Uvod u elektroniku

dr.sc. Robert Beuc

Fizika Studij Fizioterapije

Malo povijesti Elektroniki ureaji i elementi Elektriki sklopovi pasivnih elemenata Kristalni poluvodii Osnovni elektroniki sklopovi Elektrina mjerenja

 U drugoj su polovici devetnaestog stoljea istraivane pojave koje nastaju pri prolazu elektrine struji u plinovima. U tu su svrhu plin zatvarali u staklene cijevi, na ijim su krajevima bile utaljene metalne elektrode za spajanje u strujni krug. Brojni su istraivai prouavali te pojave. Pri tome je utvreno da plin u cijevima treba biti pod snienim tlakom, a napon izmeu elektroda visok. Pri strujanju elektriciteta kroz takve cijevi opaane su zanimljive ali i vrlo sloene svjetlosne pojave, ovisne o vrsti i tlaku plina. Osobito je brojne i raznolike takve cijevi nainio 1870-ih godina njemaki fiziar Heinrich Geissler, koje su po njemu nazvane Geisslerovim cijevima.
3

 Pri vrlo niskom tlaku u cijevi svjetlosne pojave gotovo nestaju, ali se pokazalo da u smjeru od negativne elektrode (katode), struje neke nevidljive zrake koje izazivaju svjetlucanje tvari na koji udare. Njemaki fiziar Julius Pliicker nazvao ih je 1858. god. katodnim zrakama. Engleski fiziar Joseph John Thomson 1897. god. (Nobelova nagrada 1906.) dokazao da su katodne zrake roj predvianih i dugo traenih elementarnih estica elektriciteta, a Georg Francis FitzGerald ih je nazvao elektronima.

 Cijevi u kojima se izravno primjenjuje roj elektrona za osvjetljavanje fluorescentnog

zaslona su tzv. katodne cijevi, a to su nai dananji ekrani televizijskih prijamnika te monitora raunala, radara i drugih ureaja.

1895. godine, njemaki fiziar Wilhelm Conrad Rontgen (Nobelova nagrada 1901.) je prouavajui katodno zraenje otkrio da ono ozraivanjem neke tvari, osobito kovina, iz njih izbija nevidljivo, ali vrlo prodorno zraenje. Nazvao ga je x-zrakama, a danas se njemu u ast naziva rendgenskim zraenjem. Ono se veinom proizvodi u tzv. rendgenskim cijevima, a primjenjuje se u medicini, fizici i tehnici.

 Britanski inenjer John Ambrose Fleming konstruirao je 1904. god. tzv. elektronsku cijev, koja potpuno ispranjena od plinova, uz arenje katode, vodi elektrinu struju pomou termiki izbaenih elektrona, uz relativno niske napone. Ta je prva i najjednostavnija elektronska cijev nazvana diodom. Ona se u strujnom krugu ponaa kao elektrini ventil, vodi elektrinu struju samo kada je uarena elektroda negativna, a ona druga, anoda, pozitivna. Ameriki je fiziar Lee de Forest 1906/7. godine stavio na put elektronima izmeu katode i anode treu, reetkastu elektrodu. Polaritetom te elektrode upravljao je strujom elektrona kroz cijev. Tek je ta trioda, elektronska cijev s trima elektrodama, bila poetkom elektronike. Malim promjenama napona izmeu reetke i katode uzrokuje se znatno vee promjene struje izmeu katode i anode. Trioda se ponaa kao pojaalo elektrinih promjena. 6

 Tijekom XIX. stoljea opaane su mnoge neobine elektrine pojave na pojedinim tvarima, bitno razliite od pojava na kovinama. Nekim se od njih vodljivost osjetno mijenjala promjenom temperature, nekima osvjetljavanjem, neki su pokazivali usmjerenu vodljivost, veu u jednom smjeru, a manju u drugom. Takve se tvari, poto im je vodljivost obino bila manja nego u kovinama, poelo nazivati poluvodiima. Takvi su poluvodii upotrebljavani u prvim radioprijamnicima na poetku dvadesetog stoljea, ali su izumom elektronske cijevi otili gotovo u zaborav. I tako je, jedan izum elektronske cijevi, za nekoliko desetljea odgodio izume poluvodikih elektronikih elemenata.
7

U amerikoj tvrtki Bell Telephone Laboratory okupljena je skupina fiziara pod vodstvom W. Shockleya. Na kraju 1947. god. dvojica fiziara iz te skupine, J.Bardeen i W. H. Brattain, zapazili su na kristalu germanija zanimljivu pojavu pojaavanja elektrinih promjena. Izumili su elektroniki element nazvan tranzistor, kojim su potpuno izmijenili svijet elektronike, za to su sva trojica 1956. god. dobili Nobelovu nagradu.

 Jack Kilby TI (tvorac ideje depnih kalkulatora) i Robert Noyce (suosniva tvrtke Intel) konstruirali su 1952. integrirani krug, preteu microchipa za to su 2000. g. dobili Nobelovu nagradu iz fizike.

 Bez tranzistora i mikroipova koji su ih slijedili, ne bi bilo, ne samo malih prijenosnih radioprijamnika, koji su u nas svojedobno nazvani tranzistorima, nego niti bezbrojnih malih elektronikih ureaja, satova, raznih zvunih ureaja, mobitela, sranih stimulatora Ne bi bilo niti najveega izuma dvadesetog stoljea, elektronikog raunala, barem ne u takvom obliku i takvih mogunosti kao sto su to dananja osobna raunala. Bez suvremenih elektronikih ureaja ne bi bile mogue ni svjetske komunikacije u dananjem smislu i opsegu, niti one pasivne, kao sto su radio i televizija, niti aktivne, kao sto su raunalne mree, prvenstveno Internet. U medicini se elektricitet i elektronika primjenjuju odavno, a elektronika, elektroniki ureaji i postupci nezaobilazni su u suvremenoj medicini. Njima se obavlja elektrodijagnostika, elektroterapija, elektrostimulacija, obradba podataka.

10

Elektroniki ureaji i elementi

Elektronika je grana tehnike u kojoj se primjenjuju pojave pri strujanju elektriciteta u slobodnom prostoru, u plinovima i u poluvodiima. Za to se upotrebljavaju naprave koje se openito nazivaju elektronikim ureajima. Uredaji su sastavljeni od manjih radnih cjelina koji se nazivaju elektronikim sklopovima.

11

 Elektroniki ureaji, obavljaju dvije zadae:

Jedni ureaji obraduju ulazne informacije a drugi su prema nekom unaprijed zadanom programu izvori odreenih informacija.

Informacijom nazivamo jednu ili niz, obino u vremenu rasporeenih injenica ili podataka o nekomu ili o neemu. Za elektroniku obradu informacija treba biti u elektrinom obliku. To su neke elektrine veliine, najee napon ili struja, koje u svojoj vremenskoj promjeni po vrijednosti, frekvenciji, obliku itd. sadre informaciju.

12

 Vrlo esto informacije nisu u elektrinom obliku, pa se prije elektronike obradbe moraju pretvoriti u elektroniki oblik. Nakon obradbe esto trebamo izlaznu informaciju u nekom drugom obliku, pa ju treba iz elektrinog pretvoriti u neki drugi oblik. Za to slue posebni ureaji, tzv. pretvomici oblika informacije. Najjednostavniji, postupak prevoenja je elektroakustikim ureajima. Zvuk se, kao informacija u mehanikom obliku, pretvara pomou mikrofona u elektrini oblik. Nakon obrade u elektronikim ureajima, ponovno se zvunikom iz elektrinog oblika pretvara u zvuk.

13

 U medicini je izvor informacija ljudsko tijelo. U dijagnostici se obrauju naponi iz pojedinih organa, a ako informacije nisu u elektrinom obliku (temperatura, tlak, puls, zvuk i dr.) one se prvo pretvaraju u elektrini oblik. Postupci obraivanja informacija su pojaavanje, usporeivanje, mjerenje, odailjanje na daljinu i pamenje. Obraena se informacija upotrebljava u stvarnom vremenu, ili se na prikladan nain memorira. Elektroniki ureaj, moe biti izvor informacija. Ta se izlazna informacija moe po potrebi pretvarati u neki drugi oblik. Elektroniki ureaji, sastavljeni su od manjeg broja elektronikih sklopova. Svaki od sklopova obavlja odreenu zadau u obraivanju informacija. Rad sloenih elektronikih ureaja, a time i najbolju upotrebu, moe se razumjeti samo ako se razumije rad i funkciju pojedinih sklopova. Sklopovi su sastavljeni od manjeg broja jednostavnijih elektronikih elemenata.
14

Elektroniki elementi ili sastavnice osnovni su sastavni

dijelovi elektronikih ureaja. Njih se moe razvrstati na pasivne, aktivne i pomone.

Pasivni elementi uzrokuju samo pad napona, promjenu meusobnog odnosa elektrinih veliina: struje, napona, rada, magnetskog polja i si. Glavni su pasivni elementi otpornik, kondenzator i zavojnica. Svi se ostali pasivni i pomoni elementi mogu predoiti slogovima otpornika, zavojnica i kondenzatora. Aktivni elementi mijenjaju oblik pojedinih elektrinih veliina, ponaaju se kao izvori novih izlaznih elektrinih veliina, ovisnih o ulaznim veliinama. Aktivni su elementi elektronske cijevi i poluvodiki elektroniki elementi. Pomoni elementi su svi ostali elementi potrebni za sastavljanje sklopova. To su vodovi, izolatori, sklopke, preklopnici i sl.
15

SKLOPOVI PASIVNIH ELEMENATA

Transformator je slog zavojnica koje su u induktivnoj vezi u svrhu posebnog prijenosa elektrine energije. Veza je izmeu zavojnica veinom stalna. Stoga do meuindukcije moe doi samo ako je ta energija u izmjeninom obliku. Sastoji se od dviju zavojnica, primarne P i sekundarne S, s bojem zavoja n1 i n2. Magnetni tijek obiju zavojnica obuhvaen tijelom poveane magnetne permeabilnosti, tzv. transformatorskom jezgrom.
Za niskofrekvencijske transformatore ta je jezgra od posebnih eljeznih, meusobno izoliranih limova, ime se spreava induciranje vrtlonih struja u jezgri i gubitci energije. Za visokofrekvencijske transformatore jezgra je od posebnog magnetnog materijala, tzv. ferita.
16

 U idealnom transformatoru elektrine snage na objema zavojnicama su jednake, tj. P1= P2. U stvarnim transformatorima je zbog neizbjenih gubitaka sekundarna snaga manja 10 do 20%. Iz zakona indukcije moe slijedi da se naponi na zavojnicama odnose kao omjeri broja zavoja tih zavojnica: Omjer struja je obrnut:
Impedancija zavojnica transformatora odnose se kao kvadrat omjera broja zavoja :

Transformatorom se mogu mijenjati impedancije, pa se transformator upotrebljava i za prilagoenje impedancije izvora i troila. Najvie se koristi mreni transformator kojim se napon gradske elektrine mree (230 V) za napajanje elektronikih ureaja se sniuje (6V ili 12 V) a za neke ureaje, kao sto je to rendgenski ureaj, povisuje na nekoliko stotina kilovolta.
17

Sklopovi s vremenskom konstantom

Sklopovi otpornika i kondenzatora, RC-sklopovi Sklopovi otpornika i zavojnica, RL-sklopovi Kondenzator se strujom kroz otpornik puni postupno, kroz neko vrijeme, i to po rastuem eksponencijalnom zakonu. Vrijeme T = RC, koje ovisi samo o otporu otpornika i kapacitetu kondenzatora, naziva vremenskom stalnicom (konstantom) sklopa.

18

 Kondenzator napunjen na napon U0 prazni se kroz otpornik takoer postupno, po padajuem eksponencijalnom zakonu Napon na kondenzatoru sve sporije opada, pa ce se kondenzator teorijski isprazniti kroz vrlo dugo vrijeme. Slino se ponaa RL-sklop, samo je vremenska konstanta RL-sklopa

19

 Vana je primjena sklopova sa vremenskom konstantom pri promjeni oblika naponskih impulsa. Uz isti ulazni napon Uo, napon e se na otporniku, kondenzatoru i zavojnici razliito mijenjati. Razlikuju se oblici sklopa koji se nazivaju: RC-sklop, CR-sklop, RL-sklop i LR-sklop.

20

 Ovisnost oblika izlaznog napona o ulaznom naponu na CR-sklopu (ili RL-sklopu)

21

 CR-sklop i RL-sklop se nazivaju i sklopovi za diferenciranje impulsa. T = RC odnosno T=L/R

22

 Ovisnost oblika izlaznog napona o ulaznom naponu na RC-sklopu ili LR-sklopu

23

 CR-sklop i RL-sklop se nazivaju i sklopovi za integriranje impulsa. T = RC odnosno T=L/R

24

Titrajni krug
Sklop se zavojnice i kondenzatora, naziva titrajnim krugom ili LC-sklopom jer u njemu mogu nastati elektrini titraji. U krugu izmjenine struje induktivni i kapacitivni otpor imaju suprotno djelovanje, pa se njihov ukupni utjecaj u serijskom spoju pri nekoj frekvenciji ponitava. Ta se frekvencija izrauna iz jednakosti otpora RL = RC Pojava iezavanja jalovog otpora naziva rezonancijom, a pripadajua frekvencija rezonantnom frekvencijom titrajnog kruga.
25

 Serijski LC-sklop proputa struju rezonantne frekvencije, a predstavlja otpor za struje drugih frekvencija, Paralelni titrajni krug predstavlja najvei otpor za struju rezonantne frekvencije, a manji za sve druge. Titrajni krug se upotrebljava za odabiranje struje odreene frekvencije iz smjese struja razliitih frekvencija. etiri su mogunosti:
serijsko ili paralelno spajanje serijskog ili paralelnog titrajnog kruga

26

 U dva strujna kruga jednakih rezonantnih frekvencija (jednakih umnoaka LC) jaa e struja tei onim s veim kapacitetom. Za jakost struje bitan je omjer induktivnosti i kapaciteta. Korijen iz toga omjera naziva se karakteristinom ili valnom impedancijom titrajnog kruga Pri tijeku struja cijelog spektra frekvencija kroz strujni krug, istaknuta je struja rezonantne frekvencije, dok e druge biti potisnute. Za nepropusni titrajni krug ta je karakteristina krivulja obrnuta. Dogovoreno je da se proputenim smatraju struje onih frekvencija kojima je jakost vea od 70% jakosti struje rezonantne frekvencije. To se podruje naziva propusnim podrujem titrajnog kruga.

27

KRISTALNI

POLUVODII

Kristalni poluvodii, vode elektrinu struju na drugaiji nain nego kovine. Danas se za to rabe uglavnom kristali germanija i silicija. Naziv poluvodii je povijesno nastao kada su prouavani neki prirodni kristali kojima je vodljivost bila izmeu vodia i izolatora. Germanij i silicij kemijski su elementi etvrte skupine periodnog sustava, prvi s atomnim brojem 32, a drugi 14. U vanjskoj ljusci njihova atoma nalazi se po etiri elektrona, i samo oni sudjeluju u kemijskom spajanju. Zbog toga se oni mogu jednostavno promatrati tako da se zapaze samo ti elektroni u vanjskoj ljusci, dok ostatak elektrona je stabilan i ima naboj +4 e.

http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/

28

 Atomi germanija, odnosno silicija spajaju se kovalentnim vezama, u kojima susjedni elektroni imaju po dva zajednika elektrona. Takav ist i savreno pravilan kristal nema slobodnih naboja, pa je izolator. Ve pri sobnoj temperaturi toplinsko je titranje atoma toliko da poneki elektron bude izbaen sa svoga mjesta. On se kao slobodan naboj giba po kristalu. Na mjesto iz kojega je izbaen, u tzv. upljinu, moe sada doi bilo koji drugi elektron, pa se upljina takoer premjeta po kristalu, a poto privlai elektrone, ponaa se kao pozitivan naboj. upljine i elektroni meusobno se ponovno sloe (rekombiniraju), a toplinsko ih titranje ponovno stvara. Kristal u kojem ima upljina i slobodnih elektrona elektrini je vodi. Broj tako stvorenih slobodnih elektrona i upljina ovisan je o temperaturi, pa je vodljivost postignuta na taj nain ovisna o temperaturi. Do pojave upljina moe doi i na nekom mjestu nepravilnosti u kristalu.
29

 Izmeu atoma osnovnog elementa vrlo se lako ugradi poneki atom drugog elementa, primjese, koji donose viak ili manjak elektrona. Primjese se namjerno dodaju kristalu osnovnog elementa da bi mu se nadzirano promijenila vodljivost. Kada se umjesto atoma osnovnog elementa u kristalnu reetku ugradi atom iz susjedne pete skupine, dakle sa pet elektrona u vanjskoj ljusci, on donese viak elektrona. Taj je elektron slobodan, i on pridonosi vodljivosti. Element koji donese viak elektrona naziva se donatorom ili donorom. Kristal u kojem ima donatora, dakle i negativnih slobodnih naboja, naziva se kristalom N tipa. Ugradnjom elementa susjedne tree skupine, dakle sa tri elektrona u vanjskoj ljusci, on uzrokuje manjak elektrona, te time nastaje upljina. Element koji donese manjak elektrona naziva se akceptorom. Kristal u kojem ima akceptora, dakle i pozitivnih upljina, naziva se kristalom P tipa.

30

 Vodljivost kristala ovisi o stupnju dodavanja primjese, tzv. dotiranju, pa moe biti slabo ili jako dotiran kristal odreenog tipa.. Kao to je teko nainiti potpuno ist i pravilan kristal, tako je jednako teko nainiti kristal u kojem bi bili samo donatori ili samo akceptori. U svakom kristalu ima i jednih i drugih, vano je samo kojih je vie. Osnovni kristal za proizvodnju elektronikih elemenata u poetku je bio germanij, ali je poslije prevladao silicij, a rjee se upotrebljavaju i neki drugi kristali, galij-arsenid, indij-antimonid i dr. Kao donatori upotrebljavaju se antimon, arsen, bizmut, fosfor ili litij, a kao akceptori aluminij, bor, cink, indij, zlato i dr. Primjese mogu biti ugraene tako da atom primjese zauzme mjesto atoma (zamjenske ili supstitucijske primjese), ili da se atom primjese ugradi izmeu atoma kristala (meuprostorne primjese). Elektrina struja kroz poluvodiki kristal zbroj je dviju struja, one slobodnih elektrona i upljina, koji se u elektrinom polju gibaju u suprotnim smjerovima. Pokretljivost je slobodnih elektrona vie nego dvostruko vea od pokretljivosti upljina. 31

 Poluvodiki se kristal moe s jedne strane dotirati akceptorima, a s druge donatorima, pa jedna strana postaje kristal P tipa, a druga N tipa. Tako nastaje PN prijelaz. U sloju gdje se dodiruju oba tipa kristala slobodni elektroni popunjavaju upljine, pa u tom sloju nema slobodnih naboja. Debljina se toga zapomog sloja spontano uspostavlja dok kroz nju slobodni elektroni vise ne mogu prelaziti. Ako je kristal sa PN prijelazom prikljuen na istosmjerni napon, tako da je pozitivan pol na P tipu, a negativan na N tipu, upljine i elektroni gibaju se prema suprotnom polu. Ve pri vrlo niskim naponima, reda jednog volta, jakost je polja dovoljna da oni prolaze kroz zaporni sloj, opaa se tijek elektrine struje kroz kristal.

Kristalne diode

32

 Ako se polaritet napona izmijeni, naboji se gibaju u suprotnim smjerovima. Porastom napona debljina se zapornog sloja poveava, a u kristalu nema vie slobodnih naboja, pa kristal ne vodi elektrinu struju. Vodljivost je PN prijelaza ovisna o polaritetu prikljuenog napona, uz jedan polaritet struja tee, uz obratni ne tee. PN prijelaz se ponaa kao elektrini ventil. Stoga se takav kristal naziva kristalnom diodom. Naziv je nastao prema slinom svojstvu elektronske cijevi diode.

33

 Zenerova dioda je posebna vrsta diode kojoj struja u zapornom smjeru naglo raste pri odreenom, tzv. Zenerovu naponu. U tom podruju promjena struje ne uzrokuje promjenu napona. Zenerova se dioda primjenjuje kao element za odravanje napona na stalnoj vrijednosti, tzv. stabiliziranje, odreeno tim Zenerovim naponom.

34

 Tunelna ili Esakijeva dioda je bogato dopirana kristalna dioda, koja primjenjuje tzv. tunelnu pojavu pretskazanu u kvantnoj fizici. U stanovitim okolnostima poneki elektron proe naponsku prepreku, iako to po svojoj energiji ne bi mogao. On se, slikovito reeno, provue kroz neki tunel u prepreci, i to brzinom svjetlosti. Ona ne pokazuje zaporno djelovanje, ali u propusnom smjeru pokazuje porast, pa pad struje i ponovni porast. U podruju opadanja struje pri porastu napona dioda ima negativan elektrini otpor. Upotrebljava se za vrlo brze operacije u mikrovalnom podruju.

35

 Varikap dioda (kapacitivna dioda, varaktor) se ponaa kao promjenljivi kondenzator. Kristalnu diodu ine dva vodljiva sloja kristala, koji su odvojeni zapornim slojem kao izolatorom. Svaka je dioda u zapornom smjeru kondenzator. Kapacitet ploastog kondenzatora osim o plotini ploa ovisi i o udaljenosti izmeu njih. Ta je udaljenost debljina zapornog sloja d izmeu vodljivih slojeva kristala, koja je ovisna o prikljuenom naponu. Kristalna dioda je promjenljiv kondenzator, kojemu se kapacitet mijenja naponom. Varikap diode primjenjuju se u elektronikim ureajima kao promjenljivi kondenzatori kojima se kapacitet ne mijenja mehanikim nego elektrinim postupkom.

36

 Fotodioda je posebna vrsta kristalne diode u kojoj svjetlost u zapornom sloju unutarnjim fotouinkom stvara slobodne naboje. Fotodioda se spaja u zapornom polaritetu, te dok nema osvjetljavanja kroz nju tee vrlo slaba, tzv. struja mraka. Osvjetljavanjem se stvaraju slobodni naboji, pa diodom potee znatno jaa struja svjetla. Fotodioda se upotrebljava kao elektroniki pokaziva (indikator) svjetla.
Material

Silicij Germanij Indij galij arsenid Olovo sulfid

1901100 nm 4001700 nm 8002600 nm <1000-3500 nm

37

 Svjetlea dioda ili LED (prema engl. Light Emitting Diode) posebna je vrsta kristalne diode koja pri prolazu elektrine struje odailje svjetlo. Do odailjanja svjetla dolazi prilikom popunjavanja upljina slobodnim elektronima, pri emu se u nekim tvarima viak energije odailje kao foton, pojavom obratnom vanjskom fotouinku.
aluminium gallium arsenide (AlGaAs) - red and infrared aluminium gallium phosphide (AlGaP) - green aluminium gallium indium phosphide (AlGaInP) - red, orange, yellow, green gallium arsenide phosphide (GaAsP) - red, orange, and yellw gallium phosphide (GaP) - red, yellow and green gallium nitride (GaN) - green, and blue, also white indium gallium nitride (InGaN) - near ultraviolet, bluish-green and blue silicon carbide (SiC) as substrate blue silicon (Si) as substrate blue (under development) sapphire (Al2O3) as substrate blue zinc selenide (ZnSe) - blue diamond (C) - ultraviolet aluminium nitride (AlN), aluminium gallium nitride (AlGaN) - near to far ultraviolet
38

39

 Laserska dioda je posebna svjetlea dioda koja radi na principu stimuliranog odailjanja svjetla. Odailje vrlo uzak snop koherentnog svjetla, u vrlo uskom podruju valnih duljina. Izrauju se od kristala galij-arsenida (GaAs). Upotrebljavaju se gdje god je potreban uzak snop koherentnog monokromatskog svjetla, a nazivaju se i poluvodikim laserom.

40

Tranzistori
Tranzistorima se naziva nekoliko elektronikih elemenata, kojima je zajedniko da su izraeni od poluvodikog kristala. Dvije su vrste tranzistora:
bipolarni tranzistori- slobodni naboji su obaju polariteta unipolarni tranzistori- slobodni naboji su jednog polariteta

41

 Bipolarni tranzistor, (tranzistorom) elektroniki je element, izraen od kristala germanija ili silicija, sastavljen od triju slojeva. Mogua su dva poretka:
PNP tranzistori NPN tranzistori

Srednji sloj je osnovni kristal, baza tranzistora, i oznaava se sa b. Boni se slojevi nazivaju emiter (e) i kolektor (c),

emiter (e)

kolektor (c),

Baza (b)
42

Shematske oznaavanje tranzistora, u kojem se tip tranzistora razlikuje smjerom strelice emitera

Tranzistor se moe pojednostavljeno promatrati kao da je sastavljen od dviju dioda, diode emiter-baza i diode baza-kolektor, koji imaju jednu zajedniku elektrodu.

43

 Tranzistor se kao zajedniki element ukljuuje u dva strujna kruga, tako da je jedna elektroda zajednika za oba kruga (spoj tranzistora sa zajednikim emiterom). Dioda baza-emiter spojena je u prvom krugu u propusnom smjeru, (P na pozitivan pol, a N na negativan pol), pa u tome krugu tee struja baze Ib. Emiter i kolektor spojeni su u drugom krugu, a zbog toga to je kolektor (P tip) spojen na negativan pol, nepropustan smjer. Ako su istodobno ukljuena oba strujna kruga, struja u krugu baze uzrokuje pojavu struje i u krugu Ic. Promjene struje baze Ib uzrokuju znatno vee promjene struje kolektora Ic. Te se injenice nazivaju tranzistorskom pojavom. U ovom je spoju baza upravljaka elektroda sklopa.
44

Ic/mA

Karakteristike se tranzistora najee prikazuju kao ovisnosti struje kolektora o naponu kolektora za razne struje baze. Iz njega se za stalan napon kolektora oita koliko e se u nekom podruju kolektorskog napona promijeniti struja kolektora pri promjeni struje baze. Tranzistorska pojava na bipolarnom tranzistoru omoguava da se on upotrebljava kao element za pojaavanje elektrinih promjena ili kao elektronika sklopka.

45

 Unipolarni tranzistor ili FE T (prema engl Field Effect Tranzistor, tranzistor s uinkom polja) ini poluvodiki kristal jednog tipa (P ili N), koji se naziva kanalom. Kristal je spojen elektrodama koje se nazivaju uvod (s; source) i odvod (d; drain). Bono je osnovni kristal dopiran, pa se na tim mjestima uspostavlja PNprijelaz i zaporni sloj. Ta se mjesta nazivaju zasun (g; gate). Zasun ne mora biti u vodljivoj vezi s kanalom, jer e biti dovoljno da elektrinim poljem djeluje na naboje u kanalu.

46

 FET se ukljuuje kao zajedniki element u dva strujna kruga, tako da je jedna elektroda zajednika za oba kruga. Dioda zasun-uvod spojena je u prvom krugu, u nepropusnom smjeru (N na pozitivan pol, a P na negativan pol). Kanal je spojen u drugom strujnom krugu i njime uz neki napon odvoda Ud izmeu uvoda i odvoda tee kanalom struja odvoda Id. Promjenom napona Ugs izmeu zasuna i uvoda mijenja se debljina zapornog sloja, time i propusnost kanala i po tome i struja kroz kanal, pa se zasun naziva i upravljakom elektrodom FET-a.

47

Id/mA

Karakteristike se FET-a prikazuju kao ovisnosti struje odvoda o naponu odvoda, za razne struje baze. FET-u se upotrebljava kao element za pojaavanje elektrinih promjena ili kao elektronika sklopka. Za upravljanje strujom kanala nije potrebna struja kao kod bipolarnog tranzistora, nego napon. Njegov je ulazni otpor je mnogo vei od odgovarajueg otpora bipolarnog tranzistora, pa se njime moe upravljati gotovo bez utroka energije. FET ima jednaka svojstva kao elektronska cijev, te je omoguio gotovo potpuno njeno naputanje.

48

OSNOVNI ELEKTRONIKI SKLOPOVI

Ispravljai i stabilizatori
Osnovno svojstvo poluvodikih dioda da pokazuju ventilsko djelovanje koristi se za pretvaranje izmjenine struje u istosmjernu, ispravljanje.

49

 Sklop za poluvalno ispravljanje. Dioda je spojena serijski u strujni krug, pa struja tee samo za vrijeme jedne poluperiode, dok zbog zapornog djelovanja diode druga poluperioda izostaje. Troilom prolazi istosmjerna struja, promjenljive jakosti jer se sastoji od niza sinusnih impulsa, rastavljenih stankama jednakog trajanja.

50

 Sklop za punovalno ispravljanje Za punovalno ispravljanje treba troilom propustiti i drugu poluperiodu, ali izmijenjenim smjerom. To se postie upotrebom dvostruke sekundarne zavojnice, s dvostrukim naponom, i dvjema diodama. Troilom prolazi istosmjerna struja, promjenljive jakosti, pulzirajua struja, jer se sastoji od neprekinutog niza sinusnih impulsa.

51

 Graetzov spoj je takoer sklop za punovalno ispravljanje. Sastoji se od jednostruke sekundarne zavojnice i etiri diode. Diode su spojene u granama kvadratine sheme, sa smjerovima kako je to na shemi naznaeno. Ako se izmjenian napon spoji u dijagonali, tzv. mostu, izmeu vrhova u kojima se sastaju nejednaki polovi dioda, izmeu drugog para vrhova pojavljuje se istosmjeran punovalni napon.

52

 Uviestruavanje napona Upotrebom dioda i kondenzatora moe se raznim mosnim spojevima osim ispravljanja postii udvostruavanje, pa i viestruko umnaanje napona. Drugi se spoj moe stupnjevano nastavljati, pa se dobije kaskadni spoj za umnaanje napona toliko puta koliko je dioda upotrijebljeno, uz uvjet vrlo slabih struja kroz troilo.

53

 Sklop za filtriranje sastavljen je od nekoliko kondenzatora i zavojnica. Uobiajeni sklop za izravnavanje istosmjerne struje je CLCsklop, zbog slinosti s grkim slovom n nazivan i pi filterom. Za uinkovito izravnavanje izmjenine struje upotrebljavaju se kondenzatori velikog kapaciteta i zavojnica velike samoinduktivnosti

54

 Sklop za stabiliziranje napona Zenerovom diodom Naponi se na izlazu ispravljaa esto mijenjaju, bilo zbog neizbjenih promjena napona gradske mree, bilo zbog promjene potronje troila. Osnova svakog sklopa za stabiliziranje je elektroniki element u kojem u nekom podruju izostaje ovisnost promjene jakosti struje o naponu, npr. Zenerova dioda.

55

Pojaala
Elektronika pojaala su sklopovi u kojima se elektrine veliine, naponi ili struje, prevode u oblikom jednake veliine poveanih vrijednosti. Sastoji se od elektronikih elemenata koji imaju svojstvo pojaavanja. Danas su to tranzistori, a nekada su bile elektronske cijevi, koje se danas upotrebljavaju samo za vrlo snana pojaala. Pojaalo se predoava etveropolom, sklopom koji ima dvije ulazne i dvije izlazne prikljunice.

56

 Pojaalo karakteriziraju ulazne i izlazne vrijednosti struja i napona, ulazna i izlazna snaga, te ulazni i izlazni otpori. Omjer izlaznih i ulaznih vrijednosti nazivaju se pojaanjem pojaala. Naponsko pojaanje Au i strujno AI dani su omjerima pripadnih vrijednosti a njihov je umnoak pojaanje snage AP.

Osim aktivnih elemenata ti sklopovi sadre izvore radnih napona, te neke pasivne elemente, otpornike i kondenzatore, koji osiguravaju potrebna uvjete rada sklopa. U izlaznom se krugu svakog pojaala nalazi radni element na kojem pojaana struja obavlja neki rad: indikator, zvunik, otpornik. Ako je pojaana informacija predviena za dalju obradbu, na izlazu pojaala je radni otpornik, na kojem struja uzrokuje pad napona.

57

 Pojaanje pojaala s jednim aktivnim elementom za mnoge primjene nije dovoljno, pa se pojaala slau od niza pojedinih stupnjeva. Pojaanje je pojaala sa n stupnjeva umnoak pojedinih pojaanja. Sloena pojaala s velikim pojaanjem (IO3 do 106), velikim ulaznim otporima (0,1 do 108 MW), malim izlaznim otporima (10 do 200 W), izraena kao integrirani sklopovi sa nekoliko desetaka tranzistora, vrlo malih dimenzija, nazivaju se operacijskim pojaalima.

58

Oscilatori
Elektroniki oscilatori su sklopovi kojima se proizvode visokofrekventne elektrine struje. To se postie tako da se u nekom sklopu pobude trajni elektrini titraji. Svaki se oscilator sastoji od titrajnog sklopa, pojaala i posebnog naina spajanja izlaza pojaala na njegov ulaz, povratne veze

59

 Titrajni je sklop najee titrajni krug (LC-sklop), ijom je rezonantnom frekvencijom odreena i frekvencija oscilatora. Pojaalo moe biti s nekim aktivnim elektronikim elementom: bipolarnim tranzistorom, FET-om, nekim tipovima dioda, a za posebno snane oscilatore jo se u nekim primjenama rabe elektronske cijevi. Pri upotrebi titrajnog kruga povratna veza se moe ostvariti na nekoliko naina: pomonom zavojnicom koja je u induktivnoj vezi sa zavojnicom titrajnog kruga naponom s dijela zavojnice titrajnog kruga naponom s kapacitivnog razdjelnika u titrajnom krugu.
60

Multivibratori
Elektroniki sklopovi koji skokovito prelaze iz jednog u drugo od dvaju moguih stanja vodljivosti nazivaju se multivibratorima ili relaksacijskim sklopovima. Multivibratori su izvori pravokutnih impulsa vrlo razliitih odnosa impulsa i stanke. Multivibrator je sklop dvaju pojaala koji su na neki nain meusobno krizno spojeni, tako da je izlaz jednog pojaala spojen na ulaz drugoga, i obratno. Tri su skupine multivibratora: Astabilni multivibrator spontano prelazi iz jednog u drugo stanje. Monostabilni multivibrator ima jedno stabilno stanje iz kojega ga se vanjskim djelovanjem prebacuje u drugo, nestabilno stanje, a on se sam vraa u prvotno, stabilno stanje. Bistabilni multivibrator ima oba stanja stabilna, a iz jednog u drugo stanje prebacuje ga se vanjskim utjecajem.
61

ELEKTRINA MJERENJA I POKAZIVANJA

1) 2) 3) 4) Analogne i digitalne veliine Logiki sklopovi Mjerenja Pokaznici

62

INFORMACIJA U ELEKTRONICI
Openita funkcija elektronikih ureaja: -obraivanje informacija, -stvaranje informacija po unaprijed zadanom programu. Informacija u elektronici jedan ili niz podataka o nekome ili neemu, obino u vremenskom slijedu. Za elektroniku obradbu informacija treba biti u elektrikom obliku. esto se naziva signalom. Informacija u elektrinom obliku (signal) veinom je sadrana u promjenama napona ili struje. Veliine koje predstavljaju informaciju su u dva oblika:
analogne veliine, digitalne veliine.
63

ANALOGNE VELIINE

Analogna veliina (gr. analogia, slinost, sklad)

oblikom je vjerna informaciji koju predstavlja.

Model veliine u kojoj je napon analogan informaciji (pomaku l

ili zakretu promjenljivoga otpornika)
64

DIGITALNE VELIINE

Digitalna veliina (engl. digit, prst, brojka)

predstavlja informaciju nizom brojanih vrijednosti.

Model digitalne veliine kojoj je informacija prikazana nizom brojeva

65

BINARNE VELIINE

Binarna veliina (lat. bini, po dva) digitalna veliina prikazana dvojno, samo s dva podatka: DA NE, ima nema itd., ili brojano 1 i 0.

Model binarne veliine prikazane dvjema vrijednostima

napona U = U0 ili U = 0, ili brojano 1 i 0
66

ANALOGNE I DIGITALNE VELIINE

Informacije su se u elektronici vie od pola stoljea obraivale u analognom obliku. Tek se u drugoj polovici 20. st. uvidjelo da je

obraivanje informacija znatno pouzdanije, uspjenije, jednostavnije, neovisnije o smetnjama itd., ako je informacija i digitalnom, a posebno ako je u binarnom obliku. Digitalna obradba, zapoeta s elektronikim raunalima, gotovo je iz svih primjena potisnula analognu obradbu. Osnova digitalne obradbe je elektronika logika.
67

LOGIKA

Logika (gr. logos, pojam, misao, rije ), umijee miljenja. Logika sudova pojmovi svedeni do elementarnih injenica koje mogu poprimiti samo dvije vrijednost istina neistina DA NE Primjeri logike sudova
Danas je srijeda . Danas je etvrtak. Dan je srijeda.
prosudba: DA prosudba: NE nejasna tvrdnja: ?
68

MATEMATIKA LOGIKA
George Boole (1815. 1864.), engl. matematiar matematiki uobliio logiku sudova (tzv. Boolova algebra). U 1. pol. 20. st. Boolova algebra je ostvarena elektrinim i elektronikim sklopovima. Alan Mathison Turing (1912. 1954.), engl. matematiar razradio 1936. god. zamiljeni automat za obraivanje matematikih problema velikim nizom jednostavnih logikih koraka (DA NE). Turingov stroj danas je ogranieno ostvaren elektronikim raunalima!
69

TURINGOV STROJ

Slikovit prikaz Turingove beskonane vrpce na koju se moe zapisati i s koje se moe proitati sve znanje o naem svijetu, ako je pretoeno u svijet logikih znakova, te obraivano logikim postupcima
70

INFORMACIJE I ELEKTRONIKA RAUNALA

Claude Elwood Shannon (1916. 2001.), amer. matematiar, uveo prikazivanje informacija nizom sastavnica (jednostavnih sudova DA NE). Po njemu nazvana jedinica koliine informacija anon (shannon). John von Neumann (1903. 1957.), amer. matematiar, postavio osnovnu grau elektronikog raunala. Prvo elektroniko raunalo ENIAC ostvareno 1945. god. Dananja elektronika raunala, neusporedivo monija, graena su na istom naelu.

71

PRVO ELEKTRONIKO RAUNALO

Prvo elektroniko raunalo ENIAC (prema engl. Electronic Numerical Integrator And Computer), izgraeno u SAD, dovreno je 1945. god.:
prostor: 140 m2, masa: 30 t, elektronskih cijevi: 18 000, releja: 1500, el. snaga: 200 kW.

72

 Dananja elektronika raunala, neusporedivo monija, graena su na istom von Neumannovu naelu.

GRAA ELEKTRONIKOGA RAUNALA

Osnovna shema elektronikoga raunala

73

LOGIKI SKLOPOVI
Logiko sklopovi elektroniki sklopovi u kojima izlazna informacija ovisi o stanju ulaznih informacija. Osnovne sastavnice logikoga sklopa su sklopke s dva mogua stanja: DA NE (ima nema, itd., itd.), ili brojano 1 i 0. Kao sklopke se upotrebljavaju tranzistori i njihove inaice, a sklopovi su monostabilni i bistabilni multivibratori i njihove inaice. Tri temeljna logika sklopa ostvaruju tri temeljne raunske operacije Boolove algebre:
I-sklop ILI-sklop NE-sklop (mnoenje ili konjukcija) (zbrajanje ili disjunkcija) (komplementarnost ili negacija)

Sve ostale raunske operacije (implikacije, disjunkcije i dr.) obavljaju se slaganjem osnovnih sklopova.
74

LOGIKI SKLOPOVI
I-sklop (engl. AND-gate) ima izlaznu informaciju DA samo ako su obje ulazne informacije DA (postoji A i B)

Model I-sklopa, njegov znak i pripadna logika tablica istinitosti

75

LOGIKI SKLOPOVI
ILI-sklop (engl. OR-gate) ima izlaznu informaciju DA ako je jedna ili druga, ili obje ulazne informacije DA (postoji A ili B)

Model ILI-sklopa, njegov znak i pripadna logika tablica istinitosti

76

LOGIKI SKLOPOVI
NE-sklop (engl. NOT-gate) ima izlaznu informaciju DA samo ako je ulazna informacija NE, i obratno (nije A)

Model NE-sklopa, njegov znak i pripadna logika tablica istinitosti

77

SLAGANJE LOGIKIH SKLOPOVA

Ostale i sloenije funkcije postiu se slaganjem osnovnih sklopova

Primjer spajanja logikih sklopova, a) spajanje I-sklopa i NEsklopa, b) novi NE-I-sklop, c) pripadna logika tablica istinitosti
78

PRETVORNICI
Neelektrine informacije se prije obradbe moraju pretvoriti u elektrini oblik.

Elektrine veliine se mogu iz analognog oblika pretvarati u digitalni, i obratno.

Analogno-digitalni pretvornik (A/D pretvornik) i digitalno-analogni pretvornik (D/A pretvornik)0 s pripadnim znakovima
79

MJERENJE ANALOGNIH VELIINA

Informaciji u obliku analogne elektrine veliine mjeri se napon i struja .

Mjerenje napona i struje u strujnom krugu

80

MJERENJE DIGITALNIH VELIINA

Informacija koja nije u elektrinom obliku za obradbu (npr. mjerenje) prilagoava se u nekoliko koraka:
1. pretvaranje u elektrini oblik, 2. pojaavanje u analognom obliku, 3. pretvaranje iz analognog u digitalni oblik, 4. obraivanje u namjenskom elektronikom sklopu, tzv. mikroprocesoru, 5. pokazivanje brojanih podataka na slovano-brojanom pokazniku, ili 6. obraivanje u raunalu (npr. usporeivanje s usporedbenim veliinama) i pokazivanje na slikovnom pokazniku, ili 7. pohranjivanje za buduu upotrebu u elektroniku memoriju.
81

MJERENJE ANALOGNE VELIINE DIGITALNOM OBRADBOM

Shema digitalne obradbe pri mjerenju tjelesne temperature

82

ELEKTRONIKI POKAZNICI ZNAKOVA I SLIKA

Elektroniki pokaznici: povijesni:
arulje i svjetlee cijevi katodne cijevi

dananji:
svjetlee diode (LED) pokaznici s tekuim kristalima mikrozasloni plazmatini zasloni .
83

KATODNE CIJEVI

Presjek katodne cijevi

84

KATODNE CIJEVI

Katodna cijev za sliku u boji s tri snopa za tri osnovne boje (crvena, plava i zelena)
85

SVIJETLEE DIODE

Signalne svjetlee diode

86

SVJETLILA SA SVJETLEIM DIODAMA

Suvremene svjetlee diode uinkovito pretvaraju elektrinu energiju u svjetlost

87

SVJETLILA SA SVJETLEIM DIODAMA

Rasvjeta javnih prostora sa svjetleim diodama

88

POKLAZNICI SA SVJETLEIM DIODAMA

Aktivni (svijetlei) pokaznici slova i brojki sa svjetleim diodama, a) sa sedam, b) sa 14 dioda, c) semaforski pokaziva

89

POKAZNICI S TREKUIM KRISTALIMA

Tekui kristali organske tvari s pravilno rasporeenim makromolekulama koje se u el. polju usmjeravaju u smjeru polja.

Pasivni pokaznik s tekuim kristalima

90

POKAZNICI S TEKUIM KRISTALIMA

Upotrebljavaju se kao pokaznici na kalkulatorima i mjernim ureajima

Pasivni pokaznik s tekuim kristalom na tiskanoj ploici elektronikoga ureaja (npr. kalkulatora)

91

POKAZNICI S MIKROZASLONIMA

Mikrozaslon (engl. microdisplay) tekui kristal na silicijskoj podlozi dijagonala 2,5 cm razluivost kao katodna cijev dijagonale 50 cm.

92

PLAZMATINI ZASLON
Plazmatini zaslon (engl. Plasma Display Panel), razluivost kao katodna cijev pa ju nakon 2000 god. potiskuje iz upotrebe (debljina nekoliko centimetara). Upotrebljava se kao televizijski i raunalni zaslon, te zaslon mobitela.

93

ORGANSKA LED KAO ZASLON

Zaslon od organskih molekula (OLED, prema engl. organic light-emitting diode) je plosnata svjetlea dioda (LED), u kojoj dolazi do pojave elektroluminiscencije. Jedan od materijala je poseban polimer (PLED, prema engl. polymer light-emitting diode). Upotrebljava se kao televizijski i raunalni zaslon, te kao plosnato svjetlilo.

94

OLED ZASLON

Veliki OLED zaslon (2005. god.), dijagonale oko 1 m

95

Ovime zavravamo priu o elektronici

Zadnje predavanje je ljubazno ustupio prof. dr. Zvonimir Jakobovi

Ilustracije i ideje uglavnom posuene iz slijedeih izvornika:

Jakobovi, Z.: Fizika i elektronika - odabrana poglavlja za studije Visoke zdravstvene kole. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 1997.
96