FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

SEMINARSKI RAD PREZENTACIJA

Meunarodni finansijski sistem

Predmetni nastavnik: doc. dr. Mladenka Balaban

Student: Dino Ademovi

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

1. UVOD vanost finansijskog sistema unutar svjetskih globalnih kretanja 2. POJAM PLATNOG BILANSA, DEVIZNOG TEAJA i KONVERTIBILNOSTI, osvrt na FINANSIJSKI SISTEM 3. KRATAK HISTORIJAT NASTANKA MODERNIH FINANSIJSKIH SISTEMA

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

1. UVOD
Da bismo to bolje upoznali samu prirodu pojma koji obuhvaa meunarodni finansijski sistem,morat emo najprije odgovoriti na par pitanja koja glase: I. Koja je uloga finansijskog sistema u meunarodnim odnosima ? II. Na koji nain se ona ostvaruje? Gotovo je nemogue zamisliti svakodnevan ivot, a da ne svjedoimo injenici kako svaki dan i sami koristimo razno razne proizvode koji su proizvedeni van nae zemlje. ak ta vie, veina proizvoda koji su nam neophodni dolaze sa inostranih trita. Ta injenica nalae kako su meunarodne privrede u stalnoj meusobnoj interakciji. Nivo interakcijskih odnosa uvjetovan je vanjskotrgovinskim odnosima koji na najrazliitije naine utiu na razvoj pojedinanih zemalja. Openito moemo rei da meunarodna usmjerenost neke zemlje jaa njenu privrednu strukturu, konkurentsku sposobnost, kao i njenu ekonomsku efikasnost. U ovisnosti o veliini neke zemlje (osim ukoliko ona nije beskrajno mala), dinamika ekonomskih kretanja unutar njenih granica utie i na makroekonomska kretanja ostatka svijeta. PRIMJER: Sjedinjene Amerike Drave, kao najmonija svetska ekonomija, koristile su se svojom privilegovanom pozicijom, pozajmljujui vie novca nego bilo koja druga zemlja, da bi sada imale rekordan iznos stranog duga. SAD imaju vii nivo deficita tekueg rauna nego bilo koja druga drava u istoriji, zbog toga to je vrednost uvoza u SAD mnogo vea od vrednosti izvoza. To se dogodilo

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

istovremeno sa rekordno visokim fiskalnim deficitom SAD, koji se pokriva izdavanjem novog duga (prim.prev. dravne hartije od vrednosti). Finansiranje nacionalnog duga SAD vri se prevashodno u Aziji, a naroito Kini, a tokom poslednjih pet godina ukljuivalo je priliv od oko dve milijarde amerikih dolara dnevno. (Trichet 2005, 6). Drugim reima, Amerika je bila primalac svetske tednje, dok su ekonomije i zemlje u razvoju bile snabdevai. To se odvijalo u kombinaciji sa meunarodno niskim kamatnim stopama. (Summers 2006,2). Trgovinski deficit SAD koji je finansiran novim zaduivanjem, tj. poveanjem duga, doveo je do finansijske krize 2007-2008. Ovaj kratki primjer govori kako uticaj jedne nacionalne ekonomije moe utjecati na ostale svjetske ekonomije, ako se uzme u obzir njena uloga i pozicija u meunarodnoj razmjeni, te naini za koje se opredjeljuju u rjeavanju kriznih situacija npr. kako se trgovinske neravnotee rjeavaju na finansijskim tritima. Da li manipulacijom vlastitih finansijskih trita ili neki drugi nain. (IZVOR: Makroekonomske neravnotee u SAD i njihov uticaj na meunarodni finansijski sistem; Julia S. Pereltajn; http://www.belex.rs/data/2009/04/00018468.docx.) Da bi se nadzirala i po potrebi korigovala priroda i/ili distribucija tih efekata prelivanja, formiran je isprva set pravila i principa, a vremenom i set institucija na kojima poiva meunarodni finansijski sistem.

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

2. POJAM PLATNOG BILANSA, DEVIZNOG TEAJA i KONVERTIBILNOSTI, osvrt na FINANSIJSKI SISTEM

U meunarodnoj razmjeni postoje obostrani procesi: ono to je za dravu A izvoz, to je za dravu B uvoz. Svjetska trgovina meu dravama u zadnjih pedeset godina neprestano raste (stopa rasta u prosijeku iznosi 8%), a zajedno sa njom i meunarodna ekonomska suovisnost drava. Meunarodna trgovina najvie je prisutna meu industrijski najrazvijenijim dravama (oko 50 % svjetske trgovine ), koje dominiraju nad ak 2/3 svjetskog izvoza i uvoza te svjetskih trgovakih dohodaka. U struktruri meunarodne trgovine sve vie raste uee proizvedene industrijske robe i usluga (preko 60%). Dok je sve manje tzv. primarne robe (poljoprivrednih proizvoda, rudnih bogastava i goriva). Manje razvijene drave izvoze sirovine (vie od 60%), no problemi tih drava jesu u preniskim cijenama sirovina, nekonkurentnim proizvodima (proizvodnja se zasniva na niim trokovima radne snage) i u zatitnim carinama razvijenih drava. Savremeni ekonomski razvoj unutar privrede jedne zemlje, u velikoj se mjeri zasniva na tehnolokom razvoju i prijenosu tehnologija. S tehnologijom se trguje kao i sa svakom drugom robom. Ali u usporedbi sa obinom robom, trgovanje tehnologijom zahtijeva dugoroniju povezanost kupca i prodavaa. To zani da trgovanje tehnologijom donosi i vee dohotke i dobiti nego li trgovanje obinom robom i uslugama. Transfer tehnologije ima tri osnovna oblika: a) kupoprodaja tehnolokih prava (licenci, patenti) b) proizvodno tehnika dokumentacija c) prenos znanja (know how)

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

U 1985. godini opseg svjetskog transfera tehnologije iznosio je 40 mlrd $, a te razmjene posredovala su transnacionalna preduzea i njihove filijale. Najrazvijenije drave najvei su neto izvoznici tehnologije (90% ukupnog transfera pripada zemljama OECD-a), dok su zemlje u razvoju najvei neto uvoznik tehnologije. Dakle, meunarodna razmjena neke zemlje poznaje, tzv. vidljivu trgovinu (uvoz i izvoz robe automobila, tekstila, hrane itd.), ali i nevidljivu trgovinu (uvoz i izvoz usluga turizam, transport, finansijske transakcije, znanje itd.). Odnos izmeu uvoza i izvoza robe te usluga prikazuje nam trgovinska bilansa. Meutim, izmeu drava se vre i drugi kapitalni transferi (neposredne investicije preduzea u inozemstvu, portfolio investicije kupovina inostranih HoV, inozemna pomo, krediti, profiti, dividende...). Taj protok mjerimo tzv. kapitalnim raunom, koji obuhvaa meunarodne transakcije finasijskih sredstava. Uzmemo li u obzir sve finansijske transfere koji nastaju u protoku kapitala, roba i usluga, tada dobijamo platni bilans odreene drave. Meunarodni monetarni fond (MMF) definira platnu bilansu kao sistematski pregled svih transakcija koje rezidenti jedne drzave ostvare s rezidentima drugih zemalja u odreenom vremenskom razdoblju. Osim platne bilanse kao krovne bilanse esto se koriste i drugi oblici blansi: bilans tekuih transakcija, trgovinska bilansa, bilansa nevidljive razmjene, bilansa transfera, devizna bilansa, obraunska bilansa i sl.

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije
Kao to ve znamo, proizvodi se u meunarodnoj trgovini razmjenjuju po odreenoj cijeni i trokovima izraenim u novcu svake pojedinane drave. U razmjeni robe meusobno se mijenja i novac (meusobna ovisnost trgovinskih i finansijskih trita). Cijena po kojoj se jedna vrsta novca razmjenjuje za drugu naziva se valutni (devizni) teaj. Ili jednostavnije reeno, cijena domaeg novca izraena u stranom novcu. Visina deviznog teaja ovisi o veliini vrijednosti i to vrijednosti domaeg novca u odnosu prema vrijednosti stranog novca i ovisi i ponudi i potranji za novcem na deviznom tritu jer ponuda i potranja dovode do konanog formiranja cijene. Ako je ponuda inozemnog novca vea od potranje teaj e biti nii a ako je potranja inozemnog novca vea od punude devizni teaj raste. Valutni teaj se slubeno ili neslubeno registrira (notira). Notiranje je dakle biljeenje cijene valute na efektnoj burzi a kotiranje znai da je neka valuta predmet trgovine na nekoj efektivnoj burzi.(npr. euro kotira na Cirikoj burzi). Ako npr. BiH eli prodati svoju robu u Francuskoj ili Japanu, onda mora tome prilagoditi svoj teaj valute, uvesti izvozne premije ili zatitne carine i tada se moe uspostaviti razmjena po svjetskim cijenama, bez obzira na razliitu apsolutnu efikasnost. PRIMJER 2: Valutni teaj izmeu konvertibilne marke i francuskog franka je 1 KM = 4 FR. Ako pretpostavimo da cijena 1 L rakije u BiH kota 10 KM, prema tome u Francuskoj bi kotao 40 FR. Ako bi se odnos KM i FR promijenio recimo 1 KM = 2 FR tada bi boca kotala samo 20 FR. Kod nieg valutnog teaja domaa roba je konkurentnija na francuskom tritu. Isto ali suprotno, vrijedi i u obrnutom sluaju.

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije
to znai da e bosanski radnici razmjenjivati vie rada za manje rada francuskog radnika, koji opet na raspolaganju imaju vea ulaganja u proizvodni proces, te i same trokove akonto te injenice. Meusobni odnos razliitih proizvodnosti, trokova i cijena regulira valutni tj. devizni teaj. Pored navedene injenice, teaj je cijena razmjene dviju vrsta valuta, moramo navesti da ona kao i svaka druga cijena ovisi o ponudi i tranji na tritu. Na meunarodnom tritu postoje dva trita na kojima se trguje devizama: a) trite meunarodne trgovine (uvoz i izvoz robe) b) trite kapitala (uvoz i izvoz kapitala) Kako bi se na meunarodnom tritu osigurala to bolja razmjena sredstava u svim njenim oblicima (robom, uslugama, radnom snagom, finansijska sredstava), a posebno bri i laki protok financijskih sredstava izmeu suficitnih (tedie) i deficitnih (investitori) ekonomskih jedinica*, finansijski sistem morao je osigurati okruenje u kojem e privrede uz odreeno jamstvo meusobno razmjenjivati vrijednost izraenu u domaoj valuti i za ekvivalent doista dobiti istu vrijednost izraenu u stranoj valuti Ako se meunarodna trgovina i platni promet zasnivaju na valutnoj konvertibilnosti, onda govorimo o tzv- multilateralizmu. Konvertibilnost valute pri tome znai da vlasnik odreene valute (potranja) moe mijenjati (konvertirati) valutu u bilo koju drugu valutu prema odreenom deviznom teaju. Ono predstavlja automatsko izjednaavanje unutarnje i vanjske vrijednosti svake konvertibilne nacionalne valute. *PRIMJER 3: Oportunitetne mogunosti pojedinca u ovisnosti o razvijenosti finansijskog sistema unutar privrede (npr. Proizvoaica stolica od trske u Indiji i zapoinjanje novog posla u SAD-u, kroz finansiranje takvog posla preko fonda za potragu).

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

3. KRATAK HISTORIJAT NASTANKA MODERNIH FINANSIJSKIH TRITA

Kako bismo bolje razumjeli pojam konvertibilnosti, ali i potrebu za stvaranjem modernih finansijskih trita, vratit emo se u prolost na kraj XIX. i poetak XX. vijeka kada je zlato predstavljalo mjeru vrijednosti, ali i mjeru inflacije. Kao temelj zlatnog standarda zlato vri funkciju: svjetskog novca i kao pokrie za papirni novac i kredit, te regulira koliinu novca u opticaju. Nakon I. svjetskog rata zlato se poinje demonetizirati, najprije preko standarda zlatnih ipki, a kasnije preko zlatnog deviznog standarda. Nakon rata je uslijedilo razdoblje neizvjesnosti i kriza, stoga je razumljiva stagnacija rasta i prekid procesa meunarodne financijske integracije do kraja Drugoga svjetskog rata 1945. 27.XII.1945 sporazum u amerikom gradu Breton Woodsu gdje je ameriki prijedlog odnio pobjedu, voen od strane Harry Whita koji se sukobio sa miljenjem uglednog engleskog ekonomiste Johna Maynarda Kaynsa. Prijedlog se sastojao od nekoliko taaka: a) dolar postaje novom svjetskom valutom koja se izraava u odnosu prema zlatu b) druge valute mogu se izraavati u odnosu prema zlatu ili dolaru

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

c) pariteti meu valutama su fiksni, valute su konvertibilne i za njih se brine transnacionalna ustanova: Meunarodni monetarni fond d) uspostavlja se dolarski zlatni standard (1$=0,888671 g zlata), i SAD moraju raspolagati tolikim zlatnim rezervama da bilo kada mogu otkupiti viak koliine dolara po dogovorenom paritetu e) stvaranje Meunarodnog monetarnog fonda (IMF-MMF) i Meunarodne banke za obnovu i razvoj (Svjetske banke IBRD) f) meunarodni monetarni sistem mora omoguiti sistem slobodne trgovine koji garantira visok privredni rast, zaposlenost, kao i rast ivotnog standarda Zlatni dolarski standard egzistirao je sve do poetka 70 tih godina prolog vijeka, kada se na tragu prijedloga J.M. Keynsa uvode, kada se uvode vrijednosni certifikati koje izdaje FOND i oni su nominalno vezani uz valutnu koaru 16 najrazvijenijih drava. To je novi svjetski novac.

10

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Meunarodna ekonomija i finansije

ZAKLJUAK
Kao rezime na gore napisano osvrnuo bih se sa jednom izjavom koja po meni jako dobro upuuje na veliku opasnost koja se krije u sklopu globalnih finansijskih kretanja.

Odluke o nacionalnoj ekonomskoj politici donose se sada izvan zemlje i za korist drugih. Nacionalna ekonomija je iskrivljena jer njen pravac diktiraju vanjske potrebe, a ne njena autohtona logika. Nacionalna inicijativa je uguena esto do stupnja industrijskog infaticida - to jest, domai industrijski razvoj je zaustavljen u interesu strane inicijative, koja dominira nacionalnom privredom. Napokon, autohtono stanovnitvo je pauperizirano, uz izuzetak takozvane comprador klase - lokalnih grupa koje postaju zastupnicima strane inicijative. To gledite na uinke prodiranja kapitalizma sjajno je saeto u frazi koju je skovao Andre Gunder Frank, i sam znaajan teoretiar ovisnosti - razvoj nerazvijenosti (development of underdevelopment). Drugim rijeima, nerazvijenost Treeg svijeta nije stanje koje prethodi dolasku meunarodnog kapitalizma u te zemlje, ve je prije stanje to ga taj meunarodni kapitalizam proizvodi, i to nuno. (IZVOR: Peter L. Berger, Kapitalistika revolucija, Naprijed, Zagreb, 1995., str. 149. i 150)

11