mogao slohodnije i)ropoviedati pnivu istinu. A kakovu slu/bu ima? zapita gospodin papa. Popovao je slovinski ^) prije, odgovori mu netko. A on: da zasto brade ne brije po katoliku. A opaki pop Ulfo: Zato je, gospodine, pred vas pri.^ao, da od sada vas poslua. Pak potovani papa on as mu prestrize

malo dlak na bradi s:im, a slugam zapovjedi, da ga po crkvenu obriju. Zatim ree popu Ulfu: Ja ti niam bio zapovideo, da ovu dvojicu k meni pozove za ovoliku stvar, nego biskupe. Na to on: Hoteli su oni,
gospodine,

ali

nisu mogli nikakor.

,

Pak gospodin papa

posvjetovav se

odgovori jim

ovako: Sinci! znajte: ja sam mnogokrat

radi Goti (Slovenija ali sto su
mislili fovo nije istina), zato

uo

to sto bi
iz-

ono pismo Arijevci

ja

im

ne smiem nikakor
da svetu slubu po

dopustiti,

kako nisu
-).

ni prvi pape,
idite, ter

svoju vre

Sada pak

inite oni narod ovri-

vati sve sto je na potovani

pobratim Majnard Sveto-

rufinski biskup kardinal naredio

na saboru, dokle nai

poslaniei

onamo

pridu.

otidoe bitro.

Pak Cededa
da smo
si

ovako: Pope Ulfe? reci mi, sto

bili

nam

je koristilo

pred gospodinom

papom? A on njemu: to

jako

elio, to si

po meni dostignuo. Sto? - Papa te je zabiskupio . - Kako?! - Komugod nekoliko dlak

ostrie, taj je

na bradi

on

mah

biskup: toliko

ti

on

moe
i

starac

bena raduj

se, ter

kupi brzo

kumu

prsten.
eis

Pak dojdoe oni do Hrvatskega,

fines Croatiae ).
)
,

(((ingredien-

tibiis
(f<

kada su to culi njihovi

on, kakov biae,

compatriotae

teci

oni

veselo na susret svojemu

I

biskupu. Ter ga jako veselo prijee.

1)
2)

In sna httera^>. In sua Ungua

.

))

S6

))

vuk grabeljivac u koi ovjoj a ne pravi pastir, takovo djelo poe: najprije skoi na Krekoga biskupa, ter ga vele pak to za se osvoji brzo splai iz njegova mjesta *) kako da mu je papa dao oblast, i poe, sram ga bilo
!

biskupovati: crkve posveivati, akne rediti,

a tako oskvrnjivati sveto
.

drugo,

jo

Toma

da je pop

Ulfo Golfango skupa sa Cededom, s tim divljim bisku-

pom, opaku smutnju vodio po

Hrvatskih
^)

krajih Dalmatinskih

po

Eto kako Toma po drugo svjedoi , da je i Kreka biskupija bila pod Hrvatsku kraljevinu, pod Hrvatskega
kralja

Petra Kreimira;

da je ona imala tvrdih slovitoj

nac, tvrdjih nego nijedna druga u

svoj jezik hoteli
i

kraljevini: da su
volje,

u crkvi svakako, i prieko biskupove

i

prieko nadbiskupove,

prieko saborske,
,

prieko papine,

u Rim k papi Aleksandru drugemu , Ulfa Golfanga, neijega tudjega popa, dva puta, najprije sama, pak samotreta, skupa sa svojim popom Cededom i s Potepom, opatom nekoga onudnjega samostana, i joce svoga pravega biskupa Grgura izagnali iz njegova mesta, iz Krka, pak totu postavili za biskupa toga istoga Cededu, a popa, i jo nenauena: da nije razumeo ni riei latinski;
ter za to poslali

samo da
bilo
i

je slovinski:

to njim da je bilo dosta: jer je

po njihovu. Ali Krani su sada talijani? Oni su to onda bili, ali nisu Omiljani, ni Dobrinjci, ni Vrbniani,

ni Bacani; a ni Senjani, ni
Bribirci, ni Grianci, ni

Ledeniani,

ni Novljani, ni

Driveniani, ni Hreljinci, ni Ba-

krani, a ni Modruani, ni

Gaani: oni su
cum omni

svi bili slo-

1)

Veglensem Episcopum

celeritate de

sna sede fu-

gavU
2)

....

scelus,

Ulfum preshyterum .... alUgatum propter Schismatis nefarium quod cum Cededa exercuerat in regionibus Dalmaiiae utque Croa-

tiae ......

Farlatovoj

III

od 132 do 133

s.

vinci,

57

kako su

sada, pak lagko

prelagko prcmogoJiO
i

Krane. A
jo biahu

(iatani, Scnjani,

Vinodolci
:

Modrusani onda

pod Krkoga biskupa

zato

Toma

pie ono

po Dalmatinskih kra/jih i po Hrvatskih da su sviet smutili pop Ulfo, opat Potepa pop Cedcda toboe biskup, a to po Krekom otoku i p' onih upah, a 1062 i 1063 Ijeta. Ali ju platie Ulfo, Potepa *) i Ccdeda. Papa, on isti,
i

posla k njim nekoga kardinala Ivana, a to dvanajst

prje 1075
^),

liet

tako

ili

1063

ili

106i.

I taj

ravno u Kreku

biskupiju.

Totu spravi mnogo naroda i redovnikov obojih, pak pred njimi osramoti estoko Cededu, sto je onakov biskupovao, ter ga i prokle, a i Potepu, i svih koji se
njiju drahu.

A
i

Ulfa ki je bio najve' kriv, njega da zavuc'

Split,

kamo

sam

pojde, ter ga totu, spraviv sabor, naj-

prije

posve razpopi, a zatim da paliat, ostrid, na

elu

galat

pak u tamnicu

zatvorit,

to

do smrti.

Nu Cededa

manenina
sla,

nehtio se nikakor ostaviti onoga opakoga po-

pak nasta velika smutnja po svoj kraljevini. A papa: da ga prokunu na velu. I jesu, dva puta u Rimu, a tri u Splitu na saboru pak je iz nenada umro, onako kako
:

je

Arij.

Ulfo, on nije bio do smrti

Ijeta oprosti

u tamnici: papa

na smrti 1078
Ijeta

Gerardo

veli

mu. Pak ga oslobodi 1075 biskup Siponatski, u Dalmaciju poslan

I

od pape Grgura sedmega. Ali ga ne pusti ondje, nego

uze sobom u Rim: da se vec ne vrne onamo.
pripovieda veli akan

ovo sve

Toma, ondje u
je

III knjii

Farlatovoj.

A
1)

kakov SlovinsU jezik

ono bio? Onakov kakov su

i

Protepa

drim ja da je krivo u Farlala ondje, kako je

<^prod-

sup

prodsupia stokrat u

V
i

knj.

od 200 do 210

s.

za Osorsku biskupiju,

namjeslo: podsup (podiup)

podiupia, kako sam ja vidio u

smh pismih

one bisknpije.
2) 1075... 6rerarf^w5

Legatus Spalati invenit....Ulpum presbyterum

....ab annis

iam duodecim Papali mssu gravissimis compedibus alligatum

))....

propter Schismatis nefarium scelus

58

jer da nisu, nebi ga Hrvati posve razumievali, valja da: uvali, onako branili, ni onoliko bili onako ljubili, onako jezik sv. Gurila i Meza njim plakali, i pogibali. Ali je bio nije prokako svjedoi sve sto je onda napisano a

toda,

razumievali sv. Gurila i palo. Tak' oni Hrvati su posve nisu ni na tajezik: a kako nebi onda, kada jo

Metoda

\
I

lijansku ni na

njemaku
i i

ni

na tursku zanosili ni natezali?

Ter Dobrinjci bi jo *^ aT Omiljani. Oni bi

sada onako razumeli, i Yrbnicani, Kraljodvorski rukopis bre nego ni

koludri govoriti

ei:

ja to

znam.
li

A
i

pak jesu

bili prestali

popi

masu

Ijeta po slovinsku? Senjski biskup Filip 1248 Lionu pisao je papi In(tada jur biae ona biskupija) u pismo, ter redovnici nocenciju IV: da Sloveni imaju svoje da vre slovinsU , po po njegovoj biskupiji sluzhu Bozju

ostalo

obiaju od davna: pak da

'.

on onako jednako liepo ^). A iz Omilja, iz mostira sv. Mikule benediktovci pisali ne mogu uiti: su'^mu 1252: da se oni latinskomu pismu slovinsko ( qui Sclavi da oni su Sloveni i da imaju pismo pak da im dopusti et sclavicas litteras habeant))):
bi

rad

existunt

I
t

kako da su a na Rimsku sluzbu Bozju vriti , 1 ou dopusti , i ujemu NJIHOVI TARiJi ^) iPRiJE, I ONI slobodno onako njim, odpisav njemu samomu: da neka i i samo onuda kuda vri Bozju sluzbu, ali pravo prevedenu, biskupu (ne znamo mu je obiaj ^) ; a za njih Krckomu
slovinski
I

1)

...

TUA

petitio (odgovara

papa biskupu)
illius

con^rneftaf,

quod

in Scla-

vonia
nt

est littera specialis,

quam
et

ronymo
illis

asserentes{\\),

eam

terrae Clerici se habere a B. Uieobservant in divinis officUs celebrandis. Unde

terrae consuetudinem, in qua existis Lpisecundum praedictam litteram divina
officia
....

efficiaris conformis,

scopus, imiteris, celebrandi a nobis Ucentiam postulasti

2)

Farl. III

na 89

na 143

s.

Prout iidem

et

precessores sui facere consueverunt

s.

Theiner

Monum.
3)

Slavor. Merici, na 79

Ucentiam

tibi in illis

dumtaxat partibus, ubi de coNSUETUDmE

)).

observantur praemissa ....concedimus

Farlala ondje.


hodno dopusti
popi
i

r>o

to

imena): d'nko hude vidio da je za dobro, da im

*).
I

on

slo-

on je vidio du je lo za dobro. Tako

koludri po

po Mod ruah,

Krekom otoku, po Scnju, po Gatskoj, po Vinodolu po Plai, po Novomgradu

i

po Krkoj biskupiji, ni za onimi trimi sal)ori, 1059, 10G4 za onakovimi zabranami, ni za onolikimi i 1075 Ijeta, ni
gronjami, nisu
stiti
i

bili
i

ustali

slovinski maiti
i

moliti
i

krbla-

odgreivati
!

priedvati

eniti, a
^).

pokapati

gosljivati

ali
i

to

sve po

Rimsku

Tako jedanaestoga,
ili

dvanaestoga
vinski
Ali

trinaestoga vieka imali su oni napisati sloJ

udo
je

knjig.

sve su propale, izvan dvih

trih!

kako

ono

bilo, oni Senjski

i

biskup je papu potreje hajao za

bovao, a njegovi popi nisu,

Ijeta jesu,

oni Omialjski benkovci 1252

a prije nisu, za
i

ono isto? Biskup

gronjeza zakon, a popi mu za oni obiaj; a benkovci do onda za obiaj, a od onda za zakon. Je li ovako bilo, ili su bili opet zabranili ono isto?
one zabrane

Rabski redovnici, a Ninski, a Zadarski, a Kninski,

i

za to su oni hajali ?

Pulski,

Pianski,

Roparski

Traki? Ter

to

ti
,

kae Senjski biskup,

in sclavonia

est littera spccialis

qiiam illius terrae clerici se habere

offi-

a B, Hieronymo asserentes, eam observant in divinis

ciis

celebrandis

= ii

slo\ eniji je oscbujno pismo,

po kojem

doma, nego u Lionu) redovnici vrse sluzbu Bojih drei da im je to ostavio Sv. Jerolim: jer Slovenija nije bila samo Senjska
onudnji (po ovoj je vidjet da nije pisao
biskupija.

za Zadarske

imam

drugega svjedoka, u BaIII

ronijevoj knj. XII na 691 s.:

Papu Alesandra

u prvu
U
Tliei-

1)

Concedimus, ut super hoc facias, quod videris expedire

nera ondje.
2)

Ut

in litteris sclavicis

secundum
et

ritiim ecclesiae

Romanae dimna

officia

valeant celehrare, prout iidem

.

predecessores sui facere consiie-

verunt

Isto ondje.


zdrava
i

60

Apustolom,
,

nedilju prije sunca privezose, hvala svetim

u grad Zadar s njegovimi drugi s Prenekim biskupom Manfredom, s kardinalom Sveto-Nastasijskim Ivanom i sa Sveto-Pudencijanskim Bosonom, s nadbiskupom Salernjanskim Romualdom i sa svietlim knezom Rogerom. A jo nijedan papa nije bio u tom gradu, pak Zadrani, popi i puk zajedno, raduj se ovomu i veseli brez konca i kraja, ter hvali Boga i blagosljivaj, sto im ga je sada
vesela
poslao, svoga slugu Alesandra, naslednika bi. Petra.
sadie ga
I

po-

po Rimsku na biela konja, pak svi redom posried grada poj udi na velik glas neizmierne hvale i pjesme
slovinski,

po svoju,

immensis laudibus

et canticis altis
,

strne resonantibiis in

eorum Sclavica lingua

zapeljae
i

u Svetu Anastasiju, stolnu crkvu, kadi ova djevica

muiz-

enica poiva na potenu mjestu.

lize iza

nakon etiri dni

Zadra, pak, voze' se sretno

mimo

Slovinskih otok,

per scLAvoRUM insulas

mimo

Istranskih gradov na

moru, pride u Benetke.... , a to 1177 Ijeta. Evo, onda su Zadrani pred samim papom Boga molili
i

hvalili

astili

slavili slovinski,

a sada piu

aru, da

im
lju

je drago da su njihovi vojnici

premogli na moru Ta-

lijane,

pak

talijanski!

kako da

bi

Bnetani svojemu kraotoku Slovinskom bio

njemaki, da im
!!....

je drago sto ih je izbavio Niemac!

kako su smieni
ov papa?
811
s.,

na

kom

je

U Rabu,
je

pie g. Kukuljevic

u Arkivu IV na
i

da

1170 godine posvetio stolnu crkvu Devici

on
nije

Mariji,

Da

je posvetio, to
:

to

ne more

more biti, ali da je bio onuda tada, nego

Kukuljevic vidio

170 godine,
ili

est godin

sedam zatim: da
sto

nije

MCLXX

namjejer

MGLXXVI

ili

MCLXXVII? Da sam u Rabu!

je
:

ovo

bi znati.

A kada

a jo laglje

meni

se je

on bio u Rabu, lagko da je i u Krku, v Osoru jer i ono su otoci Slovinski. Ali vrnuti po ono sto je bilo ostalo.


Za Krcimirom Petrom
je ime, a

Gl

je

kralj cvao

neki SUivic (ovo

ne pridjevak

*), ali

samo od

\i)7t\

do 1071)

Ijeta;
ti

a za tim je Zvonimir, od 107G do 1081).

stari ter

Sada simo
u

postovani napisu
si

iz

Svete Lueije Bacanske, pak

mi posvjedoei: koga
nimir hral Hrvatski
je

vidio,

da je tuda kraljevao?
Lucijii

v*

dni

svoj{^ v'svetnjii

Zvo-

Tako

Zvonimir kraljevao na Krekom otoku, kralj Hrvatski; a i na Osorskom je on i na Rabskom. A koga je vidio
obladajncago vsu Krainii.,.

oni napis, da je knezovao onuda?... v^diii kneza Kosmata

Sveto-Lucijski napis proI

^'

tumaio sam

ja

u Knjievniku, 1865 god., u

svezku.
II,
i

i.

.^-sk-^*

po Zvonimirovoj smrti kraljevao je Stipan

i

ne

samo nad Hrvati, nego

je bio

nad Dalmatini, kako siim kae,

Splitskim koludricam potvrdjujuc neke zemlje, koje im

Zvonimir darovao, a koludrom zapisujuc' neko mjesto 1089 Ijeta ^). A ta pisma jesu u Farlatovoj III na

Pak Impastari pie, da je Zvonimir bio zadnji kralj! Nu ta Stipan je samo do 1091 Ijeta kraljevao. Tako Kreki, Osorski i Rabski otok do 1091 Ijeta bili
158
s.

su Hrvatski. Ali za Rabski evo prigovora. Rabljani, bis-

kup Paval, knez Oriens, i vas puk, 1115 i 1116 daju se Benetakomu knezu Ordelafu Faledru evako:
hoc'emo
biti vai,
i

Ijeta

ako hoete
stati
i

vi

nam do

vieka dati
i

Mi ovako

se vladati
si

ovako

ovoliko slobode imati,

i

jo da

budemo mogli biskupa

^)

kneza sami
i

izbirati,

kako smo

od starine pod Carigradskim carem

pod Ugarskim kra-

ljem

...,

a Hrvatskega kralja ne spominju. Ali ja

sam

1)

Slavizo

^072 ...visum est nobis fratrihus Zomne, Dosimir o, Gromih, Ego Petrus jupanus de Sidraga cum fratre meoSlavizo

et
,

Farl.
2)

na 604 s. Stephanus ego nutu Dei Chrobatorum

...

et

Dalmatinorum Reso
concessum..,

quoddam scriptum a nuper Rege defuncto Svinimiro

3)

quam

(potestatem) antiquitus dicitis habuisse sub Imperatore


vec dokazao,
cla

62

drugo
:

su oni bivali pod njihova kralja. Tako

njega no spominju za neto

morda im
i

nije do-

pucao da

si

sami odabiraju biskupa

je

kneza? Ali meni

1308
Ijeta

se nec'e gatati.

Sada hodu reci po hrvatski to

tinski

po lanapisao Juraj Kostica, biskup Rabski od 1292 do

sv. Hristoforu

1313, a rabljanin:
cc

Poimlje poviest o

mueniku,

naem gospodinu i spasu, ki je s Otcem i sa Svetim Duhom jedan Bog i Gospod, udo Rabljan zaprosi mene fratra Jurja svoga, ako i nevriedna, gradjanina i biskupa, da sto sam ii iiekada))

Ljeta 1308 po Isuhristu

njih poviestih itao

od

starijih

Habljan

uo

^),

da je

))

preslavni

muenik
,

Hristofor po velikoj

milosti Bojoj

kada sta udnovata udjelao u ovom gradu Uabu, to da

X)

redom popiem da neka znaju i koji su sada i koji budu. I ho(5u im ugodjeti na hvahi i ast ovomu naemu odvjetniku sv. Hristoforu (Hr istonoscu) , kojl po
svojih svetih zaslugah a po Bojoj osebujnoj milosti nosio

je w
))

na svojih posvedenih ramenih Spasa, esa nisu drugi.

budem mogao, izpripovjediti svim koliko je on premogao u ovom gradu. I to: kada biae biskupom Rabskim potovani muz gospodin DoAli cu na kratko, koliko

manciy

rodom osoranin

^),

nekih Ugrov velika

sila

^)

nenada pride pod zide ovoga grada, ter ga obkoli, pak bij i nabijaj i prebijaj i razbijaj, strelami i svakakovim
orujem, brez prestanka od 14 travnja sve do 9 svibnja.
Ungarorum
,

constantinopolitano et suh Rege

presulem vobis eligendi

et

el

comitem
1)

Jura na 28

s.,

u Farlat.

na 236.
au-

Prout ex historns antiqdis ac senioribus civibus legissem

clivissem .
2)
{(

Tempore .... domanae natione Absarensis Arbensis Episcopi

contigit .
3)

Quaedam

ingens

Unragorum (ovako) gens

))

G^]

iz

nekoga toga dana

i/.lcti

kainon

njihova

liilala

tor

[)rcko sv.

Slipana, prvoga Hristova murcinika, tvnljavo

prol)i joj

u grad, pade nekomu vlastelinu na kueu,

i

krov

pod, ter se zakopa u zendjn pol koraka. Toga se prejako llabljani, pak su se dogovarali: da Sto
iin

straili

je koristni je, dati se

i

pod jaram

onornic

narodu ^

ili

se

braniti, lika

Boga

prositi,

da ih od tolike pogibeli, od to,

straha

milostivo oslobodi on
*).

koji

velina ponizi

ponina uzvisi udnovato

svjet

Pak Bog da po Duhu

a on svim okolo

Svetom dobar

ononm biskupu,
i

sebe, rekav ovako:

Hristofora, pak ju

Hodmo po

prcdragu glavu

muenika
tvr-

astno

bogomoljno zanesimo na

djavu, neka se on bori za nas, neka

nam on premoe
vjerujemo.
1
i

neprijatelje,

mi

se

u njcgovu

pomo

poj-

).

doe jako veselo u crkvu, u Svetu Mariju, popi

vas

puk, ter onu predragu glavu astno iznesoe, molei na velik glas pjesni i letenije^ ter prosedi Boga da
,

tako

mu

blaenega Hristofora zaslug, da ih on

iz

neba

oslobodi od onoga naroda modi, najbolje; pak ju liepo

poloie
))

))

onu dragu glavu na tvrdjavu.

se veliko dogodi: neprijatelji hitie ini
,

udo

kamen,
vidjeti

))

taj

uzleti tako visoko

da ga jedva

mogahu

pak strano bubnu u more nasried drage, a oni stojahu

naokolo!
loili:
I

))

ni

kako su Rabljani svetu glavu ondje ponainbe, ni strile, ni nikakovo oruje ni jim
jo:

moglo nauditi, ni malo. Dapae striele, one su se vradale na svoje strilce, ter su njih udarale. A kada je to

udo

vidio

uo
i

njihov vojvoda,

Dux

illins

gentis,

pokleknu on
klonie
pri

sva njegova vojska, ter se ponino po-

svetomu mueniku Hristoforu onako mogudnu Bogu, pak se pomirie spoznavi svoju krivinju
,

1)

Elatos je imalo

biti

malici, Farlate, a ne electos (humiliat).

64

sa Rabljani,

liko

vrnue se na svoje, proslavivi, za onoudo, svemoguega Boga, koji svojim viernim poi

brani jih kada potrebuju. Zato je biskup, on' isti, narcdio svojim Rabljanom, da na 9 svibnja neka bogoi

mae

moljno
j

poteno slave sto su ono dobili.

sada
je
*).

slave to oni

s vi

kada

Domana

bio

biskupom Rabskim

Da

je bio,

ne kae samo biskup Kostica, nego jo dva zapisa, jedan: (Uempore Venerabilis viri Dom. domae {Domae =^ Domane,
imalo je
siiim
biti)

nate (nate
(^

= natione)

Ahsarensis Arbicnviri

Episcopi; drugi:

tempore Ven.

D. Domani

natione Ahsarensis Arhinensis [Arhensis, suminjam ja da je

bilo zapisano) Episcopi : a

oba je Kolet vidio, prvi u sve-

tega Hristofora inu, u staru breviaru gotiki pisana, a drugi u nekakovu pismu nekoga Tiburcija Adrana iz Osora,

kako tem u Farlatovoj Y na 624 strani. Tako Domana, ili Dimina, ili Dmina, a najbolje Jt^/nip* ov je do istine biskupovao u Rabu; ali kada, ne znam, nego ganati. Biskup Kostica pie napried evako: a A pak drugda, kada
,

biskupom Rabskim biae Paval, Liipus (Vuk) pridjevkom, treti za onim biskupom (Domanom) '), rabljanin, i kada Dalmacija ne biae pod nijednim jarmom ^), ovo se dogodi:

Ugarski kralj odredi svoga vojvodu,

ili

kako ga Slo-

puno vojske, da ide predobit za njega svu Dalmaciju ; I drugda, kada jo on' isti Paval biae biskup Rabski, a Benetani njihovi
s

vinci zovu, bana,

imenom Ugru

gospodari, dogodi se, da neki Ugarskoga kralja knez

(ili
i

upan,
otok,

c(

co?7ies ))?),

imenom

Sergij, hotiae

Rab, grad

njemu
U V

podloit: a

pod njegovu oblast biahu drugi

s. .

1)

Farlatovoj na 231

2) 3)

Quarlus a praedecessore iam dieto

Et Dalmatinorum

tota simul provincia nulli

iugo tunc esset

suhdita


otoci tada,

65

nae
treti

*)...

pak toga kneza posiuae velika cest SloviTako treti za Domanom bio je Paval Lupus,
sta bila
siidi,

brez njega po hrvatsku, a etvrti s njim po latinsku:

medju njima
Paval? Farlat
?ijim
/ital,
nisii

dva

ina. Ali

kada je biskupovao ovi

'1

da je od 1097 do

Ijcta; a

pred

da je neki Petar, 109/i; a pred tim Petrom daje neki

1086; a pred tim Yitalom da je Domana: pak ono da

Ugri, nego da su Normani, ako da nisu Hrvati.

bili

Ali krivo siidi. Jer

sami Uabljani piu 1118

et

Ijeta:

ii

Nos

namqiie Arbensis Pcmlus cpiscopus

Oriens comes ac toia

comunitas recordationem veritatis

biskup

ct certitudinis facimiis

nostris siiccessorlhus heredibus dimittendam)y,

Paval

knez Oriens
a

Mi Rabski vas puk zapisujemo, neka

...,
i

znaju koji budii za nami, kako je pravo bilo

ostalo
s.,

u onoj Kukuljevieevoj
ali

-),

v onoj Farlatovoj

na 236

krivo:

))

munitas...

Nos namqiie Arbensis populus et Comes et CoDa je krivo ovako, a onako pravo, kae kraj

onoga pisma:
voj knjigi)
pri vie

Actum.est hoc in Arbensis ecchsiae atrio

in tempore praefati Praesulis et Comitis {vita felici,

= Ovo

u pr-

je pisano
i

pod Rabske crkve crganom,

: a taj

recenom biskupu

kneza
je

biskup je Paval.

Tako Paulus
lat je

episcopus^ kako je imalo biti

proitao populus! Pak

jos

u matici, Farnaopak razredio one bis-

kupe nego
bio

Paval Lupus nije samo do

i

Mil

Ijeta

biskupovao,

1118, a
liet

zatim Rog zna koliko; a

poeo

je

nekoliko

prije

1111,

bivi

na saboru u Zadru

negdi od llOo do 1108^): a 1111 spominje ga Koloman

kralj

Hrvatski

Dalmatinski, potvrdjujuc
Ijeta nij'ga

mu

biskupiji

one upe*). Tako 1111

1)

biskupovao u Rabu

2)
3)
4)

Ondje od 233 do 234 Jura na 28- s.

K

s.

Goram
Per
....

....

Lupo Arbensi Episcopo

,

u Farl.

na 53

s.

idoneos testes ,

quos paulus eiusdem Ecclesiae Praesulj

5

indimt, cognovimns

obijii.


Bonus.

66 -~

Neka pusta glava vidjela u onom Rabske crkve pismu: Boni Alben. Episcopi ^), pak pomislila, da je
Albensis

= Arbensis,
Bonus
s.
,

da je ono bio Rabski biskup

sve ono pismo kae oito, da je Paval Rabski biskup!

A
u

nije bio
J

ni Ugarski

biskup, kako Farlat misli

,

V na

nego Dalmatinski
))

po besjedi

Dalmatije i^o hr-

norum Episcoporum

to Belgradski:
iii

Belgrad

vatsku, a Civitas Alba,

samo Alha, po

latinsku, kako
a

ondanja pisma u samoj Farlatovoj IV kau:

cordationis,

Breve re-

quomodo
1166
a u
...

placiiit regi

Cresimiro. qiiod mitteret

..
,

in ALBA civitate niinciuni

((

suum

....

na 4 s.; a na 7:
in iirhe,

...

anno

...

Stephamis Rex

quae quoni

dam, dum

in suo statu existeret, alha vocabatur,.. ,

na 8

isto ovako:

Belgradu je biskupovao onih

biskupiji

liet

Bonus.

Tako
kada

je

Farlat Rabskoj
!

krivo

napisao sedam

stran, od
je

230 do 237 A za onoga Petra ne znamo do bio biskupom Rabskim za njim je mogao biti
:

Domana, jo kojigod. Evo kako Domana nije morao

i

biti prije Vitala, prije

1086
sv.

Ijeta

pak

ni

ono Normani, nego pravo Ugri. Ali

morda
ter

je bio

pred Petrom, prije 1094, jer Ugarski kralj

,

Yladislav Hrvatsku kralje vinu obrnu poda se 1091

postavi za njihova kralja, kako J6 to zapisao, pravo tada, Zadarski veli akan Maj ? -) Nije bio

sinovca Alma

pred

Petrom

nije

mogao

biti

zato

kako

veli

akan

1) a Et (in praesentia) quamplurium aliorum Dalmatinorum Episcoporum asserentium et testificantium , per quorum testimonium probavit

pt^aed. Praesul (Paiilus) dietam

Arbensem Eeelesiam semper

ita habnisse:

Creseentii Spalaten. Arehiepiscopi, Anastasii Tinien. Episeopi, bani (boni)

ALBEN. Episeopi, Marei Jadren. Episcopi, Dominici Veglen. Episcopi, Petri

Absaren. Episcopi

et Generalis

Domini Regis Curiae

- Ondje.

2) Anno .... MXCI Kyri Alexio Constantin,opoleos imperante, tempore quo Vladislaus Pannoniorum rex, Croatiae invadens regnum, Domnum Al-

mnum ,suum

nepotem

in illo statuit

regem

....

Ondje na 31

s.


Toma
iliti

67

pi^e, Vladislav ne

Slovinac^), a
i

obrnu poda se ni svih Hrvatov kaino li Ra])ljane, Kiranc, Osorane,

Ali

Zadrane,
din car

druge Dalmatine: njim je zapoviedao onih goje prilika.

Grki, sva

Ugarski kialj Koloman,

onoga sinovac drugi, on da je sve Hrvate poda se obrnuo negdi od 1095 do 1097. tada negda pridoe Ugri na
I

Rab, ono kada Domana biae biskupom; a najbre

Krk,
i

na

na Osor.
je
i

Hrvatom zanovietao prevriedjao, pak ga oni 1098 Ijeta pustie. Pak su bili sami svoji gospodari nekako i do nekle; a tako Dalmatini. Nad Krani 1100 Ijeta biahu knezi Bartol Vid "^), kako sam u Knjii

Nu Koloman

evniku dokazao, u

onom istom

da ono biahu Fran-

kopani. Tako Fiankopani biahu knezi

Krki

onda, kada

Krani ne biahu
liepo

ni Ugarski ni
:

Benetaki.

pogibao za Hrvati

vidio
1

more, a

uivao.

im je bio 1102 Ijeta pride

Koloman krasnu domovinu

Ali je

sa

svojom vojpre-

skom do same Drave

rieke, da ih

pod svoju oblast obrne.

1

oni bre bolje spravi svojii vojsku proti njemu.

straie ga junaci,

pak jim posla

i

rec, da bi se rad s njimi

dogovoriti na liepe,
leli
^). I

pogoditi onako, kako

oni, pogovorivi se

budu sami bomedju sobom, privolie svi:

Kacici, Kukdri, tihici^ Cu-

a biae ih dvanajst

plemen

''),

domiricif Svacici, Miirici, Gusici, Karinani sa Lapcani,

Poletcici, Lasnicici, Jamoinetici,
to
i

Tugomirici, ter svako

njemu po jednoga svoga vlastelina najmudrijega, a to: upana Jurana Kaici, upana Hungrina Kukari, upana Marmonju Subici, upana Pribislava Cupleme posla
k

1)

Colomanus

....

ohtinuit ceteram

partem Sclavoniae, quae ah Ula... gl.

dislao (Talijani ni
2)

sada ne mogii rei: Via) fucrat praetermissa

.
.

17.

5. ac W. Comitiim
Uti volu^runf

3}
4)

Xn

tribus Chrovatie .


domirici
,

68

upana

Jurja

Svaici

upana Petra Muridi

i

upana Pavla Gusici, a Karinani

tina
,

Lapani upana Mar,

upana PribisJava a Lasniici upana Hobrada, a Jamooietici upana Ivana, a Tugomirici ua Poletici

pana Mironju

^),
:

da se oni za njih pogode

da
ta

njim.

po~

plemena neka slobodno i mirno a nijedno njemu da ne imaju plaati dre svako svoje poreza. Ali, d'ako bi mu neprijatelji kakovi posegli na kraljevinu, pak on po njih poslao, da onda imaju poi
godie se ovako
,

sa deset, najmanje, oboruanih konjanikov svako pleme,

i

to

ob svojem do Drave rieke, a onamo po Ugrih ob

i

nje-

govom,

ti

da iniaju vojevati doklegod bude vojske.

Ovo
je
li
i
((

je arhiakan

Toma

rekao latinski

^); ali

no znam

Chaci^horum

Subi^horum
? a c

, a

ne Chacicho-

rum rum
ili

Subichorum, kada

je Ije
/

je tko slovo C prepisao

uGusichorum: morda mu namjesto r Chucchaco:

namjesto Chuccharorum?
iz

ili

je

on siim onako pre

Ijeta,
ji

pisao

kakova

starijega
jest

pisma? u nekom od 1100

<(

od onda negda,
cvoalorum,

ovako:

Et de sex geueribus

croatorum erant bani in croatia, quos eligebant diiodecini

tribiis
et

de

aliis

sex (jenerationibus erant co~

Kacigi, cucari, slacigi," guisli

mites in comitatibus croacie.

DOMiRiGi, MOGOROviGi
,

suBiGi

siiut

pnncipales

quibus

pertinet
derit

banatum

et

mittunt sortes cui eorum sors dei

^);

Nu

Kcicici, Subici,

Kukari, ovako je pravo:

godine, slovinski
:

jer

((Luki

stol))

pie, 1492

Ivan

Markovic od plemena ubic, Pavao Hatezevic od plemena

1)
<(

Comitem (Juran de genere Chacithonim^ Comitem Hungriniim de

,
i

genere Chticcachorum

sve ovako.
i

u Farl.Vna 349s., 2) Kiikuljevi: Jura Uegiii C. D. elS.iia24 s.; a gdjeje ((Marmognae de gente Sabithorum /namesto Suhithonim, u pismu bas od 1102 L; aulV na 20 s. Bre nam. Su: <sde genere Brehich, nam.
Subichl
3)

Ondje na 21

s.


Kitkarin
*);

69

A
gdjc su
? a
i

Karinani:
ni je

Juran Dujmovie od plemena

Karinani

ako'no

Knrinjani.

Tomi Mokralj

gorovici, pleme, koje

ono pismo spominje

Kre-

imir Petar jo

I0G9:

nsque ad piiteum, qui mabiskii[) Bartol:...

net juxta terram Mocjorovizi longitudine, et in latitudine

a

monte Tini

.^);

pak 1207 skradinski

))

Duymo Mocjorovikio Lui u sv. Luke: I

svoje grihe
i

'^);

pak 1441 neki pop Marko na

li

tak oje

va to vrime gospoda Mo-

gorovici dase mpanijii v' Sveti Ivan na Gori vsi

kupno za

za svoih mrtvih due

))

...;

1449 Ninskoga
,

biskupa Anadala namjestnik u Lici pop Bla Bobinac

stoje u Sv. Ivana u Kasezih:

vsi Mogorovici s

va to leto se nainie
je hio

knezom Dujmom Banicem (Ovo

Frankopan
dae 2
sti

onako su
i

mu

nadlevali zato
i

mu

je otac Mi-

kula hio banom, a

i

hrai Ivan.

StipanJ za zupaniju

Liku,

dukat, a on njim zupaniju pusti v Lici vikua oni ju dae crkvi Svetago Ivana na
,

vinim zakonom;

Gori vikuvinim zakonom

kako sam
;

ja
i

pokazao u onom

Knjievniku na 21
stol:
c(

na 22 strani

joce

sam njihov

ljudi

Mi Juraj Sladojevic buduci pan meju plemenitimi Mogorovici v Lici, i mi sudci rotni li togaje plemenii

toga stola

pitanja kraljeva

...

1497; a 1499: Mi Juraj

Korlatovic, knez plemenitega stola kraljeva meju plemenitimi ljudi Mogorovici v Lici,
1)
i

mi sudci

Vi

togaje stola...

Knkuljevi: Pov. Spom. na 147 s. A ovdje u Svetom. Jerolimu ( Decreli od 1578 do 1591 Ijela) kae, da su u ovom zboru bili Petar Cocchari , Coccari , iz Zadra, od 1579 do 1580 gg. Anton pak ja drim da su ovo bili Kukari.
zapisnik
i

2)
3)

Farlatovoj IV na 4
s.,

s.

Caciclo namjesto Cacich, lo nam. hI A u Svetom Jerolimu od 1546 do 1574 pomagao je gospodariti g. ovdje Petar Kai, ter su mi ga pisali: Cacich, Cacic, Caccich, Chacich, Cha-

Na 14

gdje je

cich, Cazich,

Chazzich, Chachic, Cachich, Cachichi, Cacichi, Chazzichio,

Chacihio, Cachichio, CaccicMo, Cacichio, Cacicio, Caeihe, Cachiche, Chachige, Cagige

!1!

70

iz

tu pristupi pred nas v plo stol plemenit lovik Paval Slav-

kovic od plemene Mogoi^ovic

sela Ribnika

)>

Mi

Jandrij Kobasic, knez plem. stola kr.

ljudi Mogorvici v Lici,
i

meju plemenitimi
,

mi

s.

li t.

s.

kako

je

u onih
i

Kukuljevicevih Spomenicih od 166 do 178 strane, a

182. Tako

na

Toma

je krivo zapisao nije

Muritorum

namjesto

morda on ovako zapisao, a drugi neki onako prepisao. Nu Gusichorum , jesa li ono bili Raki ? *) Nisu; nego GuGiiici, kako Kukuljevic sudi
Mogorovichorum: ako
i

sici,

kako sami Kukuljevievi Spomenici, hrvatski

kau, a to:

pisai

ni,

115^

125, 164, 238

:

257, a

221,

to

najbolje,

po njihovu grbu
nisu
bili

Peat voskom rljenim

poni

kriven; na njem guska na itu, na 229 strani.

Politchorum

ni

Poljicani, kako Kukuljevic

sudi, ni Polici

kako

Raki

'^),

nego Poletici,

to opet

po onih Spomenicih, po od 1450 Ijeta: Mi Petar Mihali, potknein Ruki, Grgur sin Karlov z Dubovika,
Petar sin Yladislava
Rla, sin

54''"

Sitar oba od plemena Stupi Petrov, od plemena Poletele ,... sudci rotni ples'
,

menitih

ljudi pitanja

Rukoga...

po 107 od 1484:

Mi
,

Gapar Perui.... v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Ruah i tada bihu etiri sudci rotni stola Rukoga
,

po ime Ivan Kosinski

od plemene Stupi,
Poletele..,

; i

Vukani z Mohli, ta oba imun Vuki s Kuan, plemene

Stipan
...

po 180 od 1490:

stoli

pitanja Ru...
))

koga
i

....

sudac Mikula

Fili,

ot

plemena Polete i

po 137 od 1492... v Ruah... etiri sudci rotni stola Rukoga ... Mikula Fili elopek, od plemena Poleie {Poletcic: jer ovo je on isti). A pleme Lape dn spominje Ruki stol one 1484 1490 godine. A pak iidoi
))

1)

Odlomci, od 133 do 135

i

s.

2) Isto ondje; gdje su

Kukari, a

Murii

Kiiaci , Kuari nam. Mogorovii.

Kiiari

namjesto:


mirice
i>ako

71

')
;

Tugomiricc,
i

iiijli

su pisali ovako,
a

Cudomcrici
i

Txicjomcrin

Lasni^^itoium ,

Jaiiioinetorum ,

malo drii Suaccitorum kako su njih ja

i

jo^^

jo ne

znam.

Nece mi nitko valjada zamjeriti, sto sam ovo nel^oliko besied rekao za onih dvanaest plemen Hrvatskih: ona zasluuju liepo knjigu: ona su i upanovala knezovala
i

banovala, a
))

kraljevala,

oni njihovi upani (ako ^<co-

mitcs
s

nisu

bili

knezi), kako su se ono umjeli pogoditi

!

Ugarskim kraljem Kolomanom ast jiif dika! da su oni na Hrvatskom saboru sada 1 jo ona plemena nisu H imala svako svoju upu i upana? Pak onda Kolomana Hrvati pustie k sebi, i spoznae za svoga kralja, ter ga okrunie svojom krunom jo onoga 1102 Ijeta u Belgradu, u onom blizu Zadra, kako je sam
i
!

zapisao'^): ali

upan Kukuljevic' prijeje pokazao ovo pismo

,

kako su ga okrunili u Belgradu

s

nego ono kako su se

njim pogodili na Dravi

Sada neka Kostica, Rabski biskup, povjedi ono drugo:

pak drugda, kada biskupom Rabskim biae Paval,

(VtikJ, treti za
,

pridjevkom Lupus

manom), rabljanin jarmom^), dogodi

svoga vojvodu
')

onim biskupom (DoDalmatini svi koliki pod niijim

i

se ovo: Ugarski kralj odredi

posla

ili,

kako ga Slovinci

-')

zovu, bana ime-

nom Ugru
Dalmaciju.

s
1

puno
taj

predobude svu pride na Hrvatsko, ter pozva k sebi

!

vojske, da on za njega

sve svoje podlonike na sabor.

rie za to ovako:
1)

totu se svi dogovo-

Mi znamo, da

je grad

Rab po
s.

enitbi

Farlat je ilao v za r:

Tugomivik

u IV na 12

2)
3)

Jura R. C. D. el S.

Et Dalmatinorum
...

toia

simul provincia nulli jugo func esset

subdita
4)

(^Ducem...

5)

Sclavorim vulgus

))

72

kako
nije nijedan
i

po krvi tako sdruen

s inimi gradi

drugi po svoj Dalmaciji. Zato ga valja posve obladat

))

pod nau oblast obrnut. Jer po onom gradu, ako pod naega kraljestva i vladanja ezlo pade, hoemo druge
grade obladati, do
brodov, da
grad.
I

))

istine.

Tako

valja spraviti trinaest

i

budemo mogli

prevesti se na otok

osvojiti

spravie tudije toliko brodov za vojevanje, ter

))

))

onu ilu vitezov i pjeakov prevezoe, opaki, na otok, ter pod grad. Pak oni vojnici brez broja plieni kvari sve. A kada su to doznali ljudi po po otoku gradu, skoi oni u dvie hitroplovke ^) i u jedan brod ki je bio tada po srei onamo fovamo) priao, tudji

njih svu

pak, vjerujuci se jako u svetoga Hristofora

njegovoj
oni na

nadljudi

))

pomoi,

vozi na njihovih trinaest brodov.

hitaj se strelami
i

kup ondje negdi, pak

kame-

))

njem tako gusto, da preda tim ne mogahu vidjeti sunca, a Rabljani ni jednoga kamika na njih, ni 'z hitroplovak ni 'z broda onoga: ekali su dokle su ti shitali sve strele i kamenje, pak onda skoic na njih, i bori se bori: preuzee im jedan brod, pogubi vsi svili unutri sabljom. A kada
su co vidjeli drugi na ostalih brodih,

mnogo

ih se hiti

u more, sve onako u oklopu,

ter pogiboe. Ali milostivi

ni glave,

))

Bog
i

nije hotio

da pogibaju due

nego samo

da hude pravo, pak uzdvignu velik vjetar, buru, u moru,

tako ih razdvoji
i

))

simo tamo razagna. Pak Rabljani

i

svikoliki liepo

zahvalie

astno

slavno

svemogucemu
i

Bogu
koga

preslavoomu muenika Hristoforu, ter se

zasva-

veae, da hte ovomu Hristovu mueniku na ast

Ijeta

davati stolnoj crkvi svetoj Mariji po nekoliko

1

onoga sto primue.

jesu da vali do duga za

uspomenu,

to su onih onoliko premogli po Bojoj milosti a sve-

1)

<<

Lignis currentihiis

y>.

))
i

73 --

toga Ilristofora slavnih zaslugah: jer sami po svojoj modi

jakosti oni
jih

nehi

bili

premogli nikakor

(U Farlanije

lovoj

Vna
je

23c3 s.).

Ovo da
prvo

je hilo

1097

leta, siuli

Farlat;

ah*

ono

onda negda hilo, kako sam jur dokazao, a ovo je negdi od 110^ do 1111. A da Uahljani, Kreani, Osorani
i

ostali

Dalmatini nisu

bili

onih godin pod niijim jari

mom,
,

vie je vjerovati valjada Kostici, rabljaninii

, i

Rab-

skomu biskupu, nego Dandulu, benetaninu jo onakovu koji bi rad da su pod Benetani bili apak sami
:

Benetani, knez Ordilaf Faledar

ona gospoda, 1115 leta

nisu znali za to, prisegi onako Rabljanom

nekada mogli pod Carigradskim carem

lj

Kako ste pod Ugarskim kra:

em, tako ete

i

moi

pod nami

sebi hiskupa

kneza

izbi-

rati,

joce

mi cemo vas onako

i

vladali

drati, kako je

vam
sano

DALMATINOM Ugarski kralj koloman prisegao sa svojimi

knezi, kako je ono

nadbiskapi, biskupi
^).

na kratko
bili

zapi-

P'oyom

je vidjet

oito, da su

Rabljani Be-

netanom
njim
i

pokazali pismo kako je bio

Koloman prisegao
prilika,
'z

drugim Dalmatinom. Pak je sva netani prepis toga pisma, ili 'z Raba ili

da su Be-

koga inoga Dal-

matinskoga grada, uzeli sobom u Benetke,

Koloman prisegao Dalmatinom? Koloman sluajmo netako Koloman kralj, priije pismo nekako prepisano sad u Zadar (ako veniens Jadram nije: hode u Za dar), pred gradom spravi skupcinu, pak se je s njom

kada je ono

))

dogovarao da Dalmaciji valja ostaviti nje slobodu cielu

i

do vieka, ter prisee najprije

on svojom rukom na

sveto

etvero evangjelje Boje, koje

^)
:

mu

drae moj otac

C. biskup
1)
(.i

da nece nikada nista initi preko Dalmaillo

tft in

breviarlo

continetur

Farlal na 236 s., a Kukulje-

vi

na 28.
2)
...
^(

patre meo C. Episcopo anitente

,..

Koje ime je ovo

C? Od

)?
))

74

tinske stare slobode, nili jim izljirati nijednoga biskupa

ni

kneza

*)

nego samo da ce potvrdjivati koga budu

))

sami

izabrali.

Pak

za ovo isto

ovako na sveto etvero

evangjelje

prisegoe Ostrogonski nadbiskup Lovrenac,

i biskupi, Vaki Marcel, Peuki imun, Vesprimski Mate, Gjurski Juraj, Varadinski Sisto, Koloki Fulberto,

))

drugi Ugarski biskupi.

isto svi,
ali ja

veli

upani prisegoe za

))

))

malo njim znam ime: Ivan dvorski, Kledin, Marko, Saul i Savnik, a drugim mnogim ili niam mario nigdar doznat ime, ili sam zaboravio, ako sam znao. Nu ako bih svim ime znao i hotio zapisati,
ovo

))

predugo

bi bilo nae

pismo, jer jo
hotiae
koji

satnikov

udo

pri-

see

))

za ono isto: ki je bio Dalmatine nagovorio da se

taj

daju pod kralja,

da

c'e

njemu

onim

mnogo glav budu za njim a

velikih uti,
i

svim njiho-

))

vim

ostati stara sloboda

-).

A
^)

tolike

potvrde da se budu

spominjali, dao je kralj

tri

zlatne krie, jedan Zadar-

))

skoj, drugi Splitskoj, treti

Rabskoj, na koje krie je

))

bio

potvrdio ono sto smo rekli; a pozvao je bio k sebi

))

svu vlastelu ove pokrajine (pokrajine, a ne kraljevine),

Pak kada

je

ovako sigurno mir utvrdio

svu zemlju na
s.).

okolo razgfedao, vrnu se na Ugarsko

(Jura na 22
u

Ovo
pism,o
)),

je zapisao neki velik

i
((

muz, po besjedah:
ki je vidio sve ono:

nae

sto
Ijeta

smo

rekli ;

za to

1100 do 1112

Cresccntius bio je Splitski nadbiskup, a od 1101 do

1111 Gregorius Zadarski biskup.

Tako

u malici
ili

ili

ovo

Episcopo biskup
(i :=^

mora

bili

Archiepiscopo
i

nadbiskup,

ovo C iiameslo
lela

Gregorius'

Grgur, za koje ime

jesl

samo G. zapisano 1111

na opalice Vekenege

grobu u Zadarskih koludric, polag Farlala. 1) a Primatum namjeslo pr/orew ili comitem, sva je prilika p'onom Rabskom pismu, a po Trogirskora od 1108: ... <^Episcopiimvero aut Comitem, quem Clerus et Populus elegerit, ordinato (confirmabo) (Jura na 26 s.)
i

2)
ili

Po

ibi

suisque successoribus
ili

...

sumnjam daje
ili

bio biskup, a to:

Zadarski Grgur,
3)
3*'*"*,

Trogirski sv. Ivan,

a

nadbiskup Splitski Krescencij.

prepisau moj,

ne

etiam


Ijcta prisegli oni.

75

siidi

su ovo plsino nali n Ronctcih. Ali ni jo /apisao, koga su

Kukuljevic'
sii
:

ondjo, da su 1102. Ali

lict

ja cii

mu

dokazati da

nekoliko
a

kanje,

to ne(*'n,

a bih

mogao, po besjedi

Ki je bio Dalmatine nagovorio

da se daju pod kralja

nego po napisu na Vekeno/inu

grobu

Laucie nilens midtajacet hic Vckcnega epnila,

Quae fabricam liirris simiil et Capilolia slruxU, Haec obit undeno centum post mille sub aevo, Quo veniens Christiis carnis gestavit amicliim, Nos liabet, est annus qiiintiis, quo Rex Colomanus,
Praesid
et est

decimus, quo G. (uit annus

^).

Evo, 1111
a

Ijeta biae peto Ijeto

od pokle je bio Kolonaan

osvojio Zadrane; a te Dalmatine

finij ^),
i

daje

najprije, pie

Bon-

on neki,

ki je

ondanjega Trogirskoga biskupa

^).

sv. Ivana ivljenje

popisao

Taj neki jo
s

ovo pie, da

kada je osvojio ZadarKoloman, onda skupa

koji

tim biskupom,

da tada biae u tom gradu, da je poao najprije u Sijo vie; a

benik, pak u Trogir, ter totu stolnoj crkvi da je zapisao

to da su joj bili darovali kralji Hrvatski
''),
i

mi

znamo po samomnjegovom pismu uKukuljevica ondje na 26 strani, da je u tom gradu bio to a drugo zapisao 1 108 leta na 25 svibnja. Tako p'onom piscu on je osvojio Zadar 1 107
i
i
i

leta, a

ne 1105, kako Farlat u

na 53 strani sudi po napisu

i

ondje na koludrikom zvoniku

po nekakovu pismu
kraju,
135
s.,

nji-

hovu, zat'ono
1)
i

MIL.CV
V na
34
iVo-s

jest
s.,
i

na

samom
V na
^^

pak lagko da
ali,
i

u
...

Faiiatovoj

v Arkivu

po razumu
...

po sUhu, krivo:
2)
3)
(i

habet et annus

recepta Jadra, ceteros paullo post Dalmatas recepti

...

i^contra illam (civitatem Jadratinam) frimo direxit aciem exer-

citus universi ...

4)
...

Farlatovoj IV na 313
...

s. ...

dona, quae

a Croatiae regibus ...promeruerat, ampUavit


je za

76

onim V bilo jo II, ako nije jo ne slae s narokom 3. Ali jo 1 102

i
i

sada; a ono leto

105

pie
^)

on sebe:

kralj

Hr-

vatski

Dalmatinski? Zato je svojao

Dalmacija, kako je

Benetaki knez Vital jo 1097, i ne samo nju, nego jo Hrvatsku: a morda je je koliko imao jur tada. Apak
i

njim il02

Ijeta

u Belgradu nisu
i

bili

oni biskupi, nego

biskup Jegarski Prokopij,

riensis
ili

Zagrebki Singidim, ako Zago;

Ragoriensis nije bio iji drugi

a ni oni upani,

nego Isaak, Petar, Kladia^ Saul, Aimej^ Toma, Andrij,

Kosma, Vokan i Dionisij: ovo su drugi s vi, samo nije Saul, ni moebit Kladia. Nu 1111 Ijeta bili su s njim, s Kolomanom, u Dalmaciji nadbiskup Ostrogonski Lovrcnac, a biskupi: Simiin Peuki, Mate Yesprimski, Juraj Gjurski, Sisto Varadinski, Marcel Vaki i Tulherto Koloki, a upani Ivan dvorski, Klaodin, Marko, Sani, Savnik, Ungaren, Teobaldo i Jandin, kako ono Rabske crkve pismo ka:

^);

a ovo su oni

isti

biskupi

upani, koji su ono u skup-

ini pred Zadrom

njim prisegli Dalmatinom za slobodu,

ili

samo

je krivo prepisano
i

ovdje Tulherto
tri

Klaodin

ili

on-

dje Fulberto

Kledin; a to su ovdje

upani vie, po
i

tom

jo bolje slae ovo

pismo

onim, jer

ono kae, da

ih je vie bilo ( et mnlti alii ).

1102 godine,

a ni

1107, ni

Tako ona prisega nije bila 1108, jer u onom Trogirskom

pismu jesu
to

ini

upani svi izvan jednoga, a nijednoga bis-

kupa, akone nadbiskup Lovrenac, nego je bila liepo 1111,

i

pred Zadrom gradom, a toga Farlat ne zna, a

Dalmatinski biskupi

ni jo

tkogod.

Pak u tom saboru su

Svojati

bili

malone

svojiH bas prilino govore u nas za suum mndicare, preAnspruch machen. Farlat u III na 166, u V na 236, samo je u njega 2) Jura na 27 s., Ugareni. Morda je ovo ban Ugra, za koga ono biskup Koslica pie da je priao na Rab? prilika je, da je on isti.
1)
i

tendere,


svi
*),
.s'/a67/,

77

AnaOsor{(.i

a to: Splitski, nadbiskuji, Krcscencij, Kiiinski

Troi^irski Ivan, Belgnulski

Alhcnsis )

Bon {Bonus
i

a ne (d^anas))), Zadarski Marku,

ski Pclar, a
i

Krki
i

Domenile,

Uabski Paval, za kojega

svi ovi posvjedoric

kralju, da Podgorska, onolika,

y.upa
i

Lika
je

Bii/.ko-Boacska
sabor,

onoliko j)akoga otoka, da to

je poslije

vazda spadalo pod

taj

[\absku biskupiju. Tako

jer

27 rujna bio

taj

dan

je

preminula ona Vckenega,

In fcsto meri

{sancti: stib je,

miani

)>,

nemarni prepisau!) Cosme migrat ac Dakako joj na grobu napis ka/e, ali ne kaze, da je

Zadarski biskup Marko, nego da je Grgiir bio,

est
sali

Praesid

et

decimus quo Gregorius rurr annus

u
taj isti

))

^):

a ono nisu zapii

dan valjada, nego kolikogod kasnje:

lada

Grgur je vec bio umro {((fuit)), na a Marka jo nisu bili udjelali.

1

sto Farlat nije pazio),

kralj
i

Rabskoj biskupiji potvrdi one upe na gorinjem

kraju

onoliko Pakoga otoka, kako

a

ino njejino pravo, reki:

odredili smo, da se
i

sam jur dokazao, jo I jo na ast i dihu onoj crkvi

i

biskupija
(ili

opatije
(<

zupe irnaju iznii'

vati brez kraljeva svjeta

Lio

vieca,

ahsqne regis consi-

?), kako smo spoznali daje bivalo.

za sve biskupije

p) Dalmaciji naredi on ovo:

i

Zalim smo ohnasli zapotrebu,

i

to

po
i

volji

svega sabora

iz

jedne

druge kraljevine (Hrvat-

ske

Ugarske), da popi Dalmatinski budu slobodni onako

i

kako su

Ugarski: nikakovere oblasti

peatu ne imaju
i

biti

podloni, nego samo

peatu
siliti
t

sudu svojih biskupov

raziimjeli,
111

velik %a-

kdn: oni jih imaju

setimi
ili

suditi

po crkvenom zakonu. Dekada je krivo

na 1G6 strani

(ali

kako cu ovo nevolje

ili

zapisano

prepisano? u Farlatovoj

et quam phrimoriim Dalmatinorum Episcopornm,.. 1) ...nomina Kukuljevia u Farlata ondje, samo je Faiiatov prepisa vidio quam~ D plurium aliorum...
i
:

3)

U Arkivu V na

135

s.,

u Farlal.

na 54

s.

jest
((

78

in

Hoc modo decimationem quemadmodum

Regis

Hungaa u

ria accipiant Praestaldus

cum

Praestaldis Episcopo...
)>,

rum, ex decimatione Episcopi ipsi accipiant na 236: H. m. d., q. i. H. accipiunt, P. H.

d.

V
H.

c.

P. E.; ex
q.
i.

E.

i.

a,... ;

pak u Kukuljevica:

H. m. d.

accipiant, P.
cipiant... :

l\. c.

P. E. ex decimatione Episcopi ipsi ac-

ov je razumeo ovako, a on onako: ja cu po Kukuljevicevu on je valja da znao zakon Ugarski. Nu ovo Prestaldi vero aliam dimidiam cum curiali Comite
: :

((

sui Episcopi

cum.
nau:)

cui*.

ima biti P. v. sui Episcopi aliam dim. Comite per medium dividant)j. Sada hocu po
...

Desetinu neka uzimljii kako

po Ugrih, podziip

*)

kraljev s podzupi hiskupskimi, oni od desetine hiskupoveneka

uzimljii deseti diel, pcik
kraljev, a

oda toga polovicu uzimlji podznp

drugu polovicu biskupovi podzupi razdieljujle sa

i

dvorskim upanom,

tako dvorski upan imaj za se polo-

vicu, a podzupi razdieljujte

medju sobom drugu polovicu

a

Ali zato govori

(C

Koloman

za ono prvo nprivoljujemo,

odredili smo)), a ne: od-

potvrdjujemo

)),

a za drugo

redjujemo? a pak za treto: aZatim smo obnalizapotrebu,

((

Postea necesarium duximus

a ne: praeterea,

ili

item?

Valja da su viecali od davna.

Po moja! malo da niam

Bojoj milosti kralj Ugar-

zabio pokazati:

Ja

Koloman po
))

ski, obladav, a potitus

i

po

milosrdjii

Bojem Dalmatinska
Zar nije
i

Hrvatska kraljevinu, privoljujem

po ovoj
i

besjedi oito, da je bio skoro obladao Dalmatine? a

vate.

Hri

Cappelletti ondje na 445 strani

da je Zadar

druge Dalmatinske grade 1114 godine obladao. Kako se

on na debelo vara!

a valja da
i

drugi pisci onamo!

jo

hoe
su

na onoj strani

na 415, da

ma

je bilo

ime Calo-

manico!

A ovo Kolomanovo pismo od Rabljani pokazati Benetanom ono

1)

1111 godine imali

1116.

Prestaldus drim da je castaldus: a castaldns jesl podup.


Sada Im[)aslaricu moj
:

79

da
Ki'('ki

icci

otok nije bio

pod Hrvatskega
to mi
Ijeta on,
iic

Dalinatiiiskoga

kralja Koloniana, daj!

ali

znaS, da su u one neke kratke noge?

1114

velik junak,

umre, a

sin

mu

Sti[)an jos

ne biae

doban za kraljevanje;
kupije

a u Heneteih

biae

vio gospode
bis-

nego gospocin, vie knezov nego kneij, vie zeljnih

ili

opatije nego biskupij

i

opatij,
i

vie blagoberac
i

nego blaga, vie sjekir

i

brada v

strugo v

blanj

kosic

pil

svidar nego lesa: pak njihov knez Ordelaf Faledai*

ter ju

spravi bre bolje ilu vojske,

udo
,

brodov sam

odveze

mimo Uabskoga
i

otoka na Zadar

kako su sami

Rabljani, koji su to vidjeli, zapisali 1118 Ijcta, a ja naao

u Farlata
tacki

u Kukuljeviea:
/

Ordllaf Falcdar knez Benesa svojem vojskam

i

(Ne piu ga:

Dalmatinski)
jiolji
irir

hodjase u Zadar, a mi

njim zakna Vitacu

zakna
osta-

Magja Rajina sina

i

^),

da
ili
i

reku:

hoemo

biti

pod vami

ako ne hudii hotjeli

mogli Zadrani, ako cele

nam
I

viti

do vieka na obiaj

zakon

slobodu. I knez

jim obeca,
Benet-

da

hoe ^): a to jo ani preuzee Hrvatom

i

[jiu,
i

to cu

malo kanje.
i

Ugrom Zadar
:

jo

mnogo gradov
knez Belgrad-

po Dalmatinskom primorju

koga Ijeta? Dandul: da 1115

Ijeta je njihov

1116. Uganao je: jer 1116

skomu samostanu sv. Ivanu potvrdio crkvu sv. Kuzme Damiana ostalo, kako samo njegovo pismo kae u Farlatovoj IV na 6 strani: Ego Ordilafns Falelrus dux
, i
((.

Venetiarum.

dal.matiaruji,
i

atque cuoaticouum
I

...

da nje-

govi su Dalmatini
1)

Hrvati.

Hrvati? Oni po Dalmaciji.

,

Vitazan
et

Baptislam
s., a

Madium Rage filhim u KukuljeNia, a u Farlala Madium ege f. Nu Vitaza ili Vitazza, ovo ime je biet
i

valo u Dalmaciji onih liet, kako kau pisma u Farlatovoj IV na 11

na

323

V na

al,

Rage bojim se da ime u Rabu 1185.

2)

nije,

na 604, pak ja drim da je ovako pravo. Ali vidiv u ovoj istoj knjii na 237 s. Zvanellus sgie ^>,
na 62
i

U V na

236, a Jura na 28

s.


u Rab (Ordilaf Faledar
i

80

Sada Rabljani neka ono doreku

Pak

opet pindose

njegova vojska), ter knez sa vie

insonom vlastelom ovako prisee : prisizemo vam Rabljanom, hoji ste i koji hiidete. da ete moi do vieka tako se
vladati
i
i

tako stati

toliko slobode imati,

joce

si

biskupa

kneza

izbirati,

kako da ste prije pod Carigradskim carem

pod Vgarskim kraljem, samo kneza potvrdjivali cemo vam

i

mi
ili

na dvor

)i.

ostalo.

ta vlastela bili
!

su Ivan Tijan

Cijan (u Farlata: Tervisan

biskup Kaorlanski, Doto je

menik Pulan, Domenik Micbael,

(Mihovilie)

Mihovilie Franko-

panskoga plemena, Domenik Mauroen, Rajnerij Micbael

f

Marin Longoferar
Ijetii,

mnogi drugi. Tako ova

siidi, a nije

prisega nije bila 1118

ni

kako Kukuljevic

mogla
i

biti

tada,

jei*

knez Ordelaf je bio umro

Ijeta

H 17,
1117
isti,

oni Kaorlanski

biskup, ter onoga istoga

ini

poe

u Benetcih knezovati Domenik Micbeli, on

u Kaorlu biskupovati neki

Cappelletti,

Domenik

kako svjedi

na 496, a
zapisali,

benetanin, ondje od 447 do 448 strane, i na 499; nego je bila ona prisega 1116 Ijela,
iz

kada se je Ordelaf vracao

Dalmacije. Ali nisu je

bili

pak su ju Rabljani, biskup Paval, knez Oriens, ako

i

mu

je

ovako bilo ime,

vas

puk nakon dva

^>

Ijeta,

1118:
Kii-

da im mladji znaju kako je to bilo pravo

^).

Tako

kuljevic'u bie
i

ovo pismo znamenat ovako: 1115, 1116

6 prisegao,

1118

Ijeta.

Rabljani 1118 zapisuju kako im je Beneiacki

1 1 1

knez Ordelaf Faledar 1115 obecao a

njihova stani slobodu
i

da ce

obiaj drati: samo

latinski.
je

A Krani?
pisao)
,

Antonic Impastari pie (ako

s
i

ono on na6

da su oni skupa
zapalili

Benetani 1115 godine na

marca

Hrvatom

Ugrom

plavi,

tako da su ih

premogli. Ali Farlat u

1)

V na 298
et

strani

kae

da to je

Recordationem veritatis
(et)

cerlUudinis

facimus nostris successo-

ribus

heredihus dimittendam: qualiter Ordilaffus .,,nobis iuravit


bilo

81

\\^^ godine,
ni
,

umjeo

Marti as

na 10 marca V- Tako Tmpastari nije prepisati dobro, a kaino li razumjeli ono VI idiis po latinsku. Nu Dandul kae , da je Krane
a
i

osvojio Faledar lliri

k; godinc, a

Ciosanc

Oso-

rane. Ali nisu do duga stali pod Benetani, pod tudjinorn, ni jedni ni drugi, kako cu malo kasnjc dokazati.

vrnu u Renolkc Falcdar: a Benetani veseli mu se, hvali ga, asti ga, slavi ga. Ali ta radost vreda im se obrnil u alost, ovako: Hrvati, junaci, hotjeli su svoje: a onih knez vozi opet vodi na njih silnu vojsku, 1117 Ijeta ^). Nu negda tee pas a negda zec: Hrvati, a
se
i

Pak

Ugri

s njimi,

pripravni, njega negdi na

Zadarskom po-

potukoe, prestraie, prognae na more, pak jim uzee sve svoje, ostran Zadra naih trih
i

gubie, a vojnike

mu

otok, po samih Dandulovih besjedah. A i te otoke nabrzi. Jer Rabski biskup Kostica 1308 Ijeta zapisao nam je jo -i ovo, po starih poviestih:
((

jo drugda, kada

Habljanom biae biskup jo onisti

=^),

Paval, a gospodari Benetani

dogodilo se je ovo: neki

))

llgarskoga kralja upan (comes),

Rab, grad

otok,

loni drugi otoci,

imenom Sercjij, hotiae podloiti njemu, komu biahu tada podter velika cest Slovindc { magna Scla-

vorum pars
da

mu

posluae toga, pak jim zapovjedi svim, priprave brodov tekucih (<r ligna currentia )^j i
)

drugakovih, koliko koji otok primoe. I pripravie mu ih brzo tekucih devet , a drugakovih brez broja. Pak

na Rabsko, ter plieneci pridoe do Scimoga grada Raba. A Rabljani prosi i moli
i

on

vojnici

mu

prevezli

se

^ sv. Hristofora

muenika

da ih od tih neprijatelj

od

1)

i^Anno

H33 ...VI

Idiis Martias)).
s.

2)
3)

Cappelletti na 446

Et Veneticorum tunc temporis praedicta

civitas regeretur do-

fninio .


velike peali
i

82

progona, obrani
i

oslobodi,

kako da

ih je

mnogo

krat od inih;

da ih naputi pravo po Bogu sto

imaju totu initi. Pak

svi (?), nadijuci se

posve njegovoj

pomoi,
u jednoj
ladje,

izidoe

iz

grada na more, ter pojdoe u Supe,

larsku, dragu istoga otoka, u trih plavih ( galeis )

svojoj, a

u dvih Benetaekih

Veneticorum

),

koje su ih bile prile branit. Totu najdoe neprijateljske

pak polovivi straane, a robu svu koliku izvukavi i razpopadi, sgorie je sve silnim ognjem, pak
u grad.

se vrnue jako veseli

nepi'ijatelji,

vidivi

ili

douvi

sto su

im
i

oni udjelali, bjei po

Rabskom otoku,

ter skrivaj se

taji
I

po dubravah.

Rabljani slono za

njimi po otoku.
Ijae

polovie ih svih, ter svezanih pripe-

u grad, pak u tamnice zatvorie.

blinjih gradov:

A kada

to
))) ,

zauli
kojih

ljudi iz

Krcani

[n

Veglenses

u Babu biae zatvoreno najve, jer ona vojska bila je

Krka ka Babljanom
prila iz
I

*),

Osorani, Cresani,
i

Senjani
i

^)

poslae

prosit

molit

da sunjem

milostivo oproste, puslivi jih

usliae ih Rabljani,
taj,

iz

uznikom tamnic slobodno doma.

tamnic sunje,
ali
!

ter pustie iz

svaki

ako je hotio slobodu, morao je prije trikrat

na okolo njihove crkve Svete Marije zanesti na hrbtu

nekakovu drvenu spravu, koju su oni

za

bili

pripravili:

znamen, da su po Bogu
I

po

sv. Hristoforu

premogli

svoje neprijatelje.

jedan po jedan svi sunji drage volje

zanesoe tu spravu, samo da se onolike sramote oslo-

bode

vrnu u svoje grade.

Pak tu
,

istu

spravu obje-

sie Rabljani

u svojoj stolnoj crkvi

1

sebi za

spomen,
sve

a neprijateljem za sramotu.

ona je totu

visjela

1)

Nam
i

de Vegla exierat exercitus praedictus.

2)

Absarenses, Chersini, et etiam Senienses. Tako Krani, Osorani,

Senjani biskupu Kostici
bili

Cresani

su Slovinci.

83

kako
je Failat odsudio:

do gospodina Grgura hisku[)a ovoga grada (od 12G0do

))...!).

1290)

A
i

ov boj

nije bio

1105

Ijcta,

zato nije znao, da je Paval bio Babskiin biskupom jo

1118

Ijeta

{a vita felici

)));

nego

je bio ncgdi

od 1117

do 1124,

dapae
i

ja bih reko,

da je ba 1124. Jer
i

sam

Dandiil izpovieda, da je toga leta Hrvatski

kralj
(a

Dalmatinski

bio je

Ugarski),

Stjepan
,

III,

preuzeo Beneta,

nom malo
kralj
je
tri

ne svu Dalmacija
is toga

ost ran
i

Zadra

sam

taj

toga

leta
i

Trogiranom
mir, a na

Splitjanom potvrdio

njihovu slobodu
biskupi
i

tom pismu podpisani su

i

est upanov, ter

isti,

upan Sergij

^),

pak ja

Krani, s Osorani, sa Cresani sa Senjani iao na Rab: a Paval, on je mogao biskupovati jo i onoga Ijeta. Tako Krani, Osorani Cresani, oni su bili onih liet Hrvatski, svoji, a ne Benetaki.
drim, da je ovo on
i

ki je s

Koliko biskupa Kostice poviest vriedi!

ili

Nu Benetaki

knez,

po njihovu duz, Domenik Micheli (Mihovilovic po nau), pie Dandul, da je 1 126 leta Hrvatskemu i Dalmatinskemu
I

kralju preuzeo grade po primorju,

da je je poplienio za
1

neposluh, a Belgrad da je
zato
jest
i
i

razruio vas.

ovo je

istina,

ondanji Zadarski biskup Miha 1129 Ijeta pie da

^).

Impastaricu! vidi, ki je plienio po Dalmaciji onda,

i

otimao

klao

valjao

ruio? Benetani,
,

post desolati

tionem civitatum

Dux

Venetiarnm^>

ne Hrvati, kako
i

pripovieda. Hrvati su
a to je liepo
i

samo uvali
i

branili svoje

svojih:

astno

dino

slavno: Senjani, Gatani,

Modruani, Novogradci, Bribirci, Kotorani, Driveniani,

1)
2)

...

Farlatovoj

V od 234 do 235

s.

Ego

sERGius coMEs laudo et confirmo

Jura na 29

s.

ali

ono

Buzco
3)

lagko da je Butko.
ecclesia SS.

Cosmae

et

post reversionem (eversioneni?,i

Damiani (na Pamanu), quam ecclesiam Romaniae , desolationemque civitatum,

Dux Tenetiarum

mihi concessit habere...V Farl.

V na 55

s.

~
Hriljinci, Bakrani,

84

je

Crsatjani, Grobniaiii, oni su po dui.

imali bfanili

Krk od Benetcan, zasto

u tom gradii bivao

i

njihov biskup.
su

tako

Podgorci, Liani

Buani

iniali

Rab

braniti, a

Luani

Nin, a Sidiaani Belgrad, a Split

i

Zagvozdani, Krbavei, Hlivani, Pocetinjci, Kliani

rani, a drugi Hrvati

Moso-

Zadar

Trogir.

Apak

Dobrinjci, Vrbi

niani, Bascani, Oiniljani, Beljani, Gresani

slovinci
iliti

Lubeniani,'

hrvati, oni
ih

Benetan,
i

tudjine, nisu mogli ni

vidjet ni
i

ut, pak su
i

sami pudili kako su bolje znali

!

utnjeli

mogli

slava

im

Ali

Mletani nisu
Cappelletti:

se do

duga

irili

po Dalmaciji, ako
,

to

taji

11-38 leta Hrvati, junaci

udri po

njih ter goni jih na

moie.

da su ih izagnali iza svaiza

kuda, pie on
iz

isti
I

mlelanin, samo da nisu

Zadra

ni

ovoje istina. Jer ondanji biskup Kreki Dminak zapisa: da su Mletani llt^8 leta na 10 marca izagnali 'z Krka njih. Tako Hrvati su bili opet preuzeli Leta 1188 ??a 3 sludenoga, Krk. I jo ovo zapisa netko
naih otok
*)
:

g.

Dminak

biskup Kreki u svojoj bi skupiji skupa sa grad,

skimi sudci za Kreki puk na jednoj strani

g.

Dujam

knez na drugoj, dogovorili su se za pueke pineze, koje biahu

spravili

da ponaeine grad, da odprave poslanike, da Benet(

^|

canom posalju dar

stili

trena

za ine potrebe: prepu-

su je tomu knezu, da to jedno po jedno on ovrsi, kako

i

im je

ohecao

^).

Evo, Krani su
ne znam
ja

Mletanom

plaali nedali,

kakove davke,
ako nisu 1126

ali

kada su se poda to
biae knez

Ijeta.

A Dujam
Ijeta

Krki

1138,

kako dva pisma toga

na 689
i

napisana kau u Farlatovoj

je sva prilika, prvo: da je prije

na 640

s. ^),

pak

ovo

on' isti; drugo: da je

1)

malo

1188

poeo

knezovati,
.

2)
3)

ladra cum insulanis urbibus sub ducali protectione manentibus Ondje od 298 do 299 s.

Ego DOiMUS

Veclensis comes subscripsi.

,,

iiajbr/c
])ak

85

, , i

1120; trcto: da je bio Frankopanskoga plomona,

sii

njemu prvomu dali Kreku kne/ijii Mletani. puk h'v Mletaki knez Uajncr eno, sudci vieenici u zboru, evo to svjedoee 12G0 Ijeta: Mi znamo, da vrli muzi Ivan, Vid (Giiido), Henrik, nekadanji knezi
da
))

))

Kreki, a
bili

njihovi stariji ( ac ipsorum praedecessores )

i

))

su do sada posve vierni

i

pravo prijazni
{ et

nam

pr-

))

vim Mietaekim knezom

stros );
i

puku;
ti

praecessores no-

))

vidimo, koliko su

plemeniti muzi zasluili,

:

))

koliko su njim dobra hotjeli nai prvi knezi

pak,

))

eleci,

da
i

nam

njihovi mladji

budu onakovi, prepu-

))

camo
iju
i

potvrdjujemo svukoliku

Krku

F^'vicsku kne-

))

^),

sa svimi dohodki, pravicami, razlogi,

tih

astmi,

bii'mi

))

darmi po

otocih, plemenitim
iz
i

muem
i

Skinelli sinu

pokojnoga kneza Bartola

tru,

Krka,

njegovim sinom Penjihovu porodu

))

Skinelli

Bartolu,

sinom pokojnoga kneza Vida

i

iz

))

Krka, Federiku, Bartolu

Vidu, a

mukomu
sto
i

do vieka tako, da totu imaju knezovati jedan

i

za drugim: apak neka imaju

dre sve ono

(a et

ona ko,

))

kako su

ti

knezi

7ijikovi stariji

eormm prae^).
i

))

decessores ) za svojih

liet

imali

drali

Tako knezi Kreki, a Benetanom posve vierni pravo njiprijazni, bili su ne sam Ivan, Vid i Henrik, nego
i

hovi stariji: a to su otac, djed, predjed,

stric
i

jo dalje, a

prestric.
i

Sada raunajmo. Ovi Benetani za Ivana,

Yida

Henrika svjedoe, da su knezovali nekada,

,

olim

Comites Veglae

sami Krani jo 1248

jer

Ijeta:

tem-

pore QUONDAM nobiliiim virorum Comitum Joannis, Vidonis

et

EMERici de

Vegla

))

^):

Emericits

Henricus

1)

...universiim
je
i

tatus

upanlja,

Comitatum Veglae et insulae, et Permchii... ^^Comiali Comesu su nai otoani govorivaii knez.
3(i0,
i

2;

Farlatova

V na

Arkiv za Poviesl Jugoslov.

1

k.

na 57

s.

3)

Arklv ondje na 56

s.,

u mene

bolji prepis iz

samoga Krka.


to je bio svejedan,

86
i

kako

je

Vido

Guido

)).

Tako
Vidu

oni su prije 1248 knezovali u Krku.

sin,

Pak Ivan
filii

je bio
lil

kako Dalmatinski
((

Hrvatski kralj Bela

svjedoi

1242:

accedentes ad nos fideles nostri

Comitis gui-

DONis de
et

Wegla,
,

scilicet johanini:s, Fridericus,

Barlholomeus
i

Guido

u g

Kiikuljevica Borbi navrh 71

s.

73 strane;

a ne brat, kako Farlat pie ondje na 299

Vidu znam
kralj

da je
drija,

stric

bio
((

knez Bartol

jer to

svjedoi

An-

1209:

fideli

nostro Bartholomeo

Comi ti

... lepoti

suo Comiti Guidoni de Vegla,

concessa,
ut si ipsum^ predicto
,

quem

sihi

lieredcm instiluit,

Bartholomeo Gomile patruo

sine

suo supervivere contingerit

illo

herede decedente
tko.
Ali,

u Borbi na 73
otac,

s.;

a otac ne

znam
je

kako

je

on

bio Ivanu, tako ja

ili

sumnjam da
:

njemu bio ov Emerik

svje-

drugi Vid

a Bartol je

imao brat, kako to

sam 1186 u nekakovu Kikoga biskupa Ego Barlholomeus Fratcr Gomitum Ivana pismu evako
,

doe

prvi on

tt. ss.

))

*)

= Ja

Bartol, brat knezom, jesam svjedok; drugi

kralj Bela II

U93

darujuc

mu
.

kneiju Modruku:
.

fidelis

nostri Gomitis Bartholomei

absgiie prole ingrederetnr
filiis

quod

si

jam

dictus

Gomes

FRATRUiM

ipsius

viam carnis universe, unus ex -) ako pak laj knez possideat

)>

Bartol umre brez djetce

onda

ta knezija

neka hude ko-

mugod
Ijeta.

sinu njegovih brat; treti kralj Andrija, ono 1209

Nu

sva je prilika, da je
I

samo dva imao

brala,

Eme-

rika

Vida.

umro
:

je brez djetce Bartol, negdi

,

od 1209
su ono

do 1223 po onih kralja Andrije besjedah

po drugih

na 72 strani

dosta

star.

Tako Skinella

komu

Benetani
gov
sin,

zapisali polovicu

Krke

kneije, on nije bio nje-

Ali je
1) 2)

kako Kukuljevic pie u onom Arkivu na 58 s. bio imao sina M. najbrze Marka, jer Ego itf. filius
Farlatovoj

U U

na 641
s.

s.

Borbi navrh 72


Comilis B. de Vccjlia
Ijcta

87

josl

lcsti^

[)isiiiu

ko jo IIO^I

Pelar Kiiskafon, Henolakoi^a knoza H(Mirika Dandula

poskanik, dao Ual>ljanoin, has ondjo u biskupiji, za pravice

i

za

slohodscine njihovo^): a naki je ovako ono:

Ja M. sin Krchuja kneza B., svjedok. Tada Bartol biae

knez Kiki, a
djuju

186,

onda jo ne, nego

to

biahu njegova
pistnu nare-

dva brala, dva dim, jev u onoin

vladaju knezijom
bivalo.
Ijeta

1^260 Ijela

Benetani onim Frankopanom, da neka samo po dva

-),

a ja

drim da naredjuju ono sto

da je bio najmladji on. Ali
,

je

Pak sva
biti

je prilika

H93

valja da ih je

mogao
rija

imao do etrdcset kada mu je sin svjedok ; a vie jer Kreka kneginja Mai

1158 jur

je bila

umrla

^),

bila mati, a oni

Dujam

otac,

sudim da mu je ona njemu njegovim bratom.

a ja
i

Tako
prije

Krku
Ijeta,

kneiju dali su

Benetani Frankopanom

1186

dapae

jo prije 1133, najbre 1126, a

ne cah za 1200,
prevario!

saecido decimo tertio ineunte , kako

istoj

Farlat pie u onoj

liet

na 299 strani

za koliko se je

ni

Sladovic' u svojih Poviestih ne zna za

Frankopane od
s

prija

1193

Ali ja se

preve zabavljam

knezi.

Biskup Krki sudi Farlat

i

(u

lil

na 159, u IV na 117
i

na 298

s.),

da je Senjsku, Gatsku, Modniku

Vi-

nodolsku upu sgubio nakraj jedanajstoga vieka. Ali nije

jo tada; a nije jo ni na prielu dvanajstoga: a
bi ?
i

zato
,

Kolomanu podlozio kako i Rabski pak zato bi on njemu njegove upe uzeo, a Babskomu njegove ostavio, Podgorku, Liku, Buku i Boacsku,
on se
je

kralju

1)

onoj Farlatovoj na 238

s.

2)

lla tamen quod non possint nec debeant esse ex dictis Comitibus,

nisi

dno Rectores, qidbus de honorificentiis Comitatus debeant respondere . 2j ... <^pro anima nostre Domine bone memorie x}larie olim nostre Co,

mitisse

u onom pismu.


ono 1111 leta? Nije

88

A
ni kralj Stipan,

ni prilika.

Kobili

lomanov sin, nij'mu ih imao zato njegovi kako su i Senjani i Gatani

dolci,

uzeti:
i

Krani
i

su

Modruani
ili

Vino-

ter su s njimi
i

ono 1124

leta

na Rabljane, da

budu
kralj

oni.

Ali zato ja

ganam ono
i

sto

znam? evo

sto

Hrvatski Stipan IV pred biskupi Ninskim Rodanom,

Skradinskim Lampridom
pie 1163 Ijeta:

Hrvatskim (KninskimJ Dedom

sin,
i

Ja Stipan gospodina kralja Gejze

a po Bozjoj milosti kralj Vgarski, Dalmatinski

potvrdjujem, da B.
Petre,

Hrvatski,

Dujmu
i

tebi,

moj vierni nadbiskiipe budu sve

ziipe koje su

biidu podloni svi biskupi po Dalmaciji, kako je na-

redio moj slavni otac,

da

toj

crkvi

drali nadbiskupi prije tebe, a dolis Krbavska, Buzka, Pla-

ka, Vinodolska, Modruka

Sveti Stipan
i

Novo-gradska upa, a

crkvice
otac

Sveti Mojsij u Solinu, ke joj je dao

moj

kralj Gejza, sa

svim njihovim

...))*).

Tako kralj Gejza je uzeo Krkomu biskupu Vinodolsku i Modruku upu, a i Senjsku i Gatsku, a Rabskomu Buku, a i Podgorku i Liku. A zato? Zato RabJjani i Krani bili su pali pod Benetane, pod tudjinu, i zato njihovi
biskupi, a
i

Osorski

Zadarski

bili

su se iznevjerili Hr-

vatskomu velomu biskupu u Splitu, po mudroliji i vragoliji Benetakoj, e po Benetakoj, oni nisu dali, da ti biskupi, njim podloni, budu podloni nadbiskupu Splitskomu, podlonu kralju Hrvatskemu, pak se domislili, da Zadarski bude nadbiskup, a oni tri pod njega: a Zadarski Miha, od 1124 do 1137, ba je pogibao za nadbiskupijom, a
1)
i

koji je bio za njim, Petar; a

et

oni biskupi

maxime Parochiam Corbaviae, bar\ni, Plai et vallis viNARiAE, MODRLSSAE, NOViGRADi, cappellam cHam S. Stephani et S. Moysi de Salona, cum omnibus ad eas pertinentibus, quas pater noster Rex Geyza
Confirmo
...

concessit eidem Ecclesiae S. Domnii, auctoritate regia confirmamus... Farlat

III

na 184,

ali

bie

mu

bolje gledali,

pak

bi blo vidio: Bucani,

ili

Busani,

a ne

Barani

volili

89

su u Zadar, nego u Split. Pak jih S[)li(slu nadhiskup

Gaudij svih tu/i papi Innocenciju H.

pravo, odpisav

papa da njemu
i(

mu

lle^S

ili

H39

Ijeta

ovako:

Biskupi,

hoji su bivali podloni Solimi, dokle je liepo

vickovao,nagdje

rcdjujemo
tielo sv.

da hiidu

sveto j crkvi Splitsko],

bi.

Diijma iicenika
:

Petra,

poiva da nju posve astno

poslusajii

jedan je bivao nadbiskup, znamo, za svu Dalto

nahadjamo ovdje u odlukah, 1 joce, zasto ste se u svojem listu potuzio na podlone biskupe, da ne hte na sabor tamo u Solinsku svetu crkvii prvostolnu, mi ovako naredjujemo: u Dalmaciji sabor ne ima biti nigdir drugdi, nego u vaoj prvostolnoj crkvi,
maciju,
i

u Solinskoj

crkvi, kako

totu se

imaju posvecivati

svi biskupi podloni toj Solin*)

skoj crkvi, kako je

navada

Ali egavi
drani,

Benetani nisu mirovali,

i

a ni velini Zaveli

pak

ini

papa odi ui, da u Zadru bude

biskup

nad Osorskim, nad Rabskim

koji to
Ijeta,
taj,

nad

Krkim

biskupom.
III

papa

kada? Failat sudi, da Evgenij

i

1145
kriv,

a Cappelletti, da Anastasij IV 1153, a

Raki, da

aJi

da 1154. Slono! Ali je

bio

veli

akan
Ijeta

Toma

on pie, da je ovo odluio Anastasij

stasij

1145, a Anaje Ijeta

je

papa od 1153 do 1154; a onoga

ili

Evgenij. Tako se je prevario

u papi

ili

u letu.

Nu

Dandul pie
valja da
i

da je Anastasij ovo odluio.

i

vidjeli

su

ovu odluku
i

jedan
:

drugi: ona je morala biti

ili

u Spljetu

u Bnetcih

a laglje je zapisat

prepisat

1145 za 1154, nego Anastasija za Evgenija: apak 1155 Ijeta papa Hadrijan IV Benetanom za volju podloi Zadarskoga nadbiskupa patriarhi Gradskomu, njihovomu,
tako ga posve uze
iz
i

oblasti veloga

prvoga biskupa Hr-

vatskega u Splitu.

1)

onoj

isloj

na 173

s.


Tako
je

90

kralj

po pravu Hrvatski
a

Gejza

Krkomu

Rabskomu biskupu uzeo

pu,
je
i

Splitskomu
i

nadbiskupu dao

Vinodolsku, Modruku, Plaku, Buku

to negdi od
1

NDvogradsku uone druge,

154 do 11 61

leta,

koga je umro. A kako

i

on njima uzeo ove upe, tako

i

ja

drim daje
i

Krkomu, a Podgorku Liku Rabskomu. Pak kako mala osta Krka biskupija! a Rabska!! kako osiromaie jedna druga! 1 svemu onomu krivi su bili ReRab, Krki netani. Da nisu oni osvojili Hrvatski Krk
Senjsku Gatsku
i i

biskup

popi bi se jo

sada

ir-ili

po Vindolu, po Senju,
i

po Gatskoj, po Plakoj, po Modruab, po Novogradskoj, po Boaih. a Rabski po Podgorju, po Lici, po Buah Vi pokojni Vinodolci, Senjani, Modruani, Gacani, Bui

ani

Liani

koji
i

ste

onda

iveli

zato niste ouvali

one svoje otoke

vi,

svoju bratju od tudjine? Ali sto niste

!

neka sadanji Hrvati

Ali jo
i

1179
!238

Ijeta

Rabljani imali su svdga na Gop'

rinskom, a Horinci na Rabskom,

latovoj

onom pismu u
(ili:
,

Far-

V na
,

s.:

Leta 1179
))

...

naroka XIL
)

mi, Malihnic

Ma-

linic
s

Malichnicus?

sin

upana Borislava
i

skupa

))

bratom upanom Stojanom s Poruganom, sa upana Rogdana sinom Mirkom, s drugim svojim rodom, a
i

Rabski biskup Andrija sa sudciuja Stjepanom

i

Mihom,

s
))

Drabanom (Dobranom) Todorovim, s drugom vlastelom poslani u Ablan ( sada Jahlanac da svrimo pravdu koja je bila medju nami medju Rabljani. I svrili smo ju opeta smo se s Rabljani pomirili i
,
:

))

sprijateljili,

ovako:

vi

budite sigurni

sve vae, kuda

mi zapoviedamo (m partibus nostrae dominationis ), a mi i sve nae, kuda vi; a nae primorje budi skupno
{(.(

possessio nostra,

quae a parte maris

i

est, sit

commtiloviti,

nis ),

tako da

moremo

mi

vi pasti,

delati,

))

01

smo
sn/idali
,

sve.

jo^ Sveti Mikula, koji

i

horcmo

da ta cikva hude
nju,

nai^a

Hal)sl<:a;
i

sve, lo je poda

budi skupno,

Rabsko

naih.
i

Pak mi ovo dajemo

i

))

zapisati, da

budu

znali za

nami,

da bude dobro
i

Ivrdo
^),

))

do vieka. Ja
pada

Sli[)an,

Kabskc erkve akan

[)isao
i

biljeznlk

po njihovoj zapoviedi sam

[)olvrdio na 27 listoi

Dapae
ter su

jo

1251 ima!

su Kabljani svoga

u Jablaneu,
njom, kako

se za to nainjali sa

zupcmom Nemaovi

jo ondje

na 24-2

s. ^).

Povjeslniei Hrvatski!
bili

ja bih rad znati,

koga plemena su

upani ?

Pak onda Senjsku biskupiju opet zastavie, to je za 1154 Ijetom a ne pedeset liet prije toga, kako Farlat
,

sudi na 'nih trih mjestih

Istina,
Ijeta

papa Lesandar Hi, za-

poviedajuc 1168
ili

Mirku
i

Senjskomu biskupu Miru da Splitskomu nadbiskupu Gerardu bude podili

1169

loan

posluan, pie; ^?/<?maf/mof/m praedecessores

rui

suis consueverunt antecesssoribus obedire, a

po nau

onako

hako su

biskiipi
ali

pred tobom poduivali nadbiskupe pred

:

njim

'*)

ne pie

kako

si

bio

podlozan vadbiskiipom
je

pred njim (pred Gerardom), pak je oito, da

ov Mirko

poeo

biskupovati

ne 1150
od

Ijeta, je

kako Farlat rauna,

pred njim moglo
i

nego negdi od 1166 do 1169, ter

nekoliko biskupov
bili
tri
i

biti

n54
i

do onda, jer su
I

u Splitu

nadbiskupi, Gaudij od prija

154 do 1159, Absa-

lon od onoga do 1161,

Petar od onoga do 1166.

Nu
i

papa, rekav;

biskupi pred

tobom, mogao

je misliti

prvanje biskupe Senjske, Lovrenca,

cij I
1)

komu
e^

je

ono InocenMaksimina,

papa pisao negdi od 402 do 417

a

Ijeta,

Arbensis
s.

et

Ecclesiae Diaconus, ovo

ne ima mjesta, po

pismih na 237
2) Anno de Ablana
...

25 i,

Indict. 9, exeunte Julio,

apud Eccleslam S. Nicolai

i

3) 4)

Piu ga Miraeus

Mireus nam. Mircus moebit, a

Miro.

U IV

na 118

s.


ki je

92

ono

4^51

na Kalcedonskom saboru bio

;

ostale

kojih

mi sada ne znamo
i

misliti, koji su bili

Kreke biskupe mogao je Sanjski, a Splitskomu nadbiskupu

a
i

podloni sve do 1154.

ili

morao

je misliti ove,

ili

prve

druge, zastoje sva prilika, da je Mirko bio prvi biskup.

,

Jer

prvo

papa

mu

ondje ne pie

biskupu Senjskomu

nego samo: biskupu, ovako: Venerabili Fratri Miraeo Episcopo saluiem

))

drugo

Ninski biskup Matij

je

ne znam

kojim pravom, svojio

sku, Gatsku
(se)
i

mu

biskupiju svu koliku, Senjpie: a inter

Liku upu, kako sam

,

eum
Signa

et

Mironem Episcopum super

tribus parochiis,
*)
:

fSegnaJ videlicet

Geszika et Lecca (Lica)

ter ga ni
:

on ne zove Senjskim biskupom, nego samo biskupom

pak
ju

se Farlat vara, da

ovo

Signa
i

^y

nije Senj.

nij'mu

samo

svojio, biskupiju,

nego

osvojio svu koliku.

Pak
iste-

Mirko, biskup brez biskupije, tui njega papi

onomu

mu. 1 papa negdi od 1175 do 1180 Ijeta odpisa nadbiskupu Splitskomu Rajneru svetu da ib on naini ali najprije Miru da ini vrnuti biskupiju sa svimi dohodki
,
:

koristmi,

restituendo prius Miraeo Signensi Episcopo

oMiiibus fructibus
et

EPiscoPATUM
ipse juxta

cum
)

accessionibus

quas

tenorem litlerarum vestrarum

exigebat
^)
:

(odgovara nadbesjedah
I

biskup

papi

po ovih

ja

znam

da je Matij Miru bio osvojio biskupiju.

Matija vrnuti Miru biskupiju onakovu.

nadbiskup inio
njiju

Pak

pravdu

dobro razvidiv, a
odsudi: Senj
i

po svjetu

volji

drugih svojih biskupov

ovako nije bilo

se

Gatsku Miru, a Liku Matiju^). Ali Miru pravo pak se dvignu pred papu kako
,
,

na njega tue nadbiskup

1) 2)
3)

Ninski biskup,

molei onoga,

isloj

na 119

s.

Ondje.

Ut Matthaeus Episcopus Nonensis habeat Ltccam,

et

et

Miro Epi-

scopus habeat Signam

Geszicam


da ga ne uslisa
lui:
((

9^

lota saLor

^).

Trcto:

118.^)

u Splitu od-

Signiensis (Scnionsis) Episcopus hahcat sedem sitam

et

in Sifinia (Senia),

haheat
,

Jias

Pnrochins, Sifjniam (Se'^)

niam), Kelseinm totam

nau:

et

medielajem Licae

po

Senjski bisku[) ima sta vati u Senjii, pak njegove

imaju

biti

ove upe: Scnjska, Catska sva,

ta

I.ike polo-

vica .

Tekar tada

sabor zastavi Scnjsku biskupiju

ni

posve: pri je toga biskiip Miiko nije znao

vati.

gdje ima sta-

A drugu

polovica IJke da Ninskomu biskupu, ovako:

et

Nonensis Episcopiis haheal Nonam, totam Liicam,

,

me-

dletatem Licae

isto
i

ondje.
:

Ta
((

isti

sabor

Krbavsku zastavi biskupiju odrediv

Corbaviensis Episcopus haheat sedem siiam in Corhavia,

et

haheat has Parochias, Corhaviam, Vinodol, Bussan, No-

vifp^adf

Presnic (Dresnic), Phis

a

el

Modrussam

onom
ove

istom pismu,

hrvatski:

Krbavski biskup ima stavati

biti

u Ki*bavi

(ili:

na Krbavi?), pak njegove imaju

upe: Krbavska, Vinodolska, Buka, Novogradska, Dre-

nika, Plaka Modruka. Modruka? Dfi, i Vinodolska, i Buka: i ja cu to dokazati. Mod rue, da je ta grad spadao pod Krbavsku biskupiju svjedoe: prvi papa Grgur XI, rekav 1378 Ijeta ovako: u gradu Modruah pod Krbavsku biskupiju, u in
i ,

opido Madropsa Corhaviensis diocesis

u pismu, ko je dao
uzeti Sveti Fran
:

franovcem

^)

da u tom gradu

mogu
i

crkvu, zvonik, zvon, grobie, kuce

Senjski knez Stipan za njih uzidao
1)
2)

drugo
1

^),

to da je

^).

ono

nije

rekao

Isto ondje.

na 214

s.

3) Ministro generali
4)

et

aliis

fratribus Ordinis Minorum.

In honorem et siib vocabulo beati Francisci fundavit paritev et

construxit
5)

Theiner: Monumenta Slavorum Merid. na 336

s., ali,

s.

Ima

Farlatu IV

na 97

Malupso za Madropsa, Modrussa,

jo vele rleij nakrivol


iz ei
,

94

mu
bili pisali

svoje glave, nego kako su

i

sami franovPij II,

Hrvatska kraljica Jelisava. Drugi: papa

za-

pisav 1459 Ijeta ovako: crkva bi. D. Marije

udotvorne
B. M. V.

u Modruah pod Krbavsku biskupiju,

viensis dioecesis .
to je zapisao

ccclesia

de MiracuUs nimcupata, prope lociim de modrusia Corha-

biskup Frane,
se u toj crkvi

kako je bio sam Krbavski knez Stipan Frankopan, gospodar ModruI

am, prosei ga, da odpusti nekoliko pokore onim, koji

pomole
a

nju

pomogu

^).

Treti

Rimski
bis-

zapisnik, koji 1460 leta kae, da

kupiji Krbavskoj
,

Modrue su grad u
S.
je

parochialis ecclesia

Marci oppidi

Modrussiae Corbaviensis dioecesis

latovoj na 105 strani.
,

kako

u onoj Far-

Pak se vara Kandler u onom spisu na 9 i na 14 s. da su Modrue imale bis|^upa kada i Krbava Krbava ga je imala od 1185 do 1460, a Modrue od 1460 ^) toga Ijeta, a na 6 svibnja ili na 4 lipnja papa Pij on' isti premjesti biskupiju iz Krbave u Modrue u plovansku crkvu sv. Marka odrediv da joj se biskup ne ima vede zvati Krbavskim nego Modrukim, a Ecclesia Corbavien. cum omni jiirisdictione
:
:

translata

fiiit

ad parochialem ecclesiam S. Marci oppidi

Modrussiae Corbaviensis dioecesis, quod deinceps Modriissiensis mmciipatiir

. , .

Ali jo

1457

Ijeta

u Farlata na' nom istom mjestu. knez tefan Frankapan u Modruah,

))

u svojem stolnom mestu , zove Krbavskoga biskupa Frana Modrukim, prije Modrukim nego Krbavskim, pred gospodinom Franikom , modruaninom , evako biskupom modrukim i krbavskim , a to zapisuj uc Mari i
:

ij

Farlatovoj onoj isloj na 104

s.

Frane Glavini je 1614 godine krivo proitao napis: Ja Stipan od Staroga Dubrovnika , biskup modruki vicnik svete krune ugrske, posveti/l ovu crikav (na Trsalskom) na poUenie svetoga Luke, pisara Marie
2)
,

blaene, leta
bili:

1288

u Povjeslnih Spomenlcih na 1

s.:

u malici je moralo

Krbavski.


tinu Ostrclici'i('u crkvu sv.
udrzi u

95

Ivana Krstitclja,
poli crikvc svcloga
/elio,

ka da se
^).

tom istom mestu

ja rekao, da jc

Marka

Pak bih
ste

on

da tu

l)isku[)iju

prcmjc-

u njegove Modruse, a biskupu Franu da je to bilo drago, modruaninu: najl)i'e sla oba za to papu prosila. A sv. Marko, ta stolna crkva 14G3 Ijeta, na 10 kolovoza,
vec' se

nije

z vala

tako

nego Sveta Marija

ct

kako tada
gn.

piu

Modruki kanonici:

Mi kanonici kapitala crikve

gn. Jurko
,

svete Marije va Modruah

arkiakan,

Bernardo, arkiprvad,

prmancer i vikarij gna biskupa Mikule (zovii ga Modruskim, samo), i gn. Blako pridi vkom Kapeic (Kopic, mozehit), i svi ostali kanonici toga kapitala dajemo na znanje, .... kako bise Andrij pridivkom Zudiin potovan muz purgar modruki, odluil i ostavil da se ima davati na svaku Mikulju dva zlata crkvi, ka se je zvala prvo Sveti Marko, a sada se zove crikva Sveta Marija, a Modruah; to od dvora njegova,
i

gn. Apaj,

ki

dvor

stoji

pod Trgom nie crikve Svetoga Duha...

)>;

malo napried:

crikva kapitulska Svete Marije u

Mo
^).

druah

crikva naa kapitulska Sveta Marija

nije

Tako stolnom crkvom

ski

bio Sveti

Duh, kako Senj-

biskup Golic pie

u Sladovicevih Poviestih na 39

strani.

Sada
je

da je Vinodol spadao do onda pod Krbavskoga

a od onda

pod Modrukoga biskupa. Trsat,

,

to

mjesto da
Epi-

pod Krbavsku biskupiju

i

super Tersat Corbaviensis

n

dioecesis)iy

da totu zapovieda Krbavski biskup,

scopi Corbaviensis supplicationibus inciinati

pie papa

Mikala V, 1453

Ijeta,

dopucajuc knezu Martinu Fransv.

kopanu

da totu kod crkve

Marije azidje mostir za

1)

2) Isto ondje

Ondje od 83 do 85. od 92 do 93

s.


franovce
^).

96

Ijeta,

Kalisto

111

1458

u Theinera ondje
Marie apud flumen
a na

na 436 strani, evako:

TARsii
et

ecclesia heate

prope tarsidis opidiim corbaviensis diocesis sita,

a naki: erkva blaene Marije kraj

Reine

Trsatu

giadu pod Krhavskii biskupiju

a to dajuc toj crkvi da

moe

toliko

toliko pokore opracati grienikonn.

leta,

A pak
je bio

papa Lesandar VI 1500

kako

je ondi

na 110 strani,

piuc franovcena na Trsat da

mogu

uivati sto
ta

im

knez MaVtin Frankopan zapisao, kae, da

grad je pod

Modrusku biskupiju, pravo evako: Sane pro parte dilectorum filiorum Guardiani et Fratrum domus castri tersati
ordinis
S-

Francisci

Mlnorum

madrusien. dioecesis nobis

nuper exhibita
i

petitio continehat

A
((

sam

Senjski

Modruki biskup Martin B.ajkovic, od 1700 do 1704,

to isto kae papi

Klementu XI, evako:

Sacra Domus
,
i

Nazaretana Tersacti in dioecesi modrussensi

onoj ibtoj knjii na 15^ str.

ostalo u

A
i

kada je Trsat, tko ce reci da

i

nije
i

Grobnik spadao
Drivenik
ja
i

poda tu biskupiju?
Crikvenica
i

Bakar
i

Hreljin

Grie

Bribir

Novi

Ledenice? Apak

imani

tamo spadali. Za Bakar evo najprvo nekakov zapis od 1414 leta: Az mnogo greni Bartolf ki pretvorenim imenom nzvan jesam Supisac (Ali malo nie je: Ja Bartol reeni Pisac), i pisah sie knjigi side u mojo'] polaci darom Bojim i njega Svetih Svetomu
i

za te grade dokazov, da su

((

Andreju Apiistolu u Bakri

ka

crekav

Svetoga Andreja

imae tada ohgodnike (obhodnike: prepisa je vidio ^ namjesto i^ ) u diihovnemi eloveci redovni i astnici sliizitelji

imemijuc zdvi
prosili

(?)

gospodina plovana
kerbavskoga

imenom Didaka

(ki)

bese vikarij biskiipa

i

(Ova valja), a od

svoih grajan
1)

(proih) dostojno proslavljen, zanje

je
i

Ijeta

mu

U Farlatovoj IV na 102 s., gdje nisu islinita, po naroku po

i

kneevo pismo za lo

isto, ali

inih razlozih.

muz
blag bese
i

97

razumom
,

svren dobrim

delom, imajuc
,

sa soboju muzij astnih, u slubi Boijoj

Marka

Stojka

Jakova,

procih. kih

Bog u

milosti svojej imenuj

,

Let Gospodnjih
a bogastvo grei

1414.

Ja Bartol reeni Pisac

jest
,

ple-

mencinu kerbavac,jemuze
,

smert mati , otaastvo grob,

sverih sie knjigi

Bogu davu

reenim

meju nami be, i vie ceni poteno darovan, njimi i mnozimi pohvaljen vie reda,,.)) A te knjigy bile su breviar u Bakru, iz kojega bremuzenif
i

beli

plaen po

ceni^ ka

((

viara je ov zapis

drugo izpisao neki Bakarski kanonik

str., ali

polag Sladovicevih Poviestij od 190 do 191

krivo,
ili

vele

ta

ili

neki drugi. Pak Pulski biskup

Dominik

Luski,

Dominicus de Luschis
slabi

(Bominicus, a ne
ili

hogo-

minus

prepisau
ti

tko sebi govori

pie

spodin ? apak

ga

Ughelli zove Dominicus, piud za

njega, da je od 1426 do 1451 leta biskupovao); tako taj

biskup 1426

Ijeta

na 13 prosinca u Bakru oprada etri

deset dan pokore svim koji se pokaju

spoviede pak totu

i

k bratom svetoga Mikule crkve pridrue

ali

nju

pomogu:

po oblasti Andrija namjestnika Krbavskoga biskupa

,

Petra opraca
viri dni

rekav

et

hoc ex authoritate venerandi

Andreae

vicarii reverendissimi dni Petri Episcopi

str.,
I

coRBAviENsis
je on' neki

Kojo pismo je ondje na 193

iz

kako ga
jo

kanonik

ive harte izpisao.

:

evo

sto je izpisao iz onoga breviara, valjada

Ya ime Boje

))

amen. 1425 (1485: u matici je moralo biti a, a ne g), meseca oktobra na dan sv. Luki evangelista, u leto ti se pismo govorenja svetih doktori,
devi Marie
,

u kom
vara

jest

nam dano

znati, da

ima

stati

cesarastvo su-

prot cesarastvu za nepravdu, grad na grad, vara na

,

za nazvestit tako se govori

gore tim ki toga

i

))

doekaju.

toga jesu dokonali muzi astni

razumni

ubozi {u Boi), ivudi u gradu Bakru, napred kladajuci

i i

98

pomiudi
i

red

pravdu duhovnu

telesnu, a naprvo
i

gos-

podi na Jurja plovana Bakarskoga

i

g.

Stipana

g.

Marka
da

g.

Tomaa

g.

Kirina
,

g.

Lorenca, kanonikov crekve

za^^on
i
i

))

Svetoga Andreja

ki

znahu

pravdu Boju

udruci sudca Antona Stiglida,

satnika TVIihovila Star-

ica,

inih rituri frectores^ poglavari) , kih g.

I
ti

svojoj milosti.

muzi
i

vie

Bog imenuj imenovani vnogo vreme

providjenjem
i

))

strae (stradae) pastira

obranitelja du, to je gospodina

i

biskupa,
stiu gna.

stradajuci eljahu ga

milo-

))

Boga da prijde simo v BaUar g. g. Kritofov biskup, otaastvom dobro uinjen biskup Modruki i Korbavski...
I

ostalo na 194 strani.

ta Kristofor

znamo
5 trav-

da je bio onih

liet

biskupom Modrukim: 1488 na

nja imenuje ga Kreki biskup Dunat, na 170 str.; a 1491

na 12 prosinca,
octavus.

1492 na 3 sienja biae ovdje u Rimu,

:

kako sam ja naao u Svetom Jerolimu

Episcopis in

Innocentius papa
et

Venerabilibus Fratribus Amerino

modbusiensi

Romana Curia

stolicam benedictionem.

residentibus, salutem et apo

Christophorus Det et Apo-

stolicae Sedi gratia episcopus Modnisiensis, et

Cesar ea-

Amerinus , Commissarii ad infrascripta,., : dopudaju onim koji biahu nad Slovinskim gostinjcem Svetim Jerolimom *), da u nekakovih brajdah,
gratia

dem

episcopus

njegovih

blizu njega,

mogu

zidati kuc'e tako

tako.

A
ot

da je Crikveniea spadala onamo, evo dva pisma,

je

u jednom
svete

1447, marca 7. Fratar Filip reda remet svetago Pavla prvago remete , preur ot klostra
ovo
:

Maric Devi

Crikvenicc v bishipiji krbavskoi,

i

vam

poctenu muzii tefanu, sinu Dokinu,

i

tvojemu sinu Jurju

. . .

tvojej kceri Brioli v Bribiri pozdravlenie

str.; a

)) ,

ostalo

u onih Spomenicih na 67
1)

u drugom: Sveta Marija

Roma
,

IlUricae nationis
1

a ne:

degrillirici in

kako

je holio

oni neki


liiis

99

Ijeta,
a Jii^

na Crikvenici pod ModmsJm biskupiju, 1504

dllccti

Episcopus servus servomm Dci... Sirjnificarimt nobis

filii

Sanctae Mariae in Ramenska

cl

hcatac Mariae

Busana ac cjnsdem heatae Mariae Virginis suh NOVI ncc non in czriquf.ivicza, el sancti Salvatoris ac Sanctae HelenaCf nec non heatae Virginis ad Lacum in insula Fstriae , ordinis sancti Pauli primi Eremitae suh regula
Vircjinis in

sancti Augiistini, Zagrabiensis, modrussiensis,

Segniensis
priores

Petinensis ac Parentinae
fratres
,

dioecesis
.
.

domornm
je,

et

suh lingiia sclava

str.

ostalo u Sladovicevih

Poviestih na 217

ii

ovom pismu

da

Novi

je

u Modrukoj.

A pak

evo, sto Trsatski fratri svjedoe, 1770 godine:

biskupiji prosimo maslo u Gerovu,
i

Po Modrukoj
Grohniku
i

u Ga-

bru, u Brodu, u Moravicah, u Delnicah,

a u

u Babinu Polju,
u Hreljinu,

Licu janjce, a mast u Kostrenoj, u Drai

f

sve do sv. Josipa

u Bakru, na Driveniku
i

u Grobniku, na Crsatu,
a
I

u Podvezici, a na Fuini kapuz;

po Pulskoj biskupiji kruh na Bieci na sedam dan...

ostalo ondi na 212 str., latinski.
1

tako sam ja dokazao, da je Vinodol, koliko je dug

irok, bivao

pod biskupiju, koja se zvala najprije Krneki Senjski

I

bavska, pak Modruka. Pak imaju krivo Kandler, Sladovic

(na 95 str,),
i

ili

biskup

ili

odvjetnik: daje

bivao pod Senjsku.

Poviestih od
5r3

tvrdi se taj drugi,

u Sladovidevih
je neistinita,
kri-

do 57 strane! Ali jedna

mu
,

druga nerazmiljena, treta nerazvidjena

vo, peta

etvrta na

na opako, esta

ni

simo ni tamo: pak njega cu

je veliakan

lagko. Prvi svjedok da

pie,

mu
.

Toma,

jer taj da

da pod Senjskoga biskupa spadaju one upe koje

su prije pod

Krkoga Ali Toma ne tako, nego evako: Pod Krkoga je biskupa spadao veci diel *) iip koje
,

1)

^^Majorem 'partem^, u Farlatovoj HI na 123.

100
.

Apak Hrvatski
kralji

sada spadaju pod Senjskoga

Gejza

Stipan IV, oni Vinodola nisu

bili dali

Senjskomu biskupu,

nego Splitskomu nadbiskupu: to znamo dobro.

drugi da

mu je Luic
krivo,

svjedok. Ali

Luicevo pismo
iz Splita

iz

Trogira ima

da je oni sabor u Splitu dao Vinodol Senjskomu

,

biskupu
je

a ono Farlatovo

pravo, kako

sam

jur

dokazao: a toga nije

umeo

dokazati ni
ali je

sam

Farlati: a

imao

pred

oima

onoliko dokazov:

mislio, da je Vinodol
et

grad!

Vinodolium erat castellum frequens

s.).

illustre .

(U IV na 92

Senjski kapitul da ima za to pismo,

ali

kae Sladovic na 168 strani,

ne, kakovo ni od kada.

Ijeta

Pak Krbavski biskup Mikula 1396

.

da svu svoju
ali

biskupiju popisuje za Splitskoga nadbiskupa Andrija,

Vinodola da ne spominje

Istina

ali

ni

Breznika, ni
i

Plai ne spominje, a ni Modrii,

e,

nego samo Krbavu

Bu-

evako

Et primo per

Mam

*),

Corbaviam

et
i

Buxanam
oni gradi

dioecesis
i

meae Corbaviensis
:

a znamo, da su

kraji bili njegovi. Ali govori:

/ najprije po svoj Krhavi

Buzah, a za tim 1 jos u nekojih krajih moje biskupije, huda VINO rodi, davaju desetimi vina, u Item super dicatione vini dicendo etiam declaro,

quod in certis partibus

mei Episcopatus, ubi vineae habentur, solvitur vera decima vini)); a te besjede oituju, da ono nije sva biskupija, a to ti je Vinodol. da je je josi , i to kuda vino rodi
:

Apak u onom pismu

i

ti

proaja
I

je

ova besjeda

a et cetera ,

ostalo.

jo evo:

Na Mlado

Ijeto

1489, izvan grada Senja,

i

polag crkve Svetoga Duha, pred potovanimi

plemenitimi

muzi Maem enedom dvornikom Senjskim, Osvaldom dvornikom Otokim, Martinom sudcem Senjskim, Jurjem Juvanidem ( Juranicem? ) sudcem, Grgurom dvornikom
1)

Farl.

IV na 98

s.

u Sladovia na 171,

ali

krivo 1496 Ijeto

za 1396.

,^'

i.:,^M^

U,iin^


Starogradskim
,
i

101

Ivanom dvornikom Novofjradskim castillano in novigrad , pred inirni mnogimi plemenitimi potenimi muzi iz Gatske, de Cialzka ; i totu hiahu i Matko Novakovic, Petar Pesaric (Pisaric?), Miha Riania
(Ricanin, u Povjestnih Spomenicih na 128
str.), Juraj

Lan-

dar,

drugi, pak astni g. Mihovil odabrani biskup Senj-

ski pitao jih,

desetine

pokau pisano, da su slobodni od ostalo u onoj istoj Farlatovoj na 131 str.

da
nije istina prvo,
,

mu

ta

Novi grad daje bio Novi u Vinodolu. Tako Yinodol

nije

da je pod Senjskoga biskupa spadao. Ali

pak

ni

drugo.

Jer Gatska nije bila Vinodol

i

nego

krajina od Senja ka Bagu,

ne od samoga Senja, nego

Stenic.

negdi od Svetega

Duha pak do

Pak kako
sto kae

nije bio

u Vinodolu Otocac,

ni Stari grad, tako nije ni oni

Novi

grad; nego

je bio ondi negdi.

Evo,

nekakovo
i

pismo

Mi Bla Stu(pic)

podknein stola

pitanja

Bukoga plemenitih ljudi, Petar Iviin (?) sin (z Du)bovika, Grgur z Mazalac, oba plemena Stupic, Jakov (z') Stare Vasi plemena Poletic, i Paval Vlkic s Hlman plemena Krelac, sudci rotni vie reenoga stola i pitanja,

damo
z

viditi

vsim

vsakomu, da

sideci

nam

v plni

stoli vie

Mikulin
List,

reenom, G voznice

ondi pristupivi pred nas Juraj sin

(Gvozdnice)
,

pridivkom Sultic
let 1434... I ostalo

dan v Buzah pod Novim Gradom

strani.

u Spomenicih na 58
kovic, od 1699

na dosta visoku
tire
tri

A Senjski biskup Martin Brajdo 1704: U dolinjoj Lici je Novi, grad brdu *); dokle je bio itav, imao je eje
^).

branike, a sada malo da nije vas mirice. llnutri su

topi,

dva od mjeda, a jedan od eljeza; tamo je

bio stavio pokojni (a

quondam

)>)

general Herberstain

1)
2)

Novi in inferiori Lika arx est in colle sat alto positay. Tak' ono nije pisano 1696 god., kako Sladovisudi, nego za 1701:

102

^
:

nad dvanaest drugih njemu su kraji na daleko jedva u 37 lir bi je obaao na konju ; do Baga su etire njemake milje; na iztok vidjeti je Belaj,
ta grad bivao je
:

a na jug Yelebic, a na zapad goni Kosinj; a

rieka

mimo tee

Novaica iz Velebica, a do Like je talijanska milja, do rieke *) Pak iz toga jednoga ili drugoga Novoga grada
.

biae oni dvornik Ivan: ako to nije bio svejedan grad.

Tako Vinodol
do 1154
Ijeta,

je

spadao, od kada

je prijeo

krst pak

pod Krkoga biskupa, a od onda do 1185 pod Splitskoga nadbiskupa, a oda toga Ijeta do 1460 pod Krbavskoga, a od tada negdi do 1600 pod Modrukoga,

pod svejednu biskupiju. A tako imavao veloga popa po pismu: ...

Novogradski
,

Modrue. Vinodol
a
i

je

Ja

g.

Juraj

plovan

arhiprvad Vinodolski,
i

gospoja Marija ena

Fabijana Cehovica,
i

Ivan vanovic, podknezin Bribirski

Zan upan
...
t)

Bribirski , (i) Juraj Mandic,

letih
str.

damo

viditi,..

V Novom

1472

to

pismo

je sve

u Povjest.

spom. na 111

Bue, onu upu je drao- najprije Rabski biskup,

Jjeta,

sve do 1154

pak Splitski nadbiskup,

Ijeta

ali

on samo

do 1185: jer toga

nadbiskup Petar na 'nom saboru

a

dao ju pod novu biskupiju Krbavsku, pod Krbavsku, kako

ono Splitsko pismo kae

girsko u

ne pod Senjsku, kako Tro-

Luica. I spadala je tamo doklegod je tuni Rab pod Benetane, pod tudjinu. Ter se Rabski biskup i kanovnici natrpie nevolje
i
:

jer

Podgorje su

bili

zgubili

Liku, za on'

isti

uzrok.

Nu 1357

Ijeta Hrvati, junaci,

iz

spoznae svoju veliku sramotu, pak izagnae

pronju Rabskoga

svoje Dal-

macije tudjinu, Benetane. Pak njihov kralj Ljudevit, na

biskupa Krevana Dminica

potvrdi

jer te godine na 2 listopada Herberstein jo biae iv,

kako sam Sladovic

kae drugdje, na 114

1)

s.

U Sladovievih PoviesUh na

36

s.

103

to hajali
i

1367 Ijeta ono kralja Koloinana pismo od 1111, i tako vrnu onoj biskupiji one upc, Podgorku, Liku, Buzku

Boacsku
hajali.

').

Ali

Liki

Buki gospodari za
na njih ovako
i
:

ne

Pak

se okinuo

Ljiidevit

po

Bozjoj milosti kralj Ugarski

i

Poljski (a zato nije rekao:

Hrvatski? ja

mu

toga ne hvalim: on

Hrvatom ne moi

gae zapoviedati kako Ugarski, nego kako Hrvatski kralj:

drugo su Hrvati a drugo Ugri:

Ljudevit kralj Ugarski, Hrvatski
ski
))

to znaju
i

grmari); tako:
i

Dalmatinski

jos Polj-

c(

gospodinu Petru Vojnovicu (iliVojkovicu? de ^iBel-

lanti)

knezu Bukomu

Poiteljskomu,
i

ili

svojim

(nje-

))

govim valja da) inovnikom po Likoj

nai!

po Bukoj kneiji
i

(ovako su tada zvali one ziipe) pozdrav

milost. Vierni

)>

Kako smo jur prije ne samo po svojem osebujnom lovjeku nego vie putij po pismu, tako vam i sada zapoviedamo: pustite Babskoga biskupa, potovanoga
i

g.
))

Krevana, nam- vierna

i

draga,

ili

njegove podupe,

mirno uzimati Babske crkve desetinu svakuda po tih vaih krajinah Lici i Buzah. Ne zanovieslobodno

tajte

mu

zu tu desetinu koju
i

odabrao za oinstvo,
podlonike plaati

mu je Gfospodin Bog bio nekratite mu je nikakor, ni njemu

,

ni

njegovim podupom

nego liepo inite

i

te njegove

mu

ju

davati na dlaku, ako

vam
iz-

je
))

draga naa milost; a to je bio od nas po krivu

prosio pokojni g. fratar Valentin odabrani biskup

bavski,
i

Kr-

to

bude tkogod

ini,

sva ta pisma razvrgamo

))

ovim. Tako

)>

vam nae zapoviedi, ne djelajte drugako! Pisano u Budimu leta 1371 ^) . 1 ovo je zapovjedio
Ninskomu
Senjskomu biskupu. posluao oni knez. Ali jur 1396
a pol
na 247
s.

preko onoga sabora naredbe: da Bue budu Krbavskomu,

a Like pol
I

ja dr-

im, da ga je
1)

Ijeta Kr-

2)

U Farlatovoj V Na istoj str.

tuda uzimlje desetina^).

104

bavski biskup Mikula pie, da su njegove Bue,

da on

pak 1409 opetpadoe Rabljani

i

pod Benetane, pod tudjinu,

nici tuni opet zgubie sve

tako njihov biskup

Kanovitak.

one tuste upe,

svoj

Za Bue Krbavski, Liki i Buki knez a Hrvatski i Dalmatinski ban Paval kae 141 J godine, da su Krbavskoga
biskupa
Ali
^)

Krbavski biskup Radoslav 1841 leta, pracajuc

koji bi to
,

etrdeset dan pokore

Mihovila u gradu

to

uinio u crkvi svetoga

,

Ostrovici

oituje

da to nije njegov
zapisu

grad

^),

a biae u
:
(i

Buzah? po onom popa Grgura

i

od 1455
tina
sie
i

ja pop Grgur, biiduci kapelan kneza Marvikar Vinodolski, pisah

i

buduci plovan Novogradski

po ukazaniju vie reenoga kneza Martina Krkoga

i

Modrukoga
hasa),

Senjskoga, ki v to vrime po milosti Bozjej

(i hie

gospodovae Vrhakim gradom

i

pan vse zemlje Vr:

gradom Kozaru, ki je v Bosni, i inimi gradi Ko-^ mugoinu i Kostanjieu, i katelom na Kfninji (po Kukuljevicevu, a po Farlatovu na Kelpi), i Jerovljem (a Kralicem),
i

Grallcem,

Lipovcem,

Jastrebarskim,
^)

Oki-

em,

Ostrivicu (Ostrovicu) v

Buzah

{Ostroviczae in
i

Busis))^ u

onom prevodu)? To

je istina; ali

u Lici je
da ga je
,

bio grad Ostrovica: kralj Vladislav 1403 Ijeta svjedoi ^);

i

da je bio vlastelina Petra Novakovica, pak

et

taj

1) Per totam Corbaviam u IV na 98.

2)

buxanam

dioecesis

meae Corbaviensis

....parochialis ecclesia S.
...

Mariae Virginis de hvskfix,

dioecesis,

CORBAVIENSIS
3)

isloj

na 99

s.

Dummodo
s.

in praedictis diocesani consensus intervenerit

,n onoj

istoj

na 96
4)

5)

Povjeslnih Spom. na 82 s. Castrum ostroviza in provincia

ljce

cum

forteliciis,

silvis,

ho-

minihuSj vassallis, juribus et pertinentiis omnibus ad castrum ipsum spectantibus

...y>,

u VII Arkivu na 46

s.

Ali

DicTORUM castrorum Ostrovice

et cetini

ono pismo nije sve po besjedi: kada pred ovim nije Cetinja.


kuli ski

105

promienio knezu Scnjskoinu,

biskup Andrij

Krkomu
i

Modruskomu Mi-

(Frankopanu) za grad Ozalj,

i

za Cetinj.

Serij-

kapitul 144 5 Ijcta ovo svjedoe, prii

voljujuci Novakoviceni, Petru, Mikuli

da kako su

bili

Novaku, bratom, slobodni od desetine u gradu Ostrvici

i

u Lici, u onoj bishipiji, tako da budu

(

u selih Panniku
,

Pamizak

Pod Vi^hom u

Gatskoj, u Senjskoj

koja

sela da je bio

promienio oni knez vlasteb*nu Pavlu Noza ovi grad

*).

vakovicu (sto ne. Petru?)

Ostrvici
ili

Pak u ovoj
i

Ostrovici biae ona orkva Sveti Mihovil,

to

ne pod Senjsku, kako Farlat sudi, nego pod Ninsku biskupiju,

po besjedi:

u onoj biskupiji

; a

po samoj onoj
ova Ostrvica
ali

Krbavskoga biskupa:
na to privoli:
je jos
i

ako biskup, ija je ona Ostrvica,

u Senju.
I

jer ju je rekao
i

sada u Lici, kako je

ona u Buah;

da vec
!

nisu gradi, nego sela nekakova:

treta je Ostrovica

prokleti bili Turci

i

na Uni,
ili

etvrta u Sibenikoj,
ili

peta
je

u Splitskoj biskupiji,
ostrvica

grad

selo.

A Vrbnianom

na stubah ono za ruku, sto Talijani zovu poyvidiv,

giamano, a Niemci ini mi se da Geldnder.

Nu knez iman Frankopan,

svojem Otocu!
I

da

mu
i

brat Stipan

u svojih Modruah ima biskupa, poeli ga

zastavi

on imati u
u tom gradu

1461

Ijeta biskupiju
II,

po

samo Senjske, kako Farlat pie i Sladovic, nego i Modruke nekoliko, a to Bue, ako je istina, sto je ono Rajmundo, Ninskoga biskupa Jakova Divnica namjestnik, zapisao: ad
volji

onoga istoga pape Pija

davi poda nju ne

qiiamdam partem busane

1) De Ostervicza cundum consuetiidinem

i^egionis

Episcopatus oitocensis

^);

...

castro constitiUo in lika (a nie: Lijka) ...se,

illius patriae
ali

ac illius dioecesis

....

Farlat na
jo neko-

128

str.,

Sladovic na 73,

imaju: Khovak nam. Novak,

liko debelih.
2)

Farlat. IV na 226 s.

106

to je blizu za

1527 Ijetom, reki

ali

novissime occupata

(castra)

anno 1527,

nije prije 1581, zato Hrvatski

:

ban Ivan Karlovic, da jur je bio umro *) a on je toga Ijeta umro. Ali evo, sto ino pismo kaze: u Let 1484, mi
))

sea

oktebra 22 dan.... buduci pozvani pred sudce de-

legate, pred g. fra

Antona obranoga biskupa Modrukoga

))

samo obran, toga ne zna ni Farlat ni Sladovic), i pred fratra Andrija, potovani otac g. Paval biskup Senjski, i potovani redovnici kapitula Senjskoga (Redovnik je hoji na sebi ima sveti red: sacerdos) na potu gna fra Ivana opata Drakoga. I ta reeni g. Paval biskup Senjski s redovnici kapitula Senjskoga poslae svoje
(Daje
bio

prokarature po imeni
i

g.

Mihovila arhiakna Senjskoga

I

))

g.

Blaa kanovnika crikve Senjske.

ci

reeni proka-

))

naveerje sv. Urule v selo Humcane, pitajuci g. fra Antona obranoga biskupa Modrukoga, i tolikoje fra Andrija. I tako v etrtak na dan
raturi pridoe v sredu v
sv.

))

Urule pridoe redovnici na slubu v

I

Humane \Bui

zah.

tu bie prial g. Andrij vikar Buki,

i

domin

Sti-

pan Juric,

))

domin Mihovil Sultic, i domin Paval, i dva redovnika z Like, domin Andrij i domin Tvan s Podsmluna. I tako navkup buduci ti reeni redovnici, pristu1)

..." ultimus

Dominus
latine,

et

Comes (Castri Obrovaz)

fuit Joannes; Torfilius, et

'tjuatus

nuncupatus

a Romanis oriundus, Caroli

Carlovich

vocatus, de Frangipanibus, qui obut Banus in Slorigne

je

(Slovigne: Farlal
1.,

uzeo r

zo.

v; a u inom pismu

Rabskom

jo od 1268

na 243

s.

ga za gna:
u

Martinusius de Sloviga
de Slovigna).

dvakrat; nu na 229
je

s.

pravo:

Ego Martinusius

Tako
:

a g.

Kukuljevi u Arkivu III na 53 s. dan ili drugi ima krivo. A Slovinj je Slunj grad: ona Svetojerolimska

umro u Slunju oni ban? da je u Medvedgradu? Ili je^

,

knjiga,

Libro deli Infermi el Pelegrini

...

kae:

adi

Charaman de slovigne vene amalato al hospital , et mogao zapisali ili prepisali: Crovinio namjesto Slovinio,
diocesis...

29 Agosto ^549 partite. A bi Iko

<(

Pius pp. II... vocabulo Sancti Georgii sita in castro Crovinio Corbaviensis capella sub

anno 1^59

u onih Theinerovih Spom. na 447 s.?

)>

107

reeni prokaraturi, i. arlii/akan i g. Bla, pitajiicn, kadi je g fra Anton IVa Andrij. \ tako lee g. vikar:
pie
i

))

Nij f/oma
'

biskupa

fra

Antona:
ti

Krbavi

je

Paki zak
crikvi

jutra v petak

pridose
i

reeni
sudac.

i)rokai*atun
I

sv.
))

Marine, iseuci

pitaj

ui

paki pridose v selo

g. fra

sv.
i

Marine na doni kadi i)rebiva reeni

(selo)

Anton;
i

))

tu pridose v seli

fra

Ivana opata Drakoga,

rekoe: ... kadi su sudei naroeni delegati?

fra Ivan
fra

opat ree, da ih
ton: zato ja

nij'

doma^ da

to je

Krbavi

An-

ga hoc'u ekati

sve u Povjestnih

Sponienicih od 121 do 122 strane.

nisu spadale pod

P'ovom pismu Bue

bis:

Otokoga

nego pod Modrukoga

s

kupa, pak je teko sloit ovo

onim

ako

ih

nije spa-

dalo nekoliko pod ovoga a nekoliko pod onoga: da

mi

je

ovdje ono pismo, kako je knez iman zastavio

biskupiju! a da je bilo na Trsatu.

Otoku

Jo jednu za Otoac, ke ne zna nitko na svietu.

ki

biskup Vicko Andrijic nastao je ovdje u

gostinjac
diii
,

OtoRimu HrIjeta
:

vatski
((

bivi

mu

predsjednikom

1514

Anko

millesimo qiiingentesimo decimoquartOy ponti-

ficatus Sanctissimi in Cristo patris et dni nostri dni

Leonis

divina providentia pape decimi

Indiclione tertia^ mensis

decembris die vicesima octava

verho, voluntate et
Episcopi ocTosiEN.
talis

....

cum

consensih presentia,
diii vuncentii

mandalo Reverendi patris

...

tanqiiam presidentis

Venerabilis Hospi:

Sancti Hieronymi de Ansta (Augiista pravo

maiisolea)
.
.
.

a radi

Aiigustova

kako sam naao u nekakovu

pismu u ovom istom gostinjcu. Ali drugega Ijeta papa Lav X posla ga u Dalmaciju, i po njem ita, praha, topov

sedam tisii dukat za Jajce u Bosni, da se ta grad obrani nemilim Turkom *). Ali 1520 Ijeta opet biae ovdje
i

1)

...

pismu je

Episcopum OttoHensem , u Arkivu VI na 456 primus nam. Petnis, Episcopus Vesprimiensis !

per...

s.

U onom

-- 108
gospodarom,
i

*)

potenim:

/n nomine Dni, amen. Anno

Dni 1520,

die 26 febniarii. Constituti et congregati in Ec-

clesia Sancti

Hieronymi de Vrhe

lllyricorum, videlicet

Societas sen Confraternitas Hospitalis, videlicet R. P, vinCENTIUS DE ANDREIS EPISGOPUS OTTOCIENSIS, PRAESIDENS dictae
Societatis, Venerabilis presbyter Jacobus q. Jo. Jacobi,

Ca-

nonicus Sibenicen... sponte et reservato tamen beneplacito

Sedi Apostolicae locaverunt..,
: nije

dao reci: in Ecclesia

Sancti Hieronymi Illyricorum de Vrbe, da tkogod ne pomisli, da je Sveti Jerolim onih Slovinac, koji su

u Rimu;

Hieronymi de Vrbe, lllyricorum Sveti Jerolim u Rimu a Slovinski. Ali ni onako: Ecclesia S. H. Illyricorum de Vrbe , ili Urbis , V Ospedale di
nego
:

in Ecclesia S.

S.

Girolamo degV Illirici di

Roma

nije

on samo onih

Slovinac koji su u Rimu, jer ono

bis
i

de Vrbe

ili

Ur-

)>,

((

d^

Roma, kae,

gdje je Sveti Jerolim, crkva

gostinjac, a ne gdje su Slovinci: gdje su oni, to zna vas

sviet.

to bi biskup Andrijic rekao nekim Rimskim Sloili

vincem

Neslovincem, koji Sveti Jerolim svojaju?

Kada sam li u Svetojerolimskih zapisnicih, hocu neto povjediti: u njih nije: A di 2 Luglio 1581 fatto confessor^ per la lingua illirica M. pier Simone Biidineo , kako g. Kukuljevid kae u Knjievniku, u onom istom, a na 28
strani,

nego

je

ovako

Domenica A
del

di 2 di Luglio

1581.

in questo giorno sudetto nella congregatione ordinaria

mese

di luglio

1581

[urno

congregati

li

infrascritti

fratelli, et

prima:
>

M. Niccolo Raugeo (Raguseo)

sidente,

mazier di N* S,, Pre-

m. Natale Bonifatio
1)

(iz

ibenika),
reci

De Vrhe
piite

ovako moe
s

samo

koji

u Rimu pie. Pak

ili

vi

Hr-

vati

ne

nam

ve

luda: de Vrbe, nego Romae,

Romam.

m. m. m, m,
Andrea Dragovich
giovanni parentio

109

Drarjocvich
iz

Niccolo Riccio (iz Raba), guardiani,

(i

Kotora)

giovanni rasolich (iza Zadra), Sindici,

(i

Parencich

iz

Nina), ca-

merlengo,

m. gregorio d*afiano
Neretvice),

(i

Affianich

)>

iz

<(

Nerutvizze

))

m. Michele panzarich,
rw.

(i:

Opanciarich, iza Zadra),

Klia),

Michele Marcovich

(iz

m. Donato

{Brittanico, iza Zadra),

m. Alfonso gesiialdo (iz Bosne), m. giovanni natale (iz ibenika), m. Niccolo Diff7iicho (i: Dijfnich,
che era hono trovar uno confessor per
fu comunemente approvato che
si

iz

ibenika).

iVe//a gwa/e congregatione fu proposto dal si g, Pr^esidente

la lingua Illirica, el

trovasse, et fu proposto

M. GIOVANNI PARENTIO, ET M. PIERSIMONE BUDINEO, Ct si

pvolimgo

allMTKk congregatione.
0.
.

Domenica a

di 6 d'Augosto 1581.

Nella congregatione passata TU proposto m. giovanni parentio

per confessor,

et in questa

presente fu ballottato, et hebbe in

favor baUotte bianche n.* tredici et

accrescendo per questa sua fatica

una nera in disfavore, uno scudo di piti al suo

mese per
lo

salario, che in tutto sono scudi cinque lo

adve-

nire, con obligo pero di confessare tutta natione Illirica,

quelli che

non sanno parlare

*).

italiano

ovunque saranno,

et
si

anco

alle vigne, et

particularmente quelli ammalati che

troveranno nello spedale

Tako
dra
,

gospodin Petar imun Budinic

pisac
1578
i

pop

iza Za-

oni na

pjesnik

on ovdje

nije izpoviedao

1) Decreli, dal

al 1591.

- HO hrvatski: oni Svetojerolimci 1581 Ijeta, a na 2 srpnja,

samo su ga
iz

mislili za to odabrati, ali

a

na 6 kolovoza ne
je za misser,

odabrae njega, nego

gospodina Ivana Parenica, popa

Nina, svojega druga od davna

A ono m.
i

messer, gospodin, kako oni zapisnik kae

stokrat.

svi

onoga vieka,
g.

ono pier^y
Jer

nije

namjestopr^^pop, kako

Ku,

kuljevic

misli.
ili

popu govore u onom zapisniku

ili

ili

samo

misser,

misser don,
, iz

reverendo misser don (R.

m. Don Gio. d'Alegris

ono se dri
bilo
,

Raba), a pre malo kada. Apak

piersimone
i

ime; ter

je

onomu

Tako Budinicu Donatu Brittanicu

je

Petar

jo Ivan.

Ali oni isti Svetojerolimci

1582

Ijeta

na 12 marca piu

ga samo ime Biidi7iic:

da je latinski Izpravnik preveo

na Slovinski,

da
ali

mu

je toga
i

papa Grgur XIII dao na-

tampat udo,

da hte

oni 500 knjig na svoje troke,

da pokau koliko ljube svoj narod

sentata la tradiitione fatta per
il r

evako

Fii

pre-

m. siwone

budineo da ara

di lingua latina nella nostra Illiricaf cavata dalla breve Direttorio fatto

ad Parochos, dovendo havendo considerato

la necessita

la

detta

compagnia

che hanno

qiielli

nostri Paesi

di lin simil lihro,

non ostante che ne habbia

et fratelli

fatto

siampar

un gran numero
la soprascritta

la Santita di

N. S. (Nostro Signore), pero

compagnia

nemine discrepante viva

voce dissero, che se ne facesse stampar ad sna stantia cinquecento, con questo, che se ne metta gualche nota neldetto
libro, accid si

veda Vaffetione che detta Compagnia porta a

qnelli popoli.

Camerlengo ,
et alVintero

Et fu dato Vordine a m, Giovanni Parentib che dia denari allo stampator a buon conto ,
di

pagamento tanto
il

queWaltra di m. D. Ale-

sandro. Et per accordare

Riccio guardianOf et

stampator fu eletto m. Nicc."" m. D. Giovanni parentio Camerlengo .

A na
stampator

6 svibnja
sciidi

samo: pop Sime: venti a buon conto delte

piii

pagate allo

dottrine

Xpiane


(cristianc) chc esso dcve

111

clic

stampar del Rev. m. Alessandro

deve

accomolis, et del diretiorio fatio da don simone,

stampar per
d
vri.

servitio della natione, che vi si

.

faranno Imoni
Ijeta

conti delta congrcgalione

Ali

drugoga

na 5

lipnja: postovani gospodin

pop Sime Biidinic,

iz Splita)

Fii
*)

proposlo

da m. Niccolo Alberti [Matidic, pop

fratello
il r.

per vostro

m. d. simone

BUDiNEoe^m.

p.

simone Bonivente

da ara,
condo
(i
il

et fii

dato ordine che piglino la informatione se-

nostro solito, et furno deputati

et il

m. simone Zapich

ovo Zadranin),
1

R m. Don

Martino Fabrizio (Trogi-

ranin) .

nista vede.

Tako

je bio

Rimu pop imun Budinic

dvie godine,
i

od mjeseca srpnja 1581 do lipnja 1588. Pak, ako je

godin u Zadru pisma djelao

onih

pop imun Budinic, kako je netko Franu Kurelcu, mojemu dragomu uitelju, rekao, onda sta bila dva. Ali ja onoga ne vjerujem. A sto

mu
co

Svetojerolimci ne govore: kanonik, nista za to:

i

Rim-

ljani
,

sada govore

samo

Don Giovanni
,

Don Mar,

D. Vincenzo a D. Niccola D. Martino, a kanonikom. A ni za ono nista, stoje bio prije kanonikom, nego popom: ono je bivalo i biva: koji je samo akan. 1 jo mojemu kanonik more bit
D. Giorgio
i

uitelju: Farlat ne kae da je bio Budinic u Tridentu

na saboru, nego u Trogiru,
Tragiirii .
i

Kauc Budinica, pokazao sam

lovida, splitjanina.
I

popa Lesandra KomuSvetojerolimci su

il

ta je naki pisao.

ga

bili zapisali

za brata

1576

Ijeta

na Snjegavu,
,
.

Rev.

m. Don Alessandro de Comoli spalatino fu accettato di comnne consenso ^), a na Sviediinu 1579 izpisali, a 1582
.

(a

ne 1580, kako je u Kuk ulje vide voj Bibliografii ) na 4 ve1)

Da, Matididf jer indje je ovako:

d* Alberti

^579, 6

settem. m.

Mattheo

Matulich idest

da Spalato

2) Decreli dal 1566 al 1578.

Ijae
i

112

mu
dvadeset kudor,
i

na toliko oujka odluili dati

da natampa Nauk kranski, ga opet

dottrine cristiane ,
bili izpisali

uzeli

meda

se,

spoznavi, da su ga

po krivu,
Ijeta

pak je bio prvim bratom od 22 travnja onoga

do 9

sienja 1584, a vie

liki.

biti

da

mu

nisu dali svoji posli ve-

Pak ga

nije ovdje
i

do 12 travnja 1587.
za opata Ninskoga,
i

A
i

1589 osta

opet za prvoga brata,

loga popa u
djeti je,

za prvoga ve-

ovom Svetom

Jerolimu. P'ovom

p'onom
i

vi-

da je bio pop. Pak ima krivo 1861 godine Leptir

na 177

s.,

da je bio

fratar ; a
i

na 180 nekoliko,

na 181

Biskup Ninski (brez imena)

ovdje 1543 godine, a
ali
i

Duvanski Mikula, ona sta bila 1542, i jo 1541 ^), i Kreki s njima,

ne Alberto Dujmic, nego Ivan Rosa: Alberto Dujmic tek 1550 poe biskupovati u Krku, a ovdje je bio ter gosi

podaric 1558, 1554, 1563

1564; a

Duvanski 1553, i jo

1557
1543,
i

.
i

Petar Divnic. ibenianin, bio je ovdje 1542,

<(d.
i

1548; zapisali ga:

i

Petrus divnicus sihenicen,

diffinicus ,

difnicho ,
s

difinico ; a

Fran Divnic,
ne

isto

ibenianin, biae
cc

njim.

A
i

Barakovic (Barachoali

vich,

Boracovich))), zadranin, od 1545 do 1547,

Juraj, nego Grgur,

Gregorio)),

to est putij.

ni

Mario

Kaboga

nije ovdje,

nego Marin Kaboga.

:

A pak

ono Lasaneo

mogao je sam vlah

((

reci (valja da g. Kukuljevic)

Lazanjic, kada je

ovdje:

20 aprile 1544. Hieronimiis lasagnich,

jD.

Hieronym. lasagnich curat. de Vella dol pharen.

antiquissimus confrater, solvit die 2 maj 1546,

Hier.''

dioc.

pre

Lasagnic dela hraza

ja

Budinic

a ne

Budi-

neo, vidio sam

stokrat,
i

u Loinjskih pismih slovinski zapisano

liet.

ba onih

Ali ja

sam

se

preve

sputio.

Za biskupa Vinka Andrijica

(ili:

Andrijevica?) pie

et

1) i5i4 ...5 magio .,..per sindici fo eletto U Reverendo dumnese, U Rev, mon Sinor di nona... 15A2, 26 decem..., e che deba

intravenir monsignor veglen.


Farlat, a
i

113

Ot()('(;ii, ali

Sladovic, da jo vickoin stavao u

po

onoin

nlje, a

najbre ni je ni

inoij^ao \)red |)r(>kl('limi

Turci.

da

je pol

IJke spadalo pod Ninskii

l)iskupijii,
III

evo

jo.^

nekoliko dokazov. Kralj Ilrvalski Bela

(tgrom IV),

na pronji! Ninskoga biskupa Ivana, zapovjedi negdi od

12G2 do 1268

Ijeta
i

banu Rolandu, d'ako po Lici najde

brez gos[)odai'a, da to da crkvi
ta
i

koje rnjesto pusto

bis))

kupu Ninskomu.
Ali

dade

astnim
i

Chetilavaciiim
s polji

grad Chetilavac sa crkvom sv. Jurja,

na okolo

^).

kako se

je

pravo zvao oni grad, tko moe znati sada,

bili sto
i

pokle su onuda

pedeset godin Turci? ja ne znam,

ako se nije zvao: Hotilja Vas, kako se je nekakovo selo

ondi negdi (vidj u Pov. Spomenicih na 137
s.

pismo od
ili

1489,

drugo na 172, od 1499

ili

Ijeta),

ili

Hetilavac,

Ketilavac,

Celilavac,

ili

Cetilavac.
veli

A
dva

pak 1272

Ijeta Splitski
i

biskup Ivan, pokle je

s

Ijeta

Liku svojao

za nju se
:

Ninskim biskupom
i

Stipanom pravdao, spozna Ninsku crkvu, pak da ju

dvadeset
i

da je spadala

da spada pod
^) ;

on puc'a
kralj

toj

do vieka
:

etire dni za njim

Stipan VI

da po banu
i

Rolandu
ter

po inih plemenitih svjedocih, a

po Ninske

crkve pismih, nije nikad spadala pod Splitsku, nego vazda

mirno pod Ninsku crkvu, i to da po pravu i po pravici^): a to od 1185 Ijeta, od onoga sabora, dapae jo
od kada ju je ono kralj Gejza uzeo Habskoj.

u misalu, ki

je bio
;

u onih krajih nekada, a sada

je ovdje
1)

u Propagandi
IV na 218

To

pisa

pop Marko popu Blau

Farhil.

s.

honorem Nonensis Ecclesiae cupientes et volentes ... integraVKRiTATi et non famae innitentes super liter CONFIRMARE et conservare eadem quaesiione ... U lil na 285 s.
2)

jus et

3) cifice

quod provincia de lica et ejus decimatio ....sempeh et paad praefatum Nonensem Episcopum et Ecclesiam suam perlinuerit
edocti,
...,

et

debuerit de jure pertinere

na 286

s.


))

114

li

v Obrovi kapelanu Svetago Jurja

rovi, dobru

(=

takodjer) v

Ob-

niuu

ophodniku (ohhodnikuj gospodina

biskupa (Nlnskocja) gospodina Anadala.

gospodin Anadal olegnul desetinu vsu (pod sveti) x\sel (stolna crkva u NinuJ viku vikoma

A tagda bie Liku po isti

pisah te kvaterni stoje na

Lui

u Svetago Luke na

let

)>

Gospodnjih 1441

binac, vikar v Lici

plemenem Bopod gospodinom Anadalom biskupom

Ja pop Bla

Ninskim
...

stoje

u Svetago Ivana v Kasezih, prodah ta

za

misal erikvi svete deve Marie na Drenovci

20 ter 7

dukat

tekuce
((

A
))

pak

1449 ... *). 1460 Ijeta sami oituju, da su Baguani

let
))

pod Ninskoga, evako: Y'vrime presvitloga, visokega, i zmonega, i plemenitega gosp. g. Matijaa kralja Ugrskoga. Dal maci e /Da/maimsA;o^aj, Hrvackoga, Slovin skoga (a sada: Slavonski, nsi tudju!), i proaja, i vVrime

oca duhovnega

g.

Natala z Bnetak, dostojnega biskupa

i

))

Ninskoga,

proaja,

vvrime (Biase burno

i
i

il

dazjevno?!)

v'zveliene, v'zmone

plemenite gospode kneza Totakoj

maa,
i

njega sina kneza Ivana,

i

kneza Pavla
ostalo

kneza Karla, knezi Krbavskih

i

proaja, gospoda Ba
I

guka,

buduci tada sudci Baguki...

s.

u Pov.
Cesa-

Spomenicih na 89

Tako cah Bag je bio Ninski; a jo ricu bila pravda 1500 Ijeta, kako u ovih
na 181 strani oituje nekakov
list,

dalje: za

istih

Spomenicih

koga

nije pisao ka-

pitan Senjski vikaru Senjskomu, kako g. Kukuljevic kae,

nego vikar njihov Ninskomu u Bag, po besjedah: da kada bi ovdi (u Senjii) na g. biskup (= si hic episcopus
))

noster esset)
1)

da on nebi dal toga initi, a to jest za

s.
i

1865 godine Knjievniku na 21

na 22,
,

ali

su krivo natam-

pali:

kupelanu,

Obrovie

bis ,

za svih

pisak, nam.: ha-

pelanu, Obrovi, bie, za svoih, pisah.

115

erikv*e Seuji

kunfini

piihodiea, ke Vi ^ovorito da su vaserja bis((

kupa

))...,

piete
j

nam, da nii od kapUula

skc predli o ta no napuciijuci gospodu lelesnu

poinagaju('i
))

njimi

*)

se

A
...

a
i

ste

rekli, da

se

telesnu

gospodu pomazemo Ninskoga na Bagu

po

ostalih.

Tako nannjestnik

bio pisao namjestniku Senjskoga

biskupa, da Senjski kapitul neka ne svoji Cesarice, pak

mu
)) ))

on

iz

Senja na Markovu ovako odgovori

Nigdar
ni

po nijedno vrime Cesarica ni bil kunfm Ninski guki, nego (je) bilo vazda Senjsko duhovnim
Izberimo
ali

Ba-

teles-

nim zakonom, kako ocemo itrumenti verovanimi poobljubimo jedno mesto za vas
i

kazat.

za
na-

nasy kadi vi imate priti s vaimi itrumenti a

))

mi

imi

on, ki boiju
a on,

praviju tvrdinju pokae, ta da ga

uiva,

muanje. A
emo:
tako
i

e f=sje, cijej ni, da ima k tomu veno a ste rekli, da se telesnu gospodu pomaplae kada

dite se
i

mu

gdo kruac

v'

zame

smo

mi
ni,

hodili plakati, da naega uivaju oni,

i

e (cije)

pokazati tvrdinje, ke su nai prvi od

1

njih
))

prvih imeli.
ili

kneja milost, kako gospodin pravden

i

(Ani,

Bernardin Frankopan) , vidivi

sliavi

nae

))

tvrdinje, pustil nas je k

naemu,

za

znaju, da njih

))

volju

(Kako ga asti!) i njegova strica, dobroga spomenutja kneza Martina, ona crikva jest uzidana Senji

))

skim biskupom krena, kako od onoga, na ej (cijej) biskupiji je uinjena, i mi smo ju mirno udrali do
smrti slavnoga spomenutja
kralja

))

Matijaa

Tako do

1490

1.)

Ali je bio Ninski

dobio

valjada, jer

u Rajmundovu

popisuje

Cesarica.
i

Evo
:

kak' on popisuje, koliko je Pod(f

gorja Ninskoga,

Like

na iztok pod Velebicem Ze-

li

A sada nam

piu: njomi

116

lengrad

*)

sva ona stran

;

montanea

nekadanja

Podgorska zupa)
i

nadno nje k moru Obrovac, grad

suburbio));

))

varo,

astnim cum

mimo

njega

tee

vela

rieka,

flumen

magmim

(ali

Latini su ju zvali Teda-

niiiSy
))

kovic:

mi ju zovemo Zrmanja; nu Serijski biskup BrajCrmanjaJ. U Obrovcu su stavali uzveliena gos^);

))

poda knezi Krbavski Kurjakovici

i

najzadnji gospodar

))

knez bio je Ivan, Torkvat latinski, a hrvatski Karlovic

iz

po otcu Karlu, roda Frankopanskoga

Rima; umro
bili

je

banom u Slunju

Slovigne

))),

pokle su Turci

o-

))

svojili,ono 1527 Ijeta a mjeseca sienja, Obrovac,

buduc

totu dvornikom g. Jurko Posedarski, koga ne

pohvaliti.

moemo

A pod Obrovcem
(ili
,

je

na
ili

rieci

samostan Sveti

Juraj

Koprivski

na Koprivi?

nekada benediktovaki

pod Koprivom?) ^), a tada preporuen g. Jakovu

); odvjetnici

Posedarskomu
nastoji

(a

de Possedaria

mu

ti

kne-

zi;

po upniku nekoliko onudnjih

sel

pod nau

Ninsku biskupiju.

A
i

ti
i

grad

opatiju obajdosmo vie

g.

putij,

))

kada biae totu

kada ne biae

knez, ter

udo
.

Turak zasunjenih zakovanih razveselismo milostinjami Grad ( astnim ))) Raic, grad Yega g. kneza, vam Bag {(ioppidum Schrissi ))); pol ga biae gospodina kneza
Ivana, a pol

onamo onih Frankopanov,

sinov pokojnoga

kneza Ana njegova najstarijega

strica (Ali ovdje nesto

))

manjka:

filionim

quondam Comitis Anze maximi

).

patrui Comitis Joannis

Turci ga obladae 1525

pijani
(la

Ijeta

na mesopust ob noc, kada Baguani

1)

po plokatah

Subtus montes ceraneos catenae mundi

. n^
ali

montagna) extat cas.:

strum Z e lengrad
2)

CHiURGACoviCH appellatorum
e

u Arkivu VI na 234
fiol :
i

4503

Madonna Dorothea

Conte Zuanne Curiacovich suo

valo je ime u Hrvatov:

u Farlatovoj III na 7 s. itam: Comes ccRiACHUS Disis/avich electus Comes (SpatatiJ . 3) Sub invocatione S. Georgii de copriva.

Kurjak biAnno 1558....

))

117

gra^lc sve
iiaj)rie(l
ili
i

kolo plcsahu

mancnicalm. Te

varo? hili
ili
^)

))

smo
ali

ol)ac'

viek rat.

A od Haga

ka zapadu
i

))

ka buri, Cesarica y najskrajno

sclo

cjrad,

zupa
I

ne Jablanac, grad toga Ana Fi'anko[)ana.

oridje sve
i

ovako

))

do

ono

priinorjc

podgoije

za

gorom
i

w
))

ravna

vele krasna krajina Lika sve do

i

))

gorom na (jugo) na iztok, zapad do nekoliko Buan krajine biskupa Otokoga. Tuda po Podgorju Turci biahu zatrli udo plovanij, sel svakoga gradov. Lika je puno desetine davala
krajine za
,
i

Krha ve -), ine na a na buru

dobra; a bivala je pod onoga kneza Ivana Kurjakovica,

kako

je

Krbava.

ja tih

medjaij

ne

morem

bolje

))

popisati,

gati
))

te

za' onda (1514) Turci su jur poimali posekraje; nu esa nisana sam vidio, to sam po-

pisao po

onom,
i

sto su pisali

plovani
bivali
,

koji su

d'onda

))

u onih

mjestih

plovanijah

desetinu davali
i

))

meni

kada sam devet godin

vladao

nastojao blago

))

ove nae Ninske biskupije...

s.

(U Farlatov. IV od 225

do 226
P'

ovom vidimo,
:

koliko je Podgorja bilo Ninskoga, a

je l3io negdi
,

koliko Senjskoga
i

medja

medju Cesaricom

koliko je Like. Ja medju Jablancem ; ali ne vidimo znam, po im'h pismih, da je na Ninskom bila Ostrvica,

Sveti Ivan v Kasezih)), Sveti Ivan na Gori)),

tilavac ,

i{

Che-

PoeileJj

(i

u Hercegovini na Neretvi),

Mogo-

rovici;

samo

to;

ali

da mi je do ondanjih pisam Senj-

ske
prije

Ninske biskupije!

po

kom

cesaru ime Cesarica,

1500 Ijeta? Tako Liku je i Podgorje uivao najprije Rabski bisSenjski kup, negdi do 1154 Ijeta, pak Ninski negdi
i
,

1)

Ultra quod oppidum versus occidentem seu boream extat ultima

Vlila seu
2)

castrum
li

et

parochia ckssaricza

Je

rieka

Krbava grbava?


do 1367, pak samo dva
prili

118

Krbavski, pak opet

i

ili

tri Ijeta

Rabski do 1409, pak opet Senjski

nevierni Turci.

Ninski, dokle nisu

pak biskupi Rabski, Osorski

Krki

oisu ne

bili

pod Gorikoga veloga biskupa, nego pod Splitskoga i pod Zadarskoga, pod Splitskoga od poetka do 1154, a pod
Zadarskoga od onda sve do naih
liet..

Sada: imaju

ili

ne imaja Hrvati pravo pitati Rabski,

i

Krki, Creski
pravo, nego
i

Loinjski otok? Imaju, imaju;

ne samo

dunost. Pak mi otoani, veci Slovinci nego

su ni oni, do kada cemo se sramotno prodavati Talijanom?

NEKOLIKO BISKlirOV

itllCklll.

Krkih
a od

biskupov, do 1018 Ijeta no znamo nijednoga,

tada do
i

1773

Fai'lat

ti*idesct

jednoiia, Kolot trije Vi-

deset
tal,

est,

a ja vie eetrdeset.

1018 biskupovao

lOnO Grgur, do 1069, a od tada do 1094 Petar,

pak 1100
Ivan
,

kako u

samom Krku

napis kae, oni, koji

sam
I-

ja

u Knjibit

evniku 1805 pred sviet iznesao:..., ^(anno Domini MC.

in tempore 'V
i

Veglensis episcopi...
ali

Ono

bi

moglo

Innocentins,

ja drim, da je Joannes, Ivan.

Ijeta krstio

Pak sa-

dim, da je on na prvi dan onoga

Vid,

crkvu Sveti

etvrt ure
i

dalje Dobi'inja

kaGostinjcu: koju je bio

blaga

sazidao, a
i

zvonik do nje, neki Dragoslav, na svojem

,

ob svojem

ter joj zapisa

udo
i

zemalj

kiic

spomenuv

se dobro kapitula

crkve Dobrinjske, Svetoga

Stipana: pismo je u Povjestnih Spomenicih na 315 strani,

a hrvatski pisano.

Tako

jo

1100

Ijeta

u Dobrinju biae
i

kapitul
viedi

Pak

ta Sveti

Vid zapustili su

odkrili

po apoi

biskupa Pellegrina, tomu je sedamdeset

je od

sedam

godin.

A da
a

1111 do 1133 bio Dominik biskupom

i

1153 Petar, a 1179 Dabro, a M86 Ivan, kranin, to sviet zna, ali ne, da je 1258
Bonacursus ,
franovac.
Nij' se

1188,

mogao dogovorit
biti

ni

nainit sa svojim

kapitulom: koliko ima

njegova a koliko njihova, to


bi

120
i

koliko
s

jim tko po smrti pustio;

i

komu
i

desetine.

Pak

se je estoko

sam

dugo pravdao samodrug. Sudio im

;

njimi, a
to
,

proklinjao jih,
veli

je

najprije

biskup
i

Zadarski

pak biskup sam za

se

a veli

akan Mavar

akan Prod kanovnik za svoj kapitul, pojdoe ka najve-

demu

sudcu, k papi Lesandru IV.

on odredi jim bis-

kupa Palestrinskoga, Stipana, da jih on naini u tom i pomiri. I jest 1258 Ijeta, odsudiv da biskup uzmi etvrti diel od onoga sto tko pusti samo kapitulu, a kapitul od onoga sto tko pusti samo biskupu; a desetinu da ima
:

spravljati
dieliti

lovjek biskupov i kapitulski, pak da ju imaju na etvero: biskupu, kapitulu, crkvi i siromahom
jedan
diel.

Krkim, svakomu

pismo na kraju r% koje sam naao u Krku na etirih mjestih: na trih u biskupiji, prepisano, tampano pred kakovih osamdeset goto sve
i

jo vie

kae

din, za

onakovu pravdu; Tako je u tom pismu:

a

medju knjigami kapitulskimi.

a

produ s diaconus canoniciis VeIjeta:

glensis ,

III

u IV od 1295
:

Ego produs
da

diaje to

conus atqiie VegJensis Notarius

bio svejedan,
i

pak

ja drim,

daje

ta

1263 Frankopanom prepisao pismo,

Benetaki knez Rajner eno bio dao 1260 za otok Krki Ego predictus diaconus atqiie veglensis notarius hoc exemplum coram his idoneijs exemplavi testibus Bonacursio de Venetiis ^), samo je neka
koje

im

je

uplja glava prepisala predictus namjesto Produs.

A pred

Bonakursom
da je
i

iz

Benetdk da

je

ono prepisao. Pak ja sudim,

oni biskup bio

benetanin.

A H
bili

pismo na kraju kae, da su mali brati sv. Frana u Krku, ne od 1290 Ijeta, kako Farlat pie otac
i

Dunat Fabianic
1) 2)

^),

nego jo od
s.

prije

1284:

Eratres Mi-

U Arklvu

na 60

Sloria dei Frali Minori. Zara 1863.


wores Vecilac
,

121

a dvii
)):

[)o

imenu:
ili

Fratcr Justiniis,
Baniin
{((

et

Fratcr Joannes
de Banissa
dice
)>)

spomonu

se

Dea

Dessa

na smrti, narediv, da oni budu

i

vriti go[)la(ui
i

njemu

njegovoj eni do vieka za dobiu

za libru tamijana na
i

Kranikovu. Ono [)ismo spominje kneza Fedriga Franko[)ana, Dobrinj, prvi put za 1100
i

Ijetom,

nekakov pinez, Romanat

Ijeta

Bissant.
,

Ic^Ol

nije bio

Ivan

biskup

kako Ivan Fedrig

^),

Ursin Rosa, biskup od 1729 do 1738, pie

a 1304 fratar

nego Matij;

Toma,

a ne Leonio, kako Cappelletti. Istina,

i

medju onib sedamdcset devet biskupov, koji su onoga Ijeta na 4 lipnja Kamerinskomu biskupu Rambottu pomog11 krstit nekakovu crkvu u Svetom Severinu, jest i Leonius Vigliensis, etvrti;
ali

nije Vcglensis.
i

Ono

je Vigilia,

Viglia, Bisceglia, grad u Pulji:

bas ondje je Leon biskus vi

povao od 1303 do 1313. Apak oni biskupi

Talije, ter
vidi,
i

biahu

iz

Pulje desetak. Sada

mi

prosti

pismo, da

kako su Krani 1410

Ijeta znali, to je Veglensis,

a to Vigiliensis.

Lampridij ^
koji

1323

Ijeta

na 15 rujna u svojoj biskupiji pred velim

i

aknom Krkim Francinom pred prvim, pojcem Stipanom pred piscem kanovnikom Mikulom Zvijnimirovim, kraninom, dosudi nekakovu pravdu medju Krkimi fianovci i medju nekim Fi'ancinom Gambalerom za nekako vo trsje
i
i

na Prnibu, da oni neka prijimlju s tuda dohodak, koji su do tada prijimali: i sve kako VI pismo pripovieda. A i V
Nomenclatura Episcoporum Veglensium, quorum adest memoria: Gregorius; 1069 Pelrus, usque 409i; 4iOO Jo: ex Lapide in Tur. quadr. ap. Episc. PaL; i 11 i Dominicus, usque ad 4 153; 1258 Bonacursus Ord. Min.; 1280 (ne tada, nego 1290) Fr. Lambertus; 1501 Rukopis u biskupiji. (1381) Joannes; 1502 Fr. Thomas
1)
(^

Wd9

mene neto
domilja
:

122

kranin, da je ta biskup, najbre a Senjskim piscem. A Kolet bio priie Kvkim kanovnikom na 13 na sabora u Gradu 1330 Ijeta je naao, da je bio Akada Veglcnsis Episcopus srpnia: , Lompraclim (!) XXII pravo Theiner, da je papa Ivan je tomu tako, ne ima
.

1327

lieta

UBoniohanni
i

biskupu Krckomu na 7 srpnja pisao: Bonivanu za duhovno Episcopo Veglensi >>), skrbniku

Farfenskoga u Sabinskoj biskup.ji, za telesno manastira neto mas koludri da u najam da lotu skupa s opatom i
nastirsko^a Angjelu
i

Rikardu, akn.ma ili poKrki netko je po knvu pima iz Riroa. Ono nije bio Theiner krivo Pr;'' apisao Veglensis , il. je ^^.Jf (XXIV, XXXSi, XXXllJ Dnve i Meganipanus Belmapola (CCXLXIXJ Barbaco (CCCXXXIV) Dyacon, namjesto: Megajwpan., Radmoy (DCVllI spomenik) Belinapola,nadivoy Drine, Barbato, Dgacov, znamo po Koletu da je bio neki

Homanu

CCL),

Krkimi knezi i>ao nekakovu Mikula biskupom; da je s dosudio knez Rabsk, Andr.ja pravdu, pak da mu ju je
Micheli 1332 Ijeta.

Pak

za

Lampridijem

A Krkomu
ie

inoga, Gvilelma iz Svetoga Petar na Rabsko, a dao jim redovnika bogomoljna, nauGermana, koludra Kasinskoga, ali nij' ga imenovao, ena, potena, i svakako dobra ;)
;

Hrvalskomu premjestio u hveti Koljunarom opata Mikulu skoro

biskupu
(a
i

Inocencij VI posla 1362 Ijeta na 22 oujka papa kralju Ljudev.tu), da

..

pak ne znamo, ki

je bio,

ako nije

Ivan, hranin,
ki ie

Kranom novu
U
Farlalovoj

iimezaboravili!
1)

oni njemu stolnu crkvu sazidao, a mu je papa Ljeta 1377, o Vazmu, pisao
646
s.

V na

2)

Theiner, Monum.. Slav.

CCCXXXV.


izrueiv

128

Grgur XI, da posveti Zadaiskoga veloga ])iskupa Petra

mu
i

plase
i

^) ;

Kreki knoA Mikiila, narediv nesto

ir)u

za svoju du8u
ovri,

za svojih pokojnih, odredi, da

to

on

koji biidu za

njim biskupi

-).

Vnk

Ir18l Ijeta

Ivan

Uihtarevic, dobrinjac, udjela a on krsti oltar svetoga Ivana

apostohi

evangjehsta u Svetom Stipanu Dobrinjskom; a

liepo

pisac ondjc Vid to za[)isa

po hi'vatsku,
VIII pismo.

\)i\k

Ivan

Colloei

obrnu nekako nevolje na tabjanski, ne pustiv

ive matice:
sto je
y>

kako to kae moje

Ijeta

Sada

ujmo,
:

1387

zapovjedio ov biskup po hrvalskii

))

1387 (. t. o. .) meseca... dektebra, na vilaze gospodina biskupa Ivana vikar fra Matej naini i zapovede
gospodina biskupa zapovede.
))

Prvi kapitul:

Ki gode ot klerag (clericorum) bude

plati

klel

gospodina Boga, da

4 libri

pol gospodinu

biskupu, a pol kapitulu fOmialjskomiiJ,

2

kapitul: Ki kole nepride v criki

bratju na

oficij,

za vs'ko nepri'ste 5 so. (soldinij plati.

3 kpt.
peti

Ako

ki

ak'n nehogje
plati

(nehocej pomagati

mae
4

prvadu (popu)
Ki
kole

5 so.

kapitul:
ali

ak'n' bude psoval gospodina

plati

pPvana
5

koga prvada, da
^)

5 libar.

kpt. Ki kole redovnik

grede v tovernu (krmu),

i

))

za vs'ko vlezene imej plati ti 10 so.,

takoje

...

{netko

pomrsloj.

ki bi

toga vsega nedral

i

zapovedi gospo:

dina Fra Mateja,

gubi,
i

toga

neplatil do treti d'n

n(ije)

da del

1)

v criki ne gre dokle

i

gospodina biskupa.
.

))

A
1)

ta zarok stoj

ta

pena gospodinu biskupu

2)
3)

Ondje CCCCL1X, Moje pismo VII.

CCCCLXIII.

vim Hrvatom

Sacerdos: koji je prijeo sveti Red, esti sakramenat. Za to je pradanas redovnik ^= pop, a fratar, ako je misnik: a ne svaki
i i

regularis, kako bi radi neki na ilu.


A
to,

iU

hrvatskonfi misalu
i

to

ti

je

pametno zapisano u

iz

Omilja u Propagandi, pravo pred Skupnim;

nego jo neto

za

ne samo

potla.
i

Pak

ujmo

da je bio kranin

da je novu stolnu

crkvu sazidao:

i VIRGINIS FILIVS PRESYLI VEGLENSIS

fsicj

HOC GOLVNARY OPVS AB ILLO FGEPTV GCEDAT (concedat) AD FINE CDVGERE fconducerej PERFEGTVM.
INDIGENE Q D

fquodj

f EGGESIA
IN

(haec ecclesia)

FATVR

ffabricabaturj

TEMPORE

lOHIS (Johannis)

YEGLE

NSIS EPI.

ARCHIPRR

(ArchipresbyterJ

(hocj

OPVS FEGIT

FIERI.

SEPVULTVRA REVERENDI

IN

XPO PATRIS ET

DOMINI DOMINI lOANNIS DEI ET APOSTOLIGE

SEDI GRATIA EPISGOPI VEGLENSIS ORIVNDI

DE GIVITATE EADEM.
Ti dobri svjedoci su u stohioj crkvi Krkoj: prvi nad

drugim desnim stepenom, od

u zidu od juga,
raki,
iz
i

vrat; a drugi

na mramoru
gotiku su

vana,

visoko; a treti spried kora na-

na koj je

biskup liepo izklesan.

A po

obueni.

Ali Ijeta ne kau nijedan: jer tada su ga znali svi


Sada mi
danas
stoji
jo

125

viekov.

reci,

da jo do tada Svoli Kirin bio stoli

noin crkvom Krkoiii,

i

lo

mnogo

Ta crkva
i

jo

pokrivena, a do kraj 18 vieka jest

slu/ila,

pak presvietli biskup Vitezic bi rad svakako, da opet slui plovanu Kikomu. Ali ne ima vec nijednoga oltara, a

imala jih je pet nekada. Stepeni su

od velike starosti
;

joj ogrdjeli

ztanjali

a diele ju na troje.
,

Nijc na tlih, nego

je

na
bila

tlih

etirih tvrdih svodih

pod kojimi da

nekada

nekakova crkva ^). Zadnjica joj je liepo od klesana kamenja, a na njoj dva ili tri mala i uzka okna, koti da bi branice valja da s prvine nije bilo nijedne kuce
:

od nje do mora

(a

sada je biskupija). Pak ta stara stolna

ljudi.

crkva jest mala: u nutar teko da je moglo osam sto

crkvu, prostraniju.
liko je ta

Zato je on biskup Ivan morao skrbiti za drugu stolnu

I

sazida ju do

same
I

stare, iroku ko-

duga, a dugu prama

ali

irini.

tako dobi jedan

zid, sprednji:

mu

je

crkva brez proelja, brez obraza.

i

druai dobi dosesnuv

i

zasesnuv nekakovu inu crkvu

Svetoga Duha

Svetoga Mikule, koju je bio sazidao knez

Leonardo 1333 Ijeta, kako je na njoj latinski a na gotiku zapisano'^). Pak ju posveti Veloj Gospodji. A Krani su ju zvavali velom stolnom crkvom, kako kae pismo XII
Sv. Margarita:
...

1)

...

(da gual Decima

si

portava over

si

porta

in

S.

Margarita
2)

zapisano Ijeta 1503.

ANODMCCGXXXMI
HOG TEPLV (templum) FlEI (fieri) FECIT LEOMADVS CO (comes) k' CANIFV MATI GV SVA VXORE BOGDA NA AD HONORE SCl (sancti) SP (Spiritus) ET NIGOLAI G FTS (fratres?) ATI H (hic)

'

SCT

...

IBI

SEy\lT\l' (sepiilturam) ELIGE SlIST t MAGIST (magister) MIKjEL

(e/igere)

VO^
'

ET N

(me)

FEG

svega niam mogao protali: koda.


od

126
i

ondje Malim bratom pusti

i

U19

3).

Njoj

nje kapitalu
))

Mikula

Kussovic

podknein, sve svoje

kranin a v Otocu u Gelsi blago u Krku i po otoku, lieta 1419,

,

polagXlH,

XV

XVi pisma
blizu

^).'

Sada dvie
((

tri

besjede o fratrih Pavlovcih Svetoga Spasa

Senja.

v Ljubotini

Oni su puno zemlje imali

u drai Bacanskoj na naem otoku, kako

listi

nam

to

kau

u Baski pisani liepo hrvatski, a tampani u g. Kukuljevica Povjestnih Spomenieih )^: VJll, IX, XI, XVII,
<(

XVIII, XX, XXIV, XXVI, LIH. Prvi je od 1375

Ijeta,

kada

im
je

je

Ivan Mikulanic
v drai Bakoj
.

s'

Senja dal
i

daroval jednu zem-

Iju ...

drugi je od toga Ijeta, kojim

neka Rada, bacanka, dala i darovala tim Pavlovcem jednu zemlju v drai Bakoj )). Pak treti kae, kako im je 1381 knez Stipan ostavil i daroval nekakov dohodak y drai Bacanskoj
vala neka ela,
Juraj Kurnacin,
))

a etvrti
to

to

im

je daro-

1414; a peti,

1419;

a esti, to

im je darovao neki im je Ivan Kuevic,

.

plovan Bacanski, 1420:

Pavlovci Svetoga Mikule

v drai Bakoj
z

Pak

jo

Gvozda imali su zemlje u Drai Bacanskoj, polag pisma od 1413, ondje na 47

strani.

Pak

je

biskupovao od 1402

(a valja

da

od

prija)

do

1421 godine

Toma,

mnogo nauen: kako kau moja pisma, IX, X, Xl, XII, XIII, XIV. To prvo kae, kako mu je Ijeta 1402 namjest1)

...unam Missam
...

in 3Iajori

Ecdesia Cathedrali

Veglensi....

2)

(.(Yicecofnes

Nicolaus Russovich de Vegla, Viceomes in Otocaz

Vegla, vel Insula

et in Gelsa,

legavit omnia sna bona, guae habebat in

Veglensi, Ecclesiae Sanctae Mariae de Vegla, et Capitulo

Veglensi, et

Conventui Fratrum

Minorum

de Vegla pro indiviso....)^


cel za

127

(h\

nik Mikula, Kreki veli/lakan, potvrdio,

je

ncki Doini-

dobra daiovao pol od pedosetoga diela otoka Plavnika Mikuli Flacliu fVlnlui) /idaru; a drugo, kako su o[)at Svete Lucije skiipa s njim ncki biskup u njega
i
,

Bascanske Matij, opat Svete Marije Koljunske Dumi(5

veliakan

Krki

on'

isti

pravo/nanac
Minelin

Ivan

jjodknein

Mate, podknein Marin, podknein Anton, podknezin Vig,

vlastelin

Bartolin,

vlastclin

Vlabic,

vlastclin
Ijeta

Mikula pokojnoga podkneina Marka, sudili 1410

pred mnogimi svicdoki nekakovu pravdu medju Mikulom

Flachom
s

Janjom Lampridijevom za nekakove drage trsjem polag Svete Sotije, dosudivi je njemu; a treto,
i

kako

je

on 1419 dao oblast, da fratar

a

Toma

scnjanin
(a

protumai

Krki
)))

pisac

sudac Ivan polatini

ex

lit-

tera Slavonica

sto je bio

malo

prije

Bacanski pisac

Stanac napisao po Slovinskii pred Bacanskim plovanom

Ivanom Kuevicem podknezinom Petrom pokojnoga podkneina Vline i sudcem Jurkom Povrazovicem, za nekai

ko vo trsovje u drai Bacanskoj, darovano

Krkim

Fra-

novcem.
darovao

etvrto pismo kae, kako

je taj

biskup potvrza dobra

dio toga istoga Ijeta, da je zidar Mikula

Flah

Krkim Malim Bratom

;
i

nekakove drage trsjem

a peto
,

nasadjene u Svete Sofije kotaru

kako su pred

njim pravoznanac Ivan

kule oblasti dali

podknein Anton po kneza Mikapitulu

i

Krkomu
i

samostanu Sv. Frana

je bio pustio

dva sada na FVnibu

kula

u Kanajtu, koja im
iv, a

Mi-

Russovic
^)

podknein Otoki; a zadnje, kako na

22 veljae
biae,
nik,
i

1420 biae

na 10 lipnja 1421

ve

ne

nego kapitulski namjestnik pop Ivan Pavlov, zakokanonik Krki.

Pak malo zatim Krki knez Mikula Frankopan najde

a

papa Martin
1)

potvrdi biskupa Mikulu, na 8 listopada

strani.

na 1 svibnja, kako je u Povjestnih Spomenicih na 30


toga istoga
Ijeta.
I

128

da je to bio
veli

ja bih rekao,
,

akan

Krki,

((

Nicolaus de Zutigno

kranin, a
je to

vlastelin, polag

onih mojih pisarn.

njega je 1424 Ijeta bio nevjerotjerac

fratar Hristofor, rabljanin,

kako

u inom pismu Kre-

kih franovac

skupa

pak 1434, na 10 travnja, u njega i Kreka njim podknein Minelin i sudac Mavar
^).
,

pravica
iVngjela

namjesto uzvelienih
i

svih njegovih biat,

i

mogucih Frankopanov knezov Krekih Senjskih

i
,

Modrukih jo, a banov Dalmatinskih i Hrvatskih, dosudie nekakova pravdu medju Krkimi franovci i medju nekom Dumom Andrinijevom: kako to svjedoi XVII pismo. Tako more imati pravo Farlat, da je preminuo taj
biskup 1485
Ijeta; a za

njim da je bio, od 8 listopada 1436,

ali

x\ngjel, bolonjanin,

domenikovac;

ne znamo do kada.
i

1446 jur biae Fran biskupom polag Farlata,

anin polag

to

modru-

LX1V pisma
r--^-

u g. Kukuljevica Povjestnih Spo-

menicih.

<^-ali

kako moje Xyill pismo kae, Krki

i

je

biskup mo-

gao odgovoriti sedam kran;

da ih je odgovarao vaviek^);
,

1453

Ijeta

Ivan Frankopan
i

gospodar Krku

svemu
uze,.

otoku, a knez Senjski

Modiuki, tu

moc biskupu

^.;

Vrbanskom, Svetoga Mikulu v Ogrulu, Sveti Juraj, do trideset i dva dukata vriedne. I na to privoli biskup Fran. A od esa je ono odgovarao biskup sedam kran? od rabote knezu, po onoga kneza eosdemque besjedi: septem excusatos ad nostra tema da dvie crkvice svoje na
i
.
.

poralia servitia deputavimus

1)
...
<^

Rabski je biskup odgoi

in sala a

Anno ... ii2A, Indictione 2, die 4 mari Episcopatus, coram Venerabili

mensis Januarii, Veglne,

in Chrislo

Patre

ei

Domino

Dno

JSicolao, Dei et

ApostoUcae Sedi gratia Episcopo

Veglensi...^ Frater,

Christoforus de Arbo Inquisitor liaereticae pravitatis

2)

....

...((septem excusatos ex eisdem civibus ah

Episcopali Ecclesia

Yeglensi, quos

quidem excusatos semper per elapsa lempora hactenus Ve-

glensis Episcopus hahere consueverat, abstulimus ....


varao,
ali

r29

pismo od
...

samo po
oituje
ii

Iri

rabljanc, kako njihovo

:2r57

1185
liter

Ijeta

Favlatovoj V, na

s.:

irni

dicimus qnod Episcopus debel kxcusaiu;

...
je

Ire^

komines

(luoscumque volneril

meniku znamo, da
Mikuhi, njihova
*),

po Theinerovu DXCVII spo\M\1 Ijeta papa Kalist III Frana

l*ak

premjcstio na Kibavsku biskupiju, a

i

Kranom

dao IVatra
slovin-

dobra slovinca. Jer u

onom

skom misalu u
))

Vjeroplodnici jest zapisano liepo po naii:

V ime

u. 1. .)
))

amen\ Let Gospodnih 1437 (c. miseca avgusta ^5 d'n. V K. Om. [=v Kasteli
Isuhristovo
i

Omisli) buduci priT na vizilan*i crkav'

tela

kapituLa ka,

vie

reenoga gospodin biskup Mikula krki

crekvi
i

ho-

tijuci
))

ordinati

redovnike
:

najprvo zapovida
(clerici)
,

hoe
i

da hude stanovito
veli,

da vsi redovnici

))

mali

drani budite priti v

crkV na
so.

oficij

vs'ki

nedelni d'n na vsa vrimena, po6'ni ot prve veern'e

do druge do kumpleta

pod penu 8
,

fsoldinij za
ali

vs'ko vrime na ko bi nepri'l

ne buduc slab

na

))

gdikom

dlgovan'i.
^),

to se razumej ot vs'koga
ot
i

blagdna
i

britnoga

kako

je

12 apustdl, 4 evangjelist,

vsi

blagdani svete Marie,

))

proaja, kako

je vie
i

reeno

Drugi kapitul: Da vs'ki nedelni d'n

i

britni blagd'n

))

da se imej peti misa poteno,

naredi, ot nedelje do nedelje.

imejte biti akni pri-

))

pravni poli redovnika, obleni v dlmatiki, kako plvan

ki bi nepri*i, plati 8 so.

ius,

Anno 4U69, Indictione 7, die 48 Julii, Veglae, in sala Episcopacoram Reverendo in Christo Patre et Dno Dno Patre (Fratre) nicolao
1)

DE VEGLA, Dei

et

Apostolicae Sedi gratia Episcopo Veglensi

.... ,

ondje

u fratar; a u
s

g.

Kukuljevia LXXX1 Pov. Spom.

Mi Fratar Mikula
i

KRKA
2)

...

biskup Krki...

Solemnis, polag onih hrvatskih knjig n

i

Beu

ovdje u Rimu.

njih jest

ovako: blagdan ki se veliko ^re, blagdani ki se veliko brgun, vsi blagdani budu se dobrHi, ki ima vlae pfinie ili bresi celebraretur. nie , ako bi blagdan brgal se


))

130

ter bi se zvedelo,

Treti kpt.

Da
;

nijedin redovnik nesmej mise sluiti

li

))

nereki jutrne
plati

ako

bi ki slu/il,

))

penu 20

so.

za vs'ko sluen'i
:

Cetvrti kapital
ot ele

Da
do 2

vs'ki

redovnik misnik kapitala

*)

Omilskoga
svren, pod

lete

imij

imeti svoj brivial

))

pena zgablenja dela za jedno leto. Peti kptl. Da vs'ki misnik' imt\j di^ati svoj parament' ist' opran', kako se podoba k svetoj slube, pod penu 5 libar. 1 da sta vzda 2 redovnika ka imejla paramenti ekretie opeene drati eiste to streci pod tu istu penu; da imejte initi zakrpati stari paramenti na tracene kapitulsko. oee imij te isti ubrusi
i ,

drati

vsih oltari v crkve

v erkvab inih toga mesta,

'^).

tako zv'nnim kako znutrnim

dovnici
^)

oni,

kim

bi

ti

re-

zapovidali

drani ib budite posluati.

da

vse pene vie pisane da gre pol gospodinu biskupu, a

pol kapitulu: a santiz (podziipj imej zbrati te peni.

))

Da nijed'n' redovnik ni ak'n nesmej drati ene nepotenim zakonom, ni doma u sebe, ni inde oitim zakonom, pod penu 20 ter 5 libar gospodinu biskupu, a 5 libar onomu ki ga ovadi. Sedmi kptl. Da vs'ki redovnik ak'n ki bi koga
esti

kapitul:

redovnika opsoval, da plati penu 40 so.; a

skup'l (shih'l?) plati 5 libar; a za bjen'i

ki bi

koga

pestju libar
plati

20 ter
bar.
))

5,

kamikom
:

ili

batom

ili

noem,

50

li-

vie toga gospodina biskupa milost.

Osmi kapitul
he'eru:

Da

nijedin redovnik ni ak'n

ni

ki bi

obitel imel,
ni

da nesmej zazvati ga pred ljudmi

sin, ali

sinom
oito,

moj

moja
5.

hci. Ki bi ga zazval

plati

penu
Dve

libar

20 ter
i

joce se ta pena razumij

a

1)
2)

letS ,
...

ovako jo

sada govore nai Zavranl:

latinski jezik.

ovo

je dnal.

....

zv'nnih

zmitrnih: prevari ga

3)

Jiir je

zaboravio, da sta dva.

))

1^1

^
moj
sin,
i

vi^e pisana, da nesim^j reci pred ljudmi: to je

ali

moja

hc-i.

Ali je poznat da je to prijc bilo latinski; a

ono u

Povjestnih Spomenicih,

i)o

matici u Farlata.

A pak u Krkoj
na
15 listoj)a{Ia

biskupiji najdoh pismo, iz lirvatskoga

taj

na talijanski prevedeno, kako je

,

biskup
,

Ijeta
ili

14

60,

Marinu v Gojanicu, omiljaninu, crkvii Sveti Ivan na Suzanu, koju mu je bio pred dva Ijota darovao knez Jvan Frankopan.:
/

jmtvidio Martina Gojaicu

malo do Vrbnika^ i^rada glasovita. Ondje pop Ivan Grkovic liepo mi pokaza nekoliko koic
je
[jojti

Sada

doba

breviara brvatskoga,
{(

na njih evo:
'I

1/1-7

(.

u. n. a.)

))

Buduci nakup

vsi redovnici

u plovana Andrija v kuci,

:

))

uinio meju
dovnik
na
{==:

sobii vsi

dobrovolnim zakonom

ki koli re-

fcJericnsJ, ali
s

pop

ali

akan, nebi prial odpivat

))

zornicu

priela mise kako budu nie raspisani

,

razrcdjeni)

plati

vsaki

penu

soldini

4, dva

onim
A

)>

ki

su ondi, a dva v
zapisat, gdo

komun meju vse

nepride,
ali

redovniki: a santiz

))

imij
to

(ki)

sam penu
i

plati.

))

su ki imaju s'kim poj ti tu misu peti: najprie imij

vikar
i

))

biti

pop

*)

Luka

pop Mikula

akan Pefr,

))

(a santiz

imij bit vazda);

))

))

pop Matij, pop Ivko, pop Bartol, akan Matko; pop Ivan, pop Matko, pop Luka, akan Bla Sparoic, pop Mavar, pop Anton, p. Jakov, akan Bla i akan Valko;
plovan, pop Franac, akan Just
1)
i

Simun, pop Benko

i

2)

Tada ve nisu govorili: prvad. A poda tini: 1477 ((^. u. n..) miseca sektebra
35,

(\\\

6 bi prinesena
;

likonija (slika) [\) Vrbnik, ka likonija bie giitala na niesli v Benelcih

}
'

dukatov
I

-'

to isto leto.... bihu prile nlke kobilice v otok, ke pojie dovolje

i

ita....

dovolje trave.


Koliki popi
vati
,

132
!

vam biahu
s

Vrbniku
:

to

sve goli Hr-

ter

su glagoljivali
i

Gospod

vami

Recet Gospod

Gospodevi mojemu...
tice

sve tako. Pak njihove knjige hrva-

kamo su? Ne

pitajte

me

toga, ter

mi ne
i

ranite srdca;

nego ujte mi opet neto iz onoga Omialjskoga misala ovdje u Vjeroplodnici, pravo protano dobro prepisano:

1471 (.

u. n. a.)

ijulija

na dn poho(jenija) blaene
*)

devi Marie, kada bi

kren

oltar svetago tela v stolnoj

1

crikve Svete Marie v Omisli.

krsti

ga gospodin biskup

Mikida hrki

kranin po

pronji Mikuli Drakovica,

i

to
))

su doti toga oltara: najprvo vinograd v Klancih,

i

vse
eni

zemlje ke su pisani v listeh Mikuli vie reenoga

Draguli
i

))

nje starcih;
i

takoje hie

mirica na Stenah;

komu prodal ali otdal, to vse puam oltaru vie reenomu. V Hristovo ime amen. 1475 (. u. n. d.) miseca
vse moje

moje

eni, to ca nis'

ijuna
))

17 dn, kada (poslasmo) vsa opcina

plovan

s re-

dovnici jesii dali v Krk, po zapovidi kneje milosti kneza

Ivana, najprvo kalei 4,
biblijiif

misali 4, knigi Ujendi,

tri,

paramenti pari
jedne
^),

8,

tri

predoltarnice, kria 2, kalee

iriti

ubrusa 2 na kaleih.

to je srebro ko jesu dali ljudi v

ime Boie
'^)

deyi

Marie na oltar svete Marie: najprvo potac

(piitdc,

mo1,

zebit)

40 ter osam.

to je vse

dano: aulic

61, pr-

steni 4, igal
))

srebrnih 7; o(5e avilici 2, oce prsten

pee

tri

dublene'')^ veli (velum, latinski) 4, oce velka 2,

1)

Stolna nije samo cathedralis, nego

capitularis.
i

2)
3)

U
Po

nas je ^trihr=:dalmatica, pak moebil je

talijansku, a
i

lo.

kutan (ensko 1 miiko). po naii: kiiHca 4) A u onom Tribihovianskom brevijaru od 1887 jest rie t^M^Z/a: in dali nemocniku telo boie .... v^zmi pop kale pokrij navladm istim ubruscem ot platna iii ot duble... A to ti je svila: jer u Dobrinju
i

ene bogatice pokrivaju glavu

i(

dubljencem^^, koji je pokrivalo M^//no.

13.'^

*)
[>.
I

ubriis 12,

0!^(!C

vol 1, sainitnaki

to

bc tra(:eno vsc
)>

na crkvciioiu postu (poslu?) po rukali kastalda

(Afi.

KiiJmljevic svaJm celvrtn krivo! vidj

))

n 7V Arldvii na 373.S.J

1180 (.
,

u. 0.)

miseca jenvara.

To
^)

jc bla^o carkve

Svctc Marie

ko

bi

dano v katel

na...nu, v ruki
trih,
-^)

Jurku kapitanu: najpivo inoci svetih v skrinicah

kalei 5, krii 4, paramont, 8 planit, stomanje

))

4, striti

(ako

sam dobro
i

proslaoj jedne, predoltarnici ca su od...

hihlic,
I

H,

listami

'),

misal veliki, misalica 2, ubriis 5,

t
jf

))

kadilnik srebrni.

oce

dasmo

v ruki

reenomu Jurku

))

ubriis 58, oce paramenti dvoje, kri jedin, kupica src-

brna, knigi lijendiy knigi carske, skrizal.

Koliko

nam oituju
sv.

ti
i

zapisi!

Te knjige

ja

drim da

su bile slovinski, zato

vinci.

popi ondje bivali su samo Slobiblija ,

Tako

pismo,

slovinski ondje biae

jur 1475 Ijeta, a zatim valja da u

Krkoga kneza
i

Ivana

Frankopana, kako

nam

to

svjedoi jos

Karaman.

te

knjigi lijendi

)>

valja

da su bile

diel brevijara,

svojina

ivetih; a

carske

bre nekakove svjetovne, nego svete.

A pak

((

skrizal

kae Mikloi da je tabnla, a Kukuljevic

Ot slovesih napisanih na skrizaleh kamenou , u knjii pisani Ijeta 1404 u Bosnoj. Morda liepo medju tirni knjigami biae Klocov Glagolac , naa dika? On je svakako bio iz Krkoga, kako i on pop Luka
da je naao u Bolonji: de Raynaldis
^V>

koji ga je okolo

1487 u Benetcih darovao

sluzio je

vitezu Breisachu. Taj pop

Luka

u onoga istoga
kne-

kneza Ivana Frankopana, pak

1) 2) 3)
i)

mu

je njegova ena,

Rakna nekakova od samita. Gradac pred Omiljem. Tako zovu u nas koulje,
:

Albae.

Drim, da je

oiidi tako.
ili

Domenik de Raijnaldis , valja da ujegov brat 1500 biae nadpop, ili veli pop, pravo po Hrvalsku, (vie) Krki.
5)

braliied

Ijeta

1517 veli akaii


giijja

184

Moj seje v le, da

joj

Jelisava

u Benetcih Ijeta 1484, na 10 kolovoza,

liepo preporucila, d\ako joj

ne bude iiiogao niuz, (tako

on

jo biae iv)

ni

knez Martin
to

ovrsi o})oruku:

kako

kae opet ino pismo u onih fraje

novie
ter

^).

Sada znamo, kako

misliti,
:

on dobio onu nasii diku

i

mozemo

da je on ondje

hrvatski misal tam-

pao 1483

Ijeta

jer knez Ivan,

njegov gospodar, bio je

ter je pisivao sve
!

velik prijatelj

hrvatskemu jeziku,

po

hrvatska hrvatom. Bog ga ponn*luj

Pak
a to na

taj

biskup Mikula doivi oni nesreni dan kada

i

su segavi Bneteici osvojili

:22
'-).

prisvojili

Krk
,

vas otok

mjeseca

febrara Ijeta 1480

polag

statuta

polag

XtX pisma,

njihov knez Ivan

Krkoga Moenik

posla toga istoga Ijeta zapovied u Krk,

1)

Antonu Yinciguerri,
Dnae Elisabeth
,

Puuclum Testamenti Maynificae

ct

(ienerosae

Consortis lllmi et Magnifici Dni Dni joannis ue riiANGiPANiBUS

Veglae,
scripti
,

Segniae, Modrusiae Comitis

completi et roborati

Yeneliis in confiniis

S.

Thomae

mami mei Hieronymi Bonicardi Veneti ISotarij, anno ah Incarnatione Dni nos tri Jesu Christi ^48 A, mensis Avgusti die 19,
Jndictione
ipstim

2,

Rivoalti.

In quo constitnit

et creavit

snos Commissario
et

Jllmum

Dnnm Dnum Comitem Joannem

asu, quo
ipsi

maritnrn suum,

lilmiim

Dnum Dnnm Comitem Martinum Motsemch

conditione, et

(Mojsicvi?),

vum hac tamen

Commissarii sui tempore sni decessus non

.

rcperirenfur, nbi decessit, Voluit et ordinavit, quod sit comissarius suus

Dhus PUESBTTER LUCAS

SEUVIT0I5 SUUS, et hoc donec, et

,

quousque

ipsi co,

missarii sui ibidem venirent

seu

aliquam ordinationem miserint

,

tali

tenoris, videlicet nt infra: Item lasso

che

il

mio Signor debbia dar al

mia dote; et etiam alta Jesta (crkvi) de S. Francesco de Vegia debbia dar della mia dote Ducati cento di oro. Et volio che H Frati del dito Monasterio slano obligali ogni anno in perpetuo cantar una messa nel di del mio transi to. L. t S. Ego Hieromjmus Bonicardi Venetus , Yenetiarum Notarius fideliter ab autentico exemplavi, et in praemissorum fidem me subscripsi, signo meo solilo apposui.
della
2)
//
il

Conte Martin

Motsemch Ducati iOO

giorno

della

Cattedra di S. Pietro

che fh

alli

22 Febrail

ro

liSO

Conte Zvane persuaso dal SecJ" (Secrelario) renuncid

et

Do-

minio deWIsola alla lllma Signoria,

nella citta, et liberata VIsola dalle

fu in quel

d/t

ellevato
(??11)

S.

Marca

man

del Tirrano


svojoiMii ({jjnikii, da lotu

VM)

crkva

sanioslaii Sv. lunini vrati

[^rvanjiin nosiKnlaroin, IVatroin blai^aein ({(convcntuales),

izagiiav

i/

nulra liaUv llosancc,

koje da je bio u nutai'

i)ise

po krivu [ostavio kiie/ Ivan Frankopan. Tako r'arlat

krivo, da
jc!

taj

knez

l)io neiiiijalelj

svakakovini tVanovceni.

dva

Ijeta

/a tini posla

on za[)0vied Kiekoniu providarn

i

Franu
sili

Barl)o, da

lotu biskupa
i

opala Sv. Lovrenca ne

plaali na njihove zemlje

dohodke, ako obnajde, da

pismo.
je

toga nisu plaali pod

knezom Ivanom Franko])anom, kako

Vidj

da su
1

mu

to pisali.
taj

XX

da je umro

biskup godine 1484, pak da

papa

Innocencij VIII na

17 [)rosinca dao

Krku

biskupiju plo-

vanu Haldarskomu blizu Vience,

Dunatu de Turre,
viencaninu, u crkvenom pravu naueniku, kaze Theinerov spomenik DCX(iV,
trideset godin, ako
(^appelletti.
i

DCXCVl.

ta ju je

uzivao vie

ne zna toga Farlatic, a

iz

ni Kolet, a ni

U onom hrvatskom misalu

Omilja u Pro-

[jagandi je zapisano na zadnjoj koici evo:

))

1488, du VI ijuna, kako gospodin Dunat de Ture

i

))

biskup Kreki

vsega otoka jest potvrdil vse kapituli ki

))

jesu uineni va vreme gospodina bikupa Ivana (Onoya

pred

sto liel.).

osce pridaje ove

z

Najprvo, ako bi ki
oce, ako

redovnik (iml van)

bikupa, (za vsaki)
bi ki

otoka pre procenja gospodina

libar
:20

})ut plati
})lati

ter 5.
1

))

ho

(del) s

oruzjem,

libar 5.

oce, ako bi ki

ho

(del pre) s abita, a to se

razume hode v suknjah ke

Joce ako bi ki igral harad
5.

ga ne pristoje,

plati libar 5.

))

oito
enil,

priprocimi ljudi, plati libar

Joce ako bi ki

tancal,

nego kada se
ali

slui
ki

mlada misa,

ali

kada

bi
ali

kuma
kada

)3

kada

bi se

njegova bliika enil,


bi

136

A
vse te peni

ka takova festa bila: plati soldini 40.

...pol

vie pisane

gospodinu bikupu, a pol kapitulu.

pisac
i

Az pop Jakov

notar pisah po zapovidi gos

))

podina bikupa vie reenoga.

Eto kako oni popi

nije hoteo.

slovinci predobie biskupa talijai

nina: inorao irn je po slovinsku pisati

i

zapoviedati, ako

Slava im!
je reci,
fratri

Sada mi
ne samo oni
Senja
i

da su u drai Bacanskoj imali svoga

Pavlovci Sv. Spasa
iz

iz

Ljubotin blizu
jo
i

Sv. Mikule

Gvozda blizu Modrii, nego

iz

Avgustinovci Svete Marije

piji

Brinj. Jer u
tih fratar

Krkoj

bisku-

najdoh ja pismo, kako je

poglavar Petar

1490 na 27 sienja dao u najam vlastelinu Ivanu Furlanicu, senjaninu, nekako ve Sv. Marije Brinjske brajde i umejak u drai Bacanskoj, pravo v Oklai ; da je to od davna bilo njihovo*). Pak biskup Dunat 1490 1. posla Bacanskomu plovanu da prizoveta etire stare Blau i popu Jurju Sudicu
Ijeta
i ,

1)

To pismo poimlje

In Christi nomine, amen. Anno a nativitate ejusdem Domini Mille-

simo qiiadringentesimo nonagesimo, IndicHone octava, die vero vigesima

septima mensis januarii. Actum Segnae,
in

domo

infrascripti S. Joannis,

tempore quidem Serenissimi principis et JUustrissimi Dni nostri Domini Mathiae Hungariae, Bohemiae, Dalmatiae, Croatiae, et Sclavoniae elc. Regis, nec non Ducis Austriae, et Reverendi in Christo patris et Domini Michaelis de Ragusis electi episcopi Segniensis, tempore Nobilium Virortim Christophori Cherstulich, et Ambrosii Blascichievich , honorandorum Judicum Civitatis Segniae, praesentibus Venerabile Viro dno Matheo Ivanzolich Primicerio Ecclesiae Segnien., Judice Bartholo Bunich, Jacobo
latestinich, et

Ma-

testibus

magn. Paulo Pellisario, civibiis et habitatoribus Segniae, ad infrascripta habitis , vocatis et rogatis. Ibique Venerabilis Vir frater Petrus , Prior ecclesiae sanctae Mariae de Brignis ordinis

S. Augustini

Mathei de Maromanis, arben.,publicus Imp. auctoritale Notarius, etjudex ordinarius, nec non Comunis Segniae Vice Cancellarius ...scripsi
p. iiidinici S.

Ego Martinus Maromanus quondam

inu/.c,
i

137

*).

da

ili

opitata pod rotu: koliko je v Baski Irsja

z

fratar

Pavlovac
tri

Cvozda, ko njemu plaa osmo

toga
i

dva
vati
nji

ili
i

Ijeta

j)i'ijc

])io
's

se je svadio sa svimi
"^)

Hr-

Vlahi

Dubanicc

Poljic
iz

knez Kreki ivan Frankopan

daje bio zadnekuda prizvao onuda

(kojih
i

naselio), sto

mu
i

nisu kotjeli stolnoj crkvi davati desetine

i

svojega ita
liet

vina

janjae, pak se je s njimi desetak

pravdao pred Krkimi providuri: pred Marinom MoIjeta,

rom 1488

pred Marinom Bolduom 1490, a pred

se s njimi
i

Ivanom Gritiem 1496, kada

Taj dogovor pohvalie

dogovori za etr-

deset soldini od svakoga njihova ognjia na Ijeto do vieka.

i

potvrdie od

Krkoga

kapitula:

pop Domenik Colle, veliakan, pop Stipe Volarius

(Volaric)
,

biskupov namjestnik

p.

Miko

Voia

prvi
)>

pojac, p. Anton
p.

Popagh
i

p.

Domenik

Sebecogh

'^)

Domenik Blasina,
Pellizariiis
,

p.

Paval

Xubich

(Stihic)

kanovnici; a od Gorinje Dubanice: sudac Petar Kraj, Vid

((

tri

Zvet

dva Klasiica

Jurko
i

Luka

kova

Stipe, dva Dujam, Pit^Vcrt, Andre Marko, tri Kovacici, Mate, Luka, Martin, Kirin Strilcic, Milka Slrilcica, Dobrosclici, Benko, Lovro, Matul i Brozo, Marko Pellizavicr iVndrija de Begliach

Brinko,

Beljacici, Jurko,

Vid Bobic
1)

iz

Poljic; a

od Dolinje Dubanice: sudac Ivan

2)
2)

Kukuljevi: Povjeslni Spomen. CXXVIII. ... con ttitti H corvati et morlacchi di Dubasniza e Pogliza... 1490 Ijela zapisa ga nelko ovako: D. Presbyter Paiilus .SwA
i

bich... , ali 1493,

1514 opet onako; a rodjaka

mu

1561
:

Zvan Jubich

tribun di Veglia

a na

grobu ondje u stolnoj crkvi

DEO

OB. MAX. D. 10. SVBICH

CLAVDif VNACVM MARIA eI SOROKE T HOC TVMVLO QVE YIVES F. ET HERED. SVIS
AN. DO. M.D.LX.

138

Ticoniilich

(Tilwmilic , TeliomiUc)
))

Baric

Tilioiiiilic
{

Siinui]

Milofcich

(MilovcicJ, Vlasic,

T onvd G o^t

Hos-

pes); a od Poganke: sudac

(jlic,

Minim

Sormili('\

Gi^uv Svai

Toma

Cvelic,

Petar. SormiUci, Ivan, Juraj

i

Blaz,
Juiaj,
i

Sfiombici, Juraj, Kirin

l\latij,

Kralji, Baric,
i

Marko

Luka Pogorelcic, Mikula

dica SvafiUeva.

Milesic^ Ivan

Petar Gilic,

Rabis-

A
EPI.

Ijeto

pnje toga sazida on

:

ili

naini gutirnu u
XVII.

kupiji, zapisav joj na_jrli(-u

DO. A TVK. YINCENT.

VEGLEN. AN. DNI MGCCCLXXXXV.

kraj
,

NOVE.

Pak 1500, na

veljae
Ivan

biase u Benetcih, kada

,

Zadarski veli biskup

Hobobello

u obojem pravu

nauenik
u Krk,

obhadjajue, po pravu, svoje biskupije, pride

ter popisa onoj stolnoj crkvi sve koliko rulio pred

nje podzupima,
i

Domenikom de

Baynaldis, velim poponj,

Franom Dottulom, kanonikom, nabrojiv joj knjig trideset pet, pisanih; a samo dvie stampanc: jedan misal
i
i

jedan brevijar.
i

te pisane
i

biahu: G misali svakakovih,

i

velikih
star,

malih, ter

zavjetnih,

cpislolar,

cvmuijeUstari

4 hreviariy 8 antiphoiiari,
1

i <p'ailualiy 1 hihita,

zakon,

hihita,

novi zakon,
1

(i

legendarij, petere omclie,

imni, 1 psahnistara,

inviialorij.

A 1504 Ijeta izpravda Dunat pred Krkim providuj*om Leonom Kirinu Kalafatu, da mu stolnoj crkvi ima
davati desetinu od nekakovih
svojih brajad
i

inekdt na
i

Dubanici, zato da je kranin, a kranin svaki,

i

vlastelin

teak,

vlah
;

hrval

*),

da ju dava od svojih zemalj

i

na Dubanici
bile
1)

a pak te njegove brajile

iUli slovinca, a

mekote da su
-),
i

nekoga Radca, hrvala

...
<i

ne vlaka

da

cittadino di Vegia

-si

nobile come popolar, etmorlaco^ over

rrovato...
2)

((...clie

el

primo patron
non murlaco,
...

della possessiou
lo

sia stalo

corvato
...

cioe scHiAvoiN, et

qual haveva nome Iladaz.,.

cor-

vatinus sive

Corvatus

nalione corvalus...


la

\m

oiidjc cikvi

jc

0(1

njih (losctirui
i

davao

Svetoma ApoliJakozina

nara, kako
polati;
iz

s vi

hrvali oimda, a to po volji kneza Ivana,

iz

svjcdak: VJatka

Uiiziin ( f/r
i

Umana

))J,

Buzan, Slanie Vitkovica Andiijo Nenadica iz INdjic, Mata .lurka Hcljaica, Uaiicc T^adeve sestre, Mata Mani

Icrlina,
i

Petra Kraja

Cra>
').
i

iz

Dubasnic^e; (lako su

bile prije

nekoga vlaka
je

te

njegove

pravde jesu

ondje u bisku[)iji, kako

,(;LEN....
vrati sv.

napis:

DO. A TV. EP. VEkoji

MCCCCCVIII.
stariji,

XX OCTVBU.,

daje bio nad

Urule erkviee ondje u gradu.

Krani,

pamete, kada su im prestale koludriee

Klarinke, a moje

XXI pismo

kaze, kada su bile poele:

((

Schindla Tada bo Benedikta , krkinja plemenite krvi Prankopanske, Marica bci nekoga
okolo 1501), na
pol.^
))

')

Ivana Tesserija, obukavi se u svite tretoga reda sv. Frana, | zastavie takove koludriee u Krku, do same crkve Svete
;

Marije Pozdravljenice, a
drie benediktovak, a tri
a

samo dva

seznja dalje od kolui J

od koludar benediktovac, bivih,

ta

dvanaest od fratar franovae. Ter

je

Marica

(a

koludrici^

joj

bilo

ime

Franica)
je
i

pusti tim

mladim koludricam
zapoviednica, naredi,
sv.

l)laga

u Terviu, kadi

umrla. Pak ina krkinja, Mai

rica Vojkovica, njihova posestrima

1519, da

joj

se imaju preobuci
je

u svite

Klare.
/

A
i

do kada

biskupovao Dunat? Ljeta 1514, na 8

sludenoga,

va vrime svetoga otca pape Leona desetoga,

i

j
|

slavnoga duza Benetakoga Leonarda Loridana,

Krcho(ja
,
i

gos[)o-

dina Dunala biskupa

dostojnoga providura

Krkoga

gospodina Ivana Mora | otokoga , poehu Su- I

|

anci zidati crkvu, sve Svete, zapisavi joj ondje nekakov

terrcmim, qiiod tempore comitis Joannis (juidam
et possidehat,
ct

1)

...

(^

Rada z

coii)^

VATUs tenehat
2)

antea possidebat qiddam murlacls...

...

((

Frater Joannes Schinellich

(kinelij biae nictlju

Krkimi

tVanovci 1310 Ijela:

morda

liepo njejin bral.

"-.

140

dao knez Ivan, pak osam

^).

svoj ((drmun)) koji da

im

je bio
i

ovac

toliko

spudov vina,
liet:

josce inoga blaga

Ali 1516

ne biae vec od osamdeset

Krkim, nego Bosanskim biskupom:

a

a starac

Bosna tuna, plana, pusta, nevierna Turka. A ne bie mu nepoteno ivjeti, ni biskuplje blago kamo tamo razdavati, ni kapitulsko crkveno razsipati ako je istina, sto su do njega Ijeta 1517, na 8 prosinca,
i
:

rekli ter zapisali

veli akan,

Krki

kanovnici:

Domenik de

Renaldis,

Fran de DolUda,

veli pop,
i

Paval Jelussa, prvi

pojac, Mikula Maroijich, pisac

sudac, Mikula Clara, Mi-

kula Lena, Marin Zvijlana

Grgur Com. (knez) Steklin,

Mikula Dordeca,
bio
li

Mikula Lovrenchich.
^)

Nu papa mu

je

ostavio 200 dukat

na

Ijeto

od

Krke

biskupije

"

'

dohodak (kojih da je bivalo 500 dukat na Ijeto), pak osta u Krku biskupom Bosanskim, a Krkomu namjestnikom i zanovietalom i dodijalom, kako to kau pisma ondje u biskupijii /A Krkim biskupom biae Natal a Turre, opet riencanin, njegev sinovac, ejus nepos , a ne bral, ni bratued. Tomu je papa Lav X na 10 svibnja Ijeta 1516
pisao, da slobodno dri ter uiva crkve
ule, Sv.
i

#^

crkvice: Sv. Ur-

Fuske, Sv. Jakova u Ponikvah, Sv. Mikule v Ogi

rulu. Sv. Jurja

Petra u Kanajtu

'')\

Ali bre da
i

ne biae
Ijeto

doma
zatim.
se na

taja^

nego namjesto njega Bosanski, kako

dan

Nu 1517 na

9 studenoga, obajde Vrbnik, podpisav

mu

nekakovo pismo hrvatsko r A na 30 lipnja 1519 da papa uivati blago Sv. Mikule na Kornicu ''), Sv. DuPovjestni
...

1)
2)

Spdm. CC.
ipsi

ducatos ducentos

consistorialiter reservatos super fru-

ctibus et redditibus episcopatus Veglensis...^^

3)

scopo Ycglensi
carnationis

Leo Episcopus Servus Servorum Det Venerahili FratiH Nalali EpiDatum Romae apud Sancliim Petruni, Anno In-

Dominkae milimo

giiingentesimo sextodecimo^ scxto Idus maij,

Pontificat. Nostri
4)

anno quarto.
,

...de la Cornichia...

ega

nije

niogao prolali Farlati.


nata
i

141

Mikale nad Kosljunskom Dragom,

Ali je

Sv.

Marije

u Kosljunu.

opet 1520 namjesto nje^a Bosanski

biskup Dunat odvjetovao za

zanovietao

Krku
,

biskupiju

i)ioti

pro-

viduru Marku Antonu Conlarenu

i

koji joj je saniosegonn

dodijao, a

silio

ju plaati davke. Pak Beozujka, da joj

netaka gospoda zapovjedise lomu na 14

toga ne ini.

1521

Ijeta

biskupu, da Natabi zakrati

biskuplje, dokle u

Bosanskomu biskupovati u Krku uivati

zapovjedi papa
i

Rimu ne odsude je li on po pravu ili po krivu biskupom Krkim; pak onoga istoga providura zamoli na K) svibnja, da tomu pomoe ovriti njegovu zapovied ^). Nu malo zatim Bosanski biskup umre,
,
i

kako

nekakovo pismo u Krekih fratar, a u slavnom Djakovu joce ne znaju ^); pak je Natal sam biskupovao. Ljeta 1525, na 8 srpnja, na pohodu u Vrbniku, zabrani
l^aze

totu

popom hrvatom po hrvatsku:

Ki se zaklane Bogom, libar 100.
Ki po

noi

oruzje nosi, libar 12.

ali

Ki bi do biskupa

vikara zlo rekal,

libiir

100.

))

Ki bi udril lovika, libar 25.

Ki bi na harti

igral,
,

libar 12.
9iirfi

))

Ki bi dral baLea

psa da plati libar 150.

za vsako ubxmo ko bi imel s nju, libar 150.

i

zapisao on jim je te naredbe po latinsku rekao ondje u hrvatski misal od 1463, a Fran Dolula, veli pop Kreki, po slovinsku, in lingiia sclava interpretatas , po
Ali

njegovoj zapoviedi: a ja

s
i

tuda prepisao

Pak malo

kanje,

na 9 rujna, pohvali
Theiner:

mu

potvrdi nadbiskup u Zadru, Fran

1)

Monum.

Slav.

M.DCCLXXX1I.

i) ^52 i, Indicttone 9, die vero 2 incnsis Novemhris. Actum Vegtae Camera R. Palris Fratris (jregorii de Sibenico sodi Provinciae Dalmatiae, praesentibns ibidem Ser Petro Nepote (piondam Rmi Dni Donati

in

a Turre Episcopi Bossonensifi, alias Veglensis....


Pisauro, dvadeset
ukret,
njega,
ili
i

U2

prije

dvie naredbe, Krfcke biskupije popoin

puta,

ili

pak ostrog: kako ono pod biskupi

vie.

Po tih naredbah doznah, da su Krki popi morali, svaki dan jedan, govoriti misu svojemu
[)roviduru.

samo malo

Krki
papi
i

kanovnici, ono na 8 prosinca 1517 godine

i

bili

su posvjedoeili,

zapisali

da hvala Bogu

svetomu otcu

slavnoj gospodi

Benetakoj,
po[)i

sto su jimulali za bis-

kupa Natala, dobra, ])ametna, potena, acena. A 1524

godine oni, a
i

svi

ondje

akni, prosili su
za

molili

Boga uzme biskupiju, zato da ive zlo sramotno pak opako nepoteno da im je za grieh Proti njemu gov^rio je za peal *) pisao najve neki pop Gapar lurcyna, senjanin, sto mu
svetoga otca Klemen ta, da
i

mu

biae uzeo u biskupiji pisariju, koju

Ali

mu

je bio dao 1518,

pravini papa ne uslia ih: valja da nisu iniali pi*avo. pak biskup similova se popu Turini, ter mu opeta

da pisariju 1527, na 10 prosinca, u Mletcih, staviv na prst prsten a na glavu kapu

ali

mu

beretrum

po navadi:

da

mu

bude vjeran

da vee ne pie proti njemu.

egu. Gujmo. Eiisehij Prioli^
sa-

Nu Turina prvo kou nego

mletanin,
vlastelin, opat

koludrom kamaldulanom u

mostanu

sv.

Mihovila u Muranu, u Torcelskoj biskupiji,

pogibae za biskupijom

Krkom,

pak na 15 veljae 1528

i

obeea njemu
od Natala.

te

biskupije namjestniiju
i

pisariju

ob-

hodne poredine

polovicu biljeniije, ako

mu
i

ju izprosi

Tada Turina, lakom, nagovaraj

1

namaljaj

svojega biskupa, da biskupiju pusti tomu.

pusti

mu

ju

onoga istoga
a

Ijeta,

na 18 serpnja, u Mletcih, izgovoriv

polovicu biskupije

polae

dohodak sebi za stan

isti

itak.

Turini

pisariju.

pak on'

papa to potvrdi na 9

lislopada.
1)

Theiner ondi

DCCXC.

~
I

14^

za talijaninoin biskii-

tako pod Benotrani sve

koji jo
iv.i

talijaniii

povao Kir.anoin:

slami, srihlje. Nii lMisol)ij ni jo

im do
ter so

diiga hiskupovao. 15:21) i^odino v Ijcti biasc u liiiiiu,

a M)f\0 n Honoloili, kaiiio mjescca veljaoo pride Turoina,

popravda

njim,

i^to

mu

nije

holeo dati svo ono

14

sto

mu

je bio obocfao.

Ali ih naoini na

marca lakov
i

Pisaui'o, biskup neiMji,

odsudiv: da do smrti biskupove

ima

biti

Tusinova

pisarija tako, da ju
i

mozo

najam
re-

dati; [)ak polovica biljeniije,

sto /akni davaju za

djenje; a obbodne porecine

namjestniija nikakor, jer

da to

bi

preko zakona
s

preko pravice.

Natal se je

bio ])opravdao

njim,

ali

po krivu

pitao ga je vise nego

a

mu

malo po Marinu Grimanu, kardinalu sv. Vitala, po Franu Pisanu, kardinalu sv. Maika, pomiri jih, poslav im na i)
je bio obecao.
i

Nu papa Klemena t, malo sam,

onoga istoga mjeseca: da neka dre svoju besjedu,

i

jedan

drugi.

Pak Eusebij

preseli so u svoju biskupiju.

Na 25

svibnja, na post S[)asove, zakrati u crkvu Mikuli Marojicu,

totu kanoniku, zato da je bio preklet od Zadarskoga nad-

biskupa. Ali on, neposluan, pride sutradan u crkvu, ter

pred Siimu velu misu strano osramoti biskupa!

vidur Marin Polano pokaza

Nu

pro-

mu

vrata.

pak Eusebij pre-

mi nu negdi od 14 lipnja do 20 sujna. Onoga Ijeta biahu Krki popi: Fran Steklin, Fran
(IrOf

Stj-

Bare Slyvonja,

ostali.

A
ali

Skradinskim biskupom biae Ivan Rosa, zadianin,

ne mogae, brini! do svoje drage biskupije pred ne-

vjernimi Turci, nje gospodari, pak ga papa Klemena t na

28 travnja 1581
pridrui

Ijeta

premaknu na Kreku;
i

a na 8 serpnja

mu

onu: da

nju nastoji
i

*).

jest sve

do smrti.

Vrbniku najde etrdeset

1.

jednoga popa! jer ondje u hr-

vatskom misalu od
1)

I4r)8jest zapisano: 1582, miseca

Farlat

Theiner.

144
(v')

Vrbnici redovniki misniki

novebra. Va to vrime bi
ki

41,
))

misu sluahu,
,

bie lipa sluba

Bogu

Svetoj

Divi Mariji...

vrbnianom,
i

jer je bivala

po njihovu,

po hrvatsku.
Opazi da
bili

ne haju za ono to su im naredili biskup Natal Turre, i veli biskup Fran Pipopi haju

mu

sauro, pak u Benetcih Ijeta 1537, na 2 rujna, pomoli se

Jerolimu Verallu, papinu poslaniku na svem da

Benetakom,
i
i

mu

da vecu
I

jau

ibu za njih: da

mu

on potvrdi
dvie.

one naredbe.

potvrdi

mu

je sve dvadset

Godine 1588 svadie se Bieki Avgustinovci sa Senjskimi Dominikovci za nekakove brajde u Drai Bacanskoj:
svojili je oni, svojili je ovi.

Pak Avgustinovci zamolie papu

I

Pavla, da im za to odredi sudca.

odredi,

Krkoga biskupa
1

Ivana Bou,
loviea

ili

njegova namjestnika Hristofora Cholla {Tooni

po Kukuljevicevu Pov. Spomeniku od 1545).

su im to sudili od 1539 do 1540, napisavi veliku knjigu

njihova pregudanja
i

pravdanja, ter odsudivi: da su te

Brinjskih
,

brajde

Biekih Avgustinovac po

ije da su

p rije

bile.

A
mogao

1540, na 14 studenoga, Kreki providur

reci:
i

da
i

bih

upan!

Ivan
i

Alojzij Pisano,

sudci Frane

Markovic

Dinko Blasina,

jo dvadeset

devet viecnibe-

kov, odluie, prvo: da njihove koludrice, oboje,

nediktovice u Sv. Marije Angjelske,
vljene, imaju
i

klarinke u Pozdra-

samo

krkinje prijimati u svoje samostane,

a ne inih; drugo: da nad njimi imaju bivati dva skrbnika,

jedan vlastelin, a drugi puanin, po

tri

Ijeta.

Ali Bene-

taka

pravica inako odlui na 29 srpnja 1541: da neka

volji,
I
i

koludrice one po svojoj

krkinje

vankarke, samo
je bilo

da prije one, nego ove.

ovako drim da

biskupu

po

volji.

Ovo

je ondje

u biskupiji; a ovdje u Sv. Jerolimu: da


je

145

biskup

Krki
;

(Koa) bio ovdje 1.542 o Roidn,

a
i

/atim

svc do

travMJa
*).

Ninski

da je

Jakov

Duvanski

Mikula

Ivan Roa je

umro
iz

549

nakraj

studcnoga
on'
isli,

kako
na 19

sama njegova pisma oituju. Pak

oujka 1550 prcmjesti
fratra i\lberta

i)apa,

Modriike
(

biskupijc

na Kreku
)))
,

Diijmie'a Glirieiea

de Gliricis

koto-

ranina, dominikovca, naueenika, zapoviediv

nastoji,

mu, da
sva.

tunu

planu: Turka

biae

malo ne

onu Medju
i

ovima biskupima kae biskup Ivan Fedrig Ursin da je bio Ivan Rota, aii nije po Rimskega vieca besjedi: Ab'

solvit

B. Albertiim Episcopiim Modrusien. a vincido

...

et

ad Ecclesiam Veglcn. Ume per obitiim Joannis rosa extra a nije ni Curiam Rom. defiincli vacantcm transtuUt
;

mogao

biti.

Tako

je Ursin negdi uzeo

Ijeta

za 5: Rota za

Rosal Pak biskup Gliriic 1551

na saboru, a 1553
,

bio je u Tridentu
ler Svetojero-

1554 ovdje u Rimu,

1

limskim bratom od 7 svibnja do

travnja, do Maloga

Vazma

a od tada do Svih Svetih

prvim
je

alberto duimi vescovo di veglia presidentc

monsignor A i 1568

od travnja,

1564, do lipnja, bio

on ovdje bratom,

1)

....

<<anno

45i5,

die vero

prima
:

Aprilis. Congregati in Ecclesia

Sancti Hieronymi more solito, videlicet

Reverendus
)
,

d.

Episcopus nonen.,

Reverendus d. Nicolaus ovako Episcopus dumnen., Reverendus d. J. Victor Superantius secretarius Rmi protectoris, Jo.Petrus Sfonderatus (dubrovanin), d. Nicolaus Ingaldeus, d. Georgius de Costantinis (pop, zadranin). d. Jacobus Yanius {Banisius,
Rev. d. Episcopus di veggia veglen.
( i

Bannissius indje), magister Simon Guadagninus^ d. Aloysius ragusinus,

d.

Petrus

diffinicus,

d.
,

Franciscus diffinicus
Jo. rnaria

(iz

ibenika)
,

d.

Johannes

de Jedrna (zadranin)

de

ferris (zadranin)

wiag'r.

Matheus
,

(^iBabich) barbitonsor tragurien., magister Gregorius ferrimentarius

magr. (Joannes) Baptista

(<^

Marganich

Jadren., omnes confrates diete

^>

venerabilis Societatis sancti Ilieronimi canonice elegerunt....

i

ISinski je
y>)

1546, nijeseca svibnja, bio ovdje; a 1550 Pianski

{*

petinensis

Za-

harija,

dubrovanin

{k

de ragusa^)). 10


a malo
i

146

predsjednikom; a u Krka namjcsto njega fratar

i

Yinko Dujmic,

on dominikovac

kotoranin

naibre
i

njegov brat, koji

mu

je
i

pomagao obhadjat biskupiju,

na vlaki obraati sto su

nepotene pope iskat,

teris sclabonicis )

mu

hr-

vatski ( illyricG sermone ,

caracteribus illyricisy>,

U-

pisivali plovani,

Ivan

Hrabar

Ba-

Mate Bajic Poljiki, i drugi. Onih h*et u Vrbanskom kapitulu biae etrdeset i pet redovnikov, vec nego sada po vsem otoku i vsim pridjevak po hrvatska! samo nije ih naprav zapisalo, a to u estoki dugi pravdi s dvima Dobrinjskima za nekacanski,
!

kove brajde u Ponikvah: a pred papinim sudcem, Franom Nigusancijem Svetoga Mikule Vikoga opatom a Rabskim kanovnikom njihova biskupa namjestnikom *).
,

1)

Anno

. .

millesimo qiiingentesmo quinquagesimo sexto, Indictione

in

decima guarta, die autem trigesima mensis Decembris, aNativitate. Actum Castro verbenici Insule Veglae, in sacrestia Ecclesiae Magnae eiusdem
loi. Ibique personaliter constituti, videlicel: Rdus. D. pbr. (presbyter)
dieti Castri Verbenici,

Nicolaus Stuppich, plebanus

D. pbr. Franchus Spa-

rosich (Sparoi), D. pbr.Joannes Chrestianich, D. pbr.

Maurus Stuppich,

D. pbr. Luchas Carsich, D. pbr. Marcus Jurcich, D. pbr. Gerzanus Panadich, D. pbr. Georgius Volarich, D. pbr. Petrus Carbich (Harbi), D. pbr.

Barichius Bosanich (Bozanl), D. pbr. Georgius Yerbanich, D. pbr. Valentinus Barianich, D. pbr. Barichius Fugosich (Fugoi), D. pbr. Barichius

Chusmacich

D. pbr. Paulus Matich, D. pbr, Matheus

Gergurinich

D. pbr. Joannes Cosnarich, D. pbr. Gerzanus Chergoich, D. pbr. Jacobus

Coscich, D. pbr. Lucas Chosmacich, D. pbr. 3Hchael Chovacich, D. pbr.

Nicolaus Bochovich, D. pbr. Barichius Bosanich, D. pbr. Barichius Barianich, D. pbr. Barichius Chrestianich, D. pbr. Mattheus Stupich, D. pbr.

Georgius Fugossich, D. pbr. Jacobus Filianich, D. pbr. Georgius Vittesich

(Vilezi6),

D. pbr. Georgius Cilebich, D. pbr. Mattheus Drusinich (Drui,

ni), D. pbr. Mattheus Chreacich, D. pbr. Joannes Pancich

D. pbr.

Gerzanus Stasich. D. pbr. Mattheus Ostrogovich, D. pbr. Martinus Michulicih, D. pbr. Mattheus Valchovich, D. pbr. Georgius Bolonich , D. pbr. Georgius Mirsich , D. pbr. Joannes Michulinich , D. pbr. Paulus Radoijcich, D. pbr. Joannes Stuppich, D. pbr. Joannes Volarich, D. pbr.
Joannes Dvornicich, et D. pbr. Antonius Perfetich, omnes suprascripti
presbyteri de Verbenicho ibidem presentes
et

nomine Reverendi CapituH


A
i

147
i

~
zatim sve do naih slanic

po

toliko ih je ondjc l)ivaIo

i

pameti; a

v OiniSaljskom kapitalu
i

udo, u
i

Dol)rinjskom,

u Bacanskom,
i

u Dubaljanskoiii.
i

svi su hrvatski mai-

vali
vali.

sluivali

moljivali, a

pisivali,

ako su samo umje-

Pak

njihovi ljudi nauivali su se

udo
i

svetih stvarij:
i

ter

da su na pamet znavali evangjelja

psalme

svetce.

A pak
koji su

za

Gliriicem (Puiccm?) biskupovali su oni

u Farlata, samo nije staniinus de Rubeis, kako se

bili svi

Constantius

nego Con-

je

sam

pisao.

Malo da nisu
biskup od

talijani.
,

oni su

Ije

puali, da plovani hrvati

,

piu hrvatski

a krcanin to zakrati

intic

1792 do 1837! Tko

mu

se ne bi

udio? A Franu Uaka-

maricu, Osorskomu od 1802 do 1815? on, pazanin, zakrati hrvatski maiti!

kako da biskup more ono zakratiti

Ali

sto je
i

papa dopustio
i

!!

ovo cu drugi put, jedno

drugo,

jo treto

etvrto: ako Bog da.

el

dieti

loi intervenientes

presentantes totnm CapUuhim; nec non Gerzanus

Verbeniei

Vitteslch

Judex

dieti Castri

una cum

infrascriptis hominibus

dieti loei Senioribiis inferius

nominatis

et anotalis, videlicet

Georgio Vo-

Maltheo Tomasieh, Mattheo Fugosieh, Maltheo Carbieh, Georgio Culcich, Joanne Soldatieh, Martino Drusinieh, Bartholo Stercieh (Stric), et Petro Perfetich, omnibus praelarieh, Georgio Stuppich, Valicio Sparosich,
dictis Juratis dieti loei.,..

PISMA

I.

Hoc est exempliini sumplum ex quadam Senlentla lata per Dominum Slephanum Prenesliiuim Episcopum inter Bonacursiim Episcopum Veglen. ac Capilulum de Ibidem, scripla el roborala manu Angeli de Pallo (Gallo?) S. Rom. Eccleslae scripl., sigillo cereo vero el inlegro ad cordam sericam rubeam pendente munita, in medlo cuius Imago Pomificls cum baculo Paslorali erat;
in

circuilu eiiis sic lilterae habebanlur: S. Slephani

tali

Dei gratia Penestien. Episcopi. Cuius tenor per omnia

est:

Stephanus Miseratione Divina Penestrinus Episcopus universis presenles litteras inspeeturis salulem in Domino. Quia natura
est et facilis ad dissensum
illos,

humana prona

multum

inter

homines

el specialiter inter

qui

unum corpus debenl

existere, et

communionem
quae

tenere, ex variis

et diversis causis litigia suscitantur, per

litigantes multiplices

sum-

ptus el labores frequenler, sed quod est gravius, incurrunt periculum

animarum. Propterea salubri remedio

est provisum, ut iustilia mediante,

vel amicabili compositione, lites et coniroversiae sopiantur.

dem

altendentes Venerab. Fr. Bonacursus de Ordine

Haec siquiMinorum Veglensis

Episcopus pro parte una, et discreti viri Maurus Archidiaconus, et Produs Diaconus Canonicus Veglensis, Procuratores Gapituli Veglensis ex altera habentes ad componendum speciale mandatum ab ipso Capitulo, ac volentes se, sive ipsum Capitulum iusticiae cullores, et pacis ac concordiae
amalores ostendere, deliberaverunl prudenter, ut causis et quaestionibus, damnis, iniuriis, offensis, et excommunicationibus in ipsum Archidiaconum
et Capitulum, sive

Canonicos Veglenses ab eodem Episcopo, vel ad

alios latis,
,

in-

stantiam ipsius per alium, vel per

[qui]

ac

aliis

diversis articulis,

videbantur exorti,

finis

debitus judicio

vel concordia imponatur.

Videlicet,

quum hujusmodi

questiones primo coram

Domino Arcbiepiscopo
mote
et agitate fuis-

Jadrensi ipsorum Episcopi et Capituli Metropolitano auctoritate metropolitica,

ac

postmodum coram

aliis

auctoritate ipsius

sent, et

demum

per litteras apostolicas ad curiam essent delate: prefatus

se, ac praedicti

Episcopus per
his

Procuratores pro eodem Capitulo, super

quam

omnibus in Nos, quem Dominus Papa dedit partibus auditorem, tan_ in Arbitrum et Arbitratorem, ac amicabiiem Compositorem, reser

150

manum

vata Nobis Judiciaria potestate, sub cerla pena compromittere, et se super

praedictis nostrae voluntariae disposilioni pure etlibere ac spontanea vo-

lunlale submlUere curaveiunl, sicut in Instrumenlo Publico, per

Angeli Tabellionis infrascripli confecto, plenius dignoscilur, conlinetur;

quumque pro bono palrlae (pacis?), el utililate utriusque parlis recepissemus hujusmodi compromissum, el habuissemus a D. N. Alexandro IV Summo Ponlifice viva voce authoritatem plenam, et licentiam specialem
ordinandi, disponendi, arbilrandi, defliniendi, providendl, et amicabiliter

componendi

jnter easdera partes

super praemissis prout vellemus, sed

:

(seu) expedire parlibus, ac convenire naturae negotli videremus audlvimus et intelleximus diligenter quidquid partes super his proponere voluerunt, sive quasdam consueludines, et senlentias, ac alia scripta, rationes et monumenta hinc inde coram nobis ostensa diligenter inspeximus. Quibus omnibus auditis et inspectis, ac diligentius habito
,

etiam tractalu cum partibus de compositione amicabili ad deffinitionem omnium questionum suscilatarum super eisdem arliculis sic duxintius

providendum:

in priinls

siquidem staluimus et ordinamus, ac praecipimus,

provldemus el arbitrando delTinimus, et deffinilione arbitramus super bis quae a decedentibus relinquuntur super quibus inter partes discordia vertebatur: quod si Episcopo tantum, vel Capitulo tantum aliqua inluitu Ecclesiae relinquanlur, Episcopus de relictis Capilulo, et Capilulum de reliclis Episcopo sine difficultate recipiat canonicam porlionem, pro qua canonica portione quartam quorumiibel relictorum intelligi declaramus.
,

Decima vero, de qua

verlilur contentio inler eos, per decimarium, sive

decimarios, qui ab Episcopo et Capitulo eliganlur, comuniter coligatur,

et collecla in partes qualuor dividatur,

de quibus unara Episcopus, Caaliann

prtulum recipiat duas partes, scilicel unani pro se, et

pro fabrica,

quae apud eos remaneat, secundum consuetudinem haclenus observatam, et alia quarta pars ipsius decimae distribuenda pauperibus Civitalis Veglensis per Episcopum et Capilulum communiler et concorditer pauperibus dispensetur, et si super hoc per ipsos, vel alleram parlium difficultas aliqua ingeralur, assumanlur per Episcopum et Capilulum tres persone de ipso Capitulo Deum timentes, et fide dignae, per quas pauperibus Clericis et aliis, et prout melius videbitur, quarta huiusmodi dispensetur.

Omissis

aliis.

In cujus rei lestimonium praesentem

scripturam per infrascriplum

Nolarium
et singula

fieri
,

fecimus, et nostri

sigilli
,

munimine roborari. Quae omnia

,

cum iam

prolata essenl
et

praedicti Episcopus Veglensis

et

Maurus Archidiaconus,

Produs Canonicns procuralores Veglensis Ecibi

clesiae praesenles ad hoc, acceptaverunt, laudaverunt, approbaverunt,

omologaverunt, ac etiam

ad invicem promiserunt inviolablliter ob-

servare. Acla suni haec omnia et singula, et in scriptis prolata in ho-

spilio snpradlcti

151

D. Episcopi Pencslrlni npnd Ai)ag(niam)

pracsenlihiis
in

his loslibus, vidclicot Fralre

Orlaiulo
I).

Priorc Kralrum Praedicalorum

Ana^'(nia), Magislro ilciirico

N. Papac siihslilnlo |)r()cural()ie Capilnli

IMa-^nslro l*clro

Lincon. (Licen.?)
gistre

Ciiria

Romana,

de (lollotneiUa,

Ma-

Cosmo

dicto procuratorc Kplscopi

(laincrarum (Cameraccnsis?;
Veglensi, et pliiribus leslibus

Giullio de Monlecaelio

Adam Canonico

de his vocalis

et rogalis.

Anno Domini millesimo duconlcsimo (piinqua-

gesimo oclavo, Pomificalus Domini Aiexandri PP. IIIl, Indictione prima, die XV exeunlis Decembris. Et Ego Angelus de Gallo S. Rom. Ecclesiae scripl. praedictis inlerfui,
ul supra legilur, et eodeni

mandalo praedicli Domini Cardinalis

scripsi,

et rogalus lideliter publicavi.

Adi 2 Febraro 1733, Veglia. Lapresenle senlenza Peneslrina rilrovala fra gli scarlafaci della Cancellaria Episcopale meza logora fu da Noi soUoscrillo fedelmente copiata, e Toriginale con il sigillo come si legc non si rilrovo, e sara slato rubalo come rubate furono non poche carte da quella, da chi del paese
serviva per Gancelier de' Vescovi.
L.

S.

Gioivanni) F. Vescovo di Veglia m. p.

II.

Testamenta di Dessa Banissa estratto dal suo originale

in

Pergamena
est

(1).

In Chrisli nomine,

Amen. Hoc

exemplum cujusdam

puncti

Te-

stamenti, cujus tenor est:

In Christi

nomine, Amen. Anno

a Nativitate

1284, Indictione 12,

mensis Augusli die 10 intranle.

ignoret, et

Gum terminum

vitae suae unusquisque

niliil certum habealur, quam vilam finire, propterea igitur Dessa de Banissa jacens in lecto infirmus corpore, tamen in sana memoria et sensu, timens articulum humanae naturae imminere, in hunc

(J)

Ovo pismo,
i

III,

IV, V, VI, VII, IX,

X, XI, XII, XIII, XIV,

XXI, naao sam u potovanih Krkili franovac, u knjii: San Francesco della Citta di Veglia , fedelmente copiate da me Fra Felice Bartoli Esprovinciale negli anni ilAOilU . A na 107 harti zapisaojetaj Bartoli ovo: Se cominciando dalle carte num. 404, e cosi susseguentemente, si troveranno registrati Istriimenti promiscuamente , e senza continuazione di tempo, come si fece da principio, e come si era ideato: sappiasi, che cio e succe-

XV, XVI, XVII,

a

Jndice delle scritture del Convento di

duto

perche questi Istromenti non

li

ho trovati in Convento,

ma mi

convenuto estraerli dalli Protocolli esistenti nella Cancellaria della Co-


modum suum
fruclu

152
,

dislribui

condidit

misit, et ordinavit,

Teslamenlum in quo primo et principaliter diquod viginti quinque Romanatus exigantur de usupro ejus anima, ubi
Item dimisit Vineain
(pol ure dalje
et ulilius videbilur expedire.
in

bonorum suorum. Qui vero deheanl

raeliiis

Fideicomisarlis

de Callis spartitls, el unum campum jacentem Krka) juxta campum Domini Comilis Federici,

Campis

orlum de Civltale cum murarlls, et orauibus suis pertinentiis, Nepti suae Dominicae filiae quondam Mariae et ambabus VirzoJis, tali modo, quod ipsae anuuatim annuale suum et uxoris facere teneantur scilicel dare debeant in Anniet
, ,

versario suo Fratribus Minorihus Veglae tolum expendium,

in illa die necesse, et

quod

fuerit

libram

unam

iricensi in

Festo S.Francisci similiter

annuatim dare teneantur. Et si qua aliqua ipsarum obierit, ipsae sive ipsa, quae remanserit cum consilio Vardiani, qui pro tempore fuerit in Loco Fratrum, aliam sive alias procuratrices loco ipsarum, sive ipsius insiiluere debeat, tamen semper sit una de agnatione ipsius. llem dixit, quod

Gussava de Dobregno habet unum juvencum pro medietate, et de uno aiio tres partes habet Gussava, et quartam partem ipse Dessa. Item dixit, quod Caramanus de Risicha (Resika, selo na Vrbanskom) habeal tria capita armentorum pro tribus Bissanlis ad capluram. Item dixit, quod Hieronymus de Gener habeat jumenta seplem, et unum poUedrum ad capturam pro Bissanlis undecim, et quinque ibi tenetur dare pro uno equo, quem ipse vendidit. Item dixit, quod dictus Gussava habet unum racinum ad dividendum per medietatem. Praeterea dictus Dessa dimisil et instituit super omnia bona sua, tam ordinata, quam inordinata Dominicam de Sussana tanquam suam veram et legitimam fideicommissariam tali modo quod ipsa omnia superius ordinata distribuere debeat, ut decel; et alia bona inordinata manutenere, et gubernare, prout melius poterit, done Nepoles ejus et Nepta (sic) pervenerint ad talem sensum, ut per se possint se regere, et in aliquo non debeant ipsam molestare de ipsis bonis. Et si praedicti Nepotes et Neptis ejus se male habebunl, omnia bona sua supradicta pro animabus ejus et uxoris suae debeant elargiri. Ethocdixit et voluit esse suum ultimum Testamentum, et suam ultimam volunlatem.
,

munita , che ho procurato mi siano fidati . A pak na 230 harti ovo Nola. Comecche molti, anzi mollissimi Islromenti mi e riuscito estraerli da Puhlici Proltocoli esistenti nella Cancellaria della Comunita, pero aven:

doli irascritti in questo libro in diversi tempi, cosl

se
e

non

da maravigliarsi,

non sono registrati per successione di tempo, come sarebbe desiderabile, come da me nel princlpio di questa faiica si era deliberaio. Quello pertanto non ho potuto fare io, stanle la mia pur troppo avvanzata eta di
altri

anni 64 compiti in questo stesso giorno 8 maggio del 4743. Prego Dio

venga perfezionalo da
di me. faxit Deus.

soggetti piu giovani, piii forti e piu abili

Oiiod
si

15']

Actiim
Vcglac
in

non polest valcrc nominc T(3Slamcnloriim, valeat nominc Codi-

oillorum, vel quaciuujiic alia iillima voluntale.

domo

Testaloris corani Palrino siio Fralrc Jusliiio, ct Fralre Joannc dc Ordine

Fralrum Miiiormn, Joaiino Vollo

in

Cainpo, Caramano, el Caiamaiio de

Risicha, ad haec vocalis, el spccialiter rogalis leslihus.

Ego Joannes de Bano

Ego Quirinus
ludex ordiiiarius,
in
filins

Sacri Palalii Notarius, praedictis inlerfui, ct

rogalus a Teslatore scripsi.

qiioiulam Leonardl dc Vcgla Impcriall auclorilalc

ct Notarius, rogatus,

praediclum Tcslamenlum, prout

eo

vidi,

et legi, ila

de mandalo,

et auclorilale

Domini Nicolai Viceet

comitis Veglae mihi Iradila, elconcessa, ad instanliam

Fralris Marci Ordlnis
scripsi, et

supplicalionem

Minorum Vardiani Loci Veglensis, fideliler Iranet in lianc pul^iicam formam redegi, mcoque signo et iiomiiie roboravi, iiiliil addeiis, vel minuens, quod sensiim miitet, vcl variel inlelleclum, nisi forte punclum, liUeram, vel sillabam. Sub anno
exemplavi,

Domini Noslri Veglae in loco dice Paulo

L.

Jesii Chrlsli 1362, Indilione 15, die

penullimo mensis

lulii,

ubi placita audiunliir, Praesenlibns Judice

el aliis ad

Mauro,

el Ju-

f S.

haec convocatis specialiler et rogalis lestibus. Ego Nicolaus Yicecomes manum misi.

III.

Estralto dal suo Originale in carta pecora.

Anno Domini

1295, Indiclione 8, mensis Madii die 8 exeunle. Maurus

Arsurae, alqne Benevenula eius uxor fecerunt donalionem, el irrevoca-

pure el libere, que diciUir inler vivos, de domo que confinat cum donio Muschi, juxla casalem Yoyni Vicecomilis et quae posita est in curia Dominici Miraslavich, cum omnibns perlinenliis, cum inlroitii et exilu eius, el cum omni jure apud ipsam domum accessibtis usque ad Abyssum, Androsio (Andrassio?) olim Judici loco et nomine de hac donalione Fratrum Minorum Procuralori. Qui quidem JudexAndrosius Procuralor praedictorum Fratrum pauperima necessitale, ac indigenlia illorum persolvens pro remuneralione illius domus decem ... venetorum parvorum, loco et nomine praedictorum Fralrum donavit, et quos qukiem denarios ipse Maurus ab ipso Androsio procuralore suscepisse fuit confessus; Iribuens ipsi Androsio judici praedictobilem venditionem
sua,
,

rum Fratrum Procuratori de praedicta domo perfectam

sidendi, el inferius diruendi, et quicquid ibi, loco el

el

inlegram po-

lestatem utendi, tenendi, vendendi, donandi, obligandi, pignorandi, pos-

Fralrum placuerit faciendum, et ejus Fratrum illorumque successorum constituit possidere

,

nomine praedictorum nomine, ac nomine praedictorum

,

promiltens ipse

Maurus, una cum uxore ejus Benvenuta, per

se,

suosque haeredes, ac

154

siiccessores, ipsi Androsio Judici et Procuratori, alque successoribus Fra-

Irum supradictorum obligans sub paena debem solidorum venetorum grossonim, et omnium expensarum ipsam donalionem ab omnibus discalumniare, et ab omnibus hominibus defensare qua paena solula vel non in sua maneat firmilate. Aclum esl hoc Veglae iii Ecclesia S. Pelri in medio Civitalis in praesenlia Zarni (erni?) Judicis, et coram his idoneis Testibus, Cristae de Lica, et Paulo de Rubra, olim judicibus, et aliis
convocalis et rogatis Teslibus.

L.

S.

Ego Judex Zernus manum misi. Ego Produs diaconus, alque Vegleu.

Nolarius, biis interfui

rogalus, ul audivi, scripsi, complevi el roboravi.

IV.
1295, Indiclione
8,

die 8 mensis Madii, Maria

filia

quondam Andreae

de Bussa

in

perrautatlone dedit Androsio, olim Jiidici, Prociiratori Fra-

IrumMinorum Veglen. dimidium suae domus. Confinat cum domo quondam Raynaldi, et cum via publica, et cuin loco eorundem Fralrum MiDorum, et hoc pro quadamdomo quondam Mauii Arsurae. Apparet manu
Proddi Diaconl Notaril.

V.
Estratto dal suo originale in carta Pecora.

eiusdem 1306, Indict. 4, mensis Februarii die 3 inlranle, Vacante Sede Regni Ungariae, eg(regio) Domino Nficolao; Dei gralia Episcopo Segniensi ....Egregii Domini Frcderici Comitis\eghe,Wnodo]f et Modrusiae, elBescbae, ac [Segniae Domini] perpelui, post nali videlicet Magnifici Viri Domini Comilis Duymi, Raduchi (Radko) Yicecomitis in loco Fralrum Minorum Jacobo
In Chrisli nomine.
Nalivltalis

Amen. Anno

quondam Domini Bqrtboli de Yegia, Andrea de Vinea IbiqueBerlucius nalus quondam Matthiae Fratrum Minorum, fecil, conslituit, et ordinavil, licet absentem, tanquam praesenlem Jurizam Religiosam, et amltam suam procuralricem, el nunciam specialem, et quomodocunque melius, et amplius dici, et esse potest, specialiter ad pelendum et exigendum partem seu portionem sibi de jure debitam de bonisquondam Durae sne Bulrane, sive sibi illa competant jure haereditario, sive quocnnque alio modo, et generaliter ad omnes et in omnibus ejus causis, litibus et controversiis, quas habet vel habiturus est, tam in agendo quam in defendendo cum aliquo vel aliquibus, coram quocunque Judice, tam Eccleslaslico,quam saecuiari, super quibuscunque negotiis, ad libelios dandos
et recipiendos, liles conleslandas, exceptiones

proponendas, terminos

et

dilaliones p^tendas, testes produceados el recipiendos, nec non instru-


menta
ct altcrius parlis

155

ciisandos suspeclos

videnda ct rcprobaiida, judiccs cligcndos, cl resentcnlias dandas, audicndas, .'ippcllaiidas, omad omiiia el siiigula facicnda, (piac merila

miltendas el

i)roso(jiien(las, el

causarum cxigunl.

Prnelcrca ad pclondiim
i|)si

cxlgendmii el rccipicMidurn

omne

id,

el

quomodocunquc

Fralri Hcrluccio

ex quacinujue cnusa

ab aliquo debelur, eL ad absoluliones faciendas, ad paciscendum, cxponcndiim, Iransi^ejuliini, promillcndum, laudandiim el arl)ilraiidum, ad ex-

Iracnda debila, et ad consliluciulum

sibi alios debilorcs;

ad vendiliones,

empliones, localioiics, el cujuscunque generis coiitraclus faciendos.

et rata

/ ostalo. habere temporibus unlversis quaecunque dicta Juriza Procuralrix,

alii

vel alius, vel

ab ea subsliluendi circa praedicla, vel aliquod prae-

dictorum faciendum, sub obllgalioae omiiium suorum bonoium praesenlium et futurorum.

Ego Moises de Duymo manum misi. Ego Lampridius fdius quondam Judicis Malthael, Veglensis Canonicus, et Nolarius Segniensis juratus, praedictis
et scripsl rogalus.
iiilerfui,

VI.
In Chrisli nomine,

Amen. Anno ejusdem 1323,

loci

Indictione 6, die 15

mensis Seplembris.

Cum

quaeslio foret venlilala inter Fratrem Leonar-

dum de JusllnopoH Guardianum

Fralrum Minorum de Yegla,

et faclorera dicii

et Ju-

dicem Jacobum, lanquam execulorem

nerabili Palre ac

Loci ex unaparte

agenies, el Francinum de Gambalero ex nltera defendenlem, coram Ve-

Dno Dno Lnmpridio Dei

,

gratia Yeglensi Episcopo, de

una vinea posita in Pornaybo (Pernibo) prope gurgum Bunnae de Sabala, quam vineam dimisit Stasia uxor et prope vineam Petri de Gavartino Adami de Andreasso filiis suis Mariae et Dobrae cum certo debito dedicto debilo semper iret de benli loco Fratrum Minorum Veglae
haerede
confeclo
in

haeredem

conliniie faciendo Iribulum, ut palet

(1)

manu

Magistri Jacobi de Ripatransoni

Notarii,

Testamento quod sic in-

nomine, amen. Anno ejusdem 1305, Indictione 3, die 10 intrante mensis Januarii, et caetera, quae in eodem Testamento ipsius Stasiae plenlus conlinenlur. Qnae ideo possessio vendita seu donata fuit
cipit: In Christi

dieto Francino absque aliqua exceptione

debiti

supradicti, ul patet in
a

Instrumento facto manu Domagnoli de Forolivio Notarii

Joanne

lilio

quondam

Boniti de Chillessa (Kilea), qui

Joannes tunc temporis tene-

batur facere dictum debitum. Quapropter Yenerabilis Pater Dominus Epi-

(1)

A Kolet ga

je krivo proitao:

denpantrason

...

u Farlatovoj

knj. na 644 str.

156

dilialiis

scopus via quaeslione, ac tenore Testamenti, ac debili praedicti

genter et solemniter examinati ab ipso Domino Episcopo lam inler se, quam cum discreto Viro Francino Veglen. Archidiacono, ac cum Presbytero Stephano de Velicco Veglensi Primicerio, et

quam
,

pluribus sa-

pientibus Viris tunc apud

ipsum Dominum Episcopum astanlibus, ipsa die partibus praesentibus ad hanc sententiam audiendam Dei nomine invocato, pro Tribunali sedendo, dixil, deliberavit, deffinivit, et sententiavit, quod usque ad octo dies dictns Joannes deberel facere venire dietam possessionem in pristinum stalum, prout temporibus elapsis apud ipsum et alios haeredes permanebat, et si hoc non faceret, quod dictus
sui
,

Vardianus, vel reliqui successores

vel

vel Loci

libere possil

absque
ei,

aliqua poena inlrare in dietam possessionem, et locare, prout melius

alils

suis successoribus videbitur.

fiiit

Lecta et pronunliata

supradicla senlenlia per Venerabilem Doin

minum Dnum Lampridium Veglensem Episcopum

filio

Curia Episcopatus
et

sub sancta Stasia (Anastasia), praesentibus Blancolino fdio

Martino

quondam

Presbyteri Stephani Decavato, et

aliis

ad haec vocatis el
praedictis hiis
misi.
,

rogalis testibus.

Ego Lampridius Dei Gratia Episcopus Veglensis

omnibus
L.
interfui,
filius

eaque examinavi,

et

manum

S.

Ego Nicolaus
interfui,

Suynimiri (Svynimiri) de Vegla

Imperiali

auclorltate INotarius, ac Veglensis Ganonicus biis

et

omnibus

rogatus scribere scripsi.

VII.
In Christi nomine,

Amen. Haec

est

quaedam

particula sumpta de Te-

stamento quondam Dni Nicolai Gomitis Veglae, cujus principium tale el: In Christi nomine, Amen. Anno a Nalivitate ejusdem 1377, Indict.,15,
mensis Aprilis die 22 intrante, Veglae
et Patrino ipsius, praesentibus
in

Camera

infrascripli Nicolai

Ho-

norandi Comitis Veglae, coram Domino Matthaeo Archidiacono Veglensi,

Michaele dieto. ..\, Jonnne de GaratTa.... Jacobo diclo Garamella ibidem et aliis ad haec convocatis specialiler et rogatis teslibus. Ibique Nobilis et egregius Vir Dominus Nicolaus Co,

mes Veglae,

bonae memoriae Domini Comitis Marci, per Dei gra-^ suarum rerum et licet corpore languens nuncupativum Testamenbonorum omnium dispositionem per praesens tum sine scriptis, in hunc modum facere procuravit de et proventu pecuniae suae, quae Venetiis sunt in deposito ad lucrandum: In primis quidem voluit, praecepit et ordinavit, quod deducto a proventu diclae pecuniae, quae in Venetiis suni in deposito ad tabulam, primo exigatur, delur el distribualur per Procuratores el Commissarios infrascriptos, el fial una eleemosina perpetuo annualim per lotam Givitatem Veglae
fdius

tiam sanus mente et sensu

de

pro remissione suorum peccalorum, et suorum mortuorum

in die

157

Feslivilalis Sancli Nlcolai aniuiatim de lihris ccnliim ot quin(|iiap;inla donariorum Venelorum parvoiiim. llcm voluil, praecepil cl oidiiiavil diclus Testalor, (|iiod de reddilibus ct provcnlibus- diclac pccuniae siiac de Venetiis denlur et exibeanlur perpeluo annualim Conventui Fralrum Minoriim dc Ycgla quliidecim ducali boiii auri, ctjiisli poinlcris, ul ipsi

Fratres et Gonvonlus tcncalur cl deboal pcrpcluo ai)iinalim facerc cidoni obilurn perpeluo aiiiiualim, ul ibi moiis esl, ct omiies presl)yteri, qui ibi
criint,

perpeluo amuialim dicanl Missam

et suoriim

illa

die pro salule

ejusdem aniejus se-

mae,

morluorum,

ul ibi moris esl, et

vadant

siijjer

pulluram cum pulsalione campanariim, iil ibi moris est annualim. Et ad haec omnia et singula antedicla, ul supra, libere procuranda, et cxequenda diclus Teslalor esse voluil et reiiquit suos veros et legilimos Procuralores Commissarios et hujus sui praesentis Testamenti execu,

lores,

Venerandum

et in Christo

et omnes ejus sucNobilem Virum Dominiim Nicolaum Vicecomitem Veglae, consanguineum suum filium quondam Dni Schinellae (Judicis?) Comunis Veglae, et quemlibet alium, quem ipse Dominus Nlcolaus consliluit ejus loco et nomine, et qui ejus loco demandatus fuerit in perpetuum, et similiter constilutus ab eo post mortem suam semper alium conslituere possit de die in diem, omni causa el

et Apostolicae Sedis gratia

Patrem et Dfium Episcopum Veglensem,

,

Dnum Joannem

Dei

cessores, tam

praesenles

quam

fuUiros

et

exceptione remolis. Et hanc suam ultimam voluntalem diclus Testator

asseruit esse velle,

quam valere voluit jure sui Testamenti, et si jure Testamenti non valeret, valeat saltem jure Codiciliorum, vel cujuslibet alterius ultimae volunlatis, quae valere potest melius et tenere, tam de consueludine quam de jure, in hiis omni causa el exceplione remota, tam
de jure quam de consueludine.

Ego Quirinus
L.fSigni.

fdius

quondam Leonardi de Vegla,

Imperiali

auctoritate

Judex Ordinarius,

et Notarius, hiis interfui,

et rogatus scripsi, publicavi et corroboravi.

Vin.
(Ovoje
bilo hrvatski,

pak Ivan

Cotloci^^,

Janko

Volarii, obrnu^e

na

talijanski, ali svaki

po svoju).

In nome de Christo amen, li anni della Nativita di Christo 1381 del mese di Giugno li 10, in Chiesa di S. Sleffano fu Dobrinju) essendo, avendo fabricato Zvanne Richlar (Rihtar) Taltare di S. Zvanne Apostolo et Evangelista airhonore del Sig. Iddio, et di S. Zvanne, et lo fece battezzare ad honore di S. Zvanne et lo batlezzo il Monsig. Vescovo Zvanne, et lo diede a Zvanne per Juspatronalo, et a'suoi rimanenti
,

(eredi).

Et sono reliquie

in

esso della sepollura del Signore [di S. Zvan-

ne], et della camissia di S. Maria, et de S. Geronimo, et di S. Nicolo,


el
il

158

Eufemia. Et quivi
11

de S. Caltarina,

di S.

Ludovico,

di S. Clara, et di S.

detto Zvanne, et leslimonij honorali: [Viceconte Nlcolo Sutorich],

il

giudice Desco Dvornich (d^ornik), et

Ser Piovano Mavar

,

(1),

etPielro

Badiveiich

(2),

Sleffano Blisnaz [Giursin]

il

Yocman Andrea
11

(3), el piii le-

slimonij, promette el da solto

el slabile,
in

delto altare lulto

arralorij, el

suo bene, mobile

aratorij, et pascoli,

che e suo libero, lerreni

(4),

non

prima lerreni a Saline

el

da buora lerreni

di S.

Clemenle, da siroco
slano
(5).

lerreni di S. Vido, da Iramonlana

come

il

seralo, et

An-

cora lerreno

il

seralo, over corone

in

(6)

Slipoch (Stipo^) appresso

la

Megliasov, el vigne
el

Prigraz
di

(7),

posle appresso
(9)

croce

(8)

da siroco,

da gherbino lerreni
11

S.

Domenica

sino

11

lerreni di S. Filippo

Ancora lerreno Bolanchini ( BolanHni ) appresso la masiera (10), el strada che va in Valle sino li lerreni di S. Zvanne; da tramonlana lerreni di S. Francesco di Veglia; da buora Chunoch (./mio) che (?) Marlncbia ( 31arinQev ^), moj (sic) Osich ( Osik ) con la masiera (11). Ancora Thorlo appresso la Cbiesa di S. Maria nella lerra (12), da buora strada, da tramonlana Coraich (?). Ancora lerreno appresso Chieperlo (eperlo) sino 11 lerreni Supanich el lerreno di S. Caltarina; el da Iramonlana lerreno Ira Ghieperli da buora lerreno Motosainizza ([ danas) di S. Domenica; da siroco Spanovoc?); da Gherbino lerreno di da Iramonlana Chieperlo. Ancora un lerreno Sichirinaz S. Maddalena da siroco el Iramonlana lerreni di Pre ( Sikirini/ ) sino la masiera Pietro (18) Sicocochiv. Che il detto altare debba godere mio figlluolo Pre Zorzi in vila sua, el dopo la morle 11 Prele che ara dei mie figliuoli buoni (14), Zvanne el Bartolomeo, et [figlla Margarita], el cosi che vada sempre di Prele in Prele, el non essendo prete del mio sangue, che lenserai.
,

come slano

ghino

11

miei lanli parenti lulto, el Taltare el facolta sino che ara Prele

del sangue, officiando alTaltare a loro beneplacilo (15). El essendo poi

prete del sangue, che rlceva Taulorita delfaltare, el facolla

come

e di

sopra scritlo.

El cosi delermino, che

si

lo Vido, lavel (pisac) puhlico di Dobrigno, tigliuolo

Silni (16) scrissi
il

debba cosi osservare sempre. di Zvane

scritlo

vero et fedele, come udi.

Ego Joannes Collocius

sic

p(raedict)a ex lllyrico in ilalico

sermone

Presbylero Joanne Gherselich legenle Iraduxi, el infrasc.

Baldoverl. -

(A Ocman u Dobrinju 1321 Ijeta polag V Povjeslnoga Spomenika Kukuljevieva na 3 str. A pak ozmanus civis et hahitator Veglae , itao sam ja u ne_ kakovu pismu od 1419 Ijela). - (4) In Solinska (kako i danas). - (5) Come il Coronale e le croci circondano. - (6) Umeiach. - (7) Prlgnaci - (8) Sollo Crisice (i danas: Krizice). - (9) S. Trinila. - (10) Gromacina. - (11) Ograda.
(1)

Merche. -

(2)

(8)

Vocman

Giurni.

(12)

In Caslello. - (13)
- (16)

scienza.

Zenlinij

Parva Pelrici. - (14) Dobrosli. - (15) in sua co(a i Litinia zapisao gaje netko u g Kuktiljevica


In Chrisli nominc,

150
IX.

cjiisricm 1402, Iiuliclioin

ne 10,

amen. Anno a Nalivilalc niensls Novembris die 5 iiilraule. Veglae

Palris Dni Dni

Plalhca Comunis co

ram Ven. Dno

in Clirislo

Prosl)ylcro Nicolao Archidiacono Vc^^lensi, ac Hovcrcndi

Thomae

Dei el Aposlolicao Sedi gralia Epiliiio

scopi Veglensis et Decreloium Docloris Vicario, Ser liarlholo

Marci

Grisogono Paslore do Vegla... Ibiquc Domiceiius liiius quondam Nicolai de Karislia dedit, tradidil el donavit iibere, pure et simpliciter, irrevocabililer inter vivos jure proprio in pcrpeluum Maolim judicis, ac
,

gislro Nicolao di Flacho (Vlah), pro se et haeredibus ac successoribus

suis recipienti

scopiiU

mediam parlem Plavnici (1), cum omnibus

,

iiniiis

partis

ex quinquaginla parlibus

suis juribus el proprielalibus, fruclibus,

redilibus et provenlibus ad ipsam

libus,

expeclandis el

mediam parlem expeclanlibus, debendebendis, ad habendum, lenendum gaudendum

,

possidendum, pro anima

el

corpore judicandum, et quidquid

gibi et suis

haeredibus, et successoribus placuerit perpetuo faciendum,

et singulis suis juribus habilis et habendis;

cum omnibus

mediam parlem

consliiuil possidere,

done

ac ipsius nomine se dietam ex ea ipse Magisler Nicolaus

possessionem acceperit corporalem, quam accipiendi sua auclorilale propria et relinendi

amodo
el

licenliam dedil

omnimodam. El hoc ideo quia

ob diclum donum

pro remuneralione diclae donalionis dicUis Magisler

ISicolaus, dedil, donavit et persolvit

eidem Mincello (Domicello?) libras

Promillens supradisuccessores suos eidem Magislro
,

duodecim denariorum Venelorum parvorum

clus Mincellus

per se

haeredes

et

Nicolao pro se baeredibus et successoribus suis slipulanti

hujusmodl

donationem

....

perpeluo firma et raUia habere

....

per ingraliludinem, vel causa aliqua revocare, sed

nec ipsam donalionem eam ab omni persona

alia

legilime defendere, sub poena solidorum qiiinque denariorum

grossorum. Cujus quidem poenae medietas Dominio,

paril applicelur et deveniat.

Venelorum aulem medietas

(I ostalo).

Ego Nicolaus Veglensis Archidiacouus Vicarius supradiclus

manum
L.

mii.

Ego Joannes
f
Signi.

fdius

nonicus et Imperiali auclorilale Nolarius,

qiiondam Petri de Rolunda Veglensis Cahiis inlerfui omni-

bus, et rogatus scripsi, publicavi et corroboravi.

Povjestnih Spom. na
lo

44

strani).

Zvane Volarich Nod. Pub. con la Veneta Aulorita ho copiato il sudello islrumento da una carla bergameiia come mi ha
letlo
il

Rdo Pre Francesco

Slercich giuslo e fedelmenle.

Kukuljevieva Jura Regni C. D. et SI. (1) u 1 dielu na 178 sir., niti Plafnich, kako Farlat u V knj. na ilOS str. A taj otok Plavnik plove medju Krkim Creskim.
ne:
i

uplasnich^), kako


In Chrisli nomine,

160
X.

die 8.... in sala a

Amen. Anno a Nalivitate ejusdem Domini 1410, mare Episcopalus ....Domino Presbytero Joanne PriNicolao de Maijsicli Slefanolo, et
in
aiiis

miceiio Veglensi
lestibus
liens.

....

Cum coram Reverendo

Christo Palre el

quam Domino

pluribus
Yigi-

Yenerando in Chrislo Palre el Dno Dno Thoma Dei el Apostolicae.... ac Decretorum Doclore, Venerabilibus DiVis, Dno Fratre Mallhaeo Abbale San[ ctae Luciae] Vailis Beschae, Dno Fratre Dominico Abbale Sanclae Mariae Chastelionis .... Arehidiacono Veglensi, Dno Joanne Decrelorum Doclore, nec non Nobilibus Dnis Dfiis Yicecomite Matthaeo, Vicecomile Marino,
Magnifici Dni Diii Nicolai Gomilis Veglae, Segniae

Vicecomite Antonio, Vicecomite Vigo, Ser Barlolino Judicis Marci, Ser Minelino de Vlachij (Vlah), el Ser Nicolao
Iribunali sedenlibus venlilala

colaum Flacho ex una parle allera se defendenlem nanque dictus Nicolaus Flacho in eo el super eo quod dleta Agnes .... juris ordine el absque aliqua monilione vel cilalione ac lile non conlestata .... in suas Valles vinealas de conlrala Sanclae Sophiae, producens ibi in judicio publice jura sua. Quare pe,
,

quondam Vicecomitis Marci, pro fuissel quaedam lis el quaestio inler Niagenlem, et dnam Agnetem Lampridij ex

tebal diclus Nicolaus Flacho

tanquam expoliatus possessionibus suis el ibi justiliae complementum fieri super.... Ad quae ipsa Agnes respondebal et liberari debere a pelilione praedicti Nicolai Flacho, eo quod
vigore lilterarum Magnifici Dni
Diii

Comilis Nicolai posila fueril

in

le-

uulam

corporalem possessionem diclarum Vallium lanquam bonorum olim Dominici Suprani ejus Fratris, oslendens superinde simililer publice
el

jura sua. Oui Domini suprascripti

audita pelilione dieti Nicolai Flacho,

et visi, audilis el examinalis juribus suis, et audila responsione prae-.

dictae Agnelis, ac visi el intellectis juribus suis: pro Tribunali sedenles

in dieta sala,

et

super praediclis habila solemni deliberalione, parlibus

praesentibus, senlenlialiter et per dellinitivam senlenliam dictum Nlco-

laum Flacho
slalum, et
in

sic

ul

praeraillilur

expolialum restiluerunl

in

prislinum

praedictas Valles vinealas liberas el expeditas tolaliler inlilleris praefati

vesliverunt eundem, non obslantibus praenominalis

gnifici Dni

Ma-

Dni C omitis Nicolai, nec etiam aliqua poena Regiminis Veglae,

salvis semper el reservalis superinde omnibus juribus praedictae Agnelis: Mandanles praedicti Dni mihi Barlholo Notario et Cancellario infrascripto, ul de praediclis publicum conficiam Inslrumentum.

Ego Barlholus quondam

Vicecomitis Pauli de Vegla

Imperiali

Auctoritale Notarius, el Judex Ordinarius, ac Comunis Veglae Cancellarius juralus

,

praediclis

omnibus

interfui

et

rogatus scripsi, publicavi el corroboravi.

IGl
XI.

Slovins/d).

Da Pergamena. (Matica

me Nolnrliim infrascriplum ex lillera Slavonica, proul de verbo ad vorbiim fuil inlerIIoc cst publiciim inslrumenlum iiilcrprelalum per

prelaUim per Venerahilem Virum Kraliem

el aiiclorilalc Hevert^iuli in Chiisio Paliis

Thomam
Dni Dni

dc Segna, de licenlia

Thomae

Dei, el

Apo-

slolicae Sedisgratia Episcopi V('glensls,cujiis lenor sequilur in liaccver[)a:

1419, meijsis Kebriiarii dic ponullimo exeiinlc, Beschac coram

Dno JoJiidice,

anne Cusovich Plebano Fcschac,

et Potro Plovanich, cl Presbylcro

el

Vicecomite Pelro t|uondam Viceco(1)

mills Vulcini, el Nicolao Rardellzo.... et Juico Pausaurouich

Joanne Cornaza (fxurnachP)

et

Prosbycl aliis,

tero Joanne Francovich, et magislro

et

Simone sulore de Modrusio,

Mirizeuich
(?)

coram

dictis

Judicibus el leslibus dedcrun-t, et donaverunl Stanlius

,

(Stanac) Uadilovich (Radidovl)

el Slanlius

Canceliarius

Beschae
calur prope

unam vineam, quac

esi in conlrala Vailis Beschae, ubi vo-

Magnam

Yalleni, Fratrihus Sancli Francisci de Vegla, hiis

condilionibus, quod Slanlius Hadilovich, el praedicUis Stanlins Cancel-

vineam suprascriplam dederunl Fralribus suprascriplis, qula isla vinea fuit Marini oiim et suae consorlis Bogdanae pro anima ipsorum et suorum morluorum, el pro anima diclorum donalorum, el suorum defunclorum. Insuper quod Fralres suprascripli receperunt ulrumque Slantium in suos confralres, et eorum successores, el leneniur Deum exorare pro animabus suprascriplorum. Et dicli Fralres debent laborare Vineam Slanlii Radilovich ab islo anno ullra, el debeant dare medielalem provenluum diclo Slanlio Radilovicb, el suae uxori Dominicae, donec vixerint. Et in fine dierum suorum dicla vinea remaneat
iarius suprascripU islam

Fralribus suprascriplis condilionibus suprascriplis. El Stanlius Canceliarius suprascriptus

ex parle sua ex nuncdal

supradiclis.

diclis Fialribus libere

islius

parlem

suam condilionibus

Confines aulem

vineae sunl ex

ulraque parle: ex parle Ponenlis seu Occidenlis Neresii Presbyleri Hieronymi, ex parle Auslri via
qui forent veriores confines.
public;),

ex parle Aquilonis Crnsla (Hrusta),

si

ex quarla vinea Sancli Anlonii, el vineae Dragae, olim 0\'\SQ.h\(?), el

possinl vendere, neque donare, sed
in

El quod diclam vineam dicli Fralres non

perpeluum debeal pro anima praediclorum remanere penes diclum Convenlum. El obligaverunl se Slanlius

Radilovich, el alter Slanlius pro se et suis haeredibus Ecclesiae el Fralribus, et

eorum successoribus defendere,

je te pridjevke skrivio
1

et

observare contra quemiibet

lit,

Ima bili: Kuevi, Vl*ina, BaderPovrazovic, kako svjedoe slovinska pisma u Povjeslnih Spomenicih
(1)

Kako

na

str. 47, 48,

49

50.

11

, ,

hominem
,

162

et

Cujus paenae medielas Dominis, et

non conlravenire paena librarum centum et expensarum. alia parli. Quae paena soluta, vel
siipradiclus concessi llcenliam
et au-

non, praesens contraclus firmus perduret.

Ego Thomas Episcopus

scripsi.

clorilalem praedicla Iranslatandi, ul praeferlur, el

me

sub-

Ego

Stanlius scriba

usque

parlis,

Comunis Beschae scripsi ad pelilionem utriel de praecepto Judicum vere et fideliler.

Pauli de Vegla Publicus Imperiali auclo-

Ego Joannes quondam

rilale Notariiis, el

bum
nihil

mihi

fuit
,

mulando

Judex Ordinarius, prout de verbo ad verinlerpretalum, fideliler sum inlerpretalus quod variel sensum vel inlellectum, nisi
,

L.fSigni.

forte lineam, vel virgulam, ad pelilionem Yenerabilis Viri

Fralris

Simonis de Vegla guardiani Convenlus Vegiensis

scripsi, publicavi el authenlicavi.

XII.
nomine, Amen. Anno a Nativilale ejusdem 1419, Indict. 12, die 15 mensis martii,Veglae inEpiscopatu in sala a mari dicli Episcopalus,
In Chrisli

coram Reverendo

in

Chrislo Patre

Dno Dno ThomaDei elApostolicae Sedis

gralia EpiscopoVeglensi, Decretorum Doctore, Vener, viro Fralre Dominico Abbale Caslellionis (Ko^ljun), Pre.sbytero Barlholo de Stanavino (?) Canonico Veglensi, et aliis testibus ad haec habitis, vocalis el rogatis. Ibique Magister Nicolaus diclus Flachus quondara Dominicae de Burda (Brda?) in suoram peccatorura remissionem donavit, Iradidil, et dedil donatione, quae dicilur inler vivos, pure etlibere Venerabili Fralri Simoni de Vegla ad praesens Guardiano Gonventus Ordinis Minorum pro Fratrum necessitatibus, el indumentis ac libris Ecclesiaslicis,

quasdam suas
ab
alio via

valles vihii:

nealas posilas

in

contrala Sanctae Sophiae, cujus confines sunt

,

ab

uno

latere neresium Ecclesiae Sanctae Sophiae

publlca, a

tertio

neresium Fralernitatis Sancli Joannis Verberantium ( Battuti ), a quarlo vinea Presbyteri Dominici de Calenda Archipresbyteri Veglen., et via publica, et vinea olim Vicecomitis Bartholi de Zutigno, ad habenet possidendum...

dum, lenendum

(I ostalo

El hoc hac condilione,

et suis haeredibus in

po navadi). quod dictus Guardianus de

licentia

dlctorum

Fratrum, ul asseruil, promisit dieto Magistro Nicolao recipienli pro se

perpetuum omni Hebdomada celebrare, vel celebrari facere unam Missam in Majori Ecclesia Cathedrali Veglensi in altari Sancli Michaelis Archangeli per diclum Magislrum Nicolaura aedificato, el post

morlem

dieti Magistri Nicolai

lenere in perpeluum

Lam-

padem

ibi

accensam omni nocle

t.

d.

Ultra

163 -^
Guardianus promisit,
,

quam

(condillonem)
assignare

dicliis

et diclo

Ma-

gislro Nicolao

cerlum
sil

lociim

ubi diclo Magislro placuerit,

dummodo

per aliiim non

prius occiipaUim, in Ecclesia diclorum Kra-

Irum pro sepulUira pio se ol siiis haeredihus ct successoribiis. Promillenles una pars alleri solemnibus slipulalionibus oninia suprascripla firma
et rata habere
facto,
el non conlrafacere vel coDlravenlre, de jure vel de sub poena librarum 50, refcclione damnoriim, et expensarum, cum
, ,

Inleresse

lilis,

et exlra, et obligalioiie

omnium suorum bonorum, mobi-

lium el immobilium, praesenlium et fulurorum. Cujus poenae medietas

Dorainis,

coram quibus quaesllo

venlilabilur, alia parli servaiUi.

(I ostalo).

Ego Thomas Episcopas

scripsi.

siipradiclus hiis inlerfui, et

me

sub-

Ego Joannes quondam

L.f
Signi.
rilate

Pauli de Vegla pub. Imperiall aucto-

Notarius, el judex ordinarius, rogalus scripsi et

publlcavi,

meumqiie signum apposui consuelum.

Xlll.

Da Pergamena.
In Christi noniine, Ameii.

Anno

a Nativilate

ejusdem Domini 1419,

Indiclione 12, die primo mensis Septembris, Yegiae in sala a mare Epi-

scopalus, coram Venerando

in

Christo Palre, el
,

Dno

Diio

Thoma, Dei

et

Aposlolicae Sedis gralia Episcopo Veglensi

Nicolao Flacho
in

Ibique

cum Yicecomes

(1)

Nicolaus Russovich

(\e

Vegla

suo nllimo teslamento

dimisisset pro anima sua Cnpilulo Veglensi, el Monaslerio S. Francisci

de Vegla duas vineas vigore littein contrala Pernaybi et Canavti rarum Magnifici Domini Dni Nicolai Comitis Veglae, Segniae el IVIodrusiae
elc. --

Dnus Joannes Doclor,

/.
t.

et Vicecomes
d.

Antonius de Zutigno

dederunt.

Ego Thomas Episcopus supradictus

scripsi.

hils inlerfui, el

me

sub-

Ego Barlholus
L.

filius

quondam Vicecomitis
,

Pauli de Vegla
,

Imperiali auclorilate Notarius

f Signi.

Judex Ordinarius ac Comunis Veglae Cancellarins juralus, praediclis omnibus

et

interfui, el

rogalus scripsi, publicavi et corroboravi.

XIV.

Da
In Christi

Pergamena.
a

uomine, amen. Anno

,

Nativitale ejusdem Domini 1421,

Indictione 14, die 10 mensis Junii

(1)

Veglae ad Calhedras Lapideas de

In Otocaz et in Gelsa

polag XVI.

slilionis,

1()4

prope extra Episcopntum Veglae, coram Venerabili Viro Dno Presbytero Joaiine Pauli Decrelorum Doclore, ac Canonico et Vicario Capitulari
Veglen., praesenlil)iis Dno Fralre Dominico Abbale Sanclae Mariae Ca-

Dno Presb}tero Joaniie de Nicola Primicerio Veglen., el Siibdiacono Domiiiico Gregorii Sacrisia CapiUili Veglen.... Cum bona ollm

Presliyleri Lanipridii per

lenliala

Dnum Thomam
,

olim Episcopum Veglensem sen-

forent...sub 1420, ludiclione 12, 22 Februarli

Slatilius

aeqiie relulii mihi INotario infrascriplo

se fore dala poleslate per Do-

minum Domissam Yicecomitem Veglae

(I ostalo).

XV.
Da Pergamena.
In Chrisii

diclione 13, die 8 meiisis Xbris Plalhea,

nomine, amen. Anno a Nalivitale ejusdem Dni 1420, InVeglae in Ecclesia Sancli Anlonli de
,

coram Dno Nicolao Yicecomile Veglae, praesenlibus Dno Fralre Slephano Abbale Sanctorum Mlchaelis et /.?^?^ert^?. Dno Joanne Decreloriim Doclore, Aiiselmo de Ylachi lbi(iue Venerabilis Vir Domiiius Fraler Simon de Vegla, ad praesens Vardianns S. Franci^jci de Yegla
oblulit, praesenlavil ol
(le<lil

Dfio

gnidci

Dfii

Dni Nicolai Comilis Veglae,

sibi

Mauro Vicecomiii Vegiae lilteram MaSegnae, Modrusiae elc. super

,

execulione el comniissione
Vicecomiii

facla

sigillala sigillo

cereo impresso
(^

cnjus Jillerae lcnor sequilur et esl

lalis,

videiicel a lergo:

ISobiliviro

Mauro

in

Vegla

fideli

nostro dileclo. Inlus vero: ^^ISicolaiis

Veglae Modrusiaeqne Comes

Fidelis noslerl

elc.
libi
,

Mandamus
,

qualenus receplis praesenlibus as-

signes Fralribus Minoribus

el Tapilulo Veglensi

neresios, vineas, casalia el lerriloria, quae fuernnl

omnes possej>siones quondam Vicecomitis

,

Nicolai Kusovich, el eos

in

diclis

possessionibus defcndas. Perlecla

lit-

lera praesenli eisdem redere debeas.

bris,

DaUim

in

Novigrado die 6 Decem-

anno Dni 1420. (I

ostalo).

XVI.
Pergamena.
In Christi die 8 Julii
Viris Dnis
,

nomine, Amen. x\nno a Nalivitate ejus 1421, Indiclionel4, Veglae in Sacrislia Capiluli Veglen. coram Venerabilibus

Joanne Primicerio, ac Capiluli Veglen. sede vacante Vicario

,

generali,

Dno ISicolao de ZuUgno Arcbidiacono Presbylero Barlholino de Vide, el Presbvlero Joanne de Chagna, omnibus Canonicis Veglen-

sibus, ac habenlibus poleslalem de divisione infrascripla faciendi a loto

Capiluio Yeglen., et Patre Fralre Simone de Vegla Guardiano Convenlus


piliiliim

lerj

sil,

Veglae, Fralrc Joanue de llngaria simlliler represeulanlihus lolnm Caseu Couvenlum LocI Fralrum Minoium Ve^Hcii., omiiihus loslibus
ad iiifrnscripla habilis, vocalis el ro^alis. Cuni hoc
(piod Vicccomes

lliis.iovich de Vegla, Vicecoines iu Olocaz et in (Jclsa legavit omnia sna bona, quac habehal in Vegla, vel Iiis-ula, Vcgieusi Ecclesiae Sanclae Mariae de Vegla el Convenlui Fralrum el Capitulo Veglensi
,
,

Nicolaus

Minorum de Vegla pro

indiviso, ut in

suo Teslamenlo apparel.

(I ostalo).

Ego Joannes Primicerius et Vicarlus manum mii. Ego Joannes q. Pauli de Vegla Publicns Imperiali anclorilale
L.fSigni.
Nolarius, et Judex Ordinarius scripsi, el publicavi.

XVH.
Da Pergamena.
In

nomine Misericordis

Dei,

Amen. Nos Minelinus Vicecomes,

,

et

Mau-

rus Judex, Rectores Veglae pro Magniticis el Polenlibns Viris Dominis, Ange/o, lotisque Fralribus de Frangipanibus, Veglae, Segnae
siae elc. Comilibus,

Modrusedenles

Regnorumque Dalmaliae

el Croaliae Z?ani5,
in

pro Tribunali
et

in

Episcopalu una cum Reverendo

viris,

Chrislo Patre et Dno

Diio JMcolao Dci et Aposlolicae Sedi gralia Dignissimo Episcopo Veglen.

cum

aliis

bonis
,

cognoscenlcs de cansa
et

et lite

coram judicio no-

slro

venlillata

discussa el agitala inler Venerabilem Virum

Donunum

Fralrem Joannem Cerniza procuralorom

Francjsci de Vegla ex una parle pelenlem, el

advocalum ConvenUis Sancli Dnum ISicolaum de Bona

Nolarium Advocalum
defendentem

et

Procuratorem Dominicae Andrini

ex

alla se

(1 ostalo).

Lata, dala, el in hijs scriptis sentenlialiler promulgala fnit praedicla

senlentia per praedictos

Dnos sedenles

Anno

Dni 1434, Indiclione 12,

die 10 Aprilis, Veglae ut supra.

XVIH.
Nos Joannes
de Frangipanibus, Veglae et totius Insulae Dominus
,

Segnaeque Modrnsiacque Comes, universis et singulis, ad quos praesentes pervenerint, nolum facimus et manifestum, qualiter nos evidenli necessitatc compulsi, quae, ut scribilur, nullam fegcm palilur, ad instanliam et pelitionem lidclis noslri Vogiensis populi, pro comodo ejusdem populi, et omni bono statu, septem excusatos ex eisdem civibus ab Episcopali Ecclesia Veglensi quos quidem excusatos semper per elapsa tempora
,

Ims (hactenvs) Veglen. Episcopus habere consueverat, al)stulimus, eosdemque ad pelitionem et instanliam ul diclum est fuluro Veglen. cum eisdem connumeravimus et ad noslra iemporalia servilia depula,


vimus.

166

indemnem pro nostra

Verbenici, et Sanin dislriclu

Ne autem

praedicla Veglensis Ecclesia a nobis violala, aul quovis

molo (lamnificala remaneat,

licel S. Nicolai
Cli

quam

polius illesam el

possibiliiale (iefendere el conservare inlendimus, capellas noslras, vide-

de Ogrulo (Ogrul, mirie)

in

dignoscimur, R. Chrislo Palri et D. D. Francisco Dei et Aposlolicae Sedis gralia dignissimo Veglensi Episcopo pro se el suis success. In perpeluum, el pro

(leorgij ibidem, quariim fuiidatores el palroni esse

dicla Veglens^ Ecclesia recipienli suprascriplas Cappellas,

quae quidem secundum coem (cofhunem) exislimalionem valorem d. 32 non excedunt, pro cambio dicloriim excusalorum, excnsavimus (assignavimus?), Iradidimiis, el doiiavimus, imo damus, as^ignamus, el donamus, cum honoribus, inlroilibus elc. Quam quidem .suprascrlplam Capellam S. Nicolai
licel jnmdudum nos una cum rnagnificis D. Fralribus nostris cuidam l*resl)yleio Anlonio Zunore de Modrussa conlulissemus, ab eodern lamen propler ejus indigna et nefaria opera ablalani; Veglensi Ca-

de Ogrulo,

pilulo pro cujiisdam

missae celebralione conlulimus.

tolius

Domino concedente dominium Veglae nec non

Poslquam aulem Insulae ad nos tantum,

absque niiUa fratrum nostrorum parlicipatione, devnit,ii\m diclo Veglensi Capitulo pro diclae missae ceiebralione de alia remuneralione providimns, el diclam Sancti Nicolai capellam noslro dilecto capellano Ven. Presbylero Georgio diclo Svetaz conluleramus. Nunc aulem diclo iam
presbyiero Georgio noslro Capellano, de eius bona el libera voluntate

Capellam S. Nicolai lanel noslri Juris, et simililer Capellam S. Georgij vacahlem el noslri JurispaironaUis supradiclo jam D. Episcopo el ejus successoribus in perpeUium, nt snpradiclum est, conlulimus, non inlendenles praediclum noslrum incambium, el donalionem aul permutalionenr, per nos, neque noslros heredes aul eorumdem successores moleslari

pariler el assensu, aliler providimus, et dietam

quam vacanlem,

aut inquielari, vel revocari aliqua ralione vel causa, imo omnia jura, et

omnes

facullales, el acliones quaslibel

quas habemus, habuimus, vel

babiluri sumus, ex

nunc ea omnla el singula praediclo D. Francisco Episcopo et suis successoribus pro nobis et noslris haeredibus in perpetuum assignamus, damus, et donamus, omnia jura et acliones, quae nos, aut
nostros haeredes
in

diclis

capellis

conlingerent

Renunciantes

et lila

omnia praediclo D. Episcopo el ejus successoribus assignanles; cum hac tamen condilione, quod diclus D. Episcopus, et sui successores leneanlur in dicla Capella dieti S. Nicolai

singulis

hebdomadis missam unam

celebrare facere; in Capella S. Georgij in ejus festo ad rninus.

in praefata Civltale nostra

Datum

Veglae die 20 Februarli 1453.

XIX.
Joannes Mocenigo Dei gratia Dux Vcnetiarum
etc. Anioni:

Veniens

ad praesentiam nostram Venerabilis Minister Provinciae Daimatlae, et


cli

167

omnem
fore aetalem

suo, et aliorum Fralrum Convenliialium eiiisdem Provinciae Ordinis SanFrancisci iiomino, narravit, qiiod anlitjniliis per

possederaiit, et habilaveranl Ecclesiam S. Fraiicisci, (piae esl infra

islius Civitalis

mnros

per
alil

Dnum

(Juodqne Joannein lunc Comilcm expulsi, ejecliquo

,

Ve^lac

praeler

Deum

el (miicm acMniilaloni
fiierunt, cl

quidam
erat.

Fralres Bossinenses eoriim loco inlrusi; proplerea pelebatur, el siip

iili

plicabalur, resliliierelur eis Lociis ipse suus,

iusliliae

convoniens

Quare arbltranles aequissimuin fore, indebile ejecll el proprio GouveiUu

,

\\i

ipsi

Religiosl Fralres injiisle, ct

,

et Ecclesia spoliali

proprio Conel tibi

ventiii et

bonis suis restituantur,

eoque

repoiiaiilur,

Volumus,

efficaciter

niandamus,

(iiialenus remolis Fratribiis ipsis Bossiriensibus, quj

ad praesens inha!)ilanl praediclum Convenlum et Ecclesiam, Convenlum

debeas onjuino praediclo ^^misl^o cum omnibus bonis tam mobilibus, quam immobllibiis, siciil sunl bona Sacriipsum
el

Ecclesiam consi^nare

sliae, possessiones, et
tur,

domos,
in

ila

ul

iiihil

desit,

quin omnia eis reslituan-

conservesque ipsos

pacifica possessione, absqiie alicujus pertur-

batione, vel moleslia, faciendo has noslras in ipsa (laiicellaria registrari

ad fulurorum memoriam, reglslralas

reslitui.

ipsi Minislro, vel alteri

praesentanti

Dalum

in

Noslro Ducali Palalio

di

14 Septembris, Indiclione 14, 1480.

Vegla.

A lergo:
Circiimspecto, el Prudenli Anlonio Vinciguerrae Secretario noslro
in

L.

Receplae el registralae die 4 Oclobris 1480. Joannes Franciscus TuUiis Coadjulor Cancellaiiae Veglae fS.
exemplificavit.

XX.
Joannes Mocenigo Dei gralia Dux Venetiariim. Nobilibiis
tibus Viris Francisco
et Sapien-

Barbo Provisoii Nostro Veglae

islius

el successoribus

suis fidelibus dilectis salutem, et dileclionis affeclum.

Tam

liUeris Rever.

D. Episcopi Civilalis

noslrae Veglae

quam

relatione D. Abbalis

S. Laurenlij nobis supplicalum exlilil: Ciim per superiora

tempora nunprovenluiim

quam

aslricli fueriiU

ad sokUionem

aliquam reddiluum

el

ex propriis bonis ad ipsiim EpiscopaUim spectantibus, quinimo immunes

fuerunl, Dignemiir eos simllibus exemplionibiis, et immunitalibus de beiiignilale noslra

donare, et conservare imposlerum, ne deterioris condisint,

tionis

sub Dominio nostro

qiiam antea fuernnt.

,

Quaie inlendentes, quosciimque in eorum iuribus conservare el manulenere, et nulla in re gravari, aut inusilala gravedlnc seu onerc afficere, qiiam fuerint per relroacta tempora, Dicimus vobis, volenles el mandantes, quod si comperietis, tam ipsura D. Episcopum, quam D. Ab,

balem praediclum ratione rcddiluum

et

proventuum beneficiorum suorura


nobis af(irmarunt,
ribus praeservelis
illos
,

168

antehac solvisse, ipsos simililer, eo modo, ac pariter compellatis. Si vero invenietis, eos fuisse liberos el immunes, siculi lileris et relalione sua
iii

solitis

Jurisdiclionibus, immunitaiibus, ac ju-

ne suh Dominio nostro homines devoti alque fideles, dispari ac dcteriori conditione, seu solutione, aut gravedine sint , \)re-

manlur, aut artenlur,

lur,
\n
iiti

quam poslhac
frui

fuerint, sed

iilis

gaudeaiil, ac fiuan-

gaudere, ac

consueveriint per lempora relroacla, ut eis via

fidelilate ac

devolione solita magis

ac

magis praebealur maleiia et

facullas.

Dalum

ii)

Nostro
l.

Ducali

Palalio

die

Octobris

,.

Indiclione XV'"=

M.CCCG.LXXXI. A
L.

Nobb. et Sapienlibus Viris Francisco Barbo Pro-

visori noslro Veglae, et successoiibus suis.

t plumbeae

buIJae.

XXI.
S.

1319, Indiclione 7, die autem 12 Maij. AcUim Veglae in Ecclesia Mariae Annunciatae, praesenlil)i]s ibidem Circumspeclis Viris, Ser Gaspare Grabia, Ser Rarlholomaeo Grabia qiiondam SerGeorgij cognomento

Grabe

No!)ilibi]s

Vegiensibus, el probis
,

Viris

Ser Francisco Terzago

,

quondam Ser

Daniclis Ser Jonnne Paptisla Armiraleo Ser Andrea do Theano, inagisUo Laurenlio Bombarderio et Domiiiico de Cusnizza ci,

vibus et liabilatoribus Veglae, leslibus..,,.. Ibique soror Marghciila Voijcovichia (Vojhovica) de Vegla, Professa Terlii Ordinis S. Francisci, lam

quam

principalis et

Caput Sororum Monialiuni ejusdem Ecclesiae

ad Fenestrellam ipsius Monasterii corri-

ali(|uaiilu[uni inlirma, exislens

spondenlem

in

dicta Ecclesia

ne

inleslala decederet, suiim

alijs

oretenus, sine scriplis, nuncupalivum leslamenlum, absenlibus

so-

roribus, raodo infrascriplo facerc, et ordinare procifravit. Yidolicet, ciim

ad laudem Allissimi Dei

Inlemeralae Malris ejus

Virginis

Mariae

et

Vexillatoris Ordinis sui Seraphici Patris

SancU

Francisci,
et sit
3'"

Sanclarumque

Clarae et Uelisabelli, dalum sive jactum fnerU

paiiperculi Loci, Reducti, sive Monasterij
cisci

principium hujus
Ordinis S. Fran-

Sororum

apud Ecclesiam S. Mariae Annuncialae Veglae, a quondam Sorore Benedicla Schinella de Vegla Anlecelrice, el Deo Auspice socia, et quondam Sorore Franceschina, olim in saeculo appellala Margberita filia quon-

dam

Magistri Joannis Tesserii, defuncta Tarvisii apud ipsas sorores,

me-

(lianlibus

siquidem bonls

in

eadem

Givitalc Tarvisii cxistentibus et adja-

centibiis. Oiiae ipsa soror

Franceschina per llimam ejus ordinationem

sive testamentum dimiserat seu denaverat ipsi soli

et Teslalrici pracfatae, veluti
...

quondam

l]enedictae,

conslat evidenlius Icslamento ipsius quon-

dam sororis Francesehinae, manu Domini Joannis Mallhaei de Spilinbergo quondam Ser Antonii, Notarii Publici snb die nona mensis Octobris 1509 memorata Soror Margberita Testalrix, volens et desiderap^, quod


voliinlns ipsiiis

169

aulma ip^ius
(iiiondani Soroiis

qnondam

Tcslalrlcis sivc doiialricis exequulionl flebilae

|>r()

denKiiulclur circa hoiia pracdicla

Fraiiceschinae |)iiinae Teslalricis, el pari

modo pro
disposuil

anitna diclac (juon.

dam
si

Sororis Henodiclae, el
inslanti iidirmitale

siia, lali

modo

..(jiiare in primis,

ex

Ipsam

niori conligerlt,

animam suam Omiiipoel cadaveri siio,

lenli

Deo omiiiiim Crealori humililer coinmeiidavil,

ibiiiiie

dum

aiiima ab oo crit soparala, ecclcsiaslicam S(*|)ulliiram elegil in antedicla

Ecclesla S. Maiiae Aiinuncialae,

sepcllire ordiiiaviL El r(di(|uil....

fabricae S. Querini Vegiae, juxta consuelum, Romaiialum uiium.

aiilem universalem suprascriploium
qiiit,

Haeredem
reli-

omnium l)onorum
S.

....

iustiluil,

et esse voliiil

praediclum Mouasterium
alios;

Mariae Annnncialae Vesorores deflicerint, et

giae, nec

non Sorores,

qiiae in praesenliariim in eo suiil, vel pro lem-

pore fuerinl, et noii

ibi

cum hac

condilione:

si

non essel moiiasleriurn,

ipsi

reliquit et ordinavil,

quod hiijusmodi Boua

Veglae, (kimvel malignilale

dinenianl Moiiaslerio Fralrum Coiivenliialiiim

S. Fraiicisci
,

modo
ibi

Fralres

iiom.

sint causa,

quod eoriim malilia

si

non

esseiil Moniales,

nec Moiiaslerium. Quod

essenl, vokiil et or-

dinavil ipsa Teslalrix, qiiod ex ipso Monaslerio

liat

Uospilale, et Bona
(juod in processu

praedicla

ipsi

devenianl, ot

siiit.

Hoc eiiam expresso,

diclo Monaslerio,
si

lemporis Sorores commoranles

rit,

in

iVJonaslerium fuein
'

leueanlur el debeaiil mulare habilum Terlii Ordiiiis

\\\

Seciindum

id est,

Ordinem

S. Clarae

(l ostalo).

Hleronymus Craya Veglensis

el exlraxit.

ISotarius Publicus rogalus scripsil

KRIVO.

PRAVO.

Na

>>

4 strani u 8 redu: Suaku

Suku
VIII

15

))

13
11

D
))

VIIII

16 20
29
37

)>

povrdjiijenio

polvrdjujemo

Hrvalski

Kibavski

18 12

lovik
Vindola

lovik
Vinodola
Vinodolska

)>

39

22
5

))

Vinodoleska

40
41

2
6

l>

Krk Benelakoi
Solvliiski

Krk,

Benelakoj
Slovinski
Talijan
prije

))

42 57 64 90
98

13
9

Taljjan
prje

))

))

23 18
17
3

))

Ugarski
Horincl

Ugarski

))

Gorinci

MODBUSIENSI
Kaiiovnicl

MODRUSIENSr
kanovnici
u onoj
Slovinci

104

>>

i>

29
10

n onoj

118
12 i

Slovini
naztanjali
liela
jesii

20
6 3

na
slanjali
Ijeta

125

126 132

18

jesu

NI H (L

OBSTAT
el Syrmiensis.

Josephus Georgius Episc. Bosnensis

IMPRIMATUR
Fr. Alex. Carneli S. P. A.

Mag. Socius.

/ v5

X UL

<//
ALTRE EDIZIO^i
DEL
l'
I

S T

S S

TAB

MEN1

1)

ROSSl

(P. Fran. Min.

Oss. Riform.j. Vocabolario

.

Ita

liano-Epirotico con tavola sinottica, ln-4.

Lire

15

Regole Grammaticali della Ungua Albanese compilate

dal P. Francesco Rossi

da Montalto ligure
in

ex-Prefetto Apost. delle Missioni

Servia

in-8.

))

GURIEL

(D.los.)

Elementa linguae Chalc^aicae quibus

accedit series Patriarcharum Chaldaeorum, in-8.

2 5 2

50
))

De

imitationeChristi in linguam chaldaic, in-8.))

SLAUGHTERfEduard.S.I.).Grammaticahebr.,in-8.))
Genesis Liber in hebr. adiectis ad calcem notulis voces,
difficiliores

50

enodantibus, in-8

50

IONA

(lo.

Bapt.). Quatuor evangelia novi testamenti

in-fol.
))

ex latino in hebraicum sermonerii versa,

5 3

)^

KRALJEVI

(P.

Ang.).Grammaticalatina-illir., in-8.
in
lin.
illir.

)>

50

Spirituales Dialogi

ad Sacram Exe))

mologesim

et

Synaxim. in-16

50

NOVELLA

(Monsig. loseph). Catalogus

omnium

Civi

tatum Imperii Sinarum, in-4.

10

GRAECAE LINGUAE
tionis

Radices praecipuae

in

suas ora1
))

partes ordine alpbabetico digestae," in-16.))

et

HEDERICl. Lexicon graeco-latinum

cura, in-8

Latino- Grae

20

))

BQX
2679
.C7

Crnicic, Ivan, 1830-1897, Najstarija povlest Krckoj,

IMS,

Osorskoj, Rabskoj, Senjskoj, Krbavskoj biskupiji

-Oi\ Tir

.'..AL.

JN^anio.E

QK MEDIAEVAL STUDiES
TORONTQ
59 QUEEN'S PARK 5, CANAO/1