SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

LUCIJA PILAT

VEERNJI PROGRAMI U TURISTIKOJ DESTINACIJI

SEMINARSKI RAD

Opatija, prosinac 2010.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

LUCIJA PILAT

ORGANIZACIJA VEERNJIH PROGRAMA U TURISTIKOJ DESTINACIJI

SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Mentor: Student:

Animacija u turizmu Prof. dr. sc. Zdenko Cerovi Lucija Pilat Matini br.: 19834/08 Serijski br.: 006092 R-17 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Opatija, prosinac 2010.

SADRAJ

POPIS ILUSTRACIJA .............................................................................................................. II UVOD ........................................................................................................................................ 5 1. 2. 3. ANIMACIJA U TURIZMU ............................................................................................... 6 1.1. 2.1. 3.1. Osobine animatora ....................................................................................................... 7 Dnevni animacijski program ..................................................................................... 10 Veernja animacija za odrasle ................................................................................... 11 ANIMACIJSKI PROGRAMI ............................................................................................. 9 VEERNJI ANIMACIJSKI PROGRAMI ....................................................................... 11 3.2.Veernja animacija za djecu ........................................................................................... 12 ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 14 LITERATURA

POPIS ILUSTRACIJA
1. Shema 1 Osobine animatora prema gostu...............................................................7 2. Shemaa 2 Podjela animacijskog programa............................................................9 3. Tablica 1. Rang lista veernjih aktivnosti hotelskih gostiju..................................13

II

UVOD
U Hrvatskoj sve vie sazrijeva svijest o potrebi animacije u turistikoj ponudi, ali jo uvijek je nedovoljan broj hotela koji se moe pohvaliti dobro organiziranom, zanimljivom i atraktivnom animacijom koju eli strani gost. Dananji su turisti iskusniji i zahtjevniji nego ikada prije. Turistiko trite svojom dinamikom doprinosi da se ponuda i potranja meusobno u znaajnoj mjeri uvjetuju i sukladno tome mijenjaju. Mnoge destinacije unapreenjem turistike ponude podiu standarde i razinu oekivanja turista. Zbog slabe organizacije slobodnog vremena turistike destinacije u Hrvatskoj su esto u drugom izbornom krugu. Davno su prola vremena kada su se gosti zadovoljili veernjom etnjom po rivi i sluanjem ive glazbe na terasi. Animacija u Hrvatskoj jo uvijek je u povojima, tako da u veini hotela koji i imaju animaciju taj dio preputa stranim touroperatorima. U hrvatskoj znanstvenoj i strunoj literaturi gotovo da nema tekstova koji se bave animacijom u turizmu kao djeletnou koja zahtjeva interdisciplinaran pristup sa stajalita sociologije, socijalne psihologije, komunikologije, organizacije rada i ekonomike turizma. U animaciji je vrlo teko nai kadrove koji imaju primjenjena znanja, vjetine i sposobnosti, i pogreno je ono tumaenje da svatko tko ima malo talenta moe biti animator. Animatora mora krasiti velika strunost u svom podruju (sportska animacija, veernja animacija, djeja animacija), odlino znanje stranih jezika, komunikativnost, snalaljivost u nepredvienim situacijama, organiziranost i psihika stabilnost. Veernji animator je zaduen za organizaciju i provoenje veernjih programa koji trebaju biti prilagoeni interesima, eljama i sposobnostima korisnika.

1. ANIMACIJA U TURIZMU
Animacija kao segment ukupne turistike ponude javlja se od poetka turizma kao gospodarske djelatnosti, iako su se nejezini oblici i sadraji mijenjali u skladu s promjenama u odnosima ponude i potranje te funkcije turizma u cjelini. Kao podruje djelovanja u okviru turistike aktivnosti i dio turistike ponude, animacija je definirana jo na poetku industrijske revolucije koja se vezuje za razdoblje s poetka dvadesetog stoljea. Tijekom tog dugogodinjeg razdoblja mijenjaju se razni sadraji turistike ponude i to u skladu s promjenama gospodarskog i drutvenog sustava u kojima se organizirala turistika potranja i ponuda. Turistika se animacija kao dio turistike ponude, definira kao skup usluga kojima se zadovoljavaju elje i potrebe svakog turista kako bi doivio eljeni i oekivani turistiki program a sve to u svrhu poveanja turistike potronje. Svaki turist putije da bi doivio ili ispunio svoj hobi, da bi se zabavili s onime za ime eznu u tijeku svojeg osnovnog posla ili zanimanja, odnosno tenji izlasku iz svoje osnovne profesije. Ponueni animacijski programi samo su dio mogue turistike ponude kao osnove za poticanje turistike potronje. Animacijski programi nude se turistima kako bi turisti doivjeli odabranu turistiku destinaciju ili oekivani program s kojim ele doivjeti motiv dolaska u odreenu destinaciju. Svi programi, pa tako i animacijski stalno se mijenjaju sukladno s vremenom koje izaziva stalne promjene i razvoj znanosti i tehnologije. Animacija u turizmu zauzima svoje posebno mjesto, poznat je njen znaaj u kreiranju cjelovitosti sustava turistike ponude i potranje. Turistika animacija kao dio turistike ponude vaan je element zadovoljenja potreba suvremenog gosta. Animacija se najee definira kao skup vjetina i znanja s kojima se poveava ispunjenje zadovoljstva i motiva putovanja turista, a organizatoru omoguava poveanje turistike potronje.1 Pozicioniranje hrvatske turistike ponude na tritu mogue je samo u uvjetima prilagodbe brzim promjenama u kojima kljunu ulogu ima implementacija animacije i animacijskih programa u sustav turistike ponude. Povoljni odnos Value for Money sve se vie podrazumijeva i vie nije dovoljno obiljeje uspjenog i dobrog odmora. Turistika destinacija postaje prepoznatljiva sukladno ponudi 'sadraja doivljaja' koji doprinose zadovoljenju potreba i motiva putovanja gosta. Komuniciranje kao vjetina i tehnika u animacije u turistikoj ponudi, ini osnovu za prijenos animacijskih informacija, a najee su osnova poveanja zadovoljstva i doivljaja. Animacijske usluge ostvaruju postavljene ciljeve samo u uvjetima trine valorizacije i to na turistikom tritu sa ciljem zadovoljenja potreba i motiva turista. Trino valorizirati animacijsku uslugu u sutini se ostvaruje kroz aktivnost marketinga. Primjena marketinga u turistikoj animaciji je specifina u odnosu na primjenu marketinga u druim trinim valorizacijama drugih turistiko ugostiteljskih usluga i proizvoda. Trina valorizacija animacijskih programa na izbirljivom turistikom tritu ini vjetine marketinga i njegovih ope poznatih koncepcija veoma vanim i neophodnim znanjima svakog menadera koji se bavi turistikom animacijom. Animacija u turizmu, kao sustav turistike

Izvor: Cerovi, Z., Animacija u turizmu, FTHM Opatija, Opatija, 2008.

ponude, ima vanu ulogu u zadovoljenju potreba i motiva turista da doive oekivani doivljaj na svojem odabranom turistikom putovanju.

1.1.

Osobine animatora

Animator odnosno voditelj programa predstavlja jednu od kljunik karika u izvoenju svakog veernjog programa. To su ljudi koji moraju imati posebne kvaliteteu komuniciranju, kretanju po pozornici, inventivnosti i drugom. Obavezno je poznavanje barem triju svjetskih jezika. Osim toga, trebali bi poznavati barem nekoliko fraza na jezicima gostiju svoh nacionalnosti koji se nalaze u objektima, odnosno koji su nazoni u programima. Sa svrhom ispunjenja zahtjeva koji se pred animatora u turizmu postavljaju jasno je da je to osoba koja se istie posebnim kvalitetama kojima nastoji ispuniti motive i oekivanja gosta u ugostiteljskom objektu odnosno turistikoj destinaciji. Dobar animator mora posjedovati vjetine (kognitivne, psihomotorike, socijalne), kompetencije (samostalnost, odgovornost) i znanja (injenino znanje unutar podruja rada). Bitno je napomenuti da se svi animatori moraju pridravati temeljnih principa animacije2 u turizmu; principa slobode, principa aktivnosti, principa jednakosti te principa primjerenosti. Kako bi svaki animator bio uspjean treba sadravati sljedee osobine :
Sh. br. 1. Osobine animatora prema gostu 3

Osobine animatora prema gostu

DOMAIN

ORGANIZATOR

PREDSTAVNIK

UNIVERZALAC specijalist

INFORMATOR

AKTIVAN GOST NA ODMORU KOLEGA GOSTU

PARTNER U RAZGOVORU

PRIJATELJ

2 3

Izvor: Cerovi, Z., Animacija u turizmu, FTHM Opatija, Opatija, 2008. Izvor: Cerovi, Z., Animacija u turizmu, FTHM Opatija, Opatija, 2008, 235 str.

Sa svrhom ispunjenja zahtjeva koji se pred animatora u turizmu postavljaju jasno je da je to osoba koja se istie posebnim kvalitetama kojima nastoji ispuniti motive i oekivanja gosta u ugostiteljskom objektu odnosno turistikoj destinaciji. Aktualna zakonodavna literatura definira turistikog animatora kao osobu koja osmiljava i izvodi programe provoenja slobodnog vremena turista koji se odnose na portsko-rekreativne i zabavne sadraje i ima poslovnu sposobnost i najmanje srednju strunu spremu. Jasno je da su u osnovi trae minimalna znanja iz podruja turistike animacije pa se namee problem edukacije strunjaka za animaciju u turizmu kroz stvaranje temeljnih znanja, vjetina i kompetencija kroz izuzetno sloen i naporan put do kvalitetnog i potpunog animatora koji e zadovoljiti potrebe modernog gosta. Danas se dodatna struna znanja i vjetine animatora najee pruaju kroz razne vidove praktine edukacije voeni od strane iskusnih voditelja, menadera i poduzetnika turistike animacije.

2. ANIMACIJSKI PROGRAMI
Animacijski programi namijenjeni su turistikoj industriji s ciljem poveanja ukupne potronje gostiju u turistikoj ponudi. Animacijski programi obuhvaaju ponude iz iroke palete aktivnosti i ostalih mogunosti kroz programe poboljanja kvaliteta ivljenja kroz kretanje i odmor. Programi animacije usmjereni su prema omoguavanju kontaktiranja izmeu gostiju meusobno i izmeu gostiju i domaina, upotpunjavanje osnovne ponude smjetaja i prehrane, poticanje gostiju da postanu dio dogaanja u destinaciji. Sve animacijske aktivnosti provode se u grupi ili individualno po elji gosta. Zadaci animatora su da priblie aktivnosti mogunostima svih zainteresiranih i da na temelju toga zadovolje svakog gosta koji se odlui za sudjelovanje u odreenom programu. Formiranje animacijske ponude vri se prema intenzitetu, primjerenosti, mogunostima, ivotnoj dobi, spolu i interesima gostiju. U okviru animacijskih programa nude se dnevne, tjedne i sezonske animacije namijenjene djeci, mladima i odraslima, za koje su odgovorni sportski, djeiji i dnevno veernji animatori.nprogrami animacije se sa stajalita vremena i trajanja animacijskog programa mogu podijeliti u tri skupine, a to su dnevni programi, tjedni programi i sezonski programi.

Shema br. 2 Podjela animacijskog programa 4

Izvor: Sluba animacije, sporta i zabave, Liburnia Riviera Hoteli d.d., listopad 2009.

2.1.

Dnevni animacijski program

Najvei broj animacijskih programa ima obiljeja dnevnog animacijskog programa, u pravilu dnevni program traje samo jedan dan. Dnevni animacijski programi primjereni su dobu dana ili noi na nain da se gostu ispuni vrijeme za koje on sam nema ideja ili planirane aktivnosti. Dnevni programi dijele se na : Jutarnja animacija organizira se prije ili neposredno nakon doruka. Vezana je za ljudsku jutarnju fiziologiju. Primjenjuju se oblici animacije vezani za kretanje i rekreaciju u prirodi (jutarnja gimnastika, tranje, etnja u prirodi). Prijepodnevna animacija je nastavak jutarnje i organizira se izmeu doruka i ruka a ine je: a) vonja biciklom, b) sportski turniri lakih fizikih napora (odbojka, koarka, nogomet), c) djeja animacija (razne igre za djecu na otvorenom ili u zatvorenom), d) kulturne aktivnosti (posjete muzejima i ostalim znamenitostima), Poslijepodnevna animacija vremenski je odreena izmeu ruka i veere, ukljuuje: a) sportski turniri veeg fizikog napora (odbojka, koarka, nogomet), b) kole slikanja, jezika, c) djeja animacija primjerena poslijepodnevnim aktivnostima djece, d) kulturni programi Veernja animacija provodi se u cilju oputanja nakon napornog dana: a) sportska aerobik, b) djeji programi mini video, mini disco, c) zabavni programi tombola, igre, muzika d) kulturni programi nastup folklornih grupa, pjavaa, grupa. Nona animacija se organizira izmeu 22 do 04 sata u nonom baru, disco baru ili nonom klubu u skladu sa vremenom rada objekta. Bazira se na domeni zabavnih igara za odrasle.

10

3. VEERNJI ANIMACIJSKI PROGRAMI

Veernja je animacija oblik lagana oputanja nakon napornog dana i priprema za veernje aktivnosti. Veernja animacija nudi: Sportsku animaciju (aerobik) Zabavne programe Kulturne programe (folklor, pjevai-umjetnici...)

Iskustva u hrvatskim animacijskim programima i programima animacije u turizmu, kao i iskustva iz mediteranskih turistikih destinacija navode kako je najbolje animacijske programe dijeliti prema starosnoj dobi pa tako i veernje animacijske programe dijelimo na programe za odrasle i animacisjke programe za djecu, kao dva najznaajnija segmenta turistike potranje. Odrasli su najvaniji segment turistike potranje pa tako ine polaznu osnovu za programiranje sadraja i programa ponude veernjih animacijskih programa s kojima se zadovoljavaju elje i potrebe svakog gosta. Veernji program se provodi nakon popodnevnog animacijskog programa odnosno u razdoblju od 18.00 do 22.00 sata.

3.1.

Veernja animacija za odrasle

Meu najee animacije za odrasle moemo navesti: 1. Tematski parti za odrasle Welcome night ili no dobrodolica, Welcomeme night sow se sastoji od nekoliko igara u kojima se gosti klade na to tko e pobijediti. Goste se ukljuuje u predstavu tako da se postavlja pitanje primjerice : Da li Liburnia Riviera Hoteli imaju vie ili manje od 10 hotela? . Dok animator postavlja pitanje njegov asistent ide po terasi i dijeli u eirima bijele i crvene papirie. Crveni znae vie, a bijeli znae manje. Sve goste koji su uzeli crveni papiri odnosno odgovorili sa vie poziva se da dou na podij. Kada se svi skupe kreu igre: Ping-pong, tu se nau dva dobrovoljca koja e se natjecati i vie puta lupiti s reketom ping-pong lopticu. Gosti se klade na nain da stanu na stranu onog natjecatelja za kojeg smatraju da e pobijediti. Svi gosti koji su se kladili za osobu koja izgubi naputaju podij. Zatim, Arm-wrestling di se nau dvije dobrovoljke, a sistem klaenja je isti. Cake eating, igraima se na leima zaveu ruke i cilj je to prije pojesti kola. Pushups, natjecanje u sklekovima. Football time gdje dva dobrovoljca driblaju nogometnu loptu. Limbo-dance dvije dobrovoljke se natjeu u limbo plesu, Ispijanje pive, Boiled eggs- pripremljena je zdjela s 10 jaja od kojih je 9 tvrdo kuhanih a 1 sirovo. Dvije osobe koje se natjeu uzimaju jaja iz zdjele i razbijaju ih sebi na glavi, gubitnik je osoba koja uzme sirovo jaje. Za vrijeme klaenja uvijek mora biti barem jedna osoba za natjecatelja. U finalu se obavezno predstavljaju gosti i pita ih se odakle dolaze. Za pobjednika treba

11

pripremiti nekoliko nagrada ili jednu veu nagradu. ou se zavrava tako da se na sva etiri jezika jo jednom zaeli dobrodolica svim gostima hotela i ostalima. Muziki kviz , za muziki kviz treba pripremiti oko 6-8 pitanja koja imaju odreenu muziku pozadinu. Zatim se pripremi 6-8 balona koja e svaki imati papiri sa napisanom nagradom i ti se baloni veu za limbo tap. U eir se pripreme brojevi od binga, tako da kad animator postavi pitanje i pusti se muzika, gosti koji znaju odgovor dou do podija, uzmu broj iz eira. Gost s najveim ili najmanjim brojem odgovara prvi. U sluaju tonog odgovora izabire jedan balon kojeg ne pukne do kraja kraja kviza. Kad se odgovori na sva pitanja i podijele svi baloni, pozovu se gosti s balonom i jedan po jedan pucaju balone tako da sjednu na njega na stolici. Gostu se urui nagrada i zahvali to je prisustvovao. Hawaiian night, idealan za prostor oko bazena, gdje se postave svijee, baklje, slama, cvijee. Animatori su obueni u havajskom stilu i doekuju goste sa cvijetnim vijencima i pozdravljaju s aloha. Muzika je u latino stilu i organiziraju se igre : Limbo, Cocktail mix, Hula dance...

2. Igre za odrasle Dodaj eir, Dodaj balon, Newspaper dance, Opposite, Spin-kataplof, Around the world, Coctail mix, pjevanje, Zaljubljeni parovi itd.

3.2.Veernja animacija za djecu

Djeca kao poseban segment turistike potranje, s posebnim zahtjevima i segmentima potranje koji se uvijek vezuju za interese i ciljeve roditelja odnosno starijih, imaju posebnu vanost u kreiranju animacijskih sadraja. Najee veernje djeje animacije su: Mini disco- svake veeri se za djecu iz mini kluba i ostalu djecu u hotelu organizira mini disco s ponatim djejim pjesmama za koje postoji koreografija. Animator vodi ples, a djeca sloena u krug rade isto to i animator. Izmeu plesova organizira se koja igra u kojima djeca osvajaju diplome. Muzike igrice tu spadaju dodaj eir, dodaj hula-hop ili dodaj balon . animator postavi hula-hop, postavi djecu u kruh. Kada muzika svira svi pleu i idu u krug. Kada dou do hula-hopa, moraju u njemu poskoiti tri puta. Kada muzika stane dijete koje ostane u hula-hopu ispada. Izbor mini miss izbor male ljepotice Izbor mini mistera izbor malog ljepotana Mini kviz Talent show Mini karneval

12

Svi ovi navedeni animacijski programi za odrasle i djecu spadaju u podruje zabave. Zabavni se programi organitiraju kako bi ih gledalo to vie ljudi i da bi to vie ljudi sudjelovalo. Dakle, osnovne karakteristike zabavnih programa su preteito odvijanje u veernjim satima, velik broj sudionika, naglaen trenutak javnosti izvoenja. Organiziranje zabavnih programa je proces koji treba poznavati, lako koordinirati i kontrolirati. Pri tom veliku odgovornost preuzimaju menaderi, ali i svi sudionici, koji su direktno ili indirektno vezani uz taj proces. Analizirajui podatke koji su dobiveni na kraju estotjednog programa veernje animacije u hotelu Katel u Motovunu dobiveni su sljedei rezultati:
Tablica 1.. Rang lista veernjih aktivnosti hotelskih gostiju

AKTIVNOST

SRPANJ

KOLOVOZ

UKUPNO ODRANO

NEODRANI TERMINI

Teajevi jezika, kuhanja, fotografije

13

23

Predavanje i poezija Folklorna veer Drutvene igre

14

15

29

16

16

32

16

18

34

Glazba i koncert za goste

18

18

36

UKUPNO

68

76

144

36

Kako su turisti posjeivali pojedine aktivnosti iz veernje animacijske ponude prikazano je u tablici 1. Ukupno je bilo predvieno 180 termina u razliitim aktivnostima, od toga je 144 termina odrano, dok za 36 termina nije bilo interesa. Na prvom mjestu se istie Glazba i koncerti za goste sa svih 36 termina odranih. Ta vrsta animacije je vrlo popularna na odmoru jer je mogu svi prisustvovati bez obzira na spol i dob. Slijede Drutvene igre sa 34 odana termina, koje su se odravale u poslijepodnevnim satima i Izlobe sa 32 termina koji su bili u veernjem programu. Na posljednjem mjestu se nalaze Teajevi jezika, kuhanja, fotografije koji nisu zabiljeili vei interes turista, odrano je samo 13 termina. Iz podataka u tablici 1. se moglo zakljuiti da nije bilo nekih veih odstupanja u ostvarivanju programa.

13

ZAKLJUAK

Veina hotela u Hrvatskoj jo uvijek ne pridaje dovoljnu vanost veernjoj animaciji i strunosti osobe koja obavlja taj rad, animacija bi uskoro trebala biti prepoznata kao velika vrijednost i naa bi se cjelokupna ponuda trebala popeti na viu razinu. U svakom hotelu je jako bitno da se maksimalno iskoriste svi neiskoriteni prostori i naprave korekcije svih nedostataka kako bi idua sezona bila jo bolja. Za aktivnosti u kojima je bio mali interes nai zamjenske sa sadrajima koji su trenutno u trendu, a koji e nadopuniti postojeu ponudu i osuvremeniti postojei program. Pozicioniranje hrvatske turistike ponude na tritu mogue je samo u uvjetima prilagodbe brzim promjenama u kojima kljunu ulogu ima implementacija animacije i animacijskih programa u sustav turistike ponude. Budunost turistike animacije usmjerena je upravo prema edukaciji strunih turistikih animatora u smislu osiguranja dodatne kvalitete ponude, a samim time i pozitivnih ekonomskih i drutvenih uinaka turistike animacije. Znanja i vjetine strunjaka za animaciju u turizmu vezuju se s izobrazbom na domaim obrazovnim institucijama, a steena teorijska i praktina znanja nadograuju viegodinjim radom u objektima hotelsko-turistikog gospodarstva u turistikim destinacijama u zemlji i inozemstvu.

14

LITERATURA
1. Cerovi, Z., Animacija u turizmu, FTHM Opatija, Opatija, 2008. 2. Tomaevi, A., Krianac, M.R. ; Bujas, N.K, Serdar, D., Briga o gostu, Agencija za strukovno obrazovanje Zagreb, British Council, 2009. 3. Ravkin, R. Animacija u turizmu. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1989.

Internet stranice:
http://www.animateure.de http://www.animateurausbildung.de http:///www.world-tourism.org

http:/ / /www.hrcak.hr