1.

MMF Meunarodni monetarni fond (MMF) je meunarodna organizacija osnovana s ciljem promoviranja meunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticala ekonomski rast i poveanje zaposlenosti, i osigurala privremenu financijsku pomo zemljama kojima je potrebno olakati izravnanje platnih bilanca. Meunarodni monetarni fond (engl. International Monetary Fund IMF), utemeljen na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944., a Statut Fonda stupio je na snagu 27. 12. 1945. Sjedite Fonda je u Washingtonu. U Fond je ulanjena 151 drava. Hrvatska je lanica Fonda od 14. 11. 1992. Fond je osnovan da: a) upravlja pravilima ponaanja u vezi s politikom valutnih teajeva, konvertibilnosti valuta i plaanja vezanih uz transakcije na tekuoj bilanci, b) osigura sredstva zemljama lanicama tako da se mogu pridravati pravila ponaanja dok ispravljaju ili pokuavaju izbjei neravnoteu u platnoj bilanci i c) utemelji instituciju u kojoj se drave mogu savjetovati i suraivati na meunarodnim monetarnim pitanjima. 2. Hrvatska Hrvatska europska je drava, zemljopisno smjetena na prijelazu iz Srednje u Jugoistonu Europu. Hrvatska granii na sjeveru sa Slovenijom i Maarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznaajniji kulturoloki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Prema popisu iz 2001. godine Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika.[1] Hrvati ine 89,6% stanovnitva, a najznaajnija nacionalna manjina su Srbi koji ine 4,5% stanovnitva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina ini manje od 0,5% stanovnitva.[2] Kopnena povrina iznosi 56.542 km, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km to Hrvatsku svrstava meu srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i politiko sredite zemlje. Prema politikom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[3][4] Hrvatska je lanica Vijea Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora. Od 2004. kandidat je za ulazak u Europsku uniju, a proces pristupa zemlje Uniji privodi se koncu. Svetac zatitnik hrvatskoga naroda je sveti Josip. 3. organizacijski ustroj MMF-a Glavni upravni organ je Odbor guvernera (Board of Governors), koji donosi sve vanije poslovne i druge odluke. Svaka zemlja lanica ima u Fondu svog predstavnika na razini guvernera i njegovog zamjenika koji uestvuju u radu Fonda. Guverneri izmeu sebe biraju predsjednika. Drugi organ upravljanja je Izvrni odbor (Executive Board), koji ostvaruje izvrne funkcije djelovanja Fonda, a priprema i godinje izvjee djelovanja Fonda. Izvrni odbor ine 20 izvrnih direktora predstavnika zemalja lanica, od tog broja 5 direktora odreuju lanice koje imaju najvee financijske udjele u Fondu. Drugih 15 direktora zastupa interesne grupe zemalja lanica i posjeduju podjednaku glasaku mo. Izvrni direktori predstavljaju organizaciju MMF u svojim zemljama, te u grupi zemalja koje su ih izabrale za svoje predstavnike. Svi izvrni direktori izmeu sebe izabiru Upravnog direktora. Trei organ je Upravni direktor (Managing Director). Upravni direktor brine o organizaviji, osoblju, imenovanju osoblja, te o zapoljavanju i otputanju. Uz te poslove obavlja i posao predsjednika Izvrnog odbora. MMF je organiziran na nain da djeluje regijski i funkcijski. Organizacijski pokriva pet regija: Afriku, Aziju, Europu, dvije Amerike i Srednji istok. U MMF-u djeluje i deset funkcijskih sektora: administracija, sredinja banka, devizni i trgovinski poslovi, vanjski odnosi, fiskalni poslovi, ustroj MMF, pravni poslovi, istraivaki poslovi, uprava, raunovodstrvo i financije. Uz ove organizacijske jedinice, postoji jo sedam specijaliziranih jedinica koje vre povremene ili visoko specijalizirane poslove.

4. financijski ustroj MMF-a Organizacijski ustroj MMF uspostavljen je po ugledu na ustroj kapitalnih gospodarskih poduzea. MMF je ustrojen kao holding poduzea u koje zemlje lanice uplauju svoje uloge -kvote. Inicijalna financijska sredstva za potrebe svojeg poslovanja Fond je ostvario od zemalja lanica putem obveznog uea - kvota. Visina kvote za pojedinu zemlju utvruje se ovisno o njezinoj gospodarskoj snazi i razmjerna je kvotama drugih zemalja lanica sline razine razvijenosti. Kasnijim razvojem Fonda, financijska sredstva prikupljana su i na druge naine. No, veliina pristupnih uloga pojedinih zemalja lanica nije nikada dolazila u pitanje kao niti njihova prava vezana uz ulog. Prilikom pristupa u Fond, zemlja lanica mora uplatiti dvadeset i pet posto u meunarodnim rezervama, a ostatak od sedamdeset i pet posto u nacionalnim sredstvima plaanja. Koliina meunarodnih sredstava bila je prvobitno uplaivana u zlatu 25 % a nakon 1969. uplata tih sredstava-kvota izraena je u tzv. specijalnim pravima vuenja SPV. Slabije razvijenim zemljama odobrena je olakica, da pristupnu svotu plate u konvertibilnim sredstvima plaanja. Veliina uplatne svote za pojedine zemlje lanice, ovisi o veliini njezina uea u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. U prvoj etapi djelovanja Fonda njegova kapitalna financijska sredstva iznosila su sedam milijardi dolara. Pri kraju 1990. godine Fond je raspolagao s vie od devedeset milijardi raznih vrsta financijskog kapitala i vie od sto trideset i pet milijardi upisnog kapitala raznog sastava. Ukupna svota pretvorena u amerike dolare iznosila je oko sto i osamdeset milijardi dolara. MMF prikuplja financijska sredstva na vie naina:1) uplatom kvota od strane zemalja lanica, 2) prodajom zlatnih priuva, 3) zaduivanjem kod tzv. "Kluba desetorice"GAB. Uz ove naine prikupljanja financijskih sredstava pokuava se sredstva dobivati i putem trita kapitala. 5. suradnja MMF-RH Republika Hrvatska je kao dio tadanje zajednice SFRJ, koja je bila i formalin osniva Fonda, koristila sva prava i obveze MMF-a i sudjelovala putem svojih izabranih predstavnika na razini bive drave, u radu organa MMF. Raspadom bive Jugoslavije, jedna je od drava lanica MMF i jedan od njezinih osnivaa i formalno prestala postojati, te je Odbor izvrnih direktora MMF-a donio odluku kojom se po tom osnovu dravu SFRJ brie iz lanstva, dok su kao njezine formalne nasljednice pravno potvrene est njezinih bivih republika.Odbor ponitava lanstvo nepostojeoj dravi i upuuje sve nasljednice na jednakopravnu mogunost pristupa MMF-u. Za dobivanje financijskih sredstava, primjerice za obnovu zemlje ili za daljnji gospodarski razvoj, Hrvatska drava treba, kao i sve druge lanice, pripremiti kvalitetne razvojne programe, koje e svjetske financijske institucije i prihvatiti. Na taj nain je Svjetska banke tijekom 2001. godine odobrila Hrvatskoj financijskih sredstava u iznosu od 200 milijuna USD, a Hrvatska vlada trebala je pripremiti i predoiti strunom organu MMF-a makroekonomski plan razvoja zemlje. Nakon to je ispunila odreene zadane uvjete za punopravni prijam, Republika Hrvatska je i formalno postala punopravna lanica MMF s mogunou koritenja financijskih sredstava MMFa to je ostvarila koritenjem odobrenog kredita tijekom 2001 i 2002. godine, kao i narednim godinama. Republika Hrvatska je postala lanicom MMF-a 14. prosinca 1992., prilikom ega je stekla kvotu od SDR 261.600.000 Usvajanjem XI. poveanja kvote, kvota Republike Hrvatske poveala se 10. veljae 1999. godine na SDR 365.100.000 Financijski aranmani a) Stand by aranman14. listopada 1994. SDR 65,40 milijuna na rok od 18 mjeseci. b) 14. listopada 1994. Olakica za pretvorbu gospodarskog sustava SDR 130,80 milijuna. c) Proireni aranman 12. oujka 1997. SDR 353,16 milijuna rok od 3 godine. d) Stand-by aranman 200 milijuna SDR-a 19. oujka 2001. godine na rok od 14 mjeseci e) Stand-by aranman 3. veljae 2003. 14 mjeseci 105,88 milijuna SDR f) Stand-by aranman 4. kolovoza 2004. SDR 97 milijuna rok od 20 mjeseci