SADRAJ UVOD ---------------------------------------------------------------------------- 2 1. NOVAC U BJELOBRDSKOJ KULTURI ------------------------------ 3 1.1. RIMSKI PERFORIRANI NOVAC TIP 44.a ----------------------- 4 1.2.

. MAARSKI NOVAC - TIP 44.b -------------------------------------- 5 1.3. BIZANTSKI NOVAC TIP 44.c -------------------------------------- 8 1.4. ZAPADNI NOVAC - TIP 44.d ---------------------------------------- 10 ZAKLJUAK ----------------------------------------------------------------- 12 LITERATURA ---------------------------------------------------------------- 13 TABELE FOTOGRAFIJA -------------------------------------------------- 14

UVOD
Tema ovog seminarskog rada je numizmatika na podruju bjelobrdske kulture, odnosno znaaj i uloga novca u ivotu nositelja kulture koja je tema ovog izbornog kolegija. Odmah emo u uvodu napomenuti da je ovdje rije samo o monetama koje su unazad neto vie od stotinu godina pronaene prilikom arheolokih istraivanja, danas recentnih nalazita bjelobrdske kulture. Takav novac kao onaj koji emo prikazati u ovome radu se esto pronalazi kao sluajan nalaz na irokom polju rasprostiranja bjelobrdske kulture u svim svojim stupnjevima i fazama, no njega zbog ne arheolokog tretmana, ne moemo direktno uvrstiti u ovu kulturu.

1. NOVAC U BJELOBRDSKOJ KULTURI

Ve je prilikom prvih istraivanja i izdvajanja bjelobrdske kulture vrlo esto kao grobni inventar uoen i novac. To je nedugo zatim objavio Josip Brunmid, inae jedan od pionira hrvatske arheologije i svakako prvak na znanstvenom polju numizmatike naeg, ali i ireg podruja. Tako su se postepeno u grobovima ili u naseljima javljale optjecajne monete bizantskih careva, maarskih kraljeva te neto kasnije zapadnjaki novac bavarskih vojvoda, regensburkih biskupa, te salzburkih nadbiskupa.1 To je za ovaj prostor bilo uobiajeno, jer nositelji bjelobrdske kulture, kao niti ostali narodi junih Slavena koji su naselili ovaj prostor u tome vremenu nisu jo kovali vlastiti novac. Na prostru bjelobrdske kulture je dominirala i dalje za rani srednji vijek karakteristina robna zamjena. No, premda je novac itekako imao svoju vrijednost, nije bio toliko uestao, naroito ne na prostoru koji je obuhvaala bjelobrdska kultura. Kao takav, zapaen je u jednom, za to vremensko razdoblje vrlo rairenom pogrebnom obiaju koji se naziva Haronov obol2 i to sve do 13. st. , koje se poklapa sa posljednjim, odnosno III. stupnjem bjelobrdske kulture. Oko utjecaja Haronovog obola u bjelobrdsku kulturu neki su se strani autori dvojili da je taj obiaj dolazio od okolnih naroda, no na temelju novijih istraivanja jednostavno je zakljuiti da kontinuitet prilaganja novca dokazuje viestoljetnu ukorijenjenost toga znaajnog posmrtnog obiaja.3 Posebnu numizmatiku panju i obradu je zasluio novac koji vremenski niti priblino ne odgovara trajanju bjelobrdske kulture, a to je perforirani kasnoantiki rimski sitni novac koji je imao opet jednu drugu svrhu. Nositelji bjelobrdske kulture bi nalazili rimsku monetu kao zaostatak slavnoga carstva koje se dobrim dijelom rasprostiralo na ovome podruju, a zatim bi kovanicama buili rupicu po vrhu i koristili ga kao nakit. Kao to smo ve napomenuli, prilikom prvih istraivanja bjelobrdske kulture u meurijeju Save, Drave i Dunava, prvi se bavio numizmatikom Josip Brunmid.4 Od novijih istraivaa svakako bi valjalo spomenuti eljka Tomiia koji je ovoj kulturi posvetio vrlo

1 2

. TOMII, 1989, 574. Rije obol dolazi od grke rijei obolos koja oznaava sitan srebrni novac (estina drahme) koji se stavljao pokojniku pod jezik da bi mogao, prema grkoj mitologiji, platiti laaru Haronu prijevoz kroz podzemni svijet. 3 . TOMII, 1992, 120. 4 Josip Brunmid je nalaze novca pronaenih prilikom prvih istraivanja na nekropolama u Bjelom Brdu objavio ve 1904. u Vjesniku hrvatskog arheolokog drutva u Zagrebu, pod naslovom Hrvatske sredovjene starine, broj 7, godine 1903-04.

opiran i detaljan rad,5 a u kojemu je pod posebnim poglavljem obradio novac sa nalazita bjelobrdske kulture koji je i temelj ovoga rada.6 . Tomii se u svom izlaganju drao ustaljene podijele nalaza prema J. Giesleru, koji je numizmatiki materijal oznaio kao nalaz tipa 44 sa podjelama po vrstama novca. Tako je novac u slubi nakita, odnosno rimski perforirani oznaen kao nalaz tipa 44a, novac maarskih vladara nalaz tipa 44b, zatim novac bizatskih careva kao nalaz 44c, a zapadnjaki novac kao nalaz tipa 44d. Te podijele emo se i mi drati u katalokom pregledu koji slijedi.

1.1. RIMSKI PERFORIRANI NOVAC TIP 44.a

Kao to smo ranije iznijeli neke informacije o ovoj vrstu novca koji se javlja u sklopu nalazita bjelobrdske kulture, spomenuti emo opet da se ovdje dakle radi o izvornim kasnoantikim kovanicama kasnoga drugog, treeg, pa i etvrtog stoljea, to su obino sitni rimski bakrenjaci, probueni te noeni kao amuleti ili privjesci u sklopu ogrlica erdana. Rasprostiranje ovog tipa novca potvreno je na ak devet vrlo razbacanih lokaliteta (karta 1.). to se tie vremenskog javljanja ovog novca-nakita analizirajui ga u nekropolama meurijeja Save, Drave i Dunava, sa ostalim prilozima, zastupljen je kroz cijelu ranu fazu I. stupnja bjelobrdske kulture, a djelomino i u zavrnom dijelu istog stupnja. Tijekom drugog stupnja vie ova pojava nakita nije u upotrebi. 7 Zbog nemogunosti uvida u izgled kovanica koje su pronaene u sklopu bjelobrdske kulture, niti njihova detaljnijega opisa u koritenoj literaturi, primorani smo pronai fotografije takvoga novca, koji se nebi trebao razlikovati jer je na fotografijama u prilogu, takoer rije o perforiranom kasnoantikom rimskom novcu, ali sa nepoznatoga nalazita. (T. I, sl. 1-3)

5 6

. TOMII, 1989. Zbog slabije kvalitete prikaza novca u disertaciji . Tomiia u prilozima nee biti prikazan izvorni novac pronaen na nekropolama, nego emo dostupnim numizmatikim katalozima prikazati tatakv autentini novac . Dakle, valja napomenuti da u tabeli fotografija kovanica, nije novac sa bjelobrdskih nalazita, nego se radi o identinom novcu koji e posluiti kao primjer moneta pronaenih u nekropolama bjelobrdske kulture. Takoer je bitno napomenuti da je novac u tabelama uvean. Pokraj fotografije u tabelama maarskog novca prikazana je legenda novca preuzeta iz poznatog kataloga maarskog novca L. HUSZR, 1979. 7 . TOMII, 1989, 574.

Karta 1.) Nalazita rimskog perforiranog novca (tip 44.a). U okviru dananjih granica imamo slijedea nalazita; na podruju Slovenije Ptuj-Grad; na podruju Hrvatske Klotar Podravski, Bijelo Brdo; na podruju Bosne i Hercegovine Mahovaljni i Petoevci; na podruju Maarske Majs i Halimba Cseres; na podruju Srbije Srijemska Mitrovica i Mavanska Mitrovica.

1.2. MAARSKI NOVAC - TIP 44.b

Maarski novac vladajue dinastije Arpadovia oznaen je kao tip 44b. Za razliku od rimskih i bizantskih novaca koji nisu vie bili u funkciji ovdje je rije o slubenom novcu toga vremena, maarskoj vrijednosnoj moneti denaru8. Novii su pronaeni u istonom djelu meurjeja na 8 lokaliteta. Najzapadniji primjerak tih kovanica pronaen je na nekropoli Ciganka kod Podravske Slatine, najistoniji su nalazi iz nekropole Batajnica u Srijemu, najsjeverniji u Baranji i u Suzi, a najjuniji u Mavanskoj Mitrovici (Vojvodina, Srbija). (Karta 2.) Novci imaju sakralni karakter jer ih u grobovima nalazimo uglavnom u funkciji Haronovog obola. Na podruju meurjeja nalazimo novce od vremena vladavine kralja
8

Denar je srebrni novac u mnogim zapadnoevropskim zemljama u srednjem vijeku. Bio je rasprostranjen, a teina mu je bila 1,71 gr.

Stjepana (1000.-1038.), krajem I. stupnja bjelobrdske kulture i neto malo poetkom II. faze bjelobrdske kulture do kralja Geze (1141.-1162) tijekom itave rane faze II. stupnja bjelobrdske kulture. Denari Arpadovia su est nalaz na nekropoli Majs u maarskoj Baranji.

Karta 2.) Nalazita maarskog novca (tip 44.b). U okviru dananjih granica imamo slijedea nalazita; na podruju Hrvatske Podravska Slatina-Ciganka, Suza-Baranja, Meraja, Vukovar, Svinjarevci; na podruju Maarske Puszaszentlaszlo, Senta-Paphalom, Farkas Tanya-Szenta, Majs; na podruju Srbije Srijemska Mitrovica i Mavanska Mitrovica, Feketi, Lovenac-Seki.

Novac kralja Stjepana I. (T.2-sl.1) pronaen je na podruju dvaju nekropola, nekropole Farkas Tanya kod Sente i Batajnice. Na nekropoli Farkas Tanya pronaena su dva primjerka srebrnih denara Stjepana I., a pronaeni su u kombinaciji s kariicama tipa I. i II., prstenom tipa 30, te ogrlicom erdan tipa 39 i 40. Popratni materijal nalaza iz Batajnice naalost nije nam poznat, jedino znamo da je tu pronaen i novac kralja Petra (1038- 1041, 1044-1046) (slika). Novac kralja Petra naen je na nekropoli Bijelo brdo II u grobu br 141 uz prsten tipa 31 i karike tipa I i II.9 (T.2 sl.2)
9

. TOMII, 1989, 582.

Na nekropoli Bijelo brdo II takoer su pronaeni srebrni denari kralja Andrije I (T.2 sl.3.). Naeni su zajedno s karikama sa S-petljom tipa I i II, ogrlicom torques tipa 1, ogrlicom- erden tipa 39-40, prstenom tipa 23, narukvicom tipa 7, te novcem kralja Bele I (T.2 sl.4.). Novac kralja Andrije I. pronaen je i u dvama grobovima na nekropoli SekiLovenac u Bakoj. Posebno je zanimljiv nalaz novca iz groba br. 9 gdje je pronaen uz fragment prstena tipa 38b, kariice sa S-petljom tipa I-II, i ogrlicom od poliedarskih perla (ametist-fluorit perla). U Josipovu su, nedaleko Podravske Slatine na lokalitetu Mesarna pronaena 4 denara Andrije I. Naeni su u grobu br. 9 i svi su bili probueni.10 Novce Bele I. (T.2 - sl.4.) osim u spomenutom grobu nalazimo i u jednom grobu na nekropoli Bijelo brdo II, ali bez popratnih nalaza. Naen je i u nekropoli Svinjarevci, no takoer bez popratnih nalaza. Srebrni denari kralja Salomona (1063-1074) naeni su u grobu kod sela Suza u dananjoj Baranji (T.2 sl.5.). Pronaen je u funkciji obola 1943.g. kao sluajni nalaz. Vjerojatno sama prisutnost ovog novca indicira postojanje naselja koje jo nije pronaeno.11 Primjerci ovog novca pronaeni su i na nekropoli Seki Lovenac u grobu br. 5 u kombinaciji s glinenim loncem. Na ovome podruju to se tie ugarske monete najee nalazimo novce kralja Ladistava I (T.2 sl.4.). Jedan srebrni novi kralja Ladislava I. naen je u djejem grobu unutar ranoromanikog sakralnog objekta na poloaju Meraja u Vinkovcima. Naen je zajedno sa srebrnom kariicom sa S-petljom. Nalazi ovoga novca poznati su nam iz nekropole Svinjarevci gdje ga susreemo u kombinaciji s kariicama tipa I - II i prstenom tipa 35 ili su pronaeni bez popratnih nalaza. Takoer su pronaeni i na 3 nalazita u susjednoj Bakoj i to u grobu manjeg bjelobrdskog groblja kraj sela Feketia, na nekropoli Nosa Hinga sjevernoistono od Ludakog jezera, te u selu Seki - Lovenac. Posebno zanimljiv nalaz ovog novca je srebrni denar kralja Ladislava I. iz groba na nekropoli Majs u maarskoj Baranji gdje se ovaj obol javlja u kombinaciji s narukvicom rastavljenih krajeva sa zavrecima nalik zmijskim glavama tipa 8, prstenom tipa 34a, ogrlicom erdan tipa 39-40, privjeskom-dugmetom tipa 11 i kariicama sa S petljom tipa I - II. Na nekropoli Pusztaszentlszl juno od Blatnog jezera pronaeno je 8 obola. Novac kralja Kolomana (T.3. sl.2.) pronaen je u Mavanskoj Mitrovici i u Vinkovcima na poloaju Meraja, gdje je pronaena ranoromanika crkvica sv. Ilije. Srebrni denar kralja Kolomana ili nekog od njegovih nasljednika naen je u Senti u Bakoj. Najee ga
10 11

I. MIRNIK, 2004, 216. . TOMII, 1989, 583.

susreemo bez popratnih nalaza. U Mavanskoj Mitrovici pronaen je u kombinaciji sa novcem Gejze II. Primjerke novia nalazimo i na nekropoli Senta Paphalom i nekropoli Pusztaszentlszl.12 Na nekropoli u Srijemskoj Mitrovici otkriven je enski grob, a na grudima pokojnice bio je priloen srebrni novi kralja Bele II (1131-1141) (T.3. sl.1.). Novci ovoga vladara pronaeni su na nekropoli Nosa-Hinga u Bakoj i na nekropoli Pusztaszentlszl. Novci kralja Geze II (1141-1161) (T.3. sl.3.) naeni su na poloaju Zidine u Mavanskoj Mitrovici i na nekropoli NosaHinga.

1.3. BIZANTSKI NOVAC TIP 44.c

Za razliku od prikazanih mnogobrojnih nalazita maarskog novca, monete bizantskih careva su vrlo rijetke u grobovima bjelobrdske kulture. Potvren je na samo dva nalazita Bjelobrdske kulture: Vukovar Lijeva bara i Mavanska Mitrovica. (Karta 2.) Naeni su u funkciji Haronovog obola, a u Mavanskoj Mitrovici je takoer i potvren nalaz jednog primjerka unutar sloja bjelobrdskog naselja13. Iz prisutnosti bizantskog novca moemo vidjeti obiljeja jednog dosta dinaminog ivota koji se upravo oituje kroz opticaj bizantskog i ve opisanog maarskog novca. Logino je dakle, da je autohtono, ali i nedavno novo pridolo stanovnitvo prihvaalo razliite utjecaje, to je i logino ako uzmemo u obzir tranzitni prostor na kojem su obitavali. U spominjano vrijeme tako imamo na ovom prostoru vrlo zanimljivu aroliku etnografsku sliku razliitih naroda.

12 13

. TOMII, 1989, 585. . TOMII, 1989, 578-579.

Karta 3.) Nalazita bizantskog novca (tip 44c). U okviru dananjih granica imamo slijedea nalazita; na podruju Hrvatske Vukovar-Lijeva Bara; na podruju Srbije - Mavanska Mitrovica. VUKOVAR LIJEVA BARA Na ovom nalazitu je 1951. godine u grobnoj cjelini br. 2, u djejem grobu pronaen vrlo istroen i tri puta probuen zlatnik14 bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogenta (913.-959.) i njegova sina Romana II (959.-963.) (T.4. sl.1.).15 Poto se radi o zlatniku, zgodno je pokazati i primjerak u vrlo dobrom stanju sa legendom (T.4 sl.2.). Ovaj perforirani solid je bio u ustima pokojnoga djeteta, umetnut kao obol i kao takav zbog svoje istroenosti ne moe posluiti pri dataciji groba. No, ipak uz njega je pronaen i prsten tipa 38b, tako da je ukop datiran u drugu fazu zaposjedanja groblja, odnosno ranu fazu I. stupnja bjelobrdske kulture to bi vremenski odgovaralo izmeu 965.-995.16

14

Solid - (lat. solidus=vrst) zlatni je novac koji je od 324. zamijenio aureus. Ovaj zlatni novac teio je 4,54 g te je kao takav preivio pad Zapadnorimskog carstva odravi se u izvornom obliku sve do smrti Justinijana I. (565.), a po odlinom kovu ak do bizantskog cara Mihajla VII. (1071.1078.). S. BAKOTA, 1977, 19. 15 I. MIRNIK, 2004, 212. 16 . TOMII, 1989, 578-579.

MAVANSKA MITROVICA Na bizantski novac nailazimo i u nekropoli kod Mavanske Mitrovice na lokalitetu zvanom Zidine. Ondje se u grobnoj cjelini broj 62 javlja anonimni folis17 kasnog 10. i ranog 11. stoljea. Pronaen je zajedno sa prstenom tipa 31, pa je sve skupa datirano u ranu II. fazu bjelobrdske kulture to bi vremenski odgovaralo izmeu 1030. i 1070 godine. Na ovom lokalitetu takoer nailazimo na jo jedan anonimni folis, te folis bizantskog cara Konstantina X. Duke (1059.-1067.), (T.4 sl.4.) Oba su naena na podruju naselja, a datacijom odgovaraju anonimnom folisu pronaenom u sklopu nekropole. 18

1.4. ZAPADNI NOVAC - TIP 44d

Tip 44d je naziv za novac koji potjee iz zapadno europskih kovnica. To su frizaki pfeninzi ili frizatici19 koji su do sada pronaeni iskljuivo u zapadnom dijelu meurjeja. Poznati su pod imenom grada u kojem ih tijekom 12. i 13. st. kuju salzburki nadbiskupi. Ovaj zapadni tip novca ubrzo je preplavio Sloveniju dospio u Dalmaciju, Vojvodinu, meurjeje Drave i Save te Meimurje.20 Naen je i na nekropoli Trnjane u Istonoj Srbiji gdje je u jednom grobu bio priloen srebrni novi hercoga Andrije (1196.-1204.) naen na prsima pokojnice. U drugom grobu naen je srebrni fenig hercoga Bernharda (1202.-1230) (T.3. sl. 4.) ispod vilice pokojnika. U nekropoli elekovec na poloaju apovo otkriven je iznimno znaajan nalaz srebrnog novia nadbiskupa Eberharda II (1200-1215.) (T.3. sl.5.) koji je do nedavno bio jedini takav nalaz otkriven u grobnoj cjelini, a vaan je jer ukazuje na ukorijenjenost poganskog obiaja prilaganja obola u grob pokojnika i njegovu prisutnost na prostoru meurjeja poetkom 13. st.21

17

Od Ivana Cimiska do Aleksija Komnena kuju se folisi nazvani anonimni, jer na njima nema imena vladara. Na aversu je poprsje Krista, a na reversu su uglavnom neke religiozne poruke, bilo u slici ili pismu. S. BAKOTA, 1977. 22 18 . TOMII, 1989, 579. 19 Srebrni novac, ije ime dolazi od imena grada Friesach u Korukoj, gdje se ovaj novac prvi put poeo kovati oko 1130. g. i kovao se sve do XIV st. Prvobitna mu je teina bila oko 1,22 gr., odnosno teinom je odgovarao ugarskom denaru. 20 . TOMII, 1989, 586. 21 . TOMII, 1992, 120.

10

Karta 4.) Nalazita zapadnog (tip 44.d). U okviru dananjih granica imamo slijedea nalazita; na podruju Hrvatske elekovec, Stenjevec; na podruju Srbije Trnjane

11

ZAKLJUAK
Numizmatiki materijal unutar grobnog fundusa pokojnika bjelobrdske kulture zauzima posebno mjesto jer nam daje veoma solidan i pouzdan kombinacijsko - kronoloki okvir. Zapaena je takoer i vea koncentracija toga novca na bjelobrdskim nalazitima tzv. istone skupine u meurijeju Drave i Save. Ne uzimajui u obzir rimski perforirani novac koji je vidjeli smo imao ulogu nakita, donja granica obiljeena je novcem Konstantina VII. Porfirogeneta i njegova sina Romana II., a gornju granicu ine frizaki fenizi salzburkog nadbiskupa Eberharda II. To nam ukazuje na utjecaj vodeih narodnosnih skupina sa podruja od srednje Europe, te nasljednika rimskog carstva, Bizanta. Kako nositelji bjelobrdske kulture nisu kovali novac, on je za njih imao poseban karakter koji se vidi kroz posmrtni obiaj Haronov obol, dakle novac je za njih imao religioznu ulogu.

12

LITERATURA
TOMII, ., 1989. eljko Tomii, Arheoloka slika meurijeja Mure, Drave,

Dunava i Save u svjetlosti arheolokih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa, (doktorska disertacija), Zagreb TOMII, .,1992. - Nova istraivanja bjelobrdske kulture; Prilozi instituta za

arheologiju, Vol.9. HUSZR, L., 1979. Lajos Huszar, Mnzkatalog Ungarn, Munchen MIRNIK, I., 2004. - Novac iz starohrvatskih grobova, VAMZ, XXXVII, Zagreb BAKOTA, S. 1977. - Bizantski novac na naem podruju u razdoblju od dolaska Hrvata

do ujedinjenja s maarskom u personalnu uniju 1102. godine. Obol, br. 30, HND, Zagreb

13

T.1

Sl. 1.

Sl. 2.

Sl. 3.

14

T.2

Sl.1.

Sl.2

Sl.3.

Sl.4.

Sl.5.

Sl.6.

15

T. 3.

Sl. 1.

Sl. 2.

Sl. 3.

Sl. 4.

Sl.5 Av.Bust with book and bishop's crook. +EBERHARDVS. Rv. Bust between two towers with a cross and two dots over the head. 1,06 g. CNA Ca17

16

T.4.

Sl. 1.

Sl. 2. Av. +IhS XIS REX REGNANTIuM Rv. COnStAnt' CE ROmAn' Au b R - - 19mm x 20mm, 4.37g

Sl. 3

Sl. 4. 17