Professional Documents
Culture Documents
18MKZ PREDAVANJE 13 Zgrade Veze I Nastavci 09 10
18MKZ PREDAVANJE 13 Zgrade Veze I Nastavci 09 10
VEZE I NASTAVCI
Raspored nastavaka
Kod eline skeletne konstrukcije pri montai je potrebno meusobno povezati u radionici izraene elemente. Pri tome se na mestima glavnih noseih elemenata sustiu vertikalni stubovi i horizontlani nosai meuspratne konstrukcije ili krov koji lee u dvema meusobno upravnim osovinama.
Da bi veza bila sigurna i ekonomina mora biti izvedena tako da: se ureajima za dizanje bez problema moe dovesti u poloaj za montau; u toku montae moe da primi neku silu; se moe podeavati; nisu potrebna posebna pomona sredstva za montau (skele i sl.).
Podela konstrukcije na montane elemente treba da osigura njihov maksimalni stepen radionike izrade, uzimajui u obzir nosivost i gabaritne dimenzije raspoloivih transportnih sredstava, a stim u vezi i ekonominost prevoza.
Radi ubrzanja i poveanja kvaliteta radova na montai formiraju se vei montani sklopovi teine do 20 t, koji osiguravaju visoku tanost montanog skopa, a samimtim veliko skraenje toka montae. Montani sklopovi mogu biti ravanski i prostorni.
Kod zglobnih, a nekada i kod okvirnih sistema, pri delovanju raunskih optereenja, ekscentriciteti su relativno mali (e < r) tj. u poprenom preseku se ne javljaju naponi zatezanja pa se nastavak izvodi po pravilima za centrino pritisnut stub.
Montani nastavci izvedeni podvezicama sa obinim ili visokovrednim vijcima pogodni su za otvorene poprene preseke stubova. Kod reenja nastavka stubova razliitih poprenih preseka obavezno se moraju upotrebiti podmetai.
Radioniki nastavci stubova skoro uvek izvode zavarivanjem, a esto se zavareni spojevi primenjuju i kod montanih nastavka stubova pogotovu kada vijani montani nastavak nije prihvatljiv zbog velikog broja vijaka ili lokalnog zadebljanja na mestu veze.
Kod primene montanih nastavaka stubova u zavarenoj izradi sa eonim ploama krajevi stuba se moraju dodatno obraditi. Pri direktonom zavarivanju stubova sanduastog preseka na montai, da bi se spreilo punjenje stuba vodom ili prljavtinom na svom kraju se hermetiki zatvara poklopcem od tankog lima.
eona ploa se moe dimenzionisati prema slici, gde je P pripadajua sila u noici gornjeg stuba, a e ekscentrinost (odstojanje teinih linija noica). Tada momenat savijanja u eonoj ploi iznosi M = Pe, a kasnijim sraunavanjem sadejstvujue irine bm i otpornog momenta bmt /6 moe se proveriti napon u njoj.
Ako je razlika izmedju gornjeg i donjeg montanog komada velika neophodno je u produetku noica gornjeg stuba izvriti ukruenje rebra donjeg stuba.
Pri razliitim dimenzijama gornjeg i donjeg dela stuba mogue je uraditi i kontinualan prelazkako je to pokazano na slici.
Jedan od najvie primenjivanih nastavaka stubova u zgradarstvu je pomou eonih ploa. eone ploe moraju punom povrinom medjusobno nalegati. Stubovi u nastavku moraju imati idealno ravne eone ploe potpuno upravne u odnosu na osu stuba, tako da se kod veih profila i optereenja eone povrine moraju posebno tano obraditi. Ako velike eone ploe u ravni naleganja nisu idealno ravne, ili su se iskrivile pri zavarivanju tada nalena povrina mora jo jednom da se obradi. Pri preciznom postavljanju moe se na mestu nastavka jedan deo sile preuzeti direktnim kontaktom, a ostali deo treba prihvatiti vijcima.
Oslanjanje stubova
Presene sile koncentrisane u osnovi elinog stuba moraju biti prenesene kroz elinu oslonaku plou na betonske fundamente tako da doputeni napon pritiska u betonu ne bude prekoraen. Pri montai stope stuba ostavlja se dimenzionalna razlika izmedju donje povrine oslonake ploe i gornje povrine fundamenta od 30 do 50 mm. U toku montae privremeno oslanjanje se postie elinim podmetaima i klinovima, kojima se konstrukcija dovodi u projektovani poloaj. Kada je podeavanje zavreno, prostor ispod ploe se zaliva ili zaptiva injektirajuom masom. Poto injektirajua masa ovrsne, elini podmetai i klinovi se uklanjaju. Oslonaka ploa moe biti izvedena kao tanka sa ukruenjima ili debela. Horizontlane sile u osnovi stubova mogu u mnogim sluajevima biti prenesene putem trenja. Medjutim, velike horizontalne sile zahtevaju specijalnu konstrukciju, naroito ako je vertikalno optereenje u stubu relativno malo pa se moe javiti odizanje usled dejstva vetra. U takvom sluaju sa donje strane oslonake ploe mora biti zavaren neki element (pljoti elik, komad nekog valjanog profila) koji e preneti horizontlane sile na fundament.
Zglobno oslanjanje
Za praktian proraun sile ankerisanja koristi se uproen i za praksu zadovoljavajui postupak. Napon pritiska u betonu ispod leine ploe pri ukljetenoj noici stuba je trouglastog oblika pa se aksijalna sila N i momenat ukljetenja M zamenjuju sa Pe pri emu je odstojanje e zamenjujue sile P od ose stuba dobijeno iz izraza e = M/N.Ako se sada trougaoni dijagram pritiska pojednostavljeno uzme kao ravnomerno rasproredjeni pritisak na duini c = h/4 dobija se: a+b sila pritiska D = P zatezanja
a b Z = P a
Pri irini leine ploe d dobija se povrina pritiska A =cd, a napon pritiska na beton ispod leine ploe iznosi b= D/A.
Kod malih horizontalnih sila esto je dovoljna sila trenja od pritiska stuba za rpijem horizontalne sile smicanja. Medjutim, kod relativno malih sila pritiska stubova, a znaajnih horizontalnih sila potrebno je sa donje strane leine ploe predvideti smiue elemente.
Smiui element
a)
b)
c) d) e)
Zglobne veze
Zglobna veza vijcima u poredjenju sa drugim tipovima veza je prostija, jednostavne izrade i montae, ne zahteva visoku tanost izrade i dozvoljava praktino slobodno obrtanje rigle u odnosu na stub. Izdvajaju se sledei tipovi ovakvih veza: zglobna veza sa prikljunim limom ili prikljunim ugaonicima, zglobna veza sa eonom ploom, zglobna veza sa oslonakom stolicom.
Kontinualne veze
Kod kontinualne veze stub se u vezi nastavlja i zglobno vezuje uz riglu. esto je povoljno konstrukcijsko oblikovanje zglobne veze stuba za kontinualno proputen nosa pomou tankih eonih ploa. Ako ovo nije sluaj onda se moraju formirati posebni zglobovi.
U varijanti kada rigla prelazi preko stuba mogu se javiti sledee dve varijante: stub se zavrava eonom ploom preko koje se ostvaruje vijana veza sa riglom. U produetku pojaseva stuba na rigli su zavarena ukruenja koja ne moraju obavezno ii celom visinom rebra; oslonac rigle na stub se moe sfernim leitem koje osigurava precizno definisanu taku oslanjanja.
Krute veze
Zateue sile, koje se javljaju usled savijanja rigle, mogu se preneti putem kontinuitet lamele, koja deluje kao eona ploa izmedju gornjeg i donjeg dela stuba. Pritisak iz donjeg pojasa rigle prenosi se putem upasovanih ili zavarenih podmetaa. Ovakav tip veze je ujedno i montani nastavak stuba (slika a i b). Smiue sile iz rigle se mogu preneti na kontinuirani stub putem prikljunih limova zavarenih za njega. Sile iz noica rigli prenose se putem kontinuitet lamele koje su vijcima vezane za noice rigli (slika c).
Klasina kruta veza rigle i stuba pomou eonih ploa i visokovrednih vijaka je esto primenljivo reenje. Drugi nain izvodjenja je takodje primenom eonih ploa ali i kontinuitet lamela u zategnutoj zoni. Pri ovim reenjima treba naglasiti da zategnuta kontinuitet lamela i glave vijaka smetaju oslanjanju podnih ploa. Mogua su i reenja u kojima se prenos sile zatezanja iz noice rigle u stub vri se pomou T profila.
Veza rigle od dva U profila sa stubom sanduastog preseka moe se izvesti u vijanoj izradi tako to rigla obuhvata stub i svojim rebrom je spojena vijcima za eoni lim. Jo jednostavnija veza istog tipa ostvaruje se ukoliko je stub I preseka (otpada vorni lim).
Kruta veza rigle od dva U profila sa stubom
Pri upotrebi krstastih formi stubova oslanjanje rigli se vri preko stolica od ugaonika zavarenih za vertikalne limove stubova. Istovremeno te stolice vre funkciju ukruenja stuba. Rigle se vezuju za stolicu vijcima, a zatim vezuju sa stubove pomou trapezoidnih ploa zavarenih za noice rigli.
Kod cevnih stubova sa radijalno postavljenim riglama smiue sile se predaju preko vertikalnih oslonakih limova zavarenih po duini stuba. U tom sluaju radi obezbedjenja zida stuba od proboja, u vezi se postavljaju dve okrugle ili poligonalne ploe zavarene za telo stuba, vertikalna rebra i noice rigli. Ove ploe vre funkciju ukruenja preko kojih se predaju oslonaki momenti na stub. Nedostatak ove veze je teko izvodljiv montani av izmedju noica rigli i krunih ploa.
Montani nastavci nosaa uglavnom se rade u vijanoj izradi, to je posebno pogodno za nosae koji lee jedan iznad drugog. U ovakvom sluaju podvezice na gornjoj noici ne ometaju montau podnih ploa, a uz to je i ceo montani nastavak pristupaan. U suprotnom, montani nastavci se izvode sa eonim ploama.
to se tie medjusobnog visinskog poloaja podnog nosaa u odnosu na podvlaku on moe biti razliit.
Zglobne veze
Najjednostavniji tip zglobne veze je kada podni nosai lee preko poda. U tom sluaju veza se izvodi preko noica obinim vijcima. U sluaju potrebe rebara podnih nosaa i podvlaka mogu imati vertikalna ukruenja na mestu oslanjanja.
U najveem broju sluajeva u praksi podni nosai su manje visine od podvlaka, pa se u tom sluaju veza izvodi preko prikljunog lima zavarenog za rebro podvlaka i obinih vijaka.
Da bi se izbeglo ukrajanje podnog nosaa na mestu veze moe se zglobna veza podnog nosaa izvesti preko eonih ploa. Medjutim ovakav nain veze zahteva male tolernacije pri izradi.
Montaa se bitno moe pojednostaviti upotrebom podvezica i ravnog iseenih podnih nosaa. Ovakav nastavak je dvosean i jednostavan za izradu, mada ima neto vei broj vijaka u odnosu na prethodna reenja.
Kada je podni nosa vee visine od podvlake, formira se pravougaoni prikljuni lim bez isecanja podnog nosaa. Ovo nije skupo reenje ali momenti savijanja koji se javljaju u prikljunom limu prouzrokuju torziju podvlake. Kako ovakvo reenje ne daje estetski povoljan izgled, ako je prikljuak vidljiv, njegov izgled se moe popraviti povijanjem donje noice ka podvlaci.
Kontinualne veze
Na slici je dat sluaj kada je podni nosa kontinuiran preko gornjeg pojasa podvlake. Ovo je najekonominiji tip veze, jer je potrebno postaviti samo nekoliko vijaka kroz noice oba nosaa. Na oba nosaa trebaju biti zavarena vertikalna ukruenja na mestu oslanjanja.
Kontinualna veza
Krute veze
U sluaju kada je podni nosa manje visine od podvlake, prenos sile zatezanja u gornjoj noici podnog nosaa je omoguen putem kontinuitet lamele koja prolazi kroz iseeno rebro podvlake. Pritiskujua sila u donjoj noici se prenosi takodje preko kontinuitet lamele ili putem upasovane ploice. Ako su gornje noice podnog nosa i podvlake u istom nivou, zategnuta kontinuitet lamela lei preko gornjeg pojasa podvlake. Kada su oba nosaa iste visine i u istom nivou, gornja i donja noica podnog nosaa moraju biti iseene. Zateue i pritiskujue sile se prenose preko kontinuitet lamela postavljenih preko gornje i ispod donje noice podvlake.
Zavarene veze daju estetski mnogo povoljniji izgled, a takodje i istiji tok sila. Ako je zavarivanje izvreno korektno postie se skoro potpuna monolitizacija. Medjutim, kotanje i montaa zavarenih spojeva je mnogo vea od vijanih.
Slika prikazuje ta se dobija pomeranjem montanog nastavka stuba, veze nosaa i noseih elemenata za prihvatanje fasade.
Horizontalni spregovi od ugaonika mnogo je krui u odnosu na spreg od okruglog elika. Pri ovakvom reenju treba voditi rauna a o slobodnoj konstruktivnoj visini tj. o mogunou postavljanja podne ploe pa je mogue jednu dijagonalu uraditi od pljoteg elika. Ako je konstruktivno mogue, dobro je da se tapovi sprega vode unutar nosaa i po sredini rebra. Kod vrlo velikih horizontalnih sila, usvajaju se preseci za elemente ispune koji su kruti na pritisak tj. I ili U profili.
Horizontalni spreg
Veza elinih nosaa sa armiranobetonskim zidovima ostvaruje se pomou ostavljenih otvora u zidovima, ili ubetoniranih konalnih ispusta. Kruta veza podne ploe medjuspratne konstrukcije sa zidovima ostvaruje se armaturnim petljama i preklapanjem armature, a zatim zalivanjem fuga.
Sile koje medjuspratna konstrukcija treba da prenese na armiranobetonske zidove su: vertikalna sila V usled stalnog i korisnog optereenja, horizontalna sila H u podunom pravcu podnih nosaa usled dejstva vetra ili termikih uticaja u tom pravcu, horizontalna sila T od vetra upravnog na podni nosa, kao i od temperaturnih uticaja u tom pravcu, momenat ukljetenja M, koji se moe izbei odgovarajuom konstrukcijom veze.
Priline tekoe pri montai konstrukcije se javljaju usled malog stepena dimenzionog slaganja, odnosno male preciznosti izvodjenja betonskih elemenata u poredjenju sa elinim. Dimenzione tolerancije koje treba primeniti pri betoniranju na licu mesta predpostavljaju da radove izvodi dobro obuena radna snaga i da se betoniranje vri u oplati sa grekama u granicama 2-3 cm. U sluaju kada se betoniranje vri kliznom oplatom moe se pojaviti odstupanje i do 10 cm od teorijske ose pri visinama veim od 100 m. Pri upotrebi prefabrikovanih betonskih elemenata mogue je raunati sa znatno manjim tolerancijama.
U ovakvim sluajevima mogu se primeniti sledei tipovi veza: Pomou prikljunih limova poloenih u beton. Prikljuni lim moe biti ankerovan u beton putem ugaonika ili anker vijcima. Pomou vezne ploe koja je ubetonirana i osigurana ankerima i prikljunog lima koji je za nju zavaren. Ovakav tip veze se primenjuje pri betoniranju kliznom oplatom. Pomou spojne ploe u vidu stolice od zavarenog ubetoniranog nosaa koji je ankerovan putem ugaonika. Formiranjem nia u betonskim elementima. Mana je znatna nepreciznost koja je izraena pri betoniranju na licu mesta, naroito na kontaktnoj leinoj povrini. Formiranjem linijskog leita nosaa gde je donja leina ploa postavljena i fiksirana u projektovani poloaj pre montae eline konstrukcije.
Kod velikih i visokih polja zidne ploe se moraju pridravati protiv bonog preturanja. Ako se javljaju velike horizontalne sile, zidne ploe treba ankerisanjem vrsto vezati za elinu konstrukciju.
Ubetonirani vorni limovi, koji su pomou ankera sa kukom ili vijcima-modanika ankerovani u zidnu betonsku plou omoguavaju korektnu vezu sa elinom konstrukcijom. Veza anker-ploe za elinu konstrukciju moe biti izvedena vijcima ili zavarivanjem.
Da bi se obezbedila kompletno zatvorena povrina zida, armiranobetonski zidne ploe se mogu montirati iza, ispred ili sa obe strane elinih stubova.
ZIDOVI
Kod elinog skeletnog sistema spoljanji i pregradni zidovi po pravilu imaju funkciju samo prostornog zatvaranja objekta ili dela objekta bez statikog sadejstva. Usvajanje ravni spoljanjih zidova iz tog razloga moe biti slobodno izabrano tj. oni mogu da lee ispred ili iza stuba a izuzetno retko u istoj ravni.
Prema tipu izrade razlikuju se masivni, zidani i montani zidovi. Kod montanih zidova postoje fasadne zid zavese i montani pregradni zidovi. Zid zavese se uobiajeno rade od aluminijumskih panela i prozora. Montani pregradni zidovo se uglavnom izvode od gipsa ili gips-kartonskih ploa sa ili bez izolacije. Pod masivnim zidovima podrazumevaju se betonski i armiranobetonski zidovi najeie protivpoarnih ili nosei o kojima je ranije bilo rei. Zidani zidovi se rade kao podrumski, protivpoarni i pregradni a opeka (pune i uplje) ili od blokova od lakog betona (puni i uplji).
Podvlake ili podni nosai ispod zidova se raunaju samo za teinu delova koji obrazuju jednakostranini trougao (dejstvo svoda) gde je duina stranica jednaka rasponu. Optereenje od meuspratne konstrukcije treba uzeti u obzir samo ako se nalazi unutar trougla optereenja. Za koncentrisana optereenja doputa se raspodela pod 60. Ako se konncentrisano optereenje nalazi izvan trougla optereenja, tada trebaju da se uzmu u obzir samo ako im se napadna taka nalazi unutar raspona nosaa ili ispod horizontale koja lei 25 cm iznad vrha trougla. Takvom koncentrisanom optereenju treba dodati teinu horizontalno rafiranog zida.