SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

povrina: 9 363 130 mil. km2 (etvrta po veliini) broj stanovnika: 293,5 mil. BDP 2004.g.: 11 667,5 mlrd. USD BDP po st. 2004.g.: 41 400 USD prosjena naseljenost: 30 st./km2 80% st. ivi u gradovima

Geografska obiljeja
jedna od najvedih drava zapadne hemisfere izvrstan geografski poloaj zahvaljujudi izlazu na Atlantski i Tihi ocean, te granici s Kanadom i Meksikom organizirana je kao federalna republika koja se sastoji od 50 ravnopravnih saveznih drava i jednog zasebnog teritorija (distrikt glavnog grada Washingtona) posjeduje neka prekomorska podruja (Amerika Samoa, Guam, Aleuti, Sj. Marijanski Otoci, Ameriki Djevianski Otoci i Portoriko) glavni gradovi nisu i najvedi gradovi odreivani prema geografskom smjetaju s ciljem decentralizacije

Prirodna osnova
u reljefu se istiu etiri velike cjeline: 1. Priatlantska nizina prua se istonom i junom obalom SAD-a, od drave Maine na sjeveru do Teksasa na jugu stvarana je naplavinama sedimentnih stijena koje su nosile rijeke s gorja Appalachian granicu izmeu nizine i planinskog kraja ini strmi odsjek preko kojeg se rijeke strmo rue stvarajudi vodopade i brzace linija vodopada (Fall line) vana za hidroenergetsko iskoritavanje najgude naseljeni dio zemlje irenjem velikih gradova dolo je do stvaranja megalopolisa Bowash 2. Gorje Appalachian prua se paralelno s priatlantskom nizinom, u smjeru sjeveroistokjugozapad graeno vedinom od metamorfnih i sedimentnih stijena , nabirano tijekom paleozoika juni dio izdigao se tijekom kaledonske orogeneze, a sjeverni dio tijekom hercinske orogeneze bogato rudama, posebice ugljenom vano za industrijski razvoj veliki broj nacionalnih parkova i bogatstvo biljnog i ivotinjskog svijeta

3. Velike Sredinje nizine prostiru se oko porijeja Mississippija na sjeveru su dijelovi kristalastog Kanadskog tita, prekambrijske starosti nakon posljednjeg ledenog doba udubine su se popunile vodom i stvorile irok pojas jezera Velika jezera (250 000 km2) izgradnjom kanala St. Lawrence Seaway jezera su povezana s rijekom St. Lawrence i Atlantskim oceanom te je stvoreno more juno od Velikih jezera iri se nizina rijeke Mississippi s mnogo aluvijalnih nanosa pogodnih za agrarno iskoritavanje Mississippi je najdua amerika rijeka i vaan plovni put u sredinjem nizinskom dijelu izdie se plato Ozark i planine Ouachita bogati rudama (cink) i termalnim vrelima zapadno od Mississippija uzdiu se Visoki ravnjaci stoarstvo 4. Kordiljeri reljef zapadnog dijela zemlje uzdizanje zapoelo tijekom paleozoika, popradeno vulkanizmom este vulkanske pojave; gejziri u NP Yellowstone velika rudna bogatstva srebrna i zlatna groznica izmeu paralelnih planinskih lanaca (Stjenjak, Primorsko gorje, Sierra Nevada, Kaskadsko gorje) lee sune zavale (Velika zavala) o ravnjaci (Colorado, Hilla, Kolumbija)

Tipovi klime:
a. najsjeverniji dijelovi Aljaske imaju klimu tundre (ET) b. juni dijelovi Aljaske imaju vlanu borealnu klimu sa svjeim ljetom (Dfc) c. jugoistoni dijelovi imaju umjereno toplu kinu klimu, s vrudim ljetom (Cfa) d. jugozapadni dijelovi odlikuju se suhim (B) stepskim ili pustinjskim klimama e. juni dijelovi Kalifornije imaju sredozemnu klimu s toplim ljetom (Csb) f. krajnji jug Floride (NP Everglades) ima praumsku klimu (Af) tijekom proljeda i jeseni na dodiru zranih masa stvaraju se vrtloni vjetrovi tornada jugoistoni dijelovi esto na udaru tropskih ciklona harikeni pacifika obala je pod stalnim djelovanjem vlanih zapadnih vjetrova velike koliine padalina

Demografska obiljeja
prije dolaska Vikinga na podruju SAD-a ivjelo je starosjedilako stanovnitvo Indijanci nakon otkrida Amerike, prostor SAD-a poinju naseljavati Europljani, posebno Englezi koji utiskuju civilizaciju i jezik 13 pobunjenih engleskih kolonija 1776. proglaava Deklaraciju o nezavisnosti drava nastala na idejama demokracije poela je privlaiti Nijemce, Skandinavce, panjolce, Talijane, Slavene i idove

od polovice 20.st. do danas prisutno je veliko useljavanje bijelog stanovnitva iz Latinske Amerike Hispanoamerikanci (najbrojnija manjinska skupina u SAD-u), naseljavaju uglavnom Kaliforniju, Teksas i Floridu crno stanovnitvo dopremano je u 16.st. kao roblje(rad na plantaama pamuka) Azijati (Kinezi i Japanci) su najkasnije poeli imigrirati u SAD i njih je najmanje (velike zajednice Kineza u San Franciscu i New Yorku) rodnost : 14,1%, smrtnost: 8,25% (za visoku rodnost zasluni Hispanoamerikanci i Afroamer.) glavna odlika amerikog st. je pokretljivost prosjena se obitelj seli oko 11 puta unutranje migracije odvijaju se iz hladnijeg, oneidenijeg i napuenijeg sjevera (Snow belt) prema toplijem jugu (Sun belt) najgude su naseljeni dijelovi oko Velikih jezera, te obalna zona Kalifornije najslabije su naseljeni Aljaska i planinski i pustinjski dijelovi zapada 335 metropolitanskih podruja srednji i vii sloj st. iseljava se iz sredita grada i naseljava u predgraima irenje gradova i nastajanje megalopolisa (Bowash)

Gospodarska obiljeja
SAD je gospodarski i tehnoloki najrazvijenija zemlja bruto-domadi proizvod 2004.g. iznosio je 11 668 mlrd USD snano gospodarstvo i visoki standard omogudili su brojni imbenici a. prirodni resursi golema rudna bogatstva ruda, nafte i plina, vode i uma, povoljnu klimu i uvjete za poljoprivredu duga pacifika i atlantska obala, velike plovne rijeke, izlaz na Velika jezera omogudili su odlunu povezanost s ostalim dijelovima svijeta b. radna snaga velik broj zaposlenih, vedinom visokoobrazovanih razvoj moderne industrije visoke tehnologije pojavom tajkuna (Zlatno doba) raste i svijest o radnikim pravima te se stvara jak sindikalni pokret c. povijesni razlozi na amerikom se tlu nije ratovalo sve od Amerikog graanskog rata preskoen je feudalizam dugo traje stabilan politiki demokratski ivot d. organizacija rada dugo razdoblje kapitalizma pridonosi razvojnoj organizaciji u proizvodnom procesu postavljena hijerarhija o upravljanju na vrhu tvrtki nalazi se skuptina dioniara ili jedan vlasnik, ispod su uprava, zatim izvrni direktori, efovi manjih organizacijskih jedinica i na kraju radnici e. slobodno trite i poduzetnitvo drava potie slobodu trita i provodi sustav slobodnog poduzetnitva u kojem svi stanovnici mogu slobodno i brzo osnovati tvrtke i njima osvajati trite

Gospodarske grane
sekundarnim granama bavi se oko 24% ukupno zaposlenih 1. poljoprivreda - ostvaruju veliku proizvodnju i hrani polovicu svijeta - obradivo zemljite obuhvada oko 1,8 mil. km2 - farme na velikim posjedima, moderna mehanizacija, dobra kemijska zatita i visoka obrazovanost proizvoaa (farmera) - ostvareni vikovi plasiraju se diljem svijeta - stvaranje specijaliziranih agrarnih pojaseva koji su odreeni pedolokim i klimatskim uvjetima - izmeu rijeka Ohio i Missouri protee se itni pojas (kukuruz i penica) iz veliku proizvodnju mesa (tov kukuruzom) - u Chicagu se nalazi najveda burza stoke - obalne drave uz Meksiki zaljev poznate po pojasevima pamuka, duhana, arahida, soje i voda - u zapadnim dijelovima (Idahu krumpir, Washingtonu i Kaliforniji- vode) - najvedi svjetski proizvoa kukuruza, mlijeka, soje, maslaca, mesa, voda, agruma, penice, rie, pamuka i duhana 2. ribarstvo - treda zemlja svijeta po ulovu morske i slatkovodne ribe sa 4,9 mil. tona - glavna ribolovna podruja su sjeveroistona obala, Meksiki zaljev i pacifika obala 3. umarstvo - razvijeno na planinskom zapadu, ali ne zadovoljava potrebe amerikog trita - velike koliine papira i graevnog drva uvoze se iz Kanade - na uvoz drva utjee gradnja drvenih kuda

Regionalna podjela SAD-a

SAD se na osnovi prirodno-geografskih razliitosti dijeli na 8 velikih regionalnih cjelina 1. Nova Engleska najmanji i gusto naseljeni dio SAD-a obuhvada prostor 6 amerikih saveznih drava: Maine, New Hampshire, Vermont, Massachusetts, Connecticut i Rhode Island dobila naziv po domovini prvih europskih doseljenika Engleza rana urbanizacija (Boston 1603.), osnivanje prvih sveuilita (Yale, Harvard) 1775. zapoinje amerika revolucija orijentirana je prema trgovini, znanosti, novarstvu, ribarstvu i turizmu najvedi grad regije Boston

2. Srednjoatlantske drave obuhvada 3 savezne drave: New York, New Jersey i Pennsylvaniju najgude naseljeni dio zemlje u 19.st. gospodarski se razvija jer je tada u promet puten kanal Erie

 3. Jug

otkrivanjem ugljena u gorju Appalachian dolazi do snane industrijalizacije i urbanizacije vodedi grad ovog prostora je New York (sjedite OUN-a, najvedi je financijski i kulturni centar svijeta)

protee se od Mason-Dixonove linije sve do Teksasa obuhvada 14 saveznih drava i glavni grad Washington: a. drave na sjeveru: Arkansas, Kentucky, North Carolina, Tennesse, Virginia, West Virginia, Deleware i Maryland b. drave na jugu: Louisiana, Mississippi, Alabama, Georgia, South Carolina i Florida glavno turistiko podruje je Florida najznaajniji gradovi regije su: Washington, Baltimore, Atlanta, Miami Beach, Orlando i New Orleans 4. Srednji zapad (Midwest) obuhvada 12 saveznih drava: Illinois, Indiana, Iowa, Kansas, Michigan, Minnesota, Missouri, Nebraska, North i South Dakota, Ohio i Wischonsin smjeten izmeu Velikih jezera i Kanade na sjeveru i drave Kansas na jugu sjeverni dio je najurbaniziraniji i industrijalizirani juni dio je preteno agrarni farme na kojima se u pojasima uzgajaju penica, kukuruz i mijeane kulture za ovaj dio zemlje upotrebljava se naziv melting pot jer tu ive brojni doseljenici iz Velike Britanije, Skandinavije, Njemake, Istone Europe te crno stanovnitvo prometno i poslovno sredite Midwesta je Chicago (tredi po veliini grad SADa, poznat po burzi prehrambenih proizvoda, najstarijim svjetskim neboderima, vjetrovitosti, najvedoj svjetskoj zranoj luci O'Hari) uz Velika jezera su gradovi Detroit (svj. centar automobilske industrije), Milwaukee (prehrambena industrija grad piva), Cleveland (crna metalurgija i petrokemija) i luka Duluth (izvoz ita i prijevoz eljezne rude) ostali gradovi regije su: Minneapolis, St. Paul, St. Louis, Cincinnatti, Columbus, Kansas City, Indianapolis 5. Jugozapad obuhvada 4 savezne drave: Teksas, New Mexico, Arizona i Nevada vlada SAD-a otkupila 1848. Meksiki teritorij utjecaj Meksika prisutan i danas vidljiv u arhitekturi, hrani i glazbi prije dolaska amerikih doseljenika prostor su naseljavali Indijanci (Anasazi, Navajo i Apai) iji su potomci raseljeni po saveznim rezervatima pleme Navajo) suhi, pustinjski i polupustinjski kraj dovoenjem vode sa Stjenjaka orijentirao se na poljodjelstvo stoarstvo i dalje vana gospodarska grana brojni ranevi najveda drava regije je Teksas velika proizvodnja nafte i plina turizam postaje vanija gospodarska grana brojni nacionalni parkovi kao to su Grand Canyon, Big Bend, Carsbad Caverns, Gaudalupe Mts.

u Nevadi (Las Vegas) su legalizirane igre na sredu, te su uvedeni niski porezi to privlai mnogobrojne turiste najvaniji gradovi regije su: Dallas, Houston, San Antonio, Phoenix i Albuquerque

6. Stjenjak sastoji se od 6 saveznih drava: Montana, Idaho, Wyoming, Utah, Colorado i Oklahoma rijetko napuena regija suhi i visoki ravnjaci te planine i visoravni Stjenjaka zbog otrije klime i nepovoljnog reljefa stanovnitvo se uglavnom bavi stoarstvom, rudarstvom i turizmom simbol regije je nacionalni park Yellowstone najstariji nacionalni park na svijetu poznat po gejzirima, kanjonima i fosiliziranim umama diljem Colorada ostali su sauvani rudarski gradovi prvi doseljenicu u Utah bili su mormoni (krdanska vjerska sekta) osnovali grad Salt Lake City ostali vaniji gradovi regije su: Denver (najvedi grad regije, financijsko i kulturno sredite) i Oklahoma City (svjetski centar nafte) 7. Tihooceanska obala sastoji se od 3 savezne drave: Kalifornija, Oregon i Washington Kalifornija (Zlatna drava) je zahvaljujudi pogodnoj klimi, modernoj poljoprivredi, rudarstvu (nafta, plin, zlato), elektronikoj industriji, filmskoj industriji, turizmu i visokom standardu ivota postala san vedine Amerikanaca Kalifornija je gospodarski tako jaka da bi izdvojena iz SAD-a mogla postati lanica G-7 Oregon i Washington su umovite drave, rijetko naseljene, vlane klime i poznate po uzgoju voda (jabuke) oko Seatllea se nalazi razvijena raunalna industrija (Microsoft) i industrija zrakoplova (Boing) najvedi grad regije je Los Angeles s 12 milijuna stanovnika ostali vaniji gradovi su: San Francisco, San Diego, Portland i Seattle 8. Nove zemlje sastoji se od 2 savezne drave: Aljaska i Havaji Aljaska : najveda amerika drava na kojoj su otkrivena velika rudna bogatstva (zlato, nafta i prirodni plin) postupno se naseljava, a njezini stanovnici uglavnom se bave rudarstvom, ribarstvom, umarstvom i turizmom rijetko naseljena (1st./km2) glavni grad je Juneau, a najvedi Anchorage Havaji: najmlaa amerika drava (21. Kolovoza 1959. postali su 50. drava) koja se nalazi u sreditu Tihog oceana sastoji se od 8 otoka i vie od 120 otoida, sprudi i grebena

 najvedi otoci su Hawaii, Maui i Oahu otoje je vulkanskog podrijetla i nastalo je zbog razmicanja Tihooceanske litosferne ploe gospodarstvo se zasnova na poljodjelstvu (uzgoj tropskih kultura: ananas, papaja, banane, kava i ederna trska), ribarstvu, turizmu (nacionalni parkovi, toplo more i duge pjeane plae) i uslunim djelatnostima (vojska, trgovina, financije) najvedi grad je Honolulu