POMORSKA KOLA

KOTOR

TEHNOLOGIJA MATERIJALA

OBRADA REZANJEM
struganje buenje glodanje bruenje

Kotor, 2011.

OBRADA REZANJEM
Rezanje se sastoji od prodiranja reznog alata u materijal. U optem sluaju razlikuju se KOSO i ORTOGONALNO rezanje. Kada je pravac relativnog kretanja izmeu materijala i obrnuto pod nekim uglom, tada se radi o kosom rezanju. Ortogonalno rezanje je specijalan sluaj kosog rezanja kada je pravac relativnog kretanja izmeu alata i obratka normalan na sjeivo reznog alata. Kod rezanja se razlikuju GLAVNO i POMONO kretanje. Glavno kretanje odreuje brzinu rezanja, mogu ga izvoditi alat ili obradak i moe biti kruno i pravolinijsko. Pomono kretanje takoe moe biti kruno ili pravolinijsko. Jedan metod obrade moe imati samo jedno glavno i jedno ili vie pomonih kretanja. Metode obrade rezanjem su: - STRUGANJE - RENDISANJE - BUENJE - GLODANJE - BRUENJE

Kada alat djeluje na materijal obratka, prvo ga elastino deformie, a zatim i plastino i to u jednoj lokalnoj zoni (zoni rezanja) i zatim dolazi do stvaranja strugotine. Glavni faktori obrade rezanjem su BRZINA REZANJA i SILE REZANJA. Sila koja je po intezitetu i pravcu jednaka sili rezanja, a suprotnog je smjera jeste otpor rezanja.

STRUGANJE
Struganje je koso rezanje. Kada je sjeivo alata paralelno sa osom obratka (pri odsjecanju i usjecanju), tada je rije o ortogonalnom struganju, a kada zaklapa neki ugao, radi se o kosom struganju. Kod struganja, obradak izvodi glavno obrtno kretanje, dok alat izvodi pomono pravolinijsko kretanje. Ta dva kretanja su u kinematikoj vezi. Struganje je postupak za izradu bilo kog cilindrinog oblika. Na Slici 1 je prikazano koso (lijevo), odnosno ortogonalno (desno) struganje.

Slika 1. Koso i ortogonalno struganje

BUENJE
Buenje je koso rezanje. Pri buenju, oba kretanja obavlja alat zavojna burgija. Glavno kretanje je kruno, a pravolinijsko je pomono i nalaze se u kinematikoj vezi. Pri buenju burgija trpi visoka naprezanja zbog dejstva otpora rezanja, znaajnih dopunskih deformacija strugotine i trenja izmeu strugotine i povrine otvora. Buenje u irem smislu podrazumijeva: 1. Buenje u uem smislu rijei izrada rupa i otvora Alat: burgija 2. Proirivanje poveanje prenika postojeih rupa i otvora Alat: proiriva 3. Razvrtanje fina obrada unutranjih strana rupa i otvora Alat: razvrta 4. Uputanje obrada ulaza rupa i otvora Alat: uputa 5. Zabuivanje izrada plitkih rupa sa ciljem centriranja Alat: zabuiva

Slika 2. Buenje

GLODANJE
U zavisnosti od zuba glodala, glodanje moe biti koso rezanje (glodala sa zavojnim zubima) i ortogonalno (glodala sa pravim zubima). Glavno obrtno kretanje izvodi viesjeni alat GLODALO, a pomono pravolinijsko kretanje izvodi obradak. S obzirom na mogui smjer kretanja alata i obratka, razlikuju se ISTOSMJERNO i SUPROTNOSMJERNO GLODANJE. Kod istosmjernog glodanja brzina rezanja i brzina pomonog kretanja imaju isti smjer. U tom sluaju debljina strugotine se smanjuje od neke najvee vrijednosti do nule, kada zub glodala naputa materijal.

Slika 3. Istosmjerno i suprotnosmjerno glodanje 3

Kod suprotnosmjernog glodanja, smjerovi brzina rezanja i pomonog kretanja su suprotni, a debljina strugotine raste od nule do neke najvee debljine. Iako pokazuje izvjesne prednosti u odnosu na suprotnosmjerno, istosmjerno glodanje se manje primjenjuje. Pri glodanju, u optem sluaju, uestvuje vie zuba glodala istovremeno u procesu rezanja. Ukupna sila glodanja predstavlja rezultantu sila po zubu glodala koji djeluju na obradak. Ta sila je najvea neposredno pred izlazak prvog zuba iz materijala dok su jo tri zuba u zahvatu. U trenutku izlaska prvog zuba iz materijala, ukupna sila pada na najmanju moguu vrijednost jer su tada u zahvatu samo dva zuba. To se isto deava i sa izlaskom drugog, pa treeg... zuba izega se zakljuuje da je sila glodanja neravnomjerna.

BRUENJE
Bruenje predstavlja proces skidanja tankog sloja materijala u zahvatima najfinije zavrne obrade. Obavlja se tocilima kao mnogosjenim alatima za rezanje. Tocilo se sastoji od dva osnovna materijala: sredstva za bruenje i vezivnog sredstva. Sredstva za bruenje su abrazivna zrnca prirodnog ili vjetakog porijekla koja obavljaju ulogu zuba alata, a uloga vezivnog sredstva je da povee abrazivna zrnca u jednu cjelinu Tocilo izvodi glavno obrtno kretanje, a obradak izvodi dva pomona kretanja jedno obrtno i jedno pravolinijsko.

Slika 4. Bruenje