KREATIVAN! TAKO VIDIM SVIJET!

Pojam seoskog turizma

Pod pojmom ruralni turizam nalazimo razli ite nazive kao to su: eko-turizam, selja ki turizam, agro-turizam, seoski turizam, turizam u seoskim doma instvima, eko-ruralni turizam i sli no. Ruralni turizam je koncept turizma na seoskim doma instvima, koji se temelji na kori tenju ruralnog prostora u kontekstu turisti ke ponude. Izvan urbanih naselja je i nema odlike masovnosti. Ruralni turizam podrazumijeva podsticanje razvitka novih turisti kih destinacija posebno na kontinentu. Dio je kontinentalnog turizma. Upori ne ta ke su seoska doma instva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a vi ak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal - turizam. Zna ajno je da dopunsku zaradu seosko doma instvo ostvaruje u svom vlastitom dvori tu, te podrazumijeva aktivno uklju ivanje cijele porodice. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pru anjem usluge smje taja, prehrane, te nekim drugim sadr ajima (neposredan kontakt s doma im ivotinjama, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, "pe enje" rakije, jahanje i sli no). Ruralni turizam uklju uje aspekt odr ivog turizma ("Sustainable Tourism") - turizma koji ne teti okolini, odnosno razvitak turizma sa to manjim posljedicama za okolinu, a u pravilu podrazumijeva i ekolo ku poljoprivrednu proizvodnju. 2. PRETPOSTAVKE BAVLJENJA RURALNIM TURIZMOM Za bavljenje ruralnim turizmom ili nekim njegovim dijelom, treba preispitati pretpostavke iz okru enja i neke vlastite predispozicije, kao i pretpostavke svog porodi nog seoskog doma instva. PRETPOSTAVKE OKRU ENJA (eksterne pretpostavke) Bavljenje ruralnim turizmom podrazumijeva neke pretpostavke okru enja kao to su: nezaga en zrak i voda, zdrava klima, odsutnost buke, o uvana priroda i prirodne znamenitosti, kulturna ba tina, mogu nosti slobodnog kretanja okolicom, slikovit krajolik, dobra putna i telefonska povezanost, opredjeljenje i naklonost zajednice i institucija prema turisti kim aktivnostima. PRETPOSTAVKE U DOMA INSTVU (interne pretpostavke) U samom doma instvu treba procijeniti atraktivnosti vlastitog seoskog obiteljskog gospodarstva i to po kriterijima posjedovanja imanja, proizvodnih i stambenih prostora, posjedovanje stoke, mogu nosti prezentacije ruralne proizvodnje, atraktivnosti lokacije i stambenog objekta, rije ene komunalne infrastrukture doma instva, te visine investicije za preure enje u turisti ko seosko doma instvo. Vrlo je va an odgovaraju i broj, starost i sklonost lanova seoskog doma instva pru anju turisti kih usluga. U okviru seoskog doma instva gra ani bez obrta ili trgova kog dru tva mogu pru ati: - ugostiteljske usluge u doma instvu - samo gostima kojima se izdaju sobe, apartmani ili ku e za odmor, - ugostiteljske usluge u selja kom doma instvu - i drugim grupama do 50 izletnika istovremeno, ali prete no hranom i napitcima svoje proizvodnje i - ugostiteljske usluge na plovnom objektu.

KREATIVAN! TAKO VIDIM SVIJET!

3. FINANSIRANJE Ruralni turizam nije kapitalno intenzivna grana visokih i velikih profita, ve vi egodi nje ulaganje i jo dugoro niji povrat ulo enih sredstava. 4. POZITIVNI U INCI RAZVITKA RURALNOG TURIZMA Ruralni turizam u svojoj sveobuhvatnosti ima slede e pozitivne u inke: - dodatni je izvor prihoda seoskog doma instva, - pove ava zaposlenost lokalnog stanovni tva i podsti e proizvodne ali i uslu ne djelatnosti, - spre ava depopulaciju seoskog prostora (demografski ja a selo), - titi i uva doma u prirodnu i kulturnu ba tinu, - oboga uje turisti ku ponudu i - inilac je integralnog razvitka ruralnog prostora.