SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI ODSJEK ZA KROATISTIKU

ANITA PETRUI

Smogovci
(Seminarski rad)

JMBAG: 0303011852 Smjer: Hrvatski jezik i knjievnost Kolegij: Hrvatski djeji roman Mentorica: dr. sc. Kristina Riman

Pula, 20. veljae 2012.

SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................... 3 2. HRVOJE HITREC SMOGOVCI ............................................................................................................. 4 3. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 8 4. LITERATURA ......................................................................................................................................... 9

1. UVOD
Hrvoje Hitrec suvremeni je hrvatski knjievnik, romanospisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist. Poznat je po brojnim knjigama za djecu i mlade. U ovom seminarskom radu prouavat emo jedno od najpoznatijih Hitrecovih djela, Smogovci. Cilj je seminarskog rada prikazati kojem razdoblju hrvatske knjievnosti pripada Hrvoje Hitrec, koje su karakteristike njegovog pisanja, tonije, koje su karakteristike njegovog romana Smogovci.

2. HRVOJE HITREC SMOGOVCI

Hrvoje Hitrec, roen je u Zagrebu 1943. godine. Suvremeni je hrvatski knjievnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist. Poznat je po brojnim knjigama za djecu i mlade. U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najee mu je mjesto zbivanja rodni grad Zagreb. Djela Hrvoja Hitreca moemo podijeliti na djeje romane, knjige pripovijesti i prozne cjeline u formi slikovnice. Veina njegovih djela namijenjena su elektornskim medijima i kazalitu. Ono to je obiljeilo ovog autora i to mu je donijelo najveu slavu, njegovi su romani, ponajvie smogovsko petoknjije. Hitrec je jedan od najznaajnijih suvremenih predstavnika urbane djeje proze, jedan je od najznaajnijih predstavnika humoristikoga djejeg iskaza i jedan od najznaajnijih tvoraca tzv. djeje jeans proze, proze u trapericama. Pojam proza u trapericama ili jeans proza u Hrvatskoj nastaje kao prozni model ezdesetih godina, na granici izmeu mnodernog i suvremenog romana. To je posebna vrsta urbanog romana nastala prema romanu J. D. Salingera Lovac u itu. Nastaje kao opreka problemskom intelektualizmu modernog romana. Karakteriziraju ga mlai glavni junak koji je netipian, pasivan, bez ciljeva. Junak je gradski marginalac koji je suprotstavljen svijetu odraslih. On pripada odreenoj manjoj skupini, te zajedno izazivaju tradicionalne vrijednosti i stvaraju vlastitu kulturu, odnosno, odijevanje, glazbu, jezik i sl. Okolina je obino urbana zagrebaka sredina, imamo prisutne brojne argonizme, nema filozofskog govora, ve govor gradske mladei. Smogovci su jedan od najboljih humoristinih romana za djecu i mlade koji se sastoji od 36 poglavlja. Uz sam naslov romana Smogovci stoji autorova pripomena da je to romani za neto stariju djecu i prilino mladu omladinu, to Josip Pavii ustvruje kao prisutnost humor(izma) Hrvoja Hitreca. Sama radnja romana dogaa se sedamdesetih godina 20.stoljea, a obiljeja toga razdoblja su izgradnja samog Zagreba, njegova obnova i odlazak mnogih Zagrepana, ali i ostalih Hrvata u inozemstvo. itatelji i gledatelji u ovom djelu prepoznali su predivan grad, gradske teme, odlian piev smisao za humor, kombinaciju tokavskog standarda i kajkavskog dijalekta, upoznali su se sa odlino profiliranim likovima. Mogli bismo rei da je veliki dio stanovnika u ovoj zanimljivoj druini prepoznao sebe. Hrvoje Hitrec u ovom je romanu prikazao gradske ljude, ulice, svakodnevne situacije i dogaaje. Djelo je sastavljeno od niza dogodovtina u Naselku; djejih fakinarija, kolskih doivljaja, izleta, starakog ivota Papirusa-Augusta
4

Kranteka i njegova psa. Ozbiljnost u djelu nastupa onoga trena kada Vragecovi dobiju sudski nalog da se njihova kua, podignuta bez graevinske dozvole, mora ruiti. Pojavom Smogovaca djeji urbani svijet (Zagreb) na velika vrata ulazi u knjievnost. Samo mjesto zbivanja predstavlja socijalni kontrast u kojem su s jedne strane mali kuerci zagrebakog naseobnog ruba, do njih veliki, novi stambeni blokovi. U skladu s tim predstavljeni su i likovi u svojoj, gorkoj svakidanjici. Smogovci nam prikazuju kako je humor zapravo ozbiljna stvar. Ispod njega izbijaju ozbiljna ivotna pitanja. Radnja romana prikazuje dvije obitelji, ona dobrostojea djeaka Dade i obitelji Vragecovih. Tu moemo primjetiti kako Hitrec svojim likovima nadjenjuje funkcionalna imena, naime, Vragecovi kao da su vragu s torbe vuli! Braa Vrageci smjeteni su tijesnoj, staroj, drvenoj kui koja je bijedna ak i za jedan Naselak. Meutim, uz nju su ve izgraeni temelji nove kue, za koje oni kau da su smijeani od betona i njemakih maraka. Jer, kako kau, imali su mamu u Njemakoj i tatu na Mirogoju. U drugoj sredini, do Naselka, u velikim stambenim spavaonicama, ivi dobrostojea obitelj Nosonje i djeaka Dade. Autor na vie mjesta dodiruje neka aktualna pitanja, vezana uz odgoj suvremenog djeteta. Ono to taj odgoj podrazumijeva je ponajprije kola i kolski sustav, potom obiteljski odgoj, malograantina, nezakonitosti u portu itd. Ljudi esto smatraju da u tegobnim vremenima stvarnosti nema mjesta humoru. No ipak, autor ponaanjem likova i svojom naracijom eli implicite rei da se humorom nadilaze svakidanji problemi. Hitrecov humor, u ovom i drugim romanima, poiva na: vicu i dosjetkama, raznovrsnim resemantizacijama, leksikim ralambama, humoristikim opisima, zoologijskim leksikom za ljude te raznovrsnim preuveliavanjima, argonskim varijantama i slino. Hitrec se cijelo vrijeme u romanu igra rijeima te tako zapravo upuuje nas kao itatelje da pozorno promotrimo njegov odnos prema jeziku, upravo on, kao jedan veoma obrazovan pisac, zna da je to ironino poigravanje znaenjima gotovo idealan nain kako bi ostvario odmak od standardnog jezika. Smogovci su roman u kojem se likovi poistovjeuju s popularnim osobama, osporavaju kulturne vrijednosti starijih. Svojim govorom oni potvruju da pripadaju jednoj kulturi, onoj gradskoj, urbanoj.. Ovaj roman je upravo zato prepun anglizama, argonizama i kajkavizama. Standardni hrvatski jezik naruava se interpoliranjem narjeja. Najvie je zastupljeno kajkavsko narjeje. Posebna panja mora se posvetiti i samom odnosu meu likovima. Posebno zanimljiv odnos je onaj starih i mladih, specifina je njihova meusobna komunikacija i funkcioniranje.

Roman Smogovci pripada djejoj prozi u trapericama, a to moemo dokazati elemntima koji su u romanu zastupljeni. Jedan od elemenata je sinkronijsko traenje kontinuiteta u suvremenoj kulturi: predstavljajui djecu urbane sredine, autor obilno upuuje na njihove uzore u drugim medijima-filmu, stripu, televiziji da naglasi oponaanje idola i poistovjeivanje s njima. Djeca ne samo to spominju, nego i oponaaju Indijance, Johna Waynea, Charlija Chaplina, E. T.-a, Georga Harrisona, Tarzana, a izrijekom se u Smogovcima i navodi: I onda usporedi svoju situaciju s onom na filmu koji je te veeri gledao na televeziji. Drugo se obiljeje iskazuje u odnosu stari-mladi. U Hitreca je to evazijski odnos odrasli neodrasli. Njegova djeca ne suprotstavljaju se otvoreno, nego podcjenjuju roditelje svakako ih ne doivljavajui kao autoritete. Socijalna evazija posebice je naglaena kada autor zbivanje locira u ambijent koji je oporben strukturiranome svijetu (Naselak u Smogovcima). Idui element je infantilizam u pripovijedanju i to ne samo kao izraz djeje psihe nego i u naraciji. Umjesto lovrakovski umivenog stila, koji je sroen po mjeri zrela itatelja Hitrec svojim junacima pridruuje sukladan izraz, podjetinjuje ga. Osim toga, prisutna je i stilizacija usmenog spontanog govora, nazona gotovo uz svaki lik. esti su implikativni izrazi: I kako to ve biva, svi posjeti dolaze u nejnezgodniji as. Pojave, povijesne injenice i znamenite linosti iz mahom hrvatske povijesti Hitrec rabi u humoristinoj funkciji, dakle poradi humoristinog uinka. Jedan od elemanata proze u trapericama je odnos spram usmene knjievnosti, pomou parafraze te knjievnosti esto je ironijski. Hitrec esto koristi jezine oporbe da bi na taj nain naglasio pripadnost svojih likova odreenoj grupi i novoj, urbanoj kulturi. Najvanija oporbena funkcija proze u trapericama odvijat e se na leksikom planu i ona e biti trovrsna. Tako u Hitreca nalazimo niz tuica, osobito anglizama( ou, Amer, hepi, bejbi), dijalektizama (vudren, bogec) i argonizama (kuiti, ornuti, fosil, fora, tranzi). Treem oporbenom leksikom segmentu, kajkavtini, valja usmjeriti osobitu pozornost. Cijelim svojim opusom Hitrec je vezan za rodni grad, kajkavski Zagreb te e kaj funkcionirati kao bitno znakovit imbenik, izraajno i idejno. Predstavljajui rubni svijet velikoga grada, Hitrec afirmira staleki kaj, kaj kojim govore istaice u koli, kumice na placu, pijanci po bircuzima, seljaci, kaj koji e predstaviti i obrazovnu razinu lika, pojaanu grafostilemima. Osim toga, kaj se javlja i kao element humorizma najprije na leksikoj, a onda na resemantikoj razini. Napokon, kaj e funkcionirati kao oporba standardu u sintaktikim svezama sa argonom.

Smogovci su roman koji se vrlo lako ita, njegova radnja odvija se u kratkim sekvencama, brzo, kao uzbudljiv i zabavan film brzoga ritma. Sve to dalo je jak poticaj da se ovaj roman uprizori i serijski prikae na televiziji. Smogovci i strani Bongo je drugi dio romanesnkog petoknjija, ponajprije s istim likovima, ali autor premjeta radnju u dvorac Mokrice. Fabula je prepuna tajanstvenih zapleta (kraa slika iz galerije, otmica djeteta) te hiperbolizacija. Naime, autor uvodi novi lik, a to je petogodinji genijalac Bongo koji preko raunala razgovara sa svemircima i ima ekstrasenzorne sposobnosti, pa se u raspletu pojedinih fabulativnih sekvenci javlja kao deus ex machina. Tematska angairanost nije naglaena kao u prvome dijelu, likovi potuju temeljne institucije sustava i tek unutar njega nastoje ivjeti otkvaeno. Stanovita mjesta gdje se problem mogao dublje naznaiti, zavravaju dosjetkom ili pak neuvjerljivim raspletom. I ovim djelom Hitrec potvruje da zna stvoriti napetu priu, obilno natopljenu nizom humoristinih opisa i fabulativnih zapleta. Romanom Zbogom, smogovci Hitrec nastavlja smogovsku seriju, veza su i tu isti likovi i poprite zbivanja, ali i eksplicitna nazonost autora. Likovi su odrasliji i roman zavrava sretno. Ovim djelom autor se oprata sa slavnim junacima, lopov Dek se obratio, oenio i sve se primirilo. Meutim, autor se ipak ne oprata od njih: u etvrtom djelu oni se suoavaju sa zlim biem iz svemira, a u petom je slavna druba u Domovinskom ratu. Koliko god se ova autorova zamisao isprva doimala neuvjerljivo, u djejem romanu ona to nije jer piscu nije stalo do uvjerljivosti, dokumentarnosti, nego do smijeha, tonije ismijavanja bradatih neprijatelja.

U kontekstu hrvatske djeje knjievnosti, Hitrecov knjievni opus pripada novom tipu proze, ambijentalno vezane uz urbanu sredinu. To je proza s drukijom djecom, njihovim navikama, nazorima, odgojem, govorom. Iznad svega izdvaja se Hitrecov humorizam, ljudski i vedar, primjeren suvremenom gradskom mladom itelju. Elementi jeans proze tako su u njegovim romanima stav, a humorom Hitrec zapravo nudi djetetu dublju spoznaju svijeta.

3. ZAKLJUAK
Hrvoje Hitrec autor je romana Smogovci u kojem na duhovit i zabavan nain predstavlja svakodnevicu gradske mladei. On progovara s gorinom, ali duhovito, o aktualnim problemima suvremenog ovjeka kao to je oneiena okolica, dehumanizirano industrijsko drutvo, pitanja vezana uz odgoj suvremenoga ovjeka, malograantina i sl. Pie jezikom jednostavnim i bliskim govoru mladih uz mnogo tuica kojima se manifestira pripadnost Roman Smogovci oito je pisan za neto stariju djecu. Sadrajem su vezani za Zagreb. Iako bi po crtanju prilika u dvjema obiteljima, bogatoj i siromanoj, Dadinoj i Vragecovoj mogao biti i socijalno obojen, to je ipak prvenstveno humoristiki djeji roman. Hitrec prvenstveno eli nasmijati itaoce i tome je cilju podredio sve: fabulu, ritam, kompoziciju, ideju, likove, situacije, jezik i stil. esto u radnju ubacuje poneku banalnu anegdotu ili poznati vic, ako misli da e mu to pridonijeti stvaranju komina ugoaja ili efekta. Ovo djelo ocijenjeno je u kritici kao jedna od onih knjiga koja se otima svakoj kategorizaciji. To nije ni omladinski, ni djeji roman, ni roman za odraslog itaoca. To je jednostavno roman.1 Iako e neke pristalice otmjenog literarnog prianja i zasmetati njegov stil koji je netradicionalan, nepretenciozan, pun akog slanga, viceva i mladenakih tosova, srodan Majdakovu iz njegovih traperastih romana, ali mu se ne moe zanijekati svjea, ivahna i iskriava naracija, iako je ponekad i suvie obojena urnalistikim humorom.

Josip Pavii: Kontrasti Zagreba, Hrvoje Hitrec, Smogovci, Umjetnost i dijete, br. 48-49, Zagreb, str. 78-79.

4. LITERATURA
1. Hitrec, Hrvoje; Smogovci, kolska knjiga, Zagreb, 2007. 2. Hranjec, Stjepan; Hrvatski djeji roman, Znanje, Zagreb, 1998. 3. Hranjec, Stjepan; Ogledi o djejoj knjievnosti, Alfa, Zagreb, 2009. 4. Zalar, Ivo; Djeji roman u hrvatskoj knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1978.