VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE

1.Osnovni poticaj i unutarnja pokretaka snaga poduzea jest ostvarenje odgovar.prihoda kojim se osigurava planirani opseg proirene reprodukcije, normaliziranje plaa, uvjeti ivota i rada te razvoj poduzea u cjelini. Poduzee izlazi na vanjska trita: a).ako svoj opstanak i razvoj vee iskljuivo za vanjsko tr .b).ako je primorano izvoziti da bi ostvarenim deviznim priljevom moglo uvoziti repromat.i sred.rada. c).ako ima viak kapaciteta za potrebe domaeg trita, a proizvodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski prihod. d).ako opsegom ostvarenja na dom.tritu ne pokriva trokove kapaciteta i neostvaruje potreban prihod e).Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod, iako se taj cilj teko moe dugorono odrati zbog raznih zaokreta i oscilacija u politici i meunarodnom tritu. 2. Neizravan/prednosti: a) proizv. Robe prodaje svoje proizvode specijaliz.vanjskotrg.pod. koje preuzima sve rizike i probleme plasmana robe na inozemn.tr. b) nema trokova obrade trita, (koristi uhodano vanjsko poduzee) c) prodajom robe neposredno vanjskom poduz. Iskljuuje sve financijske i druge rizike koji prate robu tijekom ostvarenja vanjsko trgovinskog posla od poetka do kraja d) prodaja robe bra je i vei je koeficijent obrtaja kapitala e) koristi se dobro uhodanom i vrstom ali i stabilnom pozicijom posted.poduz. na meunar.tr. ali esto i njegovim kapitalom za kreditiranje uvoza i izvoza. Neizravan/nedostaci: a) proizv. ne moe aktivnije sudjelovati u prodaju svoje robe na ino. tritu, niti utjecati na njeno poveanje prodaje. b) proizv.obino ne moe predstaviti svoje prednosti niti kvalitetu robe, te tako proiriti broj kupaca i novih interesenata. Izravan/prednosti: a) proizvoa sve sam organizira uvoz/izvoz i samo za svoje potrebe, koju prilagoava potrebama trita na kojima prodaje svoje proizvode b) temeljitom obradom trita proizvoa stvarno moe ocijeniti svoje izglede i isplativost plasmana na tom tritu c) uvozei sam iskljuuje svako mijeanje, pa tako i podjelu profita sa posrednicima d) ubog uvozno/izvozne organizacije bolje poznaje stanje na raznim tritima, ima mogunost brze prilagodbe novonastalim uvjetima i stvara stabilnu poslovnu vezu sa partnerima i uva dobar glas i poziciju u poslovnom svijetu, ima mogunost slobode odluivanja u svim pitanjima razmjerno njegovim mogunostima. 3. VT je promet robe izmeu gosp.objekata ali i ukupnu razmjenu na globalnom tritu ili ukupnu razmjenu jedne zemlje sa drugim zemljama i to kao:promet kapitala, ljudi, prijenos vijesti, i sve to potie ostvarivanje profita i iri drutveni interes. VT je takoer i razmjena razli. proizv. i neproizv. usluga kao: transportne, pediterske, skladine, luke i aerodromske, te sve ostale usluge financijskih, turistikih, investicijskih i tranzitnih. 4. Organizacija i poslovanje meunarodnih aukcija ureeni su posebnim propisima svake zemlje u kojima takva aukcijska mjesta postoje, MA posluju kao veletrg.dru. sa svojom upravom, objektima i ostalom podrkom potrebnom za urednom, redovnom ili nadziranom auk.prod pri emu se vodi briga o zatiti prodavatelja i kupca aukcijs. poslov. Licitator je osoba ili organiz. koja posjeduje robu iz bilo kojeg naslova, koja se brine o organizaciji i koja priprema i organizira aukc.prod robe za raun drugih osoba putem javnog nadmet Prodaja i kupnja robe obavlja se preko aukcijskih posrednika. Uvjeti prodaje na aukciji mogu biti objavljeni u poseb.auk.listi za prodavatelje i posebnoj za kupce, ili sadrani u jednoj aukc.listi. Poetak aukc.posl. poinje tako da prodavatelji izlau robu na aukc ili javno skladite, a aukc.posred. razvrst. Robu u manje partije/lotove priblino sline kvalitete, a mogu se koristiti i uzorci. Cijene se odreuju unaprijed kao osnovne od kojih polazi nadmetanje. Zainteresirani kupci se pri licitiranju moraju pridravati minimalne razlike na vie od zadnje nuene cijene. Nakon zavretka aukcije, aukcijski posrednik prima od aukcionatora aukc.zaklju. koja sadri najva.podat. o zaklju.poslu, gdje se potvruje da je kupoprod.

izvrena na aukciji. Isporuka se obavlja na skladi. predajom naloga za ispor.robe kupcu.Roba se preuz. kada se izvri plaanje i to promptno. 5. Najei su slijedei: a)LOKO POSAO-roba dostupna u mjestu odravanja burzovnog sastanka,ispourka nakon dobivanja burz.zaklju. PROMPTNA ISPORUKA-roba se predaje kupcu u roku odreenom burzovnom uzancom, najee slijedei dan ili rok 10-14 dana od sklap. posla. PROMPTNI UTOVAR-roba se ukrcava na brod prema uzancima burze u ugovoren. roku tako da se teretnica izdaje najkasnije u roku 14 dana od sklapanja posla. Datum otprem.dokum.ne smije biti kasniji od datuma odre. za ukrcaj na prijevoz. sredstvo. ISPORUKA PLOVEE ROBE - ugovara se roba koja plovi ili putuje u luku odredita ili je na putu u odreenom smjeru. Pred robe obavlja se uruenj. Indosirane pomorske teretnice ili prenesenoga tovarnog lista kupca, koji moe tada raspolagati robom. OROENI PROMPTNI POSAO-predaja robe je odgoena na neko vrijeme, koliko vremena se ostavlja prodavau da isporui robu ovisi o sporazumu i kupoprod.ugovoru. 6. Terminski poslovi: izrazito pekulativnog karaktera, ugovaranje za neki budui datum, odnosno ugovoren.roku isporuke, od dana sklap.TP Smisao ovakvog posla je to obje ugovorne strane raunaju na ostvarenje razlike u cijeni koja je bila na dan i cijene u buduem terminu. TP se zakljuuje popunjavanjem standardnog obrasca, koji sadri sve elemente kupoprod. osim cijene i roka, a moe sadrav. opciju ili premiju. 7. Off-shore centri podrazumijevaju se investicijski fondovi s pravnim sjeditem u zemljama kojima postoje potpune slobode ili znatne olak. u svezi oporezivanja. esto bez ikakve financijske strukture, u kojima se velike korporacije, multinacionalne kompanije ili banke otvorile svoje podrunice da bi putem njih obavljali financijske operacije. Nisu zahvaeni strogim propisima i ogranienjima o rezervama i uvjetima obavljanja financijskih transakcija koji vrijede za osnivae u njihovim glavnim sjeditima,nude nia porezna optereenja,omoguuju kretanje kapitala bez ogranienja, ne ograniavaju kretanje kamatnih stopa i nemaju strogu deviznu kontrolu.Razlog postojanja:koritenje porez.olak. 8. Licitacijska prodaja: Gospodarski subjekti, dravne ili druge ustanove raspisuju licitaciju kada je rije o veim nabavama opreme, sirovina prehrambenih proizvoda, potronje robe ili izvoenje investicijskih radova. Isto tako raspisiv. licitac.moe biti i prodavatelj ili izvoa usluga Licitacije mogu biti:ograniene samo na dom.ponuae, otvorena za dom.i strane ponu., predviena samo za usko specijalizirane ponuae. Prednosti LP za organizatore ogledaju se u tome to se vie ponuaa meusobno nadmee koji e ponudit povoljn. uvjete da bi dobi o posao a raspisiva licitacije je siguran da se financijski i drugi ponueni uvjeti kasnije ne mogu mijenjati, a nedostatak je to u izravnim pregovor. sa ponuaem postigao povoljnije uvjete ili mu se na licitaciju nisu javili najpovoljniji kupci, koja se objavljuje u slubenom ili poslovn.listu 9. Komisionar jest vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za raun i po nalogu svog komitenta. Poslovni odnos s nalogodav. temelji se na komisionom ugovoru ili prihvaanjem naloga za obavljanje pojedinog vanjskotrg. posla, pri tom se ne ograniuje samo na jednog komitenta niti na jednu vrstu robe. Kao komisionar u nastupu pred stranim partnerom mora otkriti svog nalogodavca. Gl. odlike komisionara su: dugogodinje iskustvo,dobro poznavanje trita,solidarnost u poslovanju i odravanje mnogobroj.poslovnih veza. On brzo pronalazi robu koju komitent zahtjeva i ta najbolje kvalitete i najpovoljnije cijene. Komitent daje komisinoaru:tri.nalog ili uvjetovan nalog.

10. Inozemni zastupnik jest vanjskotrgov.posrednik koji obavlja trg.poslove u i za ime inozemnog nalogodavca, kojeg stalno i javno zastupa na inozemnom tritu, samostalno je poduzee u odnosu na svog principala, ne smije zastupati slinu tvrtku (konkurenta) ali zato moe razl. tvrtki koji nisu meusobni konkurenti. Stalno prate trite i obavljaju sve predradnje za prodaju princ.robe, sklapaju u ime i za raun kupopr. ugovore, ali i ostale administrat.poslove. Ugovor o zastupanju utvruje sve odnose, skalpa se na odreeno razdoblje, ako ga ni jedna stranka ne otkae onda se produuje za slijedee ugovorno razdoblje, obino ga prati i ugovor o prodaji robe putem konsignacije. 11. Distributer jest vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ili i za svoj raun. On na odreenom tritu ima iskljuivo pravo prod. proizvoda svoga principala.Distributer prodaje robu trgovcima na veliko i li na malo, te putem trgovakih putnika. Distributer kupuje robu od principala koje su nie od prodajnih cijena na distributerovu tritu ili dobiva odreeni rabat u % i tako ostvaruje odreenu zaradu. Na tr. titi svoje interese ugovor.klauz. ekskluziviteta,(samo on zastupa distribuciju odreene robe). Principal alje robu distributeru na temelju njegove narudbe, plaa je akreditivom, opseg plasmana ovisi jedino o distr.snazi i o njegovim financijskim mogunost. Odvojenost princ. od trita, znai da nema kontakt sa kupcima, nego se oslanja na izvjetaj distributera, koji stanje prikazuje kako njemu odgovara. 12. Brokeri posreduju izmedju kupca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvozn.poslu, to znai da nemaju trajni ugovorni odnos s komitentom, ve posluju sad s jednim, sad s drugim i sami ne zakljuuju kupoprod. ugovore. Broker mora potpuno izvravati komitentov nalog bilo da je rije o nabavi ili prodaji robe na tritu, robnoj burzi, aukcijskoj prodaji, bilo o kupoprodaji vrijednosnih papira na efektnim burzama. Joberi ili izvozni prekupci su vanjskotrgovinski posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvoa i odmah je prodaju na stranom tritu, obavljajui sami sve izvozne poslove. Ne dre robu na skladitu i nisu vezani za jednog proizvo. ni za jednog kupca. Moemo rei da su papirnati trgovci koji poslove obavljaju u svom uredu. esto kupuju od uvoznika ili komisionara svu uvezenu robu i dalje je preprodaju u manjim ili veim koliinama trgovcima na malo, tj. maloprodajnoj mrei ili pak kupuju vee koliine odreene robe za koju raste potranja na tritu pa tu robu kasnije preprodaju i zarauju na razlici u cijeni. 13. Faktori su specifini posrednici u vanjskotrgov. prometu koji prodaju i kupuju robu po generalnoj ili posebnoj ovlasti svog nalogodavca-principala. Za razliku od brokera, faktor po elji nalogodavca ispunjava tri funkcije: funkciju obavljanja posredni. usluga, funkciju financiranja plasmana (izvoza-prodaje) i funkciju preuzimanja rizika naplatge od dunika.Factoring odnos temelji se na radnjama to ih obavlja faktor, a to su preuzimanje rizika naplate od dunika, voenje knjigovod. utjerivanje i naplaivanje potraivanja, davanje predujma klijentu, izdavanje obrazaca itd. 14. Neki od oblika vanjskotrgovinske organizacije na inozemnom tritu su izravan i neizravan nastup. Izravan nastup je kada je vrlo otra konkurenc.na svjetskom tritu nametnula proizvoaima razliitih dobara posebnu brigu za to kompletnije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu, ostvarivanje neposrednog dodira s kupcima iz inozemstva radi to breg i najisplativijeg ostvarenja izvoza vlastitih proizvoda. Takvo ukljuivanje osigurava proizvo. robe velike mogunosti prilagoavanja proizvodnje eljama kupaca i svakodnevno potranji novih, privlanijih, suvremenijih i praktinijih proizvoda. Pri neizravanom nastupu odnosno neizravanom izvoz i uvoz robe na tritu domai se proizvoa/trgovac ukljuuje u strano trite putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea koja su najee locirana u zemlji u koju se roba izvozi. Proizvoa robe nije direktan izvoznik odnosno uvoznik ve svoje proizvode prodaje ili predaje vanjskotrgovinskom psredniku koji obavlja sve radnje u svezi s ostvarenjem vanjskotrgov. posla. Posredniko poduzee tada obavlja niz radnji kao to su istraivanje inozemnog trita, organizacija ekonomske promidbe pregovaranje s inozemnim poslovnim

partnerima, rjeavanje svih poslovnih i administrat. problema koji se javljaju tijekom realizacije vanjskotrgovinskog posla, ukljuujui i velik broj usluga koje prate izvrenje izvoza, uvoza ili nekog drugog vanjskotr.posla od trenutka sklapanja kupoprod.ugovora do konane realizacije izvoza odnosno uvoza. 15. Incoterms je skup pojmova i izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomskopravni odnosi izmeu prodavatelja (izvoznika) i kupca (uvoznika) , a posredno se odnose i na prijevoznike, opremnike, luke i pristanita, pomorske agente, carinske organe i dr. Incoterms 2007.g. znai da e se ugovorne strane u svemu pridaveti odrdaba predvienih za transportnu klauzulu CIF s naznakom odredine luke prema Incotermsu 2007.g. odnosno da su u cijenu robe ukljueni trokovi transporta i osiguranja do odreenog (dogovorenog) odredita (luke) i da te trokove plaa izvoznik. Rizik za robu s prodavatelja na kupca prelazi u trenutku kad ugovorena roba prije ogradu broda u luci ukrcaja. Grupu E ini klauzula EXW koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke, s time da prijevoz i osiguranje nisu plaeni, odnosno da te trokove snosi kupac-uvoznik. Grupu F ine klauzule: FAS, FCA i FOB koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaeni odnosno da prodavatelj plaa prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznaenom mjestu. Grupu C ine klauzule CFR, CIF, CIP i CPT koje ukazuju na to da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredita. Grupu D ine klauzule DAF, DES, DEQ, DDP i DDU koje ukazuju na prispijee robe u odreenu zemlju odredita na tropak i rizik prodavateljaizvoznika. 16. FAS (franko uz bok broda) znai da podavat.ispunjava svoju obvezu isporuke kad svoju tobu postavi uz bok broda u imenovanoj luci otpreme. Kupac od tog trenutka snosi sve trokove i rizik od gubitka ili oteenja robe. Termin FAS trai da prodavatelj ocarini robu za izvoz, ali ako ugovorene strani ele da kupac obavi izvozno carinjenje, to treba jasno istaknuti u ugovoru o prodaji.Termin se moe koristiti samo za pomorski i rijeni prijevoz. 17. FOB (franko brod) znai da prodavat. ispunjava svoju obvezu isporuke kada isporui robu preko ograde broda u imenovanoj luci otpreme. To znai da kupac mora snositi sve trokove i rizik od gubitka ili oteenja robe od te toke. Termin FOB zahtjeva da prodavat.obavi izvozno carinjenje robe.Termin se moe upotrebljavati samo u pomorskom ili rijenom transportu. 18. CIF (cijena, osiguranje i vozarina) znai da prodavat. ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prijee ogradu broda u luci otpreme. Prodavat. mora platiti trokove i vozarinu potrebnu da robu dopremi u imenovanu odredinu luku, ali rizik od gubitka ili oteenja robe, kao i druge dodatne trokove koji mogu nastati nakon ugovor.roka isporuke, prenosi se s prodavat. na kupca. Prema CIF terminu prodavat. mora takoer osigurati kupcu i pomorsko osiguranje koje pokriva rizik od gubitka ili oteenja robe za vrijeme prijevoza ali s minimal. pokriem, a ako kupac eli osiguranje s veim pokriem on to mora sam ugovoriti. Ovaj termin zahtjeva od prodavat. da robu izvozno ocarini, a koristi se samo za pomorski i rijeni prijevoz. 19. Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive 1933. godine donijela ih je Meunarodna trgovaka komora u Parizu a zadnja revizija bila je 1993. godine. Dokumentarni akreditiv je jedan od najee primjenjivanih instrumenata plaanja u VT poslovnoj praksi. On ne titi samo prodavatelja robe, osiguravajui mu naplatu isporuene robe, nego jami i kupcu da e za uplaenu svotu doi u posjed dokumentacije koja mu daje pravo raspolaganja robom. 80% svih plaanja u meunarodnoj trgovini obavlja se meunarodnim dokumetarnim akreditivom. Prema Pravilima, dokumentarni akreditiv je svako utanaenje po kojem neka banka na zahtjev i u skladu sa uputama svog komitenta mora nekoj treoj osobi platiti ili akceptirati mjenicu, tj. ovlastiti drugu banku da to uini, uz uvjet da trea strana podnese odreene dokumente koji moraju biti usklaeni s odredbama i uvjetima akreditiva.Vano je precizirati vrstu kreditnih dokumenata. Banka radi s dokumentima pa joj nije vano da li je roba

isporuena i kakva joj je kvaliteta. Zato korisnik akreditiva, im od banke primi obavijest o otvorenom akreditivu, prije isporuke robe mora provjeriti jesu li uvjeti navedeni u akreditivu usklaeni s ugovorenim. 20. Oznaka TIR znai da robu utovarenu u cestovno vozilo prati poseban carinski dokument karnet TIR, a carinjenje se obavlja samo u carinarn.mjesta otpreme robe i carinarn.mjesta u koje je roba upuena, bez obzira na to preko koliko je zemalja roba prela u tranzitu. Pogranine carinarn.zemalja preko kojih roba prolazi u tranizitu i pogranine carinarn.zemlje u koju se roba upuuje zadovoljavaju se provjerom dokumenata karneta TIR i carinske plombe to ju je na vozilo stavila carinarn.u mjestu otpreme robe. Karnet ECS iz 1956.g.omogu.poslov. ljudima koritenje odgovaraj.carinskih i drugih olakica pri prenoenju trgova.uzoraka iz jednog u drugo carinsko podruje (trg.uzorci na meunarod.sajmovima i demonstracije potencijalnim kupcima).ECS sadri popis trgov.uzoraka za koje se pri unosu u neku zemlju iz druge zemlje ne plaaju propisane carinske ni druge uvozne pristojbe. Rok vaenja karneta utvruje zemlja koja ga izdaje, on zamjenjuje sve carinske i druge dokum. uobiajene za redovan izvoz i uvoz. 21. Dugorona proizvodna kooperacija s inozemstvom je dugorona gospod.suradnja domaeg proizvodnog poduzea i strane osobe koja se sastoji u zajednikom programiranju razvoja, osvajanju proizvod. proizvodnji i meusobnim isporukama proizvoda i sastavnih dijelova. Meusobne isporuke u dugoronoj proizvodnoj kooperaciji grupirane su u praksi u etri oblika:1-vi oblik obuhvaa isporuku sastavnih dijelova radi ugraivanja u gotov proizvo,2-gi oblik suradnje je u kojoj strani partner isporuuje sirovine ili poluproizvode, a domai pratrner kontraisporuuje proizvode u koje je ugradio te uvezene sirovine ili poluproizvode,3-i oblik kooperacije se odnosi na isporuku sastavnih elemenata sustava, osnosno postrojenja ili ureaja koji slue za upotpunjavanje odnosno dobravanje, a 4-ti oblik kooperacije se odnosi na proizvod. i meusob.isporuku gotovih proizv. iste vrste gdje ugovor obuhvaa zajedniko programiranje razvoja i osvajanje proizvodnje. 22. Ugovor o licenci se javlja u pravnom prometu kao naei pravni instrument prijenosa tehnolog.ali i netehnikih rjeenja, dakle gospodar.primjenjivih i ekonom. iskoristivih nematerijalnih dobara. Ekonom.znaajke i specifinosti licenca proizlaze iz ovlasti to ih stjecatelj licence dobiva temeljem ugovora s davateljem licence. Razlikujemo; proizvodnu licencu gdje stjecatelj licen.stjee pravo iskoritavanja licen. za proizvodnju odreene robe; prodajnu licen.prema kojoj stjecatelj licence dobiva pravo na prodaju proizvoda to ih proizvodi na temelju kupljene licen; licencu za iskoritenje prema kojoj stjecatelj dobiva pravo uporabe proizvoda koji je proizveden na temelju licen; licencu za izvoz prema kojoj stjecatelj licence stjee pravo izvoza proizvoda to ga izrauje na temelju kupljene licen. i licenca za uvoz koja stjecatelju daje pravo uvoza proizv. koji se proizvode u inozem. na temelju patenata i eventualno njihove prodaje u zemlji ili inozem. 23. Zajedniko ulaganje (Joint venture) predstavlja raznovrsne oblike poslovne suradnje izmeu poslov.partnera na osnovi uloenog kapitala, istraiva, razvojnog, proizvodnog, prodajnog, nabavnog rada, know-how-, kao i zatienog i nezatienog industrij. vlasni. Cjelokupni poslovni koncept zajednikog ulaganja zasnovan je na zajednikom solidarnom snoenju svih pozitivnih i negativnih uinaka i rizika u omjeru koji se utvrdi ugovor. najee prema omjeru ulaganja partnera. Ta se poslovna ulaganja mogu pratiti kao ulaganja stranih osoba u dom. Poduz. radi ostvarivanja zajednikih poslov. ciljeva i ostvarivanja odgovarajue dobiti iz zajedni.poslovnog pothvata i ulaganja dom. poduzea u inozemstvu sa slinim ili istim motivom koji se odnosi na osnivanje vlastitog poduz. u inozemstvu, odnosno ime se lake ostvaruju ciljevi poslovne politike domaeg poduzea usmjereni uglavnom na ostvarivanje povoljnijeg financij.rezultata poslovanja na ino. tritu u suradnji s inozem. poslovnim partnerom.

24. Kompenzaciski poslovi su izvoz odreenih roba ili usluga vezan za uvoz roba ili usluga odgovarajue protuvrijednosti, bez upotrebe klirinkih, slobodnih ili bilo kojih drugih inozemnih sredstava plaanja. On znai razmjenu roba ili usluga najnieg tipa roba za robu. Potpuna kompenzacija znai takvu razmjenu robe u kojoj stopostotna isporuka robe u jednom smeru zavrava stopostotnom isporukom robe u drugom smjeru. Djelomina kompenzacija poslovna je transakcija pri kojoj vrijednost isporuka u oba smjera nisu ujednaene. S obzirom na broj sudionika kompenzaciske poslove dijelimo na izravne, proirene i trostrane. Izravan komp.posao se javlja kad postoji neposredni interes poslovnih partnera razliitih dravnih odnosno carinskih podruja za odreene robe, jer je svaki od poslovnih partnera ujedno uvoznik i izvoznik u svojoj zemlji. Proireni komp.posao je kada se na tritu jedne ili dviju zemalja koje su zainteresirane za ovakvu vrstu razmjene roba i usluga javlja vie uvoznika ili izvoznika. Trostruki komp. posao nastaje kad poslovni partneri iz dviju zemalja, zainteresirani za komp.posao ne posjeduju komplementarnu robu za razmjenu zbog ega su prisiljeni u treoj zemlji pronai odgovarajuu robu i partnera i tako zatvoriti krug komp. razmjene. 25. Barter posao je poseban oblik vezane trgovine koji se temelji na posebnom barter sporazumu izmeu poslovnih partnera iz dvije zemlje kojim se obvezuje da e uz dogovorene uvjete obavljati meusobnu razmjenu roba i usluga. Predmeti razmjene sadrani su obino u dva popisa. Prvi sadri popis odabranih izvoznih proizv. jedne zemlje, a drugi odabrane izvozne proizv. druge zemlje. Za svaku skupinu proizvo. utvren je najvii novani iznos do kojeg se izvoz moe izvriti. Partneri nastoje da vrijednost razmjene bude na istoj razini. 26. Barter klubovi Djeluju kao posrednici meu svojim lanovima, te za njih obavljaju usluge kao to su raunovodstvene usluge, usluge posredovanja, davanja poslovnih obavijesti, pronalaenja zainteresiranih poslovnih partnera u raznim zemljama i sl. Djeluju kao brokerske kue. Radi se o pravoj robno-novanoj razmjeni ali se svi uvjeti razmjene izraunavaju u novanim vrijednostima. Umjesto plaanja novcem, u sredinjici kluba svake zemlje vode se posebni obraunski rauni za svakog lana, slini raunima u banci. Kad lan kupuje neku robu ili se koristi nekom uslugom, raun mu se optereuje tj. "ide u minus", a kad prodaje robu ili uslugu raun se uveava, tj. "ide u plus". Cilj je da kupac i prodavatelj uspostave vezu uz to manje posrednika, da zakljue posao i da ga ostvare. 27. Reeksportni poslovi su posredovanje pri kupoprodaji robe izmeu partnera koji se nalaze u razliitim zemljama, a posredovanjese obavlja iz tree zemlje koja ima povoljan poloaj u odnosu na zemljukupca i zemlju prodavartelja. Za reeksport je bitno da posrednik kupuje od prodavatelja iz druge zemlje robu za svoj raun i u svoje ime, da je za prodavatelja izvoz u zemlju posrednika, da posrednik prodaje robu dalje u svoje ime i za sovj raun kupcu u treoj zemlji i da je takva nabava robe za kupca uvoz robe iz zemlje posrednika. Reeksp. Je vanjskotrg.posao koji se odnosi na posredovanje u meunarodnoj robnoj razmjeni. 28. SWITCH POSLOVI su specifini VT poslovi u meunarodnom robnom i deviznom poslovanju u kojima se obavljaju transakcije valutne ili robne arbitrae. Dolazi do pretvaranja mekih valuta u tvrde, tj. klirinkih deviza u konvertibilne pomou viestranih trgovakih operacija. VT, tj. devizni promet izmeu 2 zemlje obavlja se preko switchera iz 3. zemlje zbog ostvarivanja VT prometa koji se ne bi mogao ostvariti u okviru redovnih VT transakcija, nedostatka konvertibilnih sredstava plaanja, razliite razine cijena u pojedinim zemljama, nekonvertibilnost valuta nekih zemalja itd. Bit switch posla je u tome to switcher (angaira ga inicijator posla ili oba partnera) pronalazi vie partnera iz vie zemalja te s nekoliko posrednikih kupoprodajnih transakcija (roba ili deviza) omoguuje ostvarenje zamisli inicijatora posla i njegova partnera, odnosno omoguuje partneru koji raspolae s "mekim" (klirinkim) devizama da dobije robu koju bi inae morao platiti konvertibilnim devizama. Uvjet za njegovo postojanje su razliite prepreke u multilateralnom plaanju. Pojavljuje se u uvjetima postojanja bilateralnog platnog prometa, predstavljajui vezu izmeu nepovezanih putova plaanja prilagoen stanju nekonvertibilnosti valuta. Cilj switch posla je nadoknada ograniene primjene devizne

arbitrae kombinacijom poslovnih transakcija i posredovanjem robe.Skuplji su od redovnih poslova izvoza i uvoza, ali su im i rezultati vei. Reeksporter kupuje robu za vlastiti raun i prodaje ju u svoje ime, dok switchera zanima samo ostvarenje financijske strane tih poslova. Uobiajena podjela switch poslova je na: 1. Uvozni switch poslovi jesu poslovne transakcije kod kojih switcher raspolae mekim valutama, tj. klirinkim potraivanjima, za koje kupuje robu na tritima s nekonvertibilnom valutom plaanja. Tu robu jedanput ili vie puta preprodaje ili posreduje u preprodaji tvrtkama koje su za tu robu zainteresirane i koje e je platiti konvertibilnom valutom. Za tu valutu switcher kupuje robu s konvertibilnog trita i isporuuje je tvrtki -inicijatoru posla. Switcher zarauje na razlici u cijeni robe ili vrijednosti obraunskih valuta. Aio je viak teajne vrijednosti nad nominalnom. Disaio je razlika za koju je vrijednost valute nia od nominalne vrijednosti. 2. Izvozni switch posao obavlja se iz istih razloga kao i uvozni switch posao. Poinje isporukom robe od izvoznika u jednoj zemlji posredniku u drugoj. Posrednik plasira robu na trite zemlje s konvertibilnim nainom plaanja. Reeksporter - switcher isplauje vrijednost kupljene robe u valuti zemlje izvoznika po vioj cijeni od one koju bi izvoznik postigao da je direktno plasirao robu na to trite. Interes switchera je u tome to preprodajom robe dolazi do vrste valute za koju nabavlja drugu robu koju prodaje po vioj cijeni i prekriva razlike nastale prvom kupoprodajom. S obzirom na legaliziranost razlikuju se:1. Otvoreni switch poslovi. Ugovor o isporuci robe zakljuuju se izmeu partnera iz zemlje A i C i predvia se plaanje u kliringu preko zemlje B. Roba se izravno isporuuje iz zemlje C u zemlju A. Partner iz zemlje B plaa robu isporuitelju iz zemlje C u okviru meusobnog kliringa. Partner iz zemlje A plaa robu switcheru u zemlje B u konvertibilnim sredstvima uz disaio od, recimo, 20%. 2. Prikriveni switch imamo kada samo 1 ili 2 zemlje preutno toleriraju switch posao. Prikriveni switch je vrlo sloen i zahtijeva sloene manipulacije robom i ispravke dokumenata tj. dobro poznavanje ino trita, stranih VT i deviznih propisa. Potrebno je da switcher ima dobre veze s mjerodavnim organima svoje zemlje. 29. Lizing je upotreba tueg dobra u odreenom razdoblju i uz plaanje odreene naknade davatelju lizinga od strane korisnika lizinga, pri emu je ako je rije o lizingu kao vanjskotrgovinskom poslu osigurano stopostotno strano financiranje i odreene pogodnosti. Ovisno o nainu financiranja imamo neizravan i izravan lizing. Neizravan liz. predstavlja trilateralnu poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju proizvoa ili isporuitelj nekog dobra korisnik ili primatelj lizinga i lizing organizacija ili davatelj lizinga. Cijeli se posao odvija sklapanjem kupoprodajnog ugovora i ugovora o lizingu to ga sklapaju lizing poduzea i korisnik lizinga. Izravni liz. znai takvu poslovnu transakciju u kojoj se nabava nekoga investicijskog dobra ostvaruje sklapanjem samo jednog ugovora i to ugovora o lizingu izmeu proizvoaa kao davatelja lizinga i primatelja dobra kao korisnika lizinga.Prema karakteru i stupnju ugovorne obveze poznajemo financijski i oerativni lizing. Prema trajanju lizinga poznajemo kratkoroni i dugoroni lizing. Prema odravanju predmeta lizinga poznajemo neto i bruto lizing. Prema predmetu lizinga imamo lizing investicijske opreme, liz.kompletnih postrojenja i liz.robe iroke potronje trajnije vrijednosti. Prema koritenju predmeta lizinga imamo liizing neupotrebljavanih i upotrebljavanjih dobara. Prema odreenosti predmeta liizinga imamo individualni i blanketni liz. Prema vrsti lizing ugovora imamo normalni ugovor, ugovor s pravom opcije i ugovor s klauzulom o pravu kupnje. 30. Franizing poslovi su poslovna transakcija kojom se na jednog partnera u poslu prenosi pravo prodaje te steeno znanje i iskustvo uz plaanje odreene naknade. Primatelj franizinga obvezuje se nuditi robu ili usluge na nain kako je to odredio davatelj franizinga, a davatelj franizinga obvezuje se da e na primatelja franizinga prenijeti svoje znanje i iskustvo te obaviti potrebne administrativne i tehnike poslove vezane uz koritenje franizinga. Bit franizinga je u osiguranju plasmana robe i usluga na to irem tritu i stvaranju profita na neem to je u svijetu vrlo dobro poznato i na to se iroki ili odreeni krug potroaa ve navikao.

31. Meunarodno otpremnitvo su poslovi organiziranja, otpreme i dopreme robe u meun.prometu to ih obavlja peditersko poduzee u svoje ime i po nalogu i za raun komitenta-nalogodavca. Pod poslovima meun.otpremnitva se smatra sklapanje ugovora o prijevozu u svim granama prometa, sklap.ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju i sl.usluge, sklap.ugovora o skladitenju robe, sklap.ugovora o osiguranju robe, organiziranje zbirnog prometa, osiguranje povlastica i refakcija od prijevoznika, zastupanje i obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe, ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih i dg.dokum., obavljanje otpremnikih usluga na meunar.sajmovima itd. 32. Robni dokumenti su svi vrijednosni papiri koji se ispostavlajju u svezi s robom (pomorska teretnica,, tovarni list, skladinica, polica transportnog osiguranja i dr.). Imamo jo i brijednosne papire koji donose dobit i vrijednosne papire koji ne donose dobit. Imamo i trgovake fakture, pro forma fakture, predraune, konzularne fakt., carinske fakt., specifikacije robe, lista pakiranja i skladinice. 33. Potvrde o robi u vanjskoj trg. Su najee potvrda o podrijetlu robe, potvrda o rovi koja se uvozi radi izvoza, potvrda o izravnoj poiljci potvrda o krajnjoj namjeni robe, sanitarna, veterinarska i fitopatoloka potvrda, certifikat o kvaliteti robe i dr. 34 Osiguranje robe u v.t. je nain na koji se osiguranik obvezuje da na naelima uzajamnosti i solidarnosti udruuje odreeni iznos u osiguravajue drutvo, a osigurav.drutvo se obvezuje da e ako se dogodi osigurani sluaj isplatiti osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu, odnosno ugovorenu svotu. Bitni sastojci ugov. o osiguranju su predmet osiguranja, rizici protiv kojih se osiguranik osigurava, vrijednost osigur. interesa, premija i trajanje osiguranja. 35. Pomorska teretnica je dokum. koji na zahtjev krcatelja izdaje brodar ili njegov ovlateni agent, potvrujui tom ispravom da je robu u koliini navedenoj u teretnici ukrcao na brod te da e je prevesti do odredine luke i predati prvom zakonskom imatelju izvornog originalnog primjerka teretnice u stanju u kojem je robu primio na prijevoz. etri su osnovne funkcije pomorske teretnice: postojanje ugovora o prijevozu, dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden, obveza da teret bude izruen legitimnom imatelju teretnice, prenosivi vrijednosni papir tj. da njezina predaja nadomjeta predaju robe koja je u njoj naznaena. 36. Potvrda bez zapreke i nalog za isporuku je kad brodar ili njegov agent izvre sve formalnosti u vezi s iskupljenjem teretnice, tj. kad se naplati vozarina i ostala potraivanja pto izh brodar ima prema korisniku prijevoza. Ona je zapravo naputak zapovjedniku broda da donositelju takve isprave izda teret naznaen u toj ispravi, a ona je ujedno i dokaz da je primatelj robe prema brodaru ispunio sve svoje obveze. 37. Meunarodni eljezni. tovarni list predstavlja ugovor o prijevozu robe eljeznicom, kojim eljeznica potvruje da je primila tobu na prijevoz uz obvezu da je preda primatelju naznaenom u tovarnom listu, pod uvjeima iz tovarnog lista i u skladu s tarifnim uvjetima. Meun.eljezni.tovarni list ima 5 dijelova: origina koji prati poiljku i redaje se primatelju, duplikat koji otpremna eljeznika stanica predaje poiljatelju, kopija koja ostaje kod otpremne eljeznike stanice, tovarna karta koja prati poiljku do odredinog kolodvora, a nakon predaje robe primatelju dostavlja se nadlenooj kontroli prihoda i izvjee o prispijeu koje prati poiljku do odredinog kolidvora i kojim se izvjeuje primatelj o prispijeu poiljke, a primatelj ga vraa kolodvoru jer slui eljeznici kao dokaz o izdavanju poiljke. 38. Bankovna dokumentacija je vezana uz obavljanje platnog prometa s inozemstvom, obraune deviznog priljeva i odljeva, izdavanje bankovnih jamstava, kreditiranje vanjskotrgovinskih poslova, obraun izvozne stimulacije i sl. Bankovnu dokumentaciju ine razne isprave dokumenti i obrasci koji prate meusobne poslovne odnose banke i njezinih komitenata u zemlji i inozemstvu. U ovu se dokumentaciju ubrajaju nalozi za planje u

inozemstvo, instrumenti plaanja ili naplate kao npr. Bankovna doznaka, meunar. Dokumentarni akreditiv, inkaso posao, ek, mjenica idr., bankovne garancije koje mogu biti uvjetna, bezuvjetna, direktna, indirektna, potvrena, nepotvrena, plativa, kontragarancija pokrivena garancija i dr., izvjetaji o deviznom priljevu kojim banka izvjeuje izvoznika da je na njegov raun stigao odgovarajui iznos deviznih sredstava. 39. Nain ugovaranja cijena se utvruje posebnom klauzulom u kojoj su obuhvaeni visina cijene za jedinicu mjere, valuta u kojoj je cijena iztaena, paritet isporuke za koji cijena vrijedi, podaci o ambalai i odreeni popusti u cijeni. U v.t. postoji izravno i posredno ugovaranje icjene. Izravno ugova.cijene utvruje se cijena za odgovarajuu tehniku jedinicu mjere robe i ukupne vrijednosti poiljke. Ako se ona ne mijenja u toku izvrenja kupoprodajnog ugovora onda je zovemo fiksna cijena. Posredno utvrivanje prodajne cijene postoji kad se ugovorom kupac obvee da za kupljenu robu plati onu cijenu koja vrijedi na tritu odreenog dana. Ovisno o vrsti robe i trinim okolnostima prodajne se cijene mogu utvrditi ili ugovoriti kao fiksne, burzovne i klizne cijene. 40. Kupoprodajni ugovor o uvozu/izvozu su naziv ugovornih strana tj. naziv i adresa kupca, naziv dokumenta, predmet kupoprodaje, koliina predmeta kupoprodaje, kvaliteta predmeta kupoprodaje, nain pakiranja robe i ambalaa, cijena predmeta kupoprodaje s naznakom valute plaanja, paritet isporuke, nain plaanja, instrument plaanja, rok isporuke, kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe, bankovna garancija, atest klasifikaciskog zavoda, ugovorna kazna ili penali, via sila, rjeavanje sporova, stupanje ugovora na snagu i ostale klauzule ovisno o vrsti vanjskotrgovinskog posla. 41. Rizik vrste, kvalitete i koliine robe moe nastati zbog kvalitete robe u tijeku transporta, uskladitenja i dr. manipulacija robom ili gubitka u koliini robe od mjesta polazita do mjesta odredita, odnosno do trenutka njena preuzimanja od strane kupca u inozemstvu. Rizik vrste odnosno izgleda i kvalitete robe pogaa osobito sezonske robe ili robe prigodne potronje pri kojima odluujuu ulogu u njihovu plasmanu ini ukus potroaa i trenutna moda potronje. Izvoznik mora osigurati sve uvjete da roba prema ugovorenoj vrsti, kvaliteti, izgledu, koliini, recepturi i u tono ugovoreno vrijeme bude dopremljena na ugovoreno mjesto isporuke. Ukoliko izvoznik ne ispuni te uvjete moe doi do kvarenja robe, manjeg ili veeg gubitka kvalitete iznad ouobiajenog poznatog kao kalo, te kao takva ne moe ui u zemlju od strane mjerodavnih organa, a zbog propisanog standarda u zemlji uvoza. 42. Rizik nabave i prodaje u v.t. posljedica je subjektivnih i objektivnih okolnosti koje oteavaju ili potpuno onemoguuju izvrenje planiranog uvoza ili izvoza. Subjektivne okolnosti odnose se na slabosti u poduzeu, sustavu rada i strunosti osoblja u pripremi i izbrenju planiranih poslova izvoza i uvoza. Objektivne okolnosti se odnose na vanjske utjecaje na koje poduzee ne moe utjecati kao npr. Sustavne mjere dravnih organa u oblasti reguliranja robnoga i platnog prometa s inozemstvom. Uklanjanje uzroka se moe provesti uklanjanjem subjektivnih slabosti u vanjskotrg. poduzeu i primjenom samoosiguranja na osnovi trajnog praenja posljedica objektivnih uzroka nastanka trinog rizika. 43. Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora u v.t. postoj zbog mogunosti neizvrenja dospjelih obveza jedne ugovorne strane, ime ona izravno nanosi tetu drugoj ugovornoj strani. Ovaj se rizik pojavljuje kad prodavatelj ne isporui ugovorenu robu ili ne izvri ugovorenu uslugu i kad kupac odbije preuzeti isporuenu robu ili kad uskrati isplatu primljene robe. Kupac se osigurava od rizika isporuke robe rako da ispita solidnost poslovanja inozemnog dobavljaa, da ugovori penale za neizvrenje isporuke ili za kanjenje u isporuci i da ugovornom klauzulom zahtjeva od prodavatelja bankovnu garanciju za uredno izvrenje posla. Prodavatelj se osigurava od rizika preuzimanja robe i isplate od strane kupca tako da iscrpno ispita bonitet inozemnoga kupca, ugovorom tono odredi trenutak prijelaza rizika i plaanja robe, da od kupca

zatrai izdavanje bankovne garancije i ugovoti kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe u svojoj zemlji. 44. Transportni rizik predstavlja zbroj svih moguih teta koje mogu nastati na robi pri njenom prijevozu odnosno opasnosti koje se mogu dogoditi na transportnoom putu od mjesta polazita do mjesta odredita i koje mogu izazvati djelominu ili potpunu tetu na robi. Rizike u transportu poznamo kao osnovne transportne rizike, dopunske i ratne ili politike rizike. U osnovne rizike ulaze opasnosti od prometnih nezgoda, elementarne nepogode, poare i eksplozije. Dopnski rizici su vezani uz svojstvo robe koja se prevozi i obuhvaaju krau, vlagu, lom, curenje, rasipanje, ranje, pokisnue, tete od slatke i morske vode, kvarenje robe, znojenje i zagrijavanje robe i sl. koje dolaze zbog loe ambalae i prirodnih osobina robe. Ratni i politiki rizici nastaju zbog neprijateljstva izmeu pojedinih zemalja ili zbog izvanrednih dogaaja, odnosno stanja u nekoj zemlji. 45. Rizik cijene je opasnost da doe do poskupljenja predmeta kupoprodaje, odnosno do promjene ugovorene visine cijene bilo na tetu kupca ili na tetu prodavatelja. Ukoliko zbog utjecaja ponude i potranje na tritu doe do poveanja cijene predmeta kupoprodaje tetu e snositi prodavatelj-izvoznik, a ukoliko padne cijen tetu e snositi kupac-uvoznik. Do rizika moe doi zbog odstupanja od ugovornih klauzula, kao to su naknadni zhtjevi kupca ili prodavatelja, nepravodobno preuzimanje robe i zakanjenju u isporuci. Zatita se vri puzdanim sustavom koji se sastoji u staljanju tzv. rezerve na ugovorenu cijenu robe. 46. Rizik izvoznog kredita predstavlja opasnost za izvoznika robe ili usluga na kredit da kupac u inozemstvu nee u ugovorenom roku uz ugovorne uvjet platiti isporuenu robu ili izvrenu uslugu. Uzroci opasnosti da izvoznik ne naplati svoj financ. potraivanja prema odobrenom kreditu inozemnom uvozniku su zbog subjektivnih i objektivnih imbenika. Dolazi do podjele rizika gdje drava na sebe preuzma jemstvo prema izvozniku da e uz odreene uvjete nadoknaditi mogue prouzroene tete, ali ne u cijelosti. Obino drava ne prihvaa rizik u cijelosti nego najvie 90-95 %. 47. Valutni rizik nastaje zbog iznenadnog poveanja ili smanjenja vrijednosti jedinice odreene valute kao zakonskog sredstva plaanja, nastale kao posljedica odluke nadlene dravne vlasti, odnosno kao odrez odreene gospodarske politike zemlje. On nastaje kad se uspostavi novi intervalutni teaj neke valute u odnosu na drugu, a moe biti kao develvacija i revalvacija. Ovaj rizik moe nanjeti velike tete pa postoji mnogo metoda za minimiziranje valutnog rizika kao to su interne metode koje su dio financiskog menadmenta poduzea izmeu kompanija i vre se pomou prijeboja, kompenzacije, tehnikom prijevremenog i odgoenog plaanja idr. Eksternom tehnikom se podrazumjeva ugovorni odnos izvan skupine povezanih kompanija radi smanjenja rizika od gubitka na teajnim razlikama. Garancija vlade za pokrie valutnog rizika je vaan poticaj izvoznicima. 48. Osiguranje od rizika preko hedging poslova se kupac ili prodavatelj osigurava od mogueg prada ili porasta cijene, a najee se u robnom prometu javlja kao osiguranje od rizika kretanja cijene nekoj sirovini. To posao koji predstavlja kombinaciju promptnoga i terminskog posla. 49. Forfetiranje kao nain osiguranja od financijskog rizika Forfetiranje je instrument financiranja trgovine, i to bez prava regresa na izvoznika. To je kupnja (od strane forfetara) trgovakog potraivanja izvoznika za isporuenu robu ili izvrenu uslugu, ili cesija forfetaru (od strane izvoznika) prava na naplatu robe ili usluga. Forfetiranje prua izvozniku sljedee koristi: forfetar preuzima na sebe 100% komercijalnog rizika, politikog rizika i rizika transfera sredstava, pa izvozniku ne ostaje ni najmanji dio rizika. - Izvozniku je omogueno kreditiranje svojih partnera.

- Forfetiranjem se poboljava i izvoznikova likvidnost. - Izvozniku ostaju na raspolaganju normalne bankovne kreditne linije, kojima se moe koristiti za neke druge financijske potrebe. Forfetar preuzima na sebe sve poslove u vezi s naplatom trokova, kao i administrativne poslove. 50. Meunarodni dokumentarni akreditiv je instrument meunar. plaanja kojim nalogodavac stavlja putem poslovne banke korisniku na raspolaganje odreeni iznos deviza koje korisnik akreditiva moe naplatiti tek kad ispuni odreene uvjete, a koristi se za plaanje u robnom prometu. Izvoznik je siguran da e predajom urednih otpremnih i robnih dokumenata, te ispunjenjem ostalih uvjeta iz akreditiva kao rok isporuke i sl. doi do naplate izvezene robe jer mu isplatu dokumenata osigurava banka. Kupac je siguran da e banka isplatiti samo one dokumente koji su u akreditivu izriito propisani i koji mu osiguravaju pravo raspolaganja predmetom kupoprodaje. 51. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemst. predstavlja komitentov nalog svojoj poslonoj banci za isplatu odreene svote deviza inozemnoj fizikoj ili pravnoj osobi koja je u naogu naznaena. U meun. plaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae inozemnoj banci isplatu odreene novane svote u obliku odobrenja na raunu ili isplate u gotovini. Bankovna se doznaka koristi za plaanje robe manjih vrijednosti unaprijed, za pla. gospodarskih usluga, ua pla. ugovorenog avansa, anuiteta po kreditnom aranmanu s inoemnim dobavljaiem, za nerobna plaanja kao stipendije, darovanja i sl., za pla. unaprijed pri uvozu robe bez obzira na njenu vrijednost i dr. 52. Inkaso dokumenta ili dokumentarna naplata se pojavljuje kao robni i nerobni inkaso posao. Robni inkaso se primjenjuje kad izmeu izvoznika i uvoznika postoji izgraeno uzajamno povjerenje steeno na osnovi dugogod.poslovanja ili kada uvznik diktira uvjete plaanja, a izvoznik ima interes za plasman svoje robe na tom tritu. Nerobni inkaso predstavlja naplatu vrijednosnih papira koje ne prate komercijalni papiti. Inkaso poslovi pruaju i kupcu i prodavatelju odreenu sigurnost i prilino su raireni u poslovanju naih vanjskotr. izvznikih poduzea. 53. Trgovako kreditno pismo je slian instrument plaanja kao kod meunarodnog dokumentarnog akreditiva. Banka kreditno pismo adresira na korisnika, a dostavu obavlja bilo neposredno korisniku potom ili predajom nalogodavcu koji ga sam uruuje korisniku ili posredovanjem neke druge banke najee u zemlji korisnika koja evidentira to kreditno pismo i potvruje. Ono podrazumjeva podnoenje mjenice, a ta mjenica obino dospjeva po vienju ili na odreeni rok. 54. Mjenica je osiguranje naplate koji se u meunarodnom platnom prometu pojavljuje u poslovima akceptnog kreditiranja i eskontiranja. Ona je strogo formalan papir za ije plaanje o njenom dospijeu jame svi njezini potpisnici: trasant, trasat-akceptant, avalistii, iranti i indosanti. Kada poslovni partneri u vanjskotrg. poslu dogovore upotrebu mjenice oni najee koriste trasiranu mjenicu koju izdaje trasant izvoznik i vue je na trasata - inozemnog kupca uvoznika ili na odreenu banku u svoju korist raki naplate svote strane valute koju potrauje. 55. Bankovne garancije su pismene obveze da e njezin nalogodavac ispuniti sve ugovorne obveze odnosno da e banka korisniku garancije pod uvjetima i na nain predvien u tekstu garancije ispuniti iznos u odreenom roku ako to ne uini glavni dunik. U poslovanju s inozemstvom dijelimo garancije na nostro i logo garancije. U praksi se najee pojavljuju: uvjetna garan.(kod koje se isplata garan. iznosa obavlja samo uz ispunjenje odreenog uvjeta), bezuvjetna garan.(na osnovu koje se isplata iznosa obavlja na prvi zahtjev korisnika), direktna garan.(koja se izdaje korisniku izravno, a banka ne preuzima obveze iz garancije), indirektna garan.(koju izdaje korespondentna banka na osnovi kontragarancije garantne banke), nepotvrena garan.(koju obavjetavajua banka bez preuzimanja obveza predaje korisniku ili

ga o njoj obavjetava, potvrena garan.(koju potvruje obavjetavajua banka preuzimanjem obveza iz garancije), plativa garan.(kojom banka garantira obvezu plaanja) i inidbena garan. (kojom banka garantira izvrenje radnje i njome jami samo plaanje odtete ako nalogodavac ne izvri ugovoreni posao prema obvezama iz ugovora). 56. Izvozni krediti: komercijalni kredit (koji se temelji na komercijalnom ugovoru, pri emu izvoznik odobrava uvozniku odgodu plaanja, a uvoznik mora dati dogovorene instrumente jamstva), Robni kredit (koji se temelji na dvama ugovorima i to na komercijalnom ugovoru koji potpisuju oba ugovorna partnera i na ugovoru o kreditu to ga uvoznik potpisuje s bankom isporuitelja), financijski kredit (koji se temelji na ugovoru izmeu davatelja i primatelja kredita i ne vezuje se ni na kakav komercijalni ugovor), bankovna kreditna linija (je strani kratkoroni kredit s rokom otplate do 12 mj. kojim se banka ovlatena za poslove s inozemstvom koristi kod strane banke), fiksni krediti (koji se upotr. jednokratno i nakon toga prestaju vrijediti), okvirni krediti (se odobravaju do neke gornje granice a koriste se prema potrebi sve do konanog iskoritenja), revolving krediti (kod kojih se u tijeku koritenja obnavlja iznos kredita pa se omoguuje ponovno koritenje kredita), meudravni i meubankarski krediti (se temelje na posebnim kreditnim sporazumima radi unapreenja dugoronih gospodarskih odnosa, a o njima se dogovaraju i sporazumijevaju vlade dviju zemalja odnosno njihove banke. 57. Oplemenjivanje robe rije je o proizvodim i gosp.usugama to ih za potrebe inoz.naru. obavljaju dom.proiz.poduzea, bez daljnjih trgov..transak. s oplemenjenom robom. Poslovi se sastoje u ind.preradi,doradi i obradi to ih obavlja dom.pod. na robi koja je vlasni.inoz.tvrtke=aktivni poslovi oplemenjivanja ili ih obavlja inozem.part. na robi koja je vlasni.dom.poduz.=pasivni poslovi oplemenjivanja.Prerada=sve radnje oplem.u procesu proiz kojima se mijenjaju osnovna svojstva privrem.uvezene robe. Dorada= sve radbhe kojima se uvez.rob. oplemenjuje (bojanje,tiskanje,ienje,sortiranje,ispitiv.kvalit...) ako u tom procesu privremeno roba ne promjeni osnovna svojstva. Obrada==sve menahike,kemijske i druge postupke koji se poduzima radi dotjerivanja i poboljanja kvalitete proizvoda, bez dodavanja iste ili druge vrste robe. 58.Usluge konsignacijske prodaje je kada inoz.zastupnik je vanjskotrg.posrednik koji trgov.poslove obavlja u ime i za raun svog komitenta, kojeg stalno i javno zastupa na odreenom tritu, i koji je u odnosu na inoz. principala samostalno poduz. Mogu se zastupati proizvoaka, ali i usluna poduzea iz drugih zemalja. Generalna naela:-naelo iskljuivosti; -na.generalnosti; - na.zastup.proizv.poduz.; - na.prava na proviziju; - na.kolizije zastup.programa. Zastup ugovori mogu biti: a) o satalnom zastupanju, b) o privremenom zastup, c) o ad hoc zastup, d) ugovor o prodaji robe s konsignac, e) o servisiranju i pruanju tehnike usluge, f) o zastup. inoz.tvrtki za 3-e zemlje, g) o zastup.inoz.tvrtke pri njenim nabavama u zastupnikovoj zemlji. Sve to uini u ime i za raun principala inozemni zatupnik ima pravo na proviziju. 59. Poslovi ugovor.kontrole kvalitete i koli.robe u meunarod.prometu podrazumjeva se kontrola kvalitete, koliine i drugih svojstava robe, a sve se temelji na ugov. koji je sklopljen izmeu poduzea za obavljanje kontrole i komitenta koji uslugu trai. Ugovorom se kvalitativno i kvantitativno moe predvidjeti preuzimanje robe za raun kupca, kao i jamstvo poduzea koje obavlja kontrolu kvalitete i koliine. Osnovni cilj kontrole je da se utvrdi odgovara li roba kvalitetom ili isporukom dogovorenim uvjerima u ugovoru Kontrola se moe izvriti bilo gdje, ovisno o dogovoru ili pratitetu isporuke. Poznajemo slijedee kontrole: kontrolu kvalitete, koliine, pakiranja, skladinog prostora, laboratorijsko ispitivanje, ekspertiza, uzimanje uzoraka, kao razliite vrste prijevoza i nadzor ukrcaja,iskrcaja i ostalog prijevoza robe. 60.Usluge uskladitenja i rukovanja robom, su pri izvravanju vanjskotrg.poslova roba se prevozi na vee udaljenosti, i bez obzira na urzoke zadravanja, roba na putu mora uvati svoju kvalitetu, izgled, koliinu i dr.U tu svrhu postoje javna skladita, slobodne zone(carinske) i

pratee uslu.djelatnosti kao:a) javna skaldita ine supinu objekata razliite namjene i tehni.obiljeja, a nalaze se najee na glavnim putnim pravcima ili prometnim vorovima.Bave se jo i knidicioniranjem robe, tj odrav.robe u stanju upotrebljivosti; b) Carinsk skladita su posebna vrsta skladita u koje se smjeta roba koje je pod carinskim nadzorom sve do tenutka dok se nad njom ne zavri carin. postupak, a ona mogu biti: -javno skladite (tipA); javna (tipB), - privatno skladite (tipD); -privatno skladite (tipE) i javno carin.sklad (tipF) ili slobodne zone/luke koje su odvojeni ili ograeni prostor koji uiva tzv.carinsku eksteritorijanost zemlje na ijem se teritoriju nalazi.Mnoge slob.zone imaju razvijenu ind.proiz. kao i poslove oplem.robe, bez naplate carin.pristojbi osim ako se roba ne uvozi u zamlju iji je teritorij na kojem je slob.zona.