Orkestracija to je orkestracija?

Orkestracija mo e uslijediti nakon instrumentacije, odnosno dobrog poznavanja znaaj ki svakog pojedinog instrumenta i to je realno mogue odsvirati na odreenom instrume ntu (znai potrebno je poznavati njihov raspon, u kojem registru daju kakvu boju, pa npr. kod gudaa znati koje note kod dvoglasa, troglasa - su mogue za odsvirati je r se u ovom sluaju konkretno mora koristiti 1 ili dvije prazne ice instrumenta.... itd.). Ponekad se dobrom orkestracijom smatra ve sama mogunost da se napisane not e uope mogu izvesti, ali ipak se lo a orkestracija lako otkrije po nekim znaajkama koj e u sad navesti. to je lo a orkestracija? Slijede neke glavne pogre ke kod orkestriranja..: SLAB EFEKT : - Nekori tenje potrebnih instrumenata da se proizvede odreeni karakter (npr. Poku aj stvaranja perkusivnog efekta koristei samo nekoliko drvenih-puhaih in strumenata bez kori tenja udaraljki) - Stvaranje kontradiktornih muzikih kretnji (npr. dodavati instrumente tijekom di minuenda) ZAMOR, kojim najcesce rezultira pretjerano koristenje extremnih registrara i kon trastnih boja ili jednostavno nedostatka stapanja..... mije anja harmonije SIVILO najcesce od previse unison udvostruavanja (znai dva ili vi e tona iste visine svirana od razlicitih instrumenata u primi ili oktavi)... TE INA kao norma a ne kao specijalni efekt, takoder prouzrocena sa previse unison ud vostrucavanja ili prepunjenog donjeg registra SUHOCA konstantno suh zvuk bez imalo rezonancije u pozadini. (suh zvuk moze biti efektan, ali ne kad traje cijeelo vrijeme) KONFUZIJA medu muzickim elementima, radi loseg razlikovanja razine tona.

KONFUZIJA 2 radi promjena grae na neprikladnim mjestima ili promjene koje nisu us kladene za kolicinom kontrasta kojeg je potrebno stvoriti. NEDOSTATAK cistoce. Pocnimo sa instrumentacijom! Neke osnovne znaajke grupa instrumenata Gudai instrumenti (violina, viola, cello i kontrabas) Slino pjevakom zboru, gudaki instrumenti omoguavaju izvrsnu homogenu grau i mogu svir ati sve od jednostavne monofone linije do najbogatijih polifonija. Ustvari, sve sto je izvedivo pjevackom zboru, izvedivo je i gudacima i naravno i mnogo vise r adi njihovog sireg registra (izmedu violina i kontrabasa je 7 oktava!!), njihove vece mobilnosti i raznih artikulacija te takoder njihove mogucnosti da sviraju ak orde. Pa onda, njihova dinamicnost (od sviranja vrrlo tihih dionica do probitacn og fortissima...) Pisanje za gudae najcesce je bogato ispreplitanjem (crossing). To omogucuje npr. nizim instrumentima da tu i tamo sviraju glavnu temu i sto je najvaznije daje sv im individidualnim grupama slobodu kretanja. Pizzicato najbolje je tretirati kao perkusivni zvuk kako oni nema grau gudaa svirani h gudalom (pizzicato).

Zbor gudaih instrumenata u punom sinfonijskom orkestru sadrzi: Prve violine (16-18 glazbenika) Druge violine (14-16) Viole (10-12) Violoncela (10-12) Kontrabas (8-10) Otvorene note (slobodne note, znaci kako zvuce bez diranja prstima lijeve ruke) Violina - g d a e Viola - c g d a Cello - c g d a Kontrabas e a d g (i onog s 5 zica) c e a d g

Kontrabas je jedini transponirajuci instrument od gudaa. Sto znaci da zvuci jednu oktavu nize od napisanog.

Zbor Puhacih instrumenti (drvenih) - woodwinds Sastavljen od razlicitih u neku ruku kontradiktornih instrumenata, cesto je prob lematicno uskladiti i ustimati ih medusobno. Cak i sama rijec woodwinds (drveni puhaci) nije tocna jer se vecina instrumenata ove grupe ne radi od drva, vec od raznih vrsta metala (cak ponekad od zlata, srebra, platine) ili od plastike (jef tini klarinet npr.).

Instrumenti ove grupe mogu stvoriti vrlo ugodan intiman solo efekt. Vazno je znati da kada istu dionicu sviraju dva ili vise istih instrumenta da ne postoji tolika razlika u glasnoci, vec samo u promjeni zvuka. Npr 3 oboe nisu n i dvostruko glasnije od jedne, ali njihov zvuk nalikuje laganom chorusu, radi ne izbjeznih razlika u intonaciji. Dionica koja zahtijeva solo zvuk nece biti efekt a kod udvostrucenja radi promjena u karakteru zvuka.

Dobro je na njih gledati u kategorijama grade: visoki, srednji i niski jer kombi nacije koje djeluju dobro u jednom registru, u drugom mogu zvucati prilicno cudn o. Ustvari, svaka vrsta ove grupe instrumenata bi se mogla gledati i kao zaseban zbor. Najcesce je oboa ta koja zna donijeti narusiti cjelokupan spoj puhacih instrumenat a. U svakom slucaju ce obojati svaku kombinaciju (dobro ili lose...)

Kada se koriste u istoj razini sa gudacima sluze za pojacanje, a kad se koriste u kombinaciji sa limenim puhacim (brass) tada sluze naglasavanju/pojacanju visokih tonova.

Porodice puhacih instrumenata: 1.porodica flauta: piccolo, flauta, alto flauta, bas flauta 2.porodica oboa: oboe, english horn, basoon (fagot), contrabassoon 3.porodica klarinet: c,b,es,bes i a klarineti... kontrabas klarineti (es, bes) 4.porodica saxofona: sopranino(Es-E sa snizilicom), sopran(Bes), alto(Es), tenor (Bes), baritone(Es) i bass saxofon(Bes).

Recimo po Samuel Adleru, saxofoni su u ovoj grupi, dok npr. po cecyl forsyth-u j e pod limenim. Nije posebno bitno, evo ja sam ih stavila tu. Skladanje za puhace instrumente Skladanje za puhace ustvari nije neko zamrseno podrucje. Dobro je znati njihove registre, takoder tezinu izvodenja brzih dionica na odredenom instrumentu. Takod er je dobro poznavati kontrolu disanja intrumentalista (koja se razlikuje za sva ki pojedini instrument). Npr. puno manje daha treba za sviranje oboe, nego npr. flaute ili klarineta.