Razmatranje isplativosti niskoenergetske obiteljske kue kroz projekt organizacije graenja

Zavrni rad na preddiplomskom studiju Graevinskog fakulteta u Zagrebu - Skraena inaica (rezultati razmatranja) -

Rad izradio: Hrvoje Turibak Mentor: prof.dr.sc. Mladen Radujkovi, dipl.ing.gra.

Zagreb, rujan 2011.

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

Srdano se zahvaljujem mentoru prof. dr.sc. Mladenu Radujkoviu i asistentici mr.sc. Maji-Mariji Nahod koji su u svakom trenutku bili spremni na suradnju i svojim me savjetima usmjeravali ka konanom cilju. Posebno se zahvaljujem prof. Ljubomiru Mievidu iji je glavni projekt bio temelj izrade rada. Takoer se zahvaljujem prof. dr.sc. Jasenki Bertol-Vrek na napravljenom proraunu fizike
Page2

zgrade.

Hrvoje Turibak

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

SADRAJ STRANICA:
UVOD ............................................................................................................................................................ 4 ISTRAIVANJE ISPLATIVOSTI ........................................................................................................................ 5 OSVRT NA POSTOJEU ZAKONSKU REGULATIVU U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................. 7 ZAKLJUAK.................................................................................................................................................... 8 LITERATURA .................................................................................................................................................. 9

SADRAJ SLIKA I TABLICA:

Tablica 1, Vremenski period povrata uloenih novanih sredstava ............................................................. 5 Tablica 2, Mjere energetskih uteda obiteljske kue Vizek, Izvor [1] ........................................................... 6 Tablica 3, Mjere energetskih uteda Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Izvor [1]................................... 6

Hrvoje Turibak

Page3

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

UVOD
Iznimno mi je zadovoljstvo to imam priliku putem ovog rada prouavati i integrirati dva vana podruja energetsku uinkovitost i upravljanje, tj. upravljanje gospodarenjem energije (izvorno eng. ''sustainable energy management''). Razradom projekta organizacije graenja za niskoenergetski graevinski objekt stvaram kombinaciju glavnog smjera mog obrazovanja i sve aktualnije energetski uinkovite gradnje koja je podruje mog interesa ved dulje vrijeme. Rezultat moje dvoipogodinje aktivnosti u podrujima energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energije i odrive gradnje je osnivanje Studentske udruge za promicanje energetske uinkovitosti i savjetovanje. Aktivnost u navedenom podruju je bila veinom temeljena na prisustvovanjima raznih seminara, konferencija, radionica i sajmova. Ovim velikim projektom se bavim dublje problematikom aktualnog podruja i otvaram niz mogunosti suradnje sa srodnim organizacijama i strunjacima. Potpuno sam opravdano pokrenuo, s trojicom suosnivaa, ovaj projekt i s pravom ga nazivamo jedinstvenim u Hrvatskoj na studentskoj razini. Niskoenergetska gradnja nije nepoznata stvar u svijetu graditeljstva i ubrzo e postati standard gradnje u Hrvatskoj. Krenemo li korak dalje dolazimo do pasivne gradnje koja je tri puta uinkovitija od niskoenergetske i est puta od gradnje prema trenutnim zakonskim propisima. Pasivni standard gradnje javnih graevina postaje obavezan za lanice Europske unije 2012. godine, samim time i za Hrvatsku njenim ulaskom u Uniju. Rado bih obuhvatio projektom organizacije graenja pasivni objekt, no postoje objektivni razlozi zbog kojih sam odluio napraviti POG za niskoenergetski. Razlozi lee u jednostavnosti izvedbe takvog objekta zbog sustava grijanja koji je identian kao kod klasine graevine. Razlika se javlja pri debljini izolacije i kvaliteti vanjske stolarije gledajui graevinski dio te u izvedbi sustava grijanja to se tie strojarskih instalacija. Ideja izrade zavrnog rada je iz projekta organizacije graenja dobiti trokove gradnje za klasinu i niskoenergetsku kuu te usporediti cijene kotanja. Jasno je da ovim jednostavnim POG-om ne obuhvaam instalaterske, projektantske i sline radove kao ni administrativne dozvole pa stoga ne moemo dobivenu cijenu smatrati mjerodavnom. Razlika koju obuhvaam radom se javlja u poveanju debljine izolacije i ugradnji izolacijski kvalitetnije vanjske stolarije. Konana svrha usporeivanja cijena kotanja je izraun vremenskog perioda povrata dodatno uloenih novanih sredstava u niskoenergetsku graevinu. Ovdje moram naglasiti da usporedbom godinje potronje energije za grijanje ne dobivamo potpuno realnu sliku utede. Ta slika bi bila potpuna i jo vie na strani niskoenergetske graevine obuhvatimo li i trokove hlaenja, no poto se takve stvari tek ureuju regulativom nedu ulaziti u taj dio. U posljednjem dijelu rada osvrnut u se na postojeu graevinsku regulativu u Hrvatskoj. Sukladno regulativi spomenut u energetsku iskaznicu kao zakljuni dokument energetskog pregleda.

Hrvoje Turibak

Page4

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

ISTRAIVANJE ISPLATIVOSTI
Istraivanje sam zapoeo programom organizacije graenja iji je krajnji rezultat bio trokovnik u kojem sam dobio podatke cijene kotanja klasino izolirane obiteljske kue i niskoenergetske obiteljske kue. Razlika je iznosila 55.757,53 HRK. Dobivi proraun fizike zgrade, tj. projekt zgrade u odnosu na utedu toplinske energije i toplinsku zatitu, krenuo sam na izraun vremena povrata razlike u cijenu izmeu spomenutih dviju obiteljskih kua. Kua je neto korisne povrine 557,1 m2. Pomnoivi godinju potronju energije za grijanje po kvadratnom metru korisne povrine dolazimo do godinje potronje energije za grijanje za cijelu kuu to u sluaju klasino izolirane kue iznosi 30-ak tisua kWh godinje dok za niskoenergetsku 20-ak tisua kWh godinje. Kao energente za grijanje sam uzeo zemni plin, ekstra lako loivo ulje i elektrinu energiju (tablica 1). Teite stavljam na plin koji s cijenom od 2,66 kn/m3 na kraju 2011. godine biva daleko najjeftiniji od promatrana tri energenta. Raunajui na ogrijevnu vrijednost zemnog plina od 9,26 kWh/m3 dobivamo cijenu po kWh energije i ona iznosi 0,2873 kn/kWh. Dalje je raun relativno jednostavan ako pretpostavimo nepromijenjivu cijenu zemnog plina u narednom periodu. Klasino izolirana obiteljska kua e potroiti plina u iznosu od 8.829,45 HRK dok niskoenergetska troi 5.855,73. Razlikom tih dvaju iznosa dobivamo vrijednost od skoro tri tisue kuna (2.973,72) koje idu u korist niskoenergetske kue. Podijelivi razliku cijene od 55 tisua kuna kotanja razlikom u potronji zemnog plina od oko 3 tisue kuna uviamo povratni period od oko 18 godina. Postoji i drugi nain kojim sam dobio povoljniji rezultat. Odnosi se na predvianje porasta cijene plina koji neminovan i raunao sam s prosjenim godinjim poveanjem cijene od 2001. godine koristei podatke Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva. Vremenski period povrata uloenih sredstava u niskoenergetsku obiteljsku kuu je pao ispod 15 godina to je puno realnija slika.

Tablica 1, Vremenski period povrata uloenih novanih sredstava

Hrvoje Turibak

Page5

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

Teorija se najbolje potkrijepljuje praksom, stoga u shodno tome prikazati rezultate energetskih pregleda financiranih od strane UNDP-a koje su pripremili gospoda dipl.ing. Goran ai, dipl.ing. Marko Bian i dipl.ing. Marko Capek. Na sljedeim primjerima su prikazane mjere utede energije na svim razinama iz kojih proizlaze razliiti broj godina povrata investicije. Moemo primijetiti da najdulji period povrata imaju poboljana toplinska izolacija i dobra izo vanjska stolarija. Iz priloenog se zakljuuje da je ulaganje u to dvoje najneisplativije, meutim moramo imati na umu nekorisnost investiranja u uinkovite, primjerice, strojarske instalacije bez dobre toplinske ovojnice. Objanjenje lei u potrebi dimenzioniranja, primjerice, strojarskih instalacija. Troei manje energije dobrom ovojnicom omoguavamo dimenzioniranje sustava grijanja slabije snage time i manje cijene.

MJERE ENERGETSKIH UTEDA OBITELJSKE KUE VIZEK

Tablica 2, Izvor [1]

MJERE ENERGETSKIH UTEDA FAKULTETA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Tablica 3, Izvor [1]

Hrvoje Turibak

Page6

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

OSVRT NA POSTOJEU ZAKONSKU REGULATIVU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Provoenjem politike energetske uinkovitosti ostvaruju se ciljevi koje je Republika Hrvatska definirala Strategijom energetskog razvoja, a u skladu s energetskom politikom Europske Unije. Smanjenje neposredne potronje energije za 9% do 2016. godine jasno je definiran cilj za postizanje uravnoteenog energetskog sustava koji se temelji na sigurnoj opskrbi energijom, konkurentnosti i ouvanju okolia. S udjelom u neposrednoj potronji energije u Republici Hrvatskoj od priblino 40%, zgradarstvo je najvei potroa energije i ima najvei potencijal za ostvarenje uteda. U procesu pristupanja nae drave Europskoj uniji i usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom steevinom jedna je od vanijih aktivnosti u podruju zgradarstva i energetske uinkovitosti je prijenos Direktive o energetskim svojstvima zgrada (Directive 2002/91/EC on Energy Performance of Buildings). Europske inicijative s kraja 2008. godine, sadrane u paketu mjera za poticanje koritenja energije iz obnovljivih izvora i preraenoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrade (Directive 2010/31/EU on Energy Performance of Buildings recast) postavljaju sektor graditeljstva u kljunu ulogu energetske politike i politike zatite okolia u Europi. Ove se inicijative baziraju na ranije utvrenim ciljevima Europske unije za razdoblje od 2007. do 2020. godine, a to su 20% smanjenje emisije staklenikih plinova, 20% poveanje energetske uinkovitosti, poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% u ukupnoj energetskoj potronji, te 10% udio biogoriva u transportu. [1]

DIREKTIVA 2002/91/EC O ENERGETSKOM SVOJSTVU ZGRADA [2] Ova Direktiva jest temeljni zakonodavni dokument koji se odraava na sektor zgradarstva uvodei okvir za integriranu metodologiju za mjerenje energetske uinkovitosti, primjenu minimalnih standarda u novim zgradama i kod odreenih rekonstrukcija zgrada, energetsku certifikaciju i savjete za nove i postojee zgrade, nadzor i ocjenu kotlova I sustava za grijanje i sustava za hlaenje. Najvaniji zahtjevi Direktive su uspostava i/ili revizija minimalnih standarda energetske uinkovitosti i njihova primjena na temelju zajednike metodologije za nove i postojee zgrade; osiguranje certifikacije zgrada (dostupnost certifikata prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja), dostupnost certifikata za sve javne zgrade povrine > 1000 m2 te uspostava shema za redovne inspekcije i ocjene sustava za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju. Za izdavanje energetskog certifikata za nove ili postojee zgrade potrebno je provesti energetski pregled zgrade u skladu sa lankom 28. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada Metodologijom provoenja energetskih pregleda dan je nain dobivanja potrebnih ulaznih podataka, te procedura aktivnostikoje se provode pri energetskom pregledu.

Hrvoje Turibak

Page7

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

ZAKLJUAK
Razmatranje isplativosti niskoenergetske kue u odnosu na klasinu provedeno je na temelju usporednih dijelova Projekta organizacije graenja iji je krajnji rezultat, trokovnik, ujedno i podloga za izraun vremena povrata investicije. U skladu s oekivanjima pokazalo se da je ovojnica zgrade prvi korak k energetski uinkovitijem rjeenju, no sama za sebe nedovoljna ukoliko se eli postii brzi povrat investicije. Kroz rad se pokazuje to znai odabir materijala za ovojnicu zgrade i graevinskih materijala izolacije za energetsku uinkovitost. Daljnjim istraivanjima i proraunima mogue je obuhvatiti instalacijsko opremanje, ime bi se zaokruila analiza investicijskog ulaganja u energetsku uinkovitost zgrade. Utjecaj trinih kretanja na cijene energenata i globalno zatopljenje dovode do promjena i donoenja novih zakona vezanih na direktive razvijenih zemljama, a sve u svrhu minimaliziranja tetnih posljedica na odrivi razvoj planete. Republika Hrvatska je na poetku uvoenja novog naina razmiljanja o energiji. U tijeku je preuzimanje dokazanih odredbi energetske uinkovitosti iz najrazvijenijih dijelovima svijeta. Odriva gradnja i primjena obnovljivih izvora energije je dio strategije drave. Pametnim gospodarenjem energijom postiu se viestruke utede ime neposredno doprinosimo smanjenju tetnih plinova za Zemljinu atmosferu i openito poboljavamo financijsku situaciju. Usuujem se rei da dolazi do pozitivnih pomaka i vjerujem da je idealno vrijeme za samostalno ukljuivanje studenata u edukaciju ovog podruja, dok se ne preuzme inicijativa za ozbiljno ukljuivanje tematike u obavezno kolovanje. Dananji inenjeri se svakodnevno suoavaju s izazovima savjetovanja investitora te ukazivanju klijentima na objektivne mogunosti isplativosti objekata. Upoznavi investitore sa prednostima energetski uinkovitih objekata, zadatak inenjera je upozoriti ih na dugorono znaenje investicije. esto se pokae da nedovoljno poetno ulaganje zavrava skupim odravanjem, popravcima i u konanosti skupljom investicijom. Na naruiocima je da donesu konanu odluku, a na inenjerima da ukau na postojanje cijelog ivotnog vijeka zgrade, tj. na investiranje koje se sastoji od izgradnje do odravanja tijekom njenog ivotnog vijeka. Radei na ovom zavrnom radu utemeljio sam odluku o smjeru svog daljnjeg djelovanja. Otvorile su se mnoge teme i pitanja o odrivosti u gradnji te voenju graevinskih projekata s naglaskom na ekoloki aspekt i utedu energije. Konano, povezivanje podruja upravljanja i energetske uinkovitosti rezultirat e konstruktivnim i strunim povezivanjem studenata koji e doprinijeti razvoju ovog podruja.

Hrvoje Turibak

Page8

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zavrni rad, 2011.

LITERATURA

[1] Skupina autora (urednici Pavkovi, Branimir; Zanki, Vlasta), (2010.) Prirunik za energetsko certificiranje zgrada; Izdava: Program ujedinjenih naroda za razvoj UNDP, Zagreb [2] Dunja Mikuli,Bojan Milovanovi, Vladimir imetin, Nada Maretko koro, Proces energetske certifikacije zgrada u Hrvatskoj primjena infracrvene termografije, Digitalni lanak sa internet stranice Hrvatske udruge za infracrvenu termografiju [http://www.huict.hr/]

Hrvoje Turibak

Page9