Professional Documents
Culture Documents
I Kablovska Televizija
I Kablovska Televizija
I Kablovska Televizija
SEMINARSKI RAD
Student:
Beograd 2007
SADRAJ:
1.Kablovska televizija....3 1.1Istorijat.................3 1.2 Kablovsko dostributivni sistem (KDS)...4 2.Naini prenosa ....3 2.1.Analogni sistem prenosa.....7 2.1.1.Prenos i emitovanje zemaljskom mreom predajnika.....7 2.1.2.Emitovanje posredstvom satelita......7 2.1.3.Prenos kablovskim distribucionim sistemima .....8 2.1.4.Prenos mikrotalasnim difuznim sistemom (MMDS)....8 2.2.Digitalni sistem prenosa..............................................................8 2.2.1.Prenos kablovskim distribucionim sistemima..............9 3.Povratni smer u KDS.............................................................10 3.1.Arhitektura kablovskog sistema...........................10 3.2.Smetnje u povratnom smeru.....................................11 3.3.Filteri za blokiranje povratnog smera.......................11 4.Koaksijalne kablovske mree................................................12 4.1.Koaksijalni kabl....................................................12 5.Optike kablovske mree..........................................................14 5.1.Optiko vlakno..................................................14 5.2.Optiki kabl...................................................14 5.3.Optiki predajnik.......................................15 5.4.Optiki prijemnik za povratni smer......................15 5.5Optiki vor....................................................15 6.HFC Kablovske mree.............................................16 6.1.Elementi HFC kablovskog sistema...........................16 7.Zakljuak..................................................................17
- U prvu spadaju problemi vezani za geografska podrucija gde prijem eljenih signala slab ili izuzetno slab,pa se ni uz poznata reenja pojaanja TV signala ne moe dobiti kvalitetan signal. U drugu grupu spadaju relativno esti problemi gde je broj TV predajnika veoma veliki i gde njihova geografska dislokacija takva da se jednom ili ak dve prijemne antene ne mogu primiti kvalitetan signal i gde je poboljanje prijema signala jedne TV stanice neminovno gubi na kvalitetu signala drugih stanica. U treu grupu problema spadaju tipino gradski problemi vezani za dodatnu reflekciju tako distibuiranih signala. Reflekcija nastaje od mnogobrjnih prepreka i objekata koji se nalaze izmedju prijemne antene i eljenog/eljenih predajnika TV signala. Tako da se vidljivi problemi javljaju u dve ili vie pomerenih slika na ekranu TV aparata,to predstavlja dodatnu oteavajuu okolnost za praenje TV programa. Zbog gore navedenih problema KDS bira najbolji mogui poloaj prijemnih antena tako da ima najvei kvalitet slike i najvei broj moguih kanala.Posle primljeni signali se dovode do glavne stanice i odatle se dalje rasporeuju korisnicima. Opsta blok ema KDS izgleda ovako.
Najea topologija u KDS je zvezda, jer omoguuje vei protok informacija izmeu stanice i podstanice i vea pouzdanost mree. Nedostatak je cena zato sto je potreban vei broj kablova.Taj nedostatak se oklanja tako to kad se projektuje mrea gleda se da glavna stanica bude u sredini, a podstanice na slicnoj udaljenosti oko glavne stanice.Postoje i topologije prstena i taka-vie taaka, ali se slabije koriste (najee pri nedostatku finasija za relizaciju zvezde)
Primarna mrea ine svi elementi od glavne stanice do podstanica.To su glavnna stanica, podstanice, kablovi i pojaavaiako su potrebni.Primarni nivo treba da obezbedi signal izmeu glavne stanice i podstaice. Za povezivanje glavne stanice sa podstanicama koriste se optiki i koaksijalni kablovi ili njihove kombinacije (HFC). Na duinu primarne mree otpada u proseku 15% do 20% kablova celokupne KDS mree. Optiki kablovi se koriste na primarnom nivou mree za vea rastojanja i vei broj korisnika (50 000). Optiki kablovi imaju malo slabljenje, veliki propusni opseg, veliki kapacitet mree, a i cena u poslednje vreme im pada. Sekundari nivo mree je definisan kao prenosni put za povezivanje podstanica i optikih vorova u kojima se vri optika/elektro konverzija signala ili finalne distribucije. Odnosno sekundarna mrea treba da obezbedi signal izmeu primarnog nivoa i razvoda. Sekundarna mrea se moe realizovati optikim ili koaksijalnim kablovima. Ako je pimarna mrea realizovana koaksijalnim kablovima u sekundarnoj mrei se nalaze isti takvi kablovi. Ako je u primarnoj mrei korienj optiki kabl, na sekundarnoj mrei se i dalje moe primniti optiki prenos ili se prelazi na koaksijalni. U takvom sluaju u HFC sistemima koristi se optiki prenos do optikih vorova gde se vri opto-elktronska konverzija i pelazi se na koaksijalni kabl. Distributivna mrea poinje od poslednjeg aktivnog elementa kablovske mree i zavrava se na pretplatnikoj prikljunici. Distributivnu mreu ine: ogranak, grana i glavni razdelnik. Ogranci su najnii (poslednji) deo distributivne mree u njima se nalaze odvodnici i antenske utinice. Grana je deo distributivne mree koja slui za napajanje ogranka. Elementi grane su pasivni razdelnici, odvodnici i pojaavai. Glavni razdelnik je deo distributivne mree koji napaja grane ili direktno ogranke deljenjem signala iz pojaavaa. Konektori i spojnice koriste se za povezivanje koaksijalnih kablova (optikih kablova) i ureaja u kablovsko distributivnom sistemu. Antenske utinice slue za montau u zidu kao poslednji element kablovsko distributivnog sistema
moze ponuditi i korienje interaktivne televizije upotrebom kablovskog sistema sa povratnim kanalom.
Kablovska televizija zapoela je razvoj zahvaljui telekomunikacionim mogunostima koaksijalnog kabla. U praksi se koristi dva tipa kabla. Kruti koaksijalni kabl ima alumijmski plast, a fleksibilni kao spoljni omotac ima kombinaciju metalne folije i iane kouljice. Karakteristina impedansa kablova je 75 oma. Najvanija karakteristika koaksijalnog kabla je njegova sposobnost da prenosi signale irokog spektra bez obzira to se radi i o frekvencijama koje se, kao nosioci,moraju kontrolisano koristiti u slobodnom prostoru. To ima za prednost to se kabl moe direktno prikljuiti na ulaz konvencionalnog prijemika radio-signala i to, svakako, jako utie na korisnika da izabere prikljuenje na sistem kablovske televizije. Ima odgovarajue karakteristike koaksijalnog kabla koja nema opasnosti od korienja istih frekvencija u slobodnom prostoru i koaksijalnom kablu. Glavni nedostatak je visoka cena i broj pojaivaa.
4.1.Koaksijalni kabl
U KDS se uglavnom koristi kod distributivnemree.Prednosti: - nisu osetljivi na elektromagnetne smetnje - otporni su na vremenske uticaje - mogu se polagati na zidu, u cevima ili u zemlji jer im se ne menjaju elektine karakteristike, - prilino ravnomerno penosi signale irokog frekvetnog opsega, mada imaju izraeno slabljenje na viim frekvencijama. Mane: - koriste se za manja rastojanja - manje brzine penosa. Sastoji se iz unutranjeg provodnika, dielektrika (PVC, teflon, polietilen), irma i spoljanjeg omotaa. Unutranji provodnik: elektrolitiki bakar (kalaisani ili posrebreni), ima jednu ili vie upletenih ica. Dielektrik mora da ima visok otpor izolacije i to manju dielktrinu konstantu. Treba da bude otporan na mehanike, toplotne i klimatske uticaje. omota: od polivinilhloida za unutranju montau, polietilena za spoljnu montau kada je kabl izloen niskoj temperaturi i vlazi, fluorpolimera kada je kabl izloen visokoj temperaturi i kada se trae visoke mehanike i hemijske karakteristike.
Koaksijalni kablovi standardno se koriste za bitske brzine prenosa reda 10 Mbps i rastojanja reda nekoliko stotina metara. Karakteristina impedansa se definie kao odnos napona i struje na bilo kojem poprenom preseku voda. Izraunava se kao:
Z=
L C
Karakteristina impedansa koaksijalnog voda koji se koristi u KDS-u je 75. Slabljenje se definie kao logaritamski odnos napona na poetku provodnika (U1) prema naponu na kraju provodnika (U2) da bi se izbegle negativne vrednosti za slabljenje. Proseno slabljenje kabla za ferkvenciju 200MHz sa spoljnim prenikom provodnika 1.2cm iznosi 3dB/100m, a za 2.5cm oko 1.8dB/100m. Maksimalna frekvencija na kojoj se moe upotrebiti koaksijalni kabl izaunava se po fomuli: 2C f max = (D + d) C - Brzina svetlosti
5.1.Optiko vlakno
Optika vlakna su dugaki i vrlo tanki kablovi, debljine oveije dlake, napravljeni od vrlo istog stakla. Grupisana u snopove, ova vlakna formiraju optike kablove koji se koriste za prenos svetlosnih signala na velike udaljenosti. Optika vlakna se sastoje iz tri dela: 1. Jezgro stakleni, tanak, centralni deo vlakna, kroz koji putuje svetlost 2. Obloga spoljni optiki materijal koji svetlost reflektuje natrag u jezgro 3. Omota plastini zatitni sloj koji vlakno titi od oteenja i vlage
Postoje dva osnovna tipa optikih vlakana: 1. Single-mode vlakna, prenika 9 mikrona, koja prenose infracrvrnu svetlost talasne duine od 1.300 do 1.550 nanometara, koju generiu laseri 2. Multi-mode vlakna, prenika 62,5 mikrona, koja prenose infracrvrnu svetlost talasne duine od 850 do 1.300 nanometara, koju generiu LED diode
5.2.Optiki kabl
Optika vlakna prenose digitalne signale u obliku modulisanih svetlosnih impulsa na velike udaljenosti i velikom brzinom. Signal na prijemu je ist i ne slabi. Koriste se u KDS za magistralni nivo za razdaljine vee od 1000m. Prednosti: otporni na elektromagnetne smetnje, malo slabljenje (od 0.2 do 0.5dB/km), irok frekvetni opseg, veliki propusni kapacitet, bolji odnos sognal/um, efikasnija dvosmerna komunikacija, ne postoji problem presluavanja izmeu vlakana, manje su im dimenzije, velika brzina prenosa (10Gb/s). Mane: cena, vea strunost njihovig postavljanja i povezivanja, postavljaju se uduvavanjem kroz cevi.Za povezivamje optikih kablova u KDS najbitniji ureaji su: - Optiki predajnik - Optiki prijemnik za povratni smer - Optiki vor
5.3.Optiki predajnik
Optiki predajnik je sastavni deo optikog prenosnog sistema u okviru primarne optike mree. Instalira se u glavnoj stanici. Optiki predajnik pretvara RF ulazni signal u analogno modulisan optiki signal talasne duine 1310 nm za prenos kroz optiko vlakno i alje ga ka optikom prijemniku. Predajnik se sastoji iz nisko-umnih i nisko-distorzionih RF driver-a, laserske diode sa prenosom po povratnoj petlji (DFB - Distributed Feedback Laser ) i predistorzione elektronike. Predajnik karakterie iroko pojasna automatska kontrola pojaanja ( AGC - Automatic Gain Control ).
5.5.Optiki vor
Optiki vor predstavlja optiku mrenu stanicu koja je prilagoena specifinim zahtevima standardne dvosmerne HFC mree. Standardni dvosmerni optiki vor se sastoji od kuita u kome su smeteni: - optika spojnica - po potrebi - mreni optiki prijemnik za direktan smer ( NOR ), koji prima optiki signal prenet optikim vlaknom i pretvara ga u RF signal - RF pojaava koji pojaava direktni RF signal - mreni optiki predajnik za povratni smer ( NRT ) koji pretvara RF signal u optiki signal i vraa ga po optikom vlaknu u optiki prijemnik za povratni smer u glavnoj stanici. Povratni RF signal iz koaksijalnog kabla dolazi na poseban ulaz RF pojaavaa. Osnovna funkcija optikog prijemnika je prijem optikog ( svetlosnog ) signala i konverzija u elektrini ekvivalent ( RF signal ). Svaki optiki vor zahteva jedan optiki prijemnik za direktan smer, mada je mogue dadati jo jedan prijemnik kada se zahteva redundantna konfiguracija ili kada je potrebno kombinovati frekventne opsege. Za uskopojasne primene, mogue je instalirati do tri optika prijemnika za direktan smer. Optiki predajnik za povratni smer konvertuje RF signal za povratni smer u optiki signal za prenos do optikog prijmnika za povratni smer u glavnoj stanici.
Telekomunikaciona mrea napravljena u kombinaciji optikih i koaksijalnih kablova za dvosmerni prenos signala, veeg broja kanala, uz obezbeivanje interaktivnosti i pouzdanosti.Bilo je vie pokuaja da se multimodni sistemi koji su radili u prvom prozoru optikih frekvencija za prenos telefonskih, audio, video-signala i signala podataka. Prihvaeno je bilo da se koristi prenos video signala u analognom formatu, jer je bilo najjeftinije. Propusni opsezi optikih vlakana je vie hiljada gigaherca. U ovom momentu, sa postojeom elektronikom mogu se koristiti i reda 1-1.2GHz, to je slino sa koaksijalnim kablovskim sitemima. Meutim, optiki kablovi imaju ogromne prednosti u odnosu na koaksijalne kablove u pogledu imunosti na elektromagnetske smetnje, imaju manje dimenzije i cena im je nia.
Sruktura HFS
7.Zakljuak
Oekuje se i dalji napredak kablovske televizije predvia se da e uskoro moi da se oslobodi vazduni kanali koji su koristili TV i radio signali, kako bi se koristili a drugu upotrebu.Kablovska televizija ve postaje standaran prikljuak u domainstvu, a ne kao pre samo eljeni san.