MJE OVITA SREDNJA TEHNI KA KOLA

TRAVNIK

ELEKOTRO-TEHNI AR ENERGETIKE ,VI STEPEN

PRAKTI NA NASTAVA

TEMA: LEMILA

- SEMINARSKI RAD-

ARMIN I AK

26.12.2011.,TRAVNIK

KAMIL KONJALI (19)

SADR AJ: UVOD........................................................................................................................................ 2 POJAM O LEMLJENJU I NJEGOVE PREDNOSTI I NEDOSTACI ........................................ 3 VRSTE LEMLJENJA ................................................................................................................ 5 NAJVA NIJI POSTUPCI LEMLJENJA ................................................................................... 8 PODJELA PREMA OBLIKU LEMLJENJA MJESTA .............................................................. 9 OSNOVE OBLIKOVANJA ....................................................................................................... 9 MATERIJALI LEMLJENJA.....................................................................................................10 LITERATURA .........................................................................................................................12 ZAKLJU AK ...........................................................................................................................13

UVOD

Lemljenje je proces spajanja nerazdvojivim spojem dva metalna dijela pomo u otopine tre eg metala, tzv. lema. Lem je metal ili smjesa metala niske ta ke topljenja. Lemilom (lemilicom) se lem rastapa dok je u kontaktu sa lemnim mjestom. Rastopljeni lem natapa spoj, lemilo se povla i, a lem poslije hla enja obrazuje elektri nu i mehani ku vezu komponenti spoja. Lemljenje (engl. brazing-tvrdo, soldering-meko, njem. lten). Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomo u rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima vi e tali te od dodatnog materijala. Bolji rezultati pri lemljenju mogu se posti i primjenom "topitelja" (pra ak, pasta, otopine) i/ili za titne atmosfere (plin ili vakum) u kojoj se vr i lemljenje. Lemljenje se mo e izvoditi ru no ili automatski. Pri automatskom lemljenju tampana plo a sa komponentama se potapa u basen rastopljenog lema na nekoliko sekundi, a potom izvla i. Posle hla enja, sve komponente su zalemljene na plo u.

POJAM LEMLJENJA I NJEGOVE PREDNOSTI I NEDOSTATCI

Pojam lemljenja Lemljenje je proces spajanja nerazdvojivim spojem dva metalna dijela pomo u otopine tre eg metala, tzv. lema. Lem je metal ili smjesa metala niske ta ke topljenja. Lemilom (lemilicom) se lem rastapa dok je u kontaktu sa lemnim mjestom. Rastopljeni lem natapa spoj, lemilo se povla i, a lem poslije hla enja obrazuje elektri nu i mehani ku vezu komponenti spoja. Lemljenje (engl. brazing-tvrdo, soldering-meko, njem. lten). Lemljenje je postupak kojim se metalni ili nemetalni dijelovi spajaju pomo u rastaljenog dodatnog materijala (lema) u nerazdvojnu cjelinu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima vi e tali te od dodatnog materijala. Bolji rezultati pri lemljenju mogu se posti i primjenom "topitelja" (pra ak, pasta, otopine) i/ili za titne atmosfere (plin ili vakum) u kojoj se vr i lemljenje. Lemljenje se mo e izvoditi ru no ili automatski. Pri automatskom lemljenju tampana plo a sa komponentama se potapa u basen rastopljenog lema na nekoliko sekundi, a potom izvla i. Posle hla enja, sve komponente su zalemljene na plo u Uz kova ko i ljeva ko zavarivanje, lemljenje je jedan od najstarijih postupaka spajanja metala (staro koliko i dobivanje i prerada materijala, oko 5000 - 6000 godina).U po etku je lemljenje kori teno za spajanje dijelova nakita iz zlata i platine, a kasnije i srebra. Danas se lemljenje koristi u masovnoj proizvodnji za spajanje elika, aluminija i raznih drugih materijala (automobilska i avionska industrija iroko primjenjuju lemljenje). Razvijeno je i lemljenje Zr, Ti, Be, metala s visokim tali tem, kompozitnih materijala, kao i me usobno spajanje keramike i metala.
1

Prednosti lemljenja: 1. Ekonomi na izrada slo enih sklopova s vi e dijelova, 2. Povoljna razdioba naprezanja i povoljan prijelaz topline, 3. Mogu nost spajanja nemetala s metalima, 4. Mogu nost spajanja vrlo tankih na debele predmete,
1

"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehni ka knjiga Zagreb, 1975.

3

5. Mogu nost spajanja raznih metala u spoj, 6. Mogu nost spajanja poroznih materijala, 7. Mogu nost spajanja vlaknastih i kompozitnih materijala, 8. Zbog ni ih radnih temperatura i svojstava dodatnih materijala kod lemljenih spojeva su ni e zaostale napetosti, nema pogrubljenja zrna, obi no nema kristalnih pretvorbi, te su neka svojstva lemljenih spojeva povoljnija, 9. Posti u se precizne proizvodne tolerancije.

Nedostatci lemljenja 1. Stati ka, ali i dinami ka vrsto a lemljenog spoja je ni a (slabija) u odnosu na zavareni spoj. 2. Relativno visoka cijena dodatnih materijala za lemljenje

VRSTE LEMLJENJA Meko lemljenje

Meko lemljenje je spajanje metalnih materijala pomo u rastaljenog dodatnog materijala ili lema, ije je tali te ni e od tali ta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi ispod 450 C. S druge strane, tvrdo lemljenje se spaja s temperaturom lema vi om od 450 C. Podru je taljenja nekog lema je podru je temperatura od po etka taljenja (temperatura solidusa), do potpuno rastaljenog stanja (temperatura liquidusa). Pod radnom temperaturom podrazumijeva se najni a temperatura povr ine izratka na mjestu lema, na kojoj temperaturi se lem mo e omre ati, pro irivati i vezati na osnovni materijal izratka. Radna temperatura mora uvijek biti vi a od temperature solidusa, no ipak smije biti ispod ili iznad temperature liquidusa. Preko grani ne plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena mjesta atoma, a time i difuzija (legiranje). Zbog toga povr ine lemljenja moraju biti po mogu nosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 m) i dobro o i ene. Da bi se odstranili jo postoje i povr inski tanki slojevi i da bi lem mogao dobro omre iti povr inu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (DIN 8511). Upotrebljavaju se i za titni plinovi, koji sprije avaju ili smanjuju mogu nost oksidacijepovr ine lemljenja, prije nego to se dostigne radna temperatura. Prednosti nedostatci mekog lemljenja: Prednosti:
       

utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja; kontrola procesa je vrlo dobra; upotrebom vi e lemova mogu se dobiti slo ene strukture; potrebno je manje energije nego kod zavarivanja; i za spajanje dijelova razli ite debljine i tankih dijelova; dobra toplinska i elektri na vodljivost; mogu e spajanje velikih povr ina; pogodno za serijsku proizvodnju komponenti malih izmjera.

Nedostaci:
 

vrsto a spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograni ena mala otpornost na visoke temperature;
5

  

lemovi djelomi no sadr e skupe plemenite metale; postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije; u odnosu na zavarivanje priprema povr ina spoja mo e biti skuplja. lemovi djelomi no sadr e skupe plemenite metale; postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije; u odnosu na zavarivanje priprema povr ina spoja mo e biti skuplja.

  

Tvrdo lemljenje Tvrdo lemljenje je spajanje metalnih materijala pomo u rastaljenog dodatnog materijala ili lema, ije je tali te ni e od tali ta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi preko 450 C. S druge strane, meko lemljenje se spaja s temperaturom lema ni om od 450 C. Podru je taljenja nekog lema je podru je temperatura od po etka taljenja (temperatura solidusa), do potpuno rastaljenog stanja (temperatura liquidusa). Pod radnom temperaturom podrazumijeva se najni a temperatura povr ine izratka na mjestu lema, na kojoj temperaturi se lem mo e omre ati, pro irivati i vezati na osnovni materijal izratka. Radna temperatura mora uvijek biti vi a od temperature solidusa, no ipak smije biti ispod ili iznad temperature liquidusa. Preko grani ne plohe lem/osnovni materijal odvija se izmjena mjestaatoma, a time i difuzija (legiranje). Zbog toga povr ine lemljenja moraju biti po mogu nosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 m) i dobro o i ene. Da bi se odstranili jo postoje i povr inski tanki slojevi i da bi lem mogao dobro omre iti povr inu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (DIN 8511). Upotrebljavaju se i za titni plinovi, koji sprije avaju ili smanjuju mogu nost oksidacije povr ine lemljenja, prije nego to se dostigne radna temperatura.

Prednosti i nedostatci tvrdog lemljenja: Prednosti:

      

visoka vla na vrsto a; utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja; kontrola procesa je vrlo dobra; upotrebom vi e lemova mogu se dobiti slo ene strukture; potrebno je manje energije nego kod zavarivanja; i za spajanje dijelova razli ite debljine i tankih dijelova; dobra toplinska i elektri na vodljivost;
6

 

mogu e spajanje velikih povr ina; pogodno za serijsku proizvodnju komponenti malih izmjera.

Nedostaci:
   

mala otpornost na visoke temperature; lemovi djelomi no sadr e skupe plemenite metale; postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije; u odnosu na zavarivanje priprema povr ina spoja mo e biti skuplja.

NAJVA NIJI POSTUPCI LEMLJENJA

Plameno lemljenje

Mjesta spajanja ugriju se plamenikom ili plinskim napravama. Prije ili poslije zagrijavanja prisloni se lem na mjesto spoja ili ula e u sastav. Ovaj postupak prikladan je i za meko lemljenje i za tvrdo lemljenje. Lemljenje pomo u lemila

Vru e, rukom ili strojem vo eno lemilo (elektri ki ili plinsko grijano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni ili se povr ine lemljenja prije toga pokositre. Lem se pri tome otapa i spaja oba dijela. Taj postupak dolazi u obzir samo za meko lemljenje. Lemljenje uronjavanjem

Prije lemljenja moraju se odgovaraju im pastama ili rastopinama obraditi mjesta koja moraju ostati nezalemljena. Dijelovi koji se spajaju urone se tada, u polo aju u kojem moraju biti spojeni lemljenjem, u rastaljeni lem i na taj na in se ugriju. Lem tada prodire u mjesta spoja i spaja oba dijela. Ovaj postupak prikladan je i za meko lemljenje i za tvrdo lemljenje. Lemljenje u pe i

Lem se dodaje mjestu spajanja, a dijelovi se ugriju u plinskoj ili elektri noj prolaznoj pe i, u kojoj se obavi lemljenje. Ovaj postupak prikladan je i za meko lemljenje i za tvrdo lemljenje. Otporno lemljenje

Mjesto koje se spaja ugrije se, sli no kao kod elektrootpornog zavarivanja, sabijanjem u klije tima ili na strojevima za elektrootporno lemljenje. Prethodno se ula e lem. Ovaj postupak prikladan je i za meko lemljenje i za tvrdo lemljenje.2

"Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
8

PODJELA PREMA OBLIKU LEMLJENJA MJESTA Lemljenje sa zra no u

Lemljenje sa zra no u ili rasporom ima povr ine spajanja s malom, po mogu nosti jednako irokom zra no u (raspor za lem), koja uglavnom ne prema uje 0,25 mm. Lem sekapilarnim djelovanjem usisava u ostavljenu zra nost izme u dijelova koji se spajaju. Lem sa avom

Povr ine koje se spajaju imaju razmak ve i od 0,5 mm ili av oblika V ili X. Kada je av oblika X, nastaju avovi kao kod zavarivanja, tako da se ponekad govori o zavariva kom lemljenju.

OSNOVE OBLIKOVANJA

Pro irenja zra nosti raspora na pojedinim mjestima, izme u dijelova koji se spajaju, smanjuju kapilarno djelovanje, a su enja tete protoku oksidima oboga ene taline. Naro ito su kriti na su enja koja se nadovezuju na pro irenja zra nosti raspora. Brazde od obrade, koje teku okomito na tok lemljenja, sprije avaju te enje ako su dublje od 0,05 do 0,1 h (visina). Brazde u smjeru te enja djeluju kao kanali i potpoma u te enje, tako da se e e i posebno izra uju, ako se na primjer tra i to an centri an polo aj dijelova koji se spajaju. Limovi eoni spojevi nisu prikladni zbog svoje male povr ine lemljenja. Najbolji su prijeklopni spojevi i spojevi s podmeta ima. Zako enjem preklopnih sastavnih dijelova u spoju ili podmeta a na mjestu spajanja lemljenjem, bla e se skre e tok sila, a time se pove ava vrsto a. Korisna je duljina preklopa l = 3 do 4 s (debljina lima).

Cijevi eone spojeve najbolje je tvrdo lemiti. Sto asta izrada krajeva pove ava povr inu lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje treba meko lemiti, spajaju se dodatnim prstenom ili se na jednom kraju pro ire da bi se dobio preklopni spoj. Okrugle ipke eono lemljenje krajeva okruglih ipki ne preporu uje se. Bolje je da se krajevi ipke ulo e u provrt, koji ostavlja zra nost za ulaz lema. Spremnici Za lemljenje posuda ili spremnika, vrijede sli na pravila kao za limove. Lemljene posude se mogu ra unati kao zavarene. Posebni standardi definiraju maksimalne debljine stijenki i vrijednosti.

MATRIJALI LEMLJENJA

Materijali za lemljenje su: lemovi, topitelji, za titni plinovi (za titna atmosfera). Lemovi su isti materijali ili legure ili nemetali u obliku ice, tapa, lima, oblikovanih elemenata, zrna, pra ka ili estica lema u topitelju. Topitelji su nemetalni materijali. Oni se nana aju na povr ine koje se eli lemiti nakon dobrog prethodnog i aenja, da bi se odstranilo postoje e oksidne slojeve i sprije ilo stvaranje novih. Time se omogu uje vla enje povr ina koje se spajaju. Vrijeme djelotvornosti topitelja u obliku otopine je ograni eno. Povr ine osnovnog materijala i lema su pokrivene tankim slojem ne isto a zbog djelovanja okoline na metal. One se sastoje obi no od oksida, sulfida, karbonata i drugih proizvoda korozije. Ove ne isto e onemogu avaju stvaranje kontinuma u lemljenom spoju, pa ih treba odstraniti pomo u topitelja. Za titni plinovi pri zagrijavanju tite od oksidacije povr inu spoja kao i lema. Sa istom svrhom se primjenjuje i lemljenje u vakuumu.

Pri lemljenju se javljaju razne fizikalne pojave:

10

- difuzija materijala lema u osnovni materijal, - adhezione sile izme u lema i povr ine osnovnog materijala, - kohezione sile izme u atoma krutine, - kva enje povr ina lemom, - povr inska napetost, - kapilarno djelovanje. Pri lemljenju se osnovni materijal zagrijava, ali ne tali. Dodatni materijal se tali jer ima ni e tali te od osnovnog materijala, ulazi u zazor, vla i lemljenje povr ine kapilarnim djelovanjem se iri u zazor, talina se kristalizira i ostvaruje lemljeni spoj. U nekim slu ajevima zazor je ve i, pa se lemljeni spoj ostvaruje i bez kapilarnog djelovanja, kada se koristi velika koli ina, obi no skupog, dodatnog materijala. To je slu aj zavariva kog lemljenja (zavariva ko lemljenje engl. brazewelding, njem. schweissl ten). Karakteristi ne temperature. Radna temperatura je najni a temperatura radnog predmeta na mjestu lemljenja. Ovisi o vrsti lema i vi a je od solidus temperature lema. Ako je radna temperatura iznad 450 C, tada se govori o tvrdom lemljenju, a ako je ispod, tada se govori o mekom lemljenju. Kada se lemi pri temperaturama preko 900 C, tada se govori o visokotemperaturnom lemljenju. Zavariva ko lemljenje se vr i na temperaturama iznad 450 C. Ako je temperatura vi a, tada e do spoja lak e do i ali se mogu pojaviti, zbog difuzije, intermetalni spojevi na granici, koji su krhki. Zato je bolje nastojati lemljenje provoditi na niskoj temperaturi i kroz kra e vrijeme. 3

Konstrukcijski elementi I", Tehni ki fakultet Rijeka, Bo idar Kri an i Sa a Zelenika, 2011.
11

LITERATURA: URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Meko_lemljenje http://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrdo_lemljenje www.google.ba/lemila

KNJIGE: "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehni ka knjiga Zagreb, 1975. Konstrukcijski elementi I", Tehni ki fakultet Rijeka, Bo idar Kri an i Sa a Zelenika, 2011. "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.

12

ZAKLJUCAK: Prednosti lemljenja su: - ekonomi na izrada sklopova sa vi e delova- povoljna rasopdela naprezanja i povoljan prelaz toplote - mogu nost spajanja nemetala sa metalima - mogu nost spajanja vrlo tankih na debele predmete - mogu nost spajanja raznih metala u spoj- mogu nost spajanja poroznih materijala - mogu nost spajanja vlaknastih i kompozitnih materijala - posti u se precizne proizvodne tolerancije Nedostatci lemljnja su: - stati ka ali i dinami ka vrsto a lemljenog spoja je ni a (slabija) u odnosu nazavareni spoj - relativno visoka cena dodatnih materijala za lemljenje.

13