Misterije nestalih civilizacija

MISTERIJE NESTALIH CIVILIZACIJA

Velika je populacija ljudi koje zanima ta e se desiti u budunosti. Pacijente interesuje kakva je njihova prognoza. Poslovne ljude zanima da li e ulagati u novi biznis ili e tedjeti u banci. Mladi ljudi trae informacije da li e biti sretni u braku ili vezi. Medicina moe da predvia koliko e pacijenti dugo ivjeti s obzirom na simptome i nalaze. Ekologija predvia koliko e biti zagaenje za 10 ili 20 godina. Percepcija vremena je veoma relativna. Mi dobijamo interval vremena kada uporeujemo neki dogaaj iz nae prolosti i onog to nam se dogaa u ovom trenutku. Ajntajnova teorija kae: "Brzina vremena se mijenja prema brzini nekog tijela i udaljenosti od centra gravitacije. Poveanjem brzine vrijeme se skrauje, sabija se, radi tee i sporije, kao da se pribliava taki stajanja". ta je implikacija ovih tvrdnji? Posmatrajmo dva brata blizanca koji se razdvoje. Jedan otputuje svemirskim brodom, a drugi ostane na Zemlji. Poslije izvjesnog vremena kada se brat iz svemira vrati, on je znatno mlai od svog brata blizanca koji je ostao na zemlji.
52

Slika 4.1. Isak Njutn

Vrijeme sporije tee u ambijentu brzine svjetlosti. Poznati naunik Linkoln Barnet navodi: "Fenomen postojanja u potpunom znaenju, sa svom svojom velianstvenou moe poimati jedino jedan kosmiki mozak". Da li taj kosmiki mozak moe imati uticaj na vrijeme i da li zna budunost? Moemo li mi provjeriti naunim metodama vjerodostojnost predvianja budunosti? Meu mnogim naunicima koji su se bavili proroanstvima izdvojio se Isak Njutn, koji je napisao knjigu: Zapaanja o proroanstvima Danila i Jovana (slika 4.1). Mi emo poi njegovim stopama kako bismo objasnili ovu veliku misteriju. Isaija je postavio izazov pred ljude: "Neka dou i neka nam objave ta e biti, objavite nam ta je prvo
53

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

bilo da promislimo i poznamo ta e biti iza toga, ili kaite nam ta e biti u napredak, kaite ta e biti poslije i poznaemo da ste bogovi."1 Pokuajmo ustanoviti kada su napisana ova proroanstva i vrijeme njihovog ispunjenja. Grad Tir Proroanstvo o gradu Tiru je najudnije predvianje u itavoj istoriji. Veliina i snaga ovog grada je rasla pune dvije hiljade godina. Ono to je Vavilon bio na kopnu to je Tir bio na moru. Postao je sredite svjetske trgovine. Tir je bio uven i bogat grad u koji se slivalo zlato, drago kamenje, rasni konji i skupocjene tkanine. Poznati pomorski grad Kartaga je bio samo kolonija grada Tira. U ono doba Tir je bio Njujork Azije. Trgovina je cvjetala, a mnotvo ljudi se slijevalo u njegove ulice. I ba tada, kada je Tir bio na vrhuncu slave, javlja se prorok Jezekilj, 519. godine prije Hrista, sa ovim predvianjem: "Ja u dovesti na Tir Navuhodonosora cara vavilonskoga sa sjevera...Pobie narod tvoj maem...i stupovi sile tvoje popadae na zemlju...i razvalie zidove tvoje... i kamenje tvoje i drva tvoja i prah tvoj bacie u vodu...I uiniu od tebe go kamen, bie mjesto gdje se razastiru mree, nee se vie sazidati, jer ja Gospod govorih."2 Godine 586. prije Hrista Tir je bio napadnut od Navuhodonosora. Poslije trinaest
54

godina opsade zauzeo ga je i do temelja razorio. Do tada su njegovi stanovnici sa bogatstvom pobjegli na ostrvo odmah uz obalu. Tu su se osvajai zaustavili. Nisu imali brodove da preu na ostrvo. Grad je leao u ruevinama skoro 240. godina, a narod je i dalje ivio na ostrvu sa svojim blagom, prkosei istinitosti proroanstva. Ali, 332. godine prije Hrista, Aleksandar Veliki je poveo svoju vojsku na grad Tir. Naravno, naao je grad u ruevinama, a nije mogao da napadne ostrvo, jer su stanovnici podigli vrste podvodne brane. Ali, Aleksandra Velikog nije bilo lako obeshrabriti. Smislio je vrlo spektakularan plan. Odluio je da podigne nasip od kopna do ostrva. Naredio je da vojnici naprave nasip od ruevina starih zidova, poruenih kua, kula i svega to je ostalo iza Navuhodonosorovog osvajanja. Vojnici su pokupili ak i prainu od ruevina kako bi izgradili dobar nasip. Upravo kao to je predskazano, drevni Tir je ostao ogoljen i prazan kao go kamen. Danas, nakon mnogo vijekova, pijesak je prekrio Aleksandrov nasip. Ispunjenje proroanstva je preobrazilo geografiju Libana (slika 4.2). I to je nekad bilo ostrvo, danas je dio irokog poluostrva. Veliki i moni grad Tir iz prolosti je nestao.

55

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

Danas na podruju gdje je nekad stajao Tir skromni ribari dolaze da temeljno obave svoj posao. Tir, grad najboljih pomoraca, najbogatijih trgovaca, najhrabrijih istraivaa, postao je ono to je Tvorac predskazao: "suilite mrea" (slika 4.3).3 Drevni Tir nije obnovljen, iako je na vrlo pogodnom mjestu za trgovinu, sa bogatom i plodnom zemljom i svjeom vodom iz izvora Ras-el-aina. I vie nego to je potrebno za jedan veliki grad. Kroz vijekove odjekuje nepromjenljivo proroanstvo protiv Tira: "Vie se nikad nee podii, jer ja Tvorac to rekoh."3 U mnogim istorijskim sluajevima poslije razaranja gradova slijedilo je njihovo podizanje. Osuda nad ovim gradom ispunjava se ve hiljade godina, sve do naih dana, pred oima mnogih narataja ateista i stoji kao nepobitna istina. Ovaj izvjetaj kao da poziva ve dvadeset vijekova sve ateiste da ovaj grad ponovo sazidaju. Ali to nije mogue, jer u pozadini svjetske istorije stoji sam Tvorac i potvruje da vlada vremenom i istorijom. Grad Jerusalim Jerusalim je sveto mjesto za milione Jevreja, muslimana i hriana. To je grad kojeg nisu mogle potpuno unititi mone vojske punih 40
Slika 4.3. Suilite mrea - nekadanji grad Tir

Slika 4.2. Grad Tir i Aleksandar Makedonski

56

57

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

kroz nekoliko vrata. Meu njima su: Gnojna vrata, Sionska vrata, Jafa vrata, Nova vrata, vrata Damaska, Irodova vrata, vrata svetog Stefana i Zlatna vrata (slika 4.4). U biblijsko vrijeme Zlatana vrata su vodila pravo u dvorite Solomunovog hrama. To su bila najvanija gradska vrata. Nije onda ni udo to su ona predmet proroanstva. U knjizi proroka Jezekilja u 44. poglavlju itamo ovako: "I odvede me opet k vratima spoljanjim od svetinje, koja gledaju na istok, i ona bijahu zatvorena. I ree mi: ova vrata neka budu zatvorena i da se ne otvaraju i niko da ne ulazi kroz njih, jer je Tvorac svemira uao na njih; zato neka budu zatvorena."4 est stotina godina ovo proroanstvo je ostalo neispunjeno. A tada u proljee 30. godine Hristos, car Izrailja, uao je kroz ta vrata i tako se prvi dio proroanstva ispunio, a drugi dio izgledao je potpuno nevjerovatan. Kada je kasnije Jerusalim bio osvojen od Arapa, Solomunov hram je sruen. Kroz Zlatna vrata se ulazilo pravo u dvorite gdje se sada nalazi Kupola na stijeni ili Omarova damija. Od kako je ta graevina zavrena, privukla je milione muslimana iz cijelog svijeta. Sasvim je bilo logino da ova vrata ostanu otvorena, jer su kroz njih hodoasnici najlake mogli da dou do damije. Muslimani sigurno nisu imali razlog da zazidaju ova Zlatna vrata. U
59

Slika 4.4. Vrata Jerusalima

Slika 4.5. Zazidana Zlatna vrata

vijekova. Ali uprkos svojoj dugoj i traginoj istoriji, Jerusalim i dalje ivi kao glavno mjesto i predmet brojnih biblijskih proroanstava. Jedno od najzanimljivijih proroanstava odnosi se na zidove i vrata tog grada. U Jerusalim, koji je bio opasan zidovima sa svih strana, moglo se ui
58

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

16. vijeku sultan Sulejman je odluio da obnovi zidove grada Jerusalima i zajedno sa njima i Zlatna vrata. Kad je obnovio Zlatna vrata dogodilo se neto iznenaujue. Odmah nakon obnove naredio je da se zatvore! Zazidao ih je kamenim blokovima (slika 4.5). Obnoviti ih i onda zazidati izgledalo je nemogue, ali se ipak dogodilo. Jedno je sigurno: svaka druga vrata u Jerusalimu su ostala otvorena: Sionska vrata, Jafa vrata, Nova vrata, vrata Damaska, Irodova vrata, vrata svetog Stefana, ak i mala Gnojna vrata. Ali Zlatna vrata, najvanija od svih ostalih, doslovno ispunjavaju proroanstvo, izreeno prije 35 vijekova: "Ova vrata neka budu zatvorena i da se ne otvaraju i niko da ne ulazi kroz njih, jer je Tvorac svemira uao na njih; zato neka budu zatvorena."4 Ovo je samo jedno od mnogih proroanstava u Bibliji. A ima ih na stotine. I svako nas zapanjuje. Grad Petra Oko 160 km juno od Jerusalima nalazi se grad Petra. Jedan od najudesnijih gradova na svijetu. U Bibliji se spominje kao grad Sela u podruju planine Sir. Do Petre nema irokih puteva; samo uski prolaz koji vijuga kroz mrani kanjon El Seka, ije se stijene strmo uzdiu desetine metara u visinu. Skoro 2 km El Sek predstavlja svijet snova, mranih stijena i vjene tii60

Slika 4.6. Velelepne graevine u Petri

61

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

ne. A tada... Pojavljuje se veliki hram koji nije sagraen od drveta ili komada kamena, nego isklesan u crvenoj, ivoj stijeni planine. To je legendarni hram boginje Izis. Kroz jedan drugi kanjon se dolazi do prostrane doline gdje se nalaze u stijene uklesane grobnice, palate i hramovi grada Petre (slika 4.6). Godinu za godinom grad Petra se irio u svojoj veliini i moi, jer je nadzirao karavanske puteve kojima se prevozilo bogatstvo Arabije i Dalekog Istoka na glavna trita Rima i Grke. I dok su bogatstvo i kultura Petre rasli u izobilju, grad je sve vie rastao u oholosti, okrutnosti i drskosti. Simboli opakosti Petre vide se u njegovoj religiji: veliki obelisci isklesani s vrha planine u ast boga Duara, boga Sunca, rtvenici od kamena i bazeni. Svetenici ove religije su rtvovali ne-

dunu ljudsku krv. Zatieni uskim prolazom u svoj grad, stanovnici Petre bili su uvjereni da im niko ne moe ukrasti njihovo bogatstvo niti ih kazniti za njihove zloine. Ali biblijsko proroanstvo odjekivalo je protiv tog paganskog grada: "Ti koji ivi u peinama kamenim i dri se visova planinskih, te svija gnijezdo na Timoru kao orlovi, odande u te strovaliti, govori Tvorac..5 Tamo e se sretati divlje make s hijenama i jarci e se dozivati. Sova i gavran prebivae u njoj, onamo e slijetati jastrebovi."6 Proli su vijekovi od ovog proranstva. Izgledalo je da e Petra zauvijek ivjeti. Ali ni vrijeme ni okolnosti nisu mogli umanjiti ispunjenje proroanstva. I sve se dogodilo vrlo jednostavno. Otvorio se novi trgovaki put, put koji je zaobiao Petru u korist Palmire, grada na sjeveru. To je bio udarac koji je odsjekao ponosni grad Petru od ostalog svijeta, a njegova trgovina se poela gasiti. Uskoro su ljudi napustili svoje kue koje su tako dugo i muno gradili. Napustili su i svoje hramove, grobnice svojih umrlih predaka. Ispraznili su velike amfiteatre ije su redove i sjedita klesali i lomili iz ive stijene. I zamislite taj amfiteatar prepun ljudi iz Petre. Kako bi se samo smijali da im je neko rekao da e morati otii iz svoga grada. A ipak se proroanstvo ispunilo i jedini preostali gledaoci su jarci i koze koji podseaju na Isai63

Slika 4.7. Ostaci grada Petre

62

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

jino proroanstvo: "Tamo e se sretati divlje make s hijenama i jarci e se dozivati. Sova i gavran prebivae u njoj, onamo e slijetati jastrebovi. I trnje e izniknuti u dvorima njihovim, kopriva i kalj u gradovima njihovim (slika 4.7)."6 I opet se biblijsko proroanstvo ispunilo. Ne pomou monih vojski, niti nakon velikih bitaka, nego jednostavom promjenom trgovakih puteva. Grad Stijena, sazidan da vjeno traje, postao je beivotna dolina puna kra i ruevina. Ostaci govore o slavi grada Petre. Grad Vavilon Hiljadu kilometara od skrivenog grada Petre teku rijeke Eufrat i Tigar napajajui drevnu Mesopotamiju. Najljepi grad u toj plodnoj dolini bio je Vavilon. Slobodno moemo rei da je taj grad bio prijestonica poznatog svijeta. Ovaj grad bio je smjeten u vrtu Istoka. Okruen je bio zidom visine 96 metara, iji je obim iznosio 100 km, a irina je bila dovoljna da troja kola mogu ii uporedo. Gradska teritorija je obuhvatala 400 kvadratnih kilometara korisne povrine, ukljuujui mjesta za zabavu i vrtove isprepletene velianstvenim dvorcima. Ovaj grad sa kapijama od livenog bakra i viseim batama, ozidanim obalama rijeka duine 40 km, podzemnim tunelima predstavljao je jedno od svjetskih uda starog svijeta. Vavilonjani su imali
64

Slika 4.8. Vavilon

sopstveno pismo. Bavili su se kiparstvom, proizvodili tekstil, razvili umjetnost pisanja, otkrili mnoge tajne astronomije i matematike. Pravili su velike graevine od najslabijeg materijala, gline. Putnik je ve izdaleka mogao vidjeti kule i palate kako se blistaju na suncu. U njemu su se nalazili velianstveni hramovi boga Vala. Vavilon se nalazio u najplodnijem dijelu svijeta i mogao se nazvati vjeni grad (slika 4.8). Ali dok
65

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

se uzdizao u vrtoglave visine moi i ljepote, takoe je padao sve dublje i dublje u poudu i izopaenost. I zato je prorok Isaija napisao: "Vavilon, ukras carstvima i ponos slavi Haldejskoj, bie kao Sodom i Gomor koje je Bog zatro." Dalje prorok nastavlja: "Nee vie niko ivjeti u njemu! Niti e se ko naseliti od koljena do koljena, niti e Arapin razapeti u njemu atora, niti e pastiri poivati onuda."7 Godinama je izgledalo da se to proroanstvo nee ispuniti. Ustvari, preko pola vijeka Vavilon je vladao kao kralj civilizovanog svijeta. I tada, oktobra mjeseca, 539. godine prije Hrista, kada je car Valtasar priredio veliku gozbu, Medijanci i Persijanci su osvojili grad na spektakularan nain. Valtasar je ubijen, carstvo podijeljeno, a Vavilon nekad moan, bogat i ponosan grad "pusto postade".

Vavilon je postao "prebivalite lisica koje kopaju sebi jame i akala koji lutaju pustim breuljcima; mjesto za rode da onde svijaju svoja gnijezda" (slika 4.9). A sve se to zbiva kao ispunjenje biblijskog proroanstva: "poivae onde zvijeri pustinjske."7 Poznati su u istoriji mnogi gradovi koji su po nekoliko puta bili sravnjeni sa zemljom, ali su ponovo bili izgraeni. Ogroman je paradoks, da najvei meu njima - Vavilon, nikada ne bude izgraen. Ruevine Vavilona nose preko 2000. godina svjedoanstvo o tanosti proroanstava. Da li su navedeni primjeri mogli da se dogode sluajno? Kolika je vjerovatnoa da se pomenuti scenario dogodi u istoriji ovjeanstva? Sluajnost ili poznavanje budunosti Naelo vjerovatnoe je veoma jednostavno. Ako uzmemo novi i bacimo pismo-glava, vjerovatnoa da se okrene pismo je 1:2 ili 50%. Ako dva puta uzastopno dobijemo pismopismo, vjerovatnoa je 1:4 ili 25%. Primjenimo naelo vjerovatnoe u dva nezavisna sluaja. Ispitaemo ga postavljanjem pitanja: "Kakva je ansa za nekog ovjeka da oelavi i da izgubi prst?" Ako znamo sa koliko vjerovatnoe e se svaki od ovih sluajeva dogoditi, moemo izraunati kolika je vjerovatnoa da se oba
67

Slika 4.9. Ruevine Vavilona

66

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

sluaja dogode jednoj te istoj osobi. Pretpostavimo da jedan od desetorice ljudi oelavi i da jedan od stotinu ljudi izgubi prst. Vjerovatnoa da e jedan te isti ovjek oelaviti i izgubiti prst jednaka je proizvodu obje vjerovatnoe. Pomnoimo 1/10 x 1/100 = 1/1000 i dobijemo jedan prema 1000. Vjerovatnoa da e jedan te isti ovjek oelaviti i izgubiti prst jedanka je 1 prema 1000. Princip vjerovatnoe emo primjeniti na biblijska proroanstva. Naunici su davali minimalnu procjenu vjerovatnoe za navedena proroanstva. Vjerovatnoa da Navuhodonosor razrui grad Tir je ocjenjena 1:2. Da bi doli do tog rezultata matematiari su morali da proraunaju koliko je gradova u istoriji razrueno. Vjerovatnoa da drugi gradovi uestvuju u njegovom unitenju je 1:5. Vjerovatnoa da njegovo kamenje, drvo i praina budu baeni u more procijenjena je sa 1:10. Mogunost da e grad postati go kamen je 1:2000. Mogunost da e kasnije postati suilite mrea je 1:10. Mogunost da se vie nikad nee sagraditi je 1:20. Vjerovatnoa da se obistini proroanstvo o Zlatnim vratima na jerusalimskim zidinama procijenjena je 1:1000. Mogunost naputanja grada Petre procijenjena je na 1:50. Mogunost da vie nikad ne bude nastanjena 1:100. Vjerovatnoa da Vavilon bude uniten je 1:2, a
68

vjerovatnoa da ne bude naseljen 1:5. Vjerovatnoa da Arapi ne razapinju atore u blizini vavilonskih zidina je 1:10. Da bi smo stekli ideju ta je sve ukljueno u ispunjavanje proroanstava moramo pomnoiti sve to i doi do ogromnih brojeva koji doseu i do jedan prema 20 000 000 000 000 000. To je tako mala vjerovatnoa da je ljudskom umu skoro nemogue da shvati. Tanost biblijskih proroanstava nas stvarno zapanjuje. Vidimo da u ovim istorijskim dogaajima nije u pitanju sluaj, nego da postoji svemoni Tvorac koji govori ljudima ta e se dogoditi u budunosti. Postoje dvije grupe proroanstava: proroanstva Tvoreve volje; koja su nepromijenljiva bez obzira na sve okolnosti. A postoje i uslovna proroanstva koja kau: "Ako dobro inite, dobra zemaljska jeete, ali ako zlo inite, ma e vas pojesti."8 Navedene civilizacije su nestale zato to su se uzoholile i odbacile sve moralne norme. Oholost prethodi propasti, kae Tvorac. On poziva ljude: "Pamtite to je bilo od starine, jer ja sam Tvorac i nema drugog Stvoritelja i niko nije kao ja, koji od poetka javljam kraj i izdaleka to jo nije bilo, koji kaem: namjera moja stoji."9 Mi imamo sigurnost i nadu u onoga koji nas je stvorio i brine o naoj budunosti. On nas upozorava i upuuje kako da ivimo sreno i zdravo. Veoma je pouan eksperiment sa dvije
69

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Misterije nestalih civilizacija

grupe mieva. Naunici su prvu grupu mieva stavili u bazen sa vodom. Koliko god da su mievi pokuavali da plivaju oni su se utopili za 16 minuta. Drugu grupu mieva su takoe ubacili u bazen. Meutim, njih su spasili iz bazena poslije nekoliko minuta. Kada su se oporavili, ponovo su ih ubacili u bazen. Mievi su preivjeli ne samo 16 minuta, ve 37 sati. Nada da e ih istraivai spasiti, neuporedivo im je produila elju i snagu za preivljavanje. Ako shvatimo da na ivot ima dublji smisao, to e nam dati novu snagu da ispunimo svoju misiju na ovoj planeti. Pokuajmo da provjeravamo argumente o porijeklu ivota i vjerodostojnosti Svetog Pisma, jer e to imati dalekosene posljedice. Jovan Zlatousti je rekao: "Kada dobijete novac, da li ga prebrojavate? Odgovor je uglavnom: da. A kada se radi o vjenim vrijednostima prihvatamo miljenja drugih, a da ih ne provjeravamo." Moramo da utvrdimo nepogreivu referentnu taku u naem ivotu. Ako gradimo na pogrenom temelju, uzalud na trud. Neka vas injenice vode ka istini, bez obzira koliko to moe biti u suprotnosti sa dosadanjim konceptima vaeg ivota. U toku sazrijevanja svaki ovjek formira mape i paradigme kojima se rukovodi i na osnovu kojih formira principe ponaanja. Ukoliko je postavio te mape na os70

novu svjetovnih mjerila, pojavljuje se ogroman problem. Ljestvica vrijednosti je poremeena u dananjem materijalistikom svijetu. Nema ovjeka vrijednog povjerenja. Moralna degradacija je prisutna u svakoj pori ljudskog drutva. Sve je postalo relativno. Na osnovu proroanstava koja su se ispunila, mi moemo biti sigurni da nam je Tvorac ostavio referentnu taku prema kojoj moemo sreno ivjeti. To je najvei dokaz da nismo zaboravljeni u svemiru i da je Tvorac zainteresovan za nas, kao svaki otac za svoje dijete. U isto vrijeme, moramo duboko istraivati tragove u istoriji, arheologiji, medicini i drugim oblastima nauke kako bismo dosegli potpuno fiziko i duhovno zadovoljstvo koje proistie iz poznanstva sa Tvorcem.

71