1

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO 1.Pravila za ureivanje situcija s me. obiljejem? a) kolizijska pravila = upuuju na primjenu mjerod. str. ili domae pr. Kp su dio unutra. prava svake dr., a utvruju ih propisi i me. ug., pa tako postoje hrv., franc.,maar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraa, upr.org.) rjeava situacije s me. obiljejem na osnovi kp svoje dr. Npr. 1)Opin. sud u Zg rjeava o rastavi, razvodu braka str. dravljana na osnovi primjene kp iz ZRS:l.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. dr. iji su dravljani oba bra.druga u vrijeme podnoenja tube. Ako su bra.drugovi dravljani razli.dr. u vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju dr. iji su oni dravljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od bra. drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivali. u RH. Ako je 1 od bra.drugova dravlj. RH koji nema prebivali. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH). 2)Nadleni austrijski org. u Beu, pred kojim dvoje hrv.dravljana ele zakljuiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajuih kp Da bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored: 1. stranog obiljeja 2.treba se raditi o situacijama koje ureuje pravo to se moe primjenjivati eksteritorijalno;to je gra., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su ve po odreenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo. 2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadle.hrv.upr.tijela? b) pravila neposredne primjene = uvijek upuuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s me. obiljejem, neposredno na primjenu domaeg prava.Uope se ne polazi od primjene domaih kp ve se neposredno utvruje primjena doma.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.na. ili zatite odre. pr.subjekata. Npr.ZRS: l.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. dr. iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadle.org. RH, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje). PZ: l.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorit.brodova ovaj zakonik: a) na odgovor. prijevoznika za oteenje, manjak ili gubitak tereta, predvienu odredbama ovog Zakonika, ija se primjena ne moe iskljuiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanite ukrcaja ili odredita nalazi u RH b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika U hrv.mpp-u nema ope odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od vicar. i talijan.pr. c) posebna materijalna pravila = njome se odreuje unutra. propisima pr. poloaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednaavanju mater. prava na osnovi me. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u: 1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravitu i prebiv. te o radu kao i u 2) raznim me. ug. kojima se izmeu dr. ugovornica ujednauje privatno pravo 3.Kako se ureuju situacije mgpp i mpp? Mpp = kao grana unutra.prava analiziranim metodama ureuje privatnopr. situacije s me.obiljejem; to je pr. me. ne po pr. izvoru nego samo po sadraju situacije koje ureuje. Proc. pr. svake dr. pa tako i nj. gra.parni., izvanparni., steajno i ovrno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan dr. gdje je doneseno. Mgpp = budui da sadri pravila o me.nadlenosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izuava u mnogim dr. pa tako i u RH unutar tog predmeta. Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tuitelj treba rijeiti dilemu je li nj. potraivanje iz trgovin. ug. s me. obiljejem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom sluaju nadle. suda u dr. X ili u dr. Y, tj. jesu li me. nadleni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) dr., to zavisi od proces. odredaba tih dr. kojima se odreuje me. sudska nadle. Ako se ustanovi me. nadle. suda u dr. X, pa se tom sudu podnese tuba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to dr. X, po kojom e se rjeavati i pitanje zastare potraivanja. Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu esto ureuju privatnopr. i procesnopr. situacije s me. obiljejem jednim te istim zakonom . 4.Ime mpp ? Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853. U dr. angloameri.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no pretee naziv sukobi zakona. 5.Ratio upuivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ? Zato se uope primjenjuje metoda koliz. pravila koja upuuje na primjenu mjerodavnog (domaeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodei da pr. poreci dr. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod odre.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos trai pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedite.

2
Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvaniju pri ureivanju situacija s me. obiljejem; pri tome se polazi od potrebe da se na navedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domae ili strano) koje s njima ima najuu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi poveanju i produbljivanju me. pr. suradnje te se ostvaruje me.ujednaenost rjeenja. Iskljuuje se beziznimna primjena pr. dr. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rje. bila protivna na. jednakosti pred zakonom zabrani rjeavanja razli.pr. situacija na jednaki nain. Kolizijskopr. rje. dr. se razlikuju u vremenu i prostoru to je posljedica razlika u odreiv. sadraja izraza najue veze. Postoje odstupanja od navedenog klasi. modela kolizijskopr. rjeavanja.Sve ee se donose koliz.rje. koja 1)uzimaju u obzir potrebu zatite odre.pr. subjekata npr. odre.vrsta ugovor.stranaka npr. potroaa, radnika 2)koliz.rje. se zasnivaju na na. primjene povoljnijeg pr. 3)kontroli utvrenih poveznica izbjegavajuom klauzulom ili 4)na posebnim pravilima neposredne primjene

6.Odnos mpp i mgpp? Mgpp = pod mgpp podrazumijevaju se pravila unutra.pr. i me.ug. kojima se u vezi s privatnopr. sluajevima s me. obiljejem ureuju razna proc.pitanja i to kako proc. propisima tako i pravilima mpp-a. Najvanija su u praksi pitanja o: 1.sudbenosti, 2.me.nadle., 3.poloaju stranca u post., 4.utvrivanju str. prava, 5.priznanju i ovrsi str. sudskih i arbitranih odluka. Me.obiljeje tih pravila izlazi iz predmeta koja ona ureuju kao npr. str. dravlj proces.stranaka, prebivali.stranke u inoz. Mpp i mgpp meusobno se dopunjuju. Mpp odre.dr. se u pravilu primjenjuje samo ako su npr. sudovi te dr. me. nadleni. Mgpp uz pravila gra.parni. proc. prava u irem smislu obuhvaa i me. izvanparni. pravo, me. steajno pravo i me. arbitrano pravo.

2.POVIJEST Rani srednji vijek 7.Objasnite znaenje pojma ,,professio iuris'' za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku ? Zbog naela primjene osobnog prava, trebalo je npr. pri sastavljanju isprava ve od poetka 8. st. pa gotovo do kraja 14. st. uvijek navoditi kojem (plemenskom) pravu osoba pripada, tzv. professio iuris. Primjer iz 853. godine: Ja, Warti, koji ivim po alemanskom pravu ... darujem.) Kasnije razdoblje srednjeg vijeka stvaranje statutarne teorije ITALIJA 11., 12. i 13 st. 8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija? Moderno se mpp poinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedita prouavanja rimskog prava. Veinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito pr., najprije obiajno,a potom ga poevi od sredine 11.st. kodificiraju . Potkraj 12.st. gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti. Rast meugradskih gospodar.veza i meugradska migracija namee razna praktina pr.pitanja. Od 12 st. praktina pitanja ureuju se gradskim statutima. Po njima se odreuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca nadle. domai sudovi,ako su takva djela poinjena na podruju tog grada. Isto se odreuje nadle. domaih sudova za sporove o stvarima koje lee na podruju grada o ijim je sudovima rije. Sukobi zakona tj. sukobi izmeu tadanjih statuta gradova doktrina rjeava prouavanjem i glosiranjem odreenih tekstova rimskog prava. Smatra se da na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i zajedniko svim gradovima, moe obvezivati sudove da primijene statute drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora poinje primjenjivati str. pravo i u odreenoj mjeri str. sudske odluke) 9.ije se uenje smatra poetkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretiara i vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u razdoblju od 1200 1250.? Znanost tog vremena ima sjedite u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Poetkom modernog mpp-a smatra se uenje glosatora : 1. Cardo de Tocco 2. Accursius 3. Hugolinus 4. magistar Aldricus

3
Daljni razvoj mpp-a - na poetku 13 st. utvruje se da se parnina spos. odnosi samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. graane. 10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ? Navedeno uenje glosatora smatra se po. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se primjenjuje na: a) ugovore pravo mjesta zakljuenja tj lex loci actus b) stvari mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitae c) za voenje postupka ( ad litem ordinandam) lex fori tj pravo suda koji rjeava predmet , no to pr. nije nuno mjerod. za d) donoenje odluke o biti spora (ad litem decidendam ) U tom smislu ui i Baldini, koji ivi jednako kao i Azo, Accursius i Hugolinus u 1. polovici 13.st. FRANCUSKA 13. st. 11.Objasnite glavne odlike franc. mpp-a. U odgovoru dajte osvrt na izvore i nain razvitka? Na poetku 13. st. nastala je u Parizu na Sorboni, glosa d' Avranches s kojom se povezuje po. franc. uenja o mpp. U njoj se raspravlja o tome treba li suditi o pravima preivjelog branog druga po Coutume de Paris ili po Coutume de Chartes ( Coutume= zapisano obiajno pravo). 12.Kada i gdje se prouava questio anglica? Navedite autore i njihove osnovne teze?Objasnite tzv. questio anglica. O kojem statutu je rije? Od 2. polovice 13. st. mpp se intenzivno prouava u Toulouseu i Orleansu. U Orleansu je uio de Revigny (de Ravenis) smatra se da je on prvi opirnije pisao o mpp. Neto kasnije u Orleansu i Toulouseu djeluje de Belleperche (de Bellepetrica). Navedeni znanstvenici ue da: 1.zakoni vrijede samo za podanike 2.razlikuje procesno od materijalnog prava 3.ug. podvrgavaju mjestu njihova zakljuenja 4.prouavaju tzv. questio anglica Questio anglica - rije je o prostornom polju primjene engl. pravila po kojem nasljeuje samo prvoroeno dijete. Oni tvrde da se pravilo ne protee na nekretnine koje lee u Francuskoj jer uvijek treba gledati na obiajno pr. mjesta gdje se stvar nalazi. Rije je o statutu odiosa. KOMENTATORI (POSTGLOSATORI) 14.st. 13.Koje je uloga komentatora i koji je i zato meu njima najvaniji ? / Objasnite uenje Bartolusa de Saxoferata za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku? Prve povezane rasprave o mpp piu komentatori. Najvaniji meu njima je bio Bartolus de Saxoferato, profesor u Bologni koji je komentirao itav Corpus iuris . Bartolus postavlja sljedea 2 pitanja: 1. prostire li se statut (izvan podruja) na nepodanike? 2. prostire li se djelovanje 1 statuta izvan podruja zakonodavca ? Radi se o sljedeim pitanjima: vrijedi li statut za stranca u tuzemstvu i vrijede li statuti za pr.situacije u inozemstvu? Ta pitanja se postavljaju zato jer u naelu statut vee samo podanike . 14.Koje gledite zauzima Bartolus de Saxoferato u pogledu ugovornih odnosa ? Bartolus analizira razna pit. vezana uz ug., delikte, oporuke i stvari. Tvrdi da se za: 1. o b l i k i s a d r a j ugovora primjenjuje pravo mjesta zakljuenja , s tim to se 2.p o s l j e d i c e ugovornih obveza treba prosuivati po pravu mjesta izvrenja, a podredno po legis fori (teorija karakteristine inidbe) 15.Kako Bartolus de Saxoferato rjeava pitanje vrijedi li statut za pr. situacije u inozemstvu ? / Navedite autora pojmova i obrazloite razliku izmeu statuta favorabile i statuta odiosum? Bartolus de Saxoferato razlikuje propise koji: 1. zabranjuju ( statuta prohibitiva) od onih koje 2. dozvoljavaju (statuta permissiva) Kod zabrana se razlikuje da li se odnose na: *oblik pravnog posla , *stvari ili *osobe kad je o osobama rije valja utvrditi da li je : a)statut povoljan ( favorabile ) npr. onaj po kojemu se propisuje da mu ne moe eni ostaviti legat, ni obratno, primjenjuje se na osobe ma gdje se one nalaze b)statut nepovoljan ( odiosum ) imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu

4
16.Tko razlae questio anglica? Bartolus razlae questio anglica pri emu iznosi i miljenja svojih prethodnika de Revignyja, Cunea i Pistoje.Ovisno o tumaenju teksta, po kojem se statut odnosi ili na stvari ili na osobu, on razlikuje sljedea rjeenja: 1. Ako se statut odnosi na stvari, pa glasi ostavina pripada najstarijem, vrijedi statut legis rei sitae za domae osobe i za strance; 2. Ako se statut odnosi na osobu, pa glasi: najstariji nasljeuje tada se primjenjuje na ostavinu stranca u Engleskoj, ali ne i za ostavinu Engleza koja lei u Italiji. 17.Izloite osnove uenja Baldus de Ubaldia , o kakvom je pravnom teoretiaru rije ? Nakon Bartolusa istie se njegov uenik Baldus de Ubaldi, koji je djelovao u 14.st. i koji je napisao je 2 rasprave o mpp, obje o Codexu 1,1,1. On navodi da se svaki statut odnosi na osobe, stvari ili pr.radnje, dakle zastupa uenje o tropodjeli statuta to je ve razraivao i Bartolus. Novi vijek FRANCUSKA 16. i 17. st 18.Charles Dumoulin (Karol Moline) , naziv djela , o emu se izjanjava? / Navedite glavne teze Charles Dumoulina? / Kako Carolus Molinaeus tumai i kvalificira lex loci contractus a kako branoimovinski reim? / Kojoj koli pripada i kada je nauavao? Rad komentatora u Francuskoj nastavlja Charles Dumoulin (Carolus Molineaus), 16.st. Za mpp najvanije je nj. djelo Conslusiones de statutis consuetudinibus localibus. Glavne su mu teze da: 1.za oblik pr.posla proglaava mjerodav. pravo mjesta zakljuenja ;to pr. mjerod. je i za ugovor.odnose s tim to se locus contractus katkada smatra mjestom zakljuenja a katkada mjestom izvrenja ug. 2. 1523. god. se izjanjava u 1 predmetu o branoimovinskom reimu o tome je li mogue izbjei primjenu raznih coutumes podruja gdje lei imovina za odreivanje navedenog statuta. Dri da u konkretnom sluaju treba primijeniti samo coutume de Paris, jer je na podruju njegove primjene bilo prvo zajedniko prebivalite branih drugova.Kvalificira branoimovin.reim kao preutni ug. to su ga bra. drugovi podvrgli ba pod pravo svog prvog prebivalita. 19.Bertrand d' Argentre gdje i kada djeluje, kako se zove njegovo uenje ili teorija, koju podjelu u mpp preuzima, u koju podjelu ulaze prava iz uobiajenih ugovornih odnosa? Bertrand d' Argentre (Bertrandus Argentraeus) 16.st., komentira Coutumes de Bretagne zastupajui p r a v n i p a r t i k u l a r i z a m. Djelo De stututis personalibus et realibus. Utvruje da se zakoni i obiaji odnose bilo na: 1.osobe - statuta personalia slijede osobu i primjenjuju se na nju i izvan njezina prebivalita 2.stvari - statuta realia imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu i primjenjuju se na sve stvari bez obzira na porijeklo ili prebivalite osoba. D Argentre takvim uenjem nastavlja s prethodnom znanstvenom tradicijom po kojoj se na osnovi sadraja prava odreuje njezino prostorno djelovanje. Budui da se radi o: 1. sadraju statuta , no i o 2. nepisanom pravu, 3. consuetudines te o 4. kodificiranom franc.pr. coutumes takvo se uenje naziva statutarnom teorijom koja je prevladala u doktrini mpp sve do oko 1800.god. U sluaju sumnje statuti su realni pa polje primjene personal.statuta treba restriktivno tumaiti. 3.utvruje i postojanje statuta mixta tj. pravila koja se tiu i osoba i stvari -primjenjuju se kao i stvarni statuti , na podruju na kojem lee stvari. NIZOZEMSKA KOLA 17.ST. 20.Nizozemska kola? D'Argentre je mnogo utjecao na nizozemsku doktrinu mpp 17.st. koja se razvijala na podruju dananje Nizozemske i sjeverne Belgije. Njegovo su uenje u znatnoj mjeri preuzeli no i dalje razvijali Nikolaus Burgundus i Christian Rodenburg. Nove ideje iznosi Paul Voet , Ulrich Huber i Johannes Voet . Oni ispituju razloge primjene stranog prava. Smatraju, pod utjecajem uenja o suverenosti koje je razvio Bodin u djelu Six livres de la Republique 1576., da ne postoji pravna obveza primjene stranog prava, nego se ono primjenjuje zbog meunarodne utivosti; prvi tako ui P. Voet u djelu De statutis et mobilium nature. 21.U. Huber? / Navedite 3 aksioma oca modernog mpp-a? BOUEK!

5
Smatra se ocem modernog mpp koji je mnogo utjecao na razvoj tog predmeta u drugim dravama , posebno engleskog. U svom djelu Praelectiones iuris civilis od 1689. obrauje i sukobe prava pa postavlja 3 sljedea naela (axiomata): a) z a k o n i svake dr. vrijede unutar njezinih granica i obvezuju sve njene podanike, ali ne djeluju izvan njenih granica b) p o d a n i c i dr. su sve osobe koje se nalaze unutar njenih granica , bez obzira da li se tamo nalaze trajno ili privremeno c) v l a d a r i d r . dozvoljavaju iz utivosti da pravo koje se primjenjuje u dr. gdje je doneseno, zadrava svugdje pr. djelovanje , ako ne teti dr. vlasti ili pravu drugih vladara ili njihovih graana 22.O emu govori teorija comitas gentium i tko je njen autor? Urlich Huber. Uvodi se novo naelo, uenje o comitas gentium kojim se ublaava navedeni teritorijalitet; strano pr. se primjenjuje iz me. utivosti, to je preutno dogovorena izmeu naroda. NJEMAKA KOLA 16. i 17.st. 23.Objasnite uenje njemake kole i njen doprinos? U Njemakoj se od 16. st. pa nadalje mnogo raspravlja o sukobu prava. U 16. st. najpoznatiji su bili sljedei znanstvenici: Andreas Gaill ,Bendikt Carpzov ,Heinrich von Cocceji ,Nikolaus Hert . Oni teoretski produbljuju postojee uenje, s tim da su vie pod utjecajem francuske nego nizozemske kole. 24.Objasnite Hertovo uenje o mpp? / Odredite mjesto i vrijeme nj. uenja? / Kojoj koli je pripadao, kada je ivio i koje djelo je posvetio mpp-u? / Tko u djelu De collisione legum osporava i kojim argumentima teoriju o comitas gentium? BOUEK! U djelu De collisione legum Hert iznosi argumente protiv teorije o comitas gentium, tako tvrdi sljedee: a) ako se zakon odnosi na o s o b u treba uzeti u obzir propise dr. kojoj osoba pripada , a to je pr. dr. prebivalita osobe b) ako se zakon neposredno odnosi na s t v a r vrijedi pravo mjesta ,bez obzira na to tko i kada poduzima pravni posao c) ako je zakonom propisan o b l i k p r. p o s l a - treba uzeti u obzir mjesto poduzimanja pr. posla, a ne prebivalite ili mjesto gdje stvar lei PRVE KODIFIKACIJE 2.pol.18.st. 25.Prve kodifikacije , toan naziv i godine donoenja? / Kronoloki navedite 3 kodifikacije mpp iz 18.st.? / Navedite toan naziv i godinu donoenja prvih gra.kodif. te izloite bitan sadraj kolizijskih normi u istim povijesnopr.izvorima? Prve kodif. mpp poevi od 2.pol.18.st. preuzimaju uenje statutarne teorije. 1. Codex Maximilianeus Bavaricus Civilis iz 1756. odreuje se za: osobni statut : primjena prava prebivalita a za stvarni i mikstni :pravo mjesta gdje stvar lei, bez obzira na to radi li se o pokretnini ili nekretnini, tjelesnoj ili netjelesnoj stvari. 26.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. Prusko ope zemaljsko pr. u svom uvodu? 2. Prusko ope zemaljsko pravo iz 1794 za osobna prava i obveze te pokretnine : mjerod. je pravo prebivalita , podredno porijekla osobe zemljita : su podvrgnuta pod lex rei sitae oblik pravnog posla : mjestu njegovog zakljuenja 3. Graanski zakonik za zapadnu i istonu Galiciju iz 1797. za osobni statut domaih osoba : primjena samog zakonika , ak i za njihove poslove u inozemstvu , mjerodavna je lex patriae pravni poslovi stranaca, bilo da se zakljuuju u tuzemstvu ili u inozemstvu : lex fori, ako se ne dokae uzimanjem u obzir vrijeme i mjesto radnje neko 2 pravo. za stvarna pr. postoji dvojako rje.: na pokretnine osobni statut njihova vlasnika, a na nekretnine lex rei sitae 27.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. l.3 Franc.GZ iz 1804.Toan naziv i god.kodif? / Navedite toan naziv i god.donoenja 1.franc.kodif. koje su sadravale odredbe mpp i koliz.pr. iz tih kodif.? 4.Francuski Graanski zakonik ( Code civil) iz 1804 a) policijski zakoni i zakoni o sigurnosti (javno pravo) obvezuju sve one koji borave na dr. podruju b)na nekretnine (statuta realia), ak ako ih posjeduju i inozemci , primjenjuje se franc. pravo c)zakoni o osobnom stanju i poslovnoj sposobnosti (stauta personalia) primjenjuju se na Francuze ak i kad borave u inozemstvu Utvruje se primjena francuskog prava s time da se za osobna prava uvodi poveznica dravljanstvo umjesto prebivalita. 28.Navedite za koje statute i na koji nain odreuje mjerod.pr. Austrijski opi gra.zakonik iz 1811. toan naziv i god.kodif.? / Za koje kategorije vezivanja i kako odreuje mjerod.pr. Austrijski OGZ? Navedite nj.god.donoenja i

6
od kada se primjenjivao na podruju RH? / Navedite toan naziv i god. donoenja 1.austrijske kodif. koje su sadravale odredbe mpp i koliz.pravila iz te kodif.? / Kako Austrijski zakon o mpp-u odreuje mjerod.pr. za ug.? 5. Austrijski opi graanski zakonik iz 1811 odreuje mjerod. pr. za osobni statut : primjena domovinskog prava stvarni statut , za stvarna pr. na nekretninama legis rei sitae, na pokretninama osobni statut njihova vlasnika ugovorni statut : razna rjeenja zavisno od toga da li ug. zakljuuju domai ili strani dravljani ili domai sa str. dravljanima i zakljuuje li se ug. u tuzemstvu ili inozemstvu .Tako se upuuje na lex fori, lex loci contractus ili na lex autonomiae ovo posljednje samo ako se u tuzemstvu zakljuuje ug. izmeu inozemaca ili u inozemstvu izmeu stranca i domaeg dravljanina. AOGZ bio je uveden u hrvatske krajeve ve sredinom 19.st, a primjenjivao se to se tie navedenih odredaba mpp, sve dok u bivoj Jugoslaviji nisu bila donesena drugaija meunarodnoprivatnopravna zakonska rjeenja. 29. Koja vrsta kp u prvim kodifik. prevladava? = Nepotpuna kp ENGLESKA I SAD 30.Objasnite Storyev doprinos mpp-u ? / Objasnite osnovne stavove amerikog teoretiara Storya? Navedite Storyjeve najvanije postavke? Story se poziva na Huberovo uenje o comitas, ve kao sudac, a kasnije, postavi profesor prava na Harvardskom sveuilitu, naklonjeno analizira Huberove postavke.To osobito dolazi do izraaja u nj. djelu Komentari o mpp, stranom i domaem od 1834 gdje iznosi tri Huberova aksioma i brani ih od kritiara . Navodi da: 1) treba primjenjivati str. pravo jer je to od uzajamnog interesa i jer je to uinkovito te da za to postoje i moralne potrebe 2) kvalificira takav pristup kao pravedan, jer dovodi do toga da se u drugim dr.,ije se pr. primjenjuje, zauzvrat jednako postupa 3) Story smatra da Huberova doktrina stoji na ispravnim naelima, iako zbog openitosti ostavlja mnoga pitanja otvorenim. 4) Ostale Storyeve vanije postavke su :zbog iskljuive suverenosti i zakonodavne nadlenosti dr. na svom podruju svaka dr. ureuje cjelokupno imovinsko pravo unutar svog podruja i njezino pr. primjenjuje se na sve osobe koje se nalaze na tom podruju te na sve ugovore i ondje poduzete druge pr. ine (meutim propisi drava ne primjenjuju se na imovinu osoba koje su izvan njezina podruja). 31.Kritika uenja o comitas ? BOUEK! Huberovo uenje o comitas, i uz svoje vlastite snage argumenata i navedene Storvjeve razrade njezine sutine, s vremenom gube privlanost za ameri. sudsku praksu i doktrinu. Tako se potkraj prolog stoljea poinje u doktrini kritizirati navedeno uenje, a kao razlog primjene str. prava navodi se zahtjev pravednosti. Smatra se da je polazite takva gledita engl. sudska odluka u predmetu Warrender v. Warrender iz 1835. godine, u kojoj se navodi da se strano pravo primjenjuje ne ex comitate, ve ex debito iustitiae. Istodobno se u ameri. mpp javlja tzv. teorija steenih prava . 32.Objasnite ameriko uenje o steenim pravima ? Vrijeme i autori? 1)Ameri. uenje o steenim pravima razvilo se pod utjecajem engl. doktrine, u kojoj se tim pitanjima prvi poeo baviti Holland. U svom djelu Elementi filozofije prava iz 1880. god. Holland se kritiki osvre na Harrisonovo pitanje o neplodnosti traenja ope teorije o mpp, pa brani - uz odreena ogranienja - teoriju o comitas. Zalae se za upotrebu izraza primjena stranog prava odn. eksteritorijalno priznanje, smatrajui da eksteritorijalno priznanje skree pozornost na inj. da ono to se stvarno dogaa kad se trai ekstraterit. uinak jest to da prava stvorena i odre. po str. pravu dobiju priznanje od domaih sudova. 2)Navedeno gledite o steenim pravima utjecalo je na Hollandove kolege, a posebno u Engleskoj na A. V. Diceya, koji je 1885. godine prikaz Piggottova djela o pravu i praksi sudova u VB o str. odlukama, iz 1884. godine, zavrio tvrdnjom da se pravila o mpp temelje na priznanju stvarno steenih prava. Kad su prava steena, suverena dr. njihova porijekla moe ih ostvarivati. Utvruje da engl. sudovi priznaju uinak svakom subjekt. pravu koje je pravilno steeno po pr. neke uljuene zemlje, a ne daju uinak i ne priznaju subjekt. pr. koje nije bilo pravilno steeno to gledite proglaava osnovnim naelom br. 1 . 3)U SAD je navedeno djelo prikazao J. H. Beale, profesor prava na Harvardskom sveuilitu. Beale pritom iznosi originalnost Diceyovog uenja o tome da engl. sudovi nikada ne primjenjuju str. pravo, nego daju samo uinak steenim pravima po str. pravu. Tako u djelu Izbor sudskih predmeta o mpp iz 1902. god., iznosi da se predmet mpp odnosi na priznanje i ostvarenje stvorenih prava u inozemstvu. Za ug. odnose predlae primjenu legis loci contractus, a za delikte, legis loci delicti commissi. Izuzima steena prava u inozemstvu od nadle. dr. suverena, da bi ih pozivanjem na na. teritorijalnosti proglasio inj. Ui da treba odrediti granice dr. zakonod. nadlenosti. Priznanje str. prava ne znai i njegovu primjenu, pa str. pravo prema tome nema zakon. snagu, ve je samo inj. u pr. odnosu .

7
Bealeovo uenje o steenim pravima dolo je do izraaja u sudskoj praksi i u Restatementu o mpp, to ga je godine 1934. (Restatement I.) prihvatio Ameri. pr. institut, a Beale mu je bio gl. tvorac. Restatement I. odreuje da jurisdikcija znai ovlat. dr. da stvara interese koji se na temelju naela common lawa priznaju valjanim u 2-im dr. 33.Stajalita engleske sudske prakse o mpp nakon naputanja teorije steenih prava (i trenutak zapoinjanja) ? Teorija steenih prava nije se u SAD dugo zadrala. Nju su kritizirali i oborili:Cook, Lorenzen i Yntema. Teorija je odbaena i u Engleskoj sa 6. izdanjem Diceyeva djela 1949. gdje se utvruje da engl. sudovi priznaju i openito daju uinak svakom subjekt. pravu koje je steeno po pravu neke uljuene zemlje, a koje se primjenjuje na osnovi engl. koliz. pravila tj. str. se pravo primjenjuje samo ako to izlazi iz engl. koliz. pravila koje upuuje na primjenu toga str. prava

Kraj statutarne teorije i novija uenja NJEMAKA 18. i 19. st. 34.Kraj statutarne teorije?/ Tko je najvaniji teoretiar mpp-a u 19.st.?Koje su nj. najznaajnije postavke?/ Kada je djelovao von Waechter i koje su osnovne teze u njegovom uenju? Tko i kada u Njemakoj zagovara neostatutarnu teoriju. Koja 3 pravila navodi? / Izloite osnove uenja Waechtera? Navedite kritiku istog uenja. Preciziraj mjesto i vrijeme? BOUEK! Novi znanstvenici uoavaju nedostatke statutar. uenja, kritiziraju ga te predlau svoja rje.U Njemakoj to su bili:C. G. von Waechter i F. C. von Savigny . Waechter u svom radu o kolizijama privatnopr. zakona razli. dr., opisuje njema. statutarnu teoriju pa je odbacuje. Polazi od toga da sudac odluuje samo na temelju pr. svoje dr. U svezi s tim postavlja sljedea 3 pravila: 1) sudac u p r v o m r e d u treba primjenjivati izriita pravila mpp svoje zemlje 2) p o m o n o, sudac treba donositi odluku prvenstveno u smislu i duhu zakona svoje zemlje koji ureuje konkretni odnos.Time Waechter predlae primjenu metode statutarne teorije, jer eli iz mater.pr. deducirati mpp. 3) ako sud n e m o e sa sigurnou izvesti rjeenje iz materijalnih pravila svoje zemlje treba u sumnji primijeniti materijalno pravo svoje vlastite zemlje tj lex fori 35.Kritika uenja C.G. Watchera? / Osnove Savignyeva uenja o primjeni stranog prava? / Navedite 3 autora koja se u svom uenju o mpp pozivaju na prijateljsko doputanje? BOUEK! Drugaiji pristup rjeavanju mpp problematike iznosi Savigny i to u svom djelu Dananji sustav rimskog prava iz 1849. Po Savignyju, primjena str. pr. moe se oznaiti kao prijateljsko doputanje meu suvremenim dr. Pri tome se poziva na Hubera, J. Voeta i Storyja. Koje e se pravo primijeniti domae ili str.ovisi o traenju za svaki pr. odnos onog pr. podruja kojem taj odnos prema svojoj uroenoj prir. pripada ili je podvrgnut, gdje taj odnos ima svoje sjedite. To sjedite je, ovisno o konkretnom odnosu: 1.prebivalite osobe, 2.mjesto gdje lei nekretnina, 3.mjesto ispunjenja pr. posla. Time su udareni temelji upuivanja na pr. s kojim situacije imaju najuu, bitnu vezu. Tim uenjem nisu postavljena apstraktna na., nego se trai individualizirana obrada ivot. odnosa koji se trebaju podvrgnuti odreenom pr. sustavu. Za svaki odnos prema nj. prir. i pr. osobitostima treba traiti nj. teite, sredite i to u pr. poretku koji mu najbolje odgovara. 36.U emu je razlika Savignyeva uenje od statutarne teorije o mpp? / U emu je ,,kopernikanska promjena'' u odnosu na statutarnu teoriju ? / 2 znaenja statuta? Dok statutarna teorija polazi od pr. propisa te se pita na koje se pr.relev. inj. ti propisi primjenjuju, Savigny polazi od pr. odnosa te trai odgovor na pitanje pod koje propise su ti odnosi podvrgnuti.Logiki je to isto, kao to je i Savigny naveo, no psiholoki je vrlo razliito. Ako se polazi od pr.odnosa, postoji slob. od prisile rjeav. samo u okvirima tropodjele -statuta realia, personalia, mixta - statutarne teorije. Na temelju takve kopernikanske promjene, dolazi do promjene znaenja rijei statut. Do tada taj izraz oznauje pojedine zakone, koji su polazite kolizijskopr. razmatranja, a na osnovi Savignyjevog uenja taj izraz postaje sinonim za mjerodavno pr. Tako se govori npr. o ugovor. ili stvarnom statutu, a to znai mjerodavno pr. za ugovor. odnose odn. mjerodavno pr. za stvarna pr. 37.Koje konkretne promjene i u kojim dravama je izazvalo Savignyevo uenje ? Savignyjev utjecaj u Njemakoj i inozemstvu bio je vrlo znaajan. U Njemakoj, koja u nj. vrijeme jo nije bila ujedinjena i u kojoj je postajalo mnoga razli. pr. podruja, uspio je postii: 1)povezivanje za stvar. prava na pokretninama na lex rei sitae te 2)utvrivanje mjerodavnosti jedinstvenog statuta za nasljeivanje pr. prebivalite ostavitelja 38.Navedite pune nazive djela i njihovo vrijeme nastanka u kojima su svoje temeljno uenje o mpp-u dali:

8
a.Story Komentar o mpp, stranom i domaem iz 1834 b.Huber - Prealectiones iuris civilis iz 1689 c.Savigny Dananji sustav rimskog prava iz 1849 39.Objasnite na primjeru lanaka konv. Europ.zajed. o pr.mjerod. za ugovorne obveze (Rim,1980) primjenu Savignyevog uenja o upuiv. na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najuu vezu? RK, l.4.: (1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno odreeno , ugovor je podvrgnut pod pravo drave s kojom je najue povezan. Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave. (2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne moe odrediti te ako iz svih okol.izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr.) smatra se da ugovor ima najbliu vezu s: 1. dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili, 2. ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . 3. Ako je pak ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili 4. u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta . Dvije iznimke: (3) Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo koritenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najblioj vezi s dravom u kojoj nekretnina lei. (4) Za ugovore o prijevozu robe se pretpostavlja da imaju najbliu vezu s dravom u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako se u toj dravi nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili glavno poslovno mjesto poiljaoca. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se zajedno putovanje kao i drugi ugovori iji je glavni predmet prijevoz robe. ITALIJA I TALIJANSKA KOLA 19.ST. 40.Izloite bitne postavke Mancinijeva uenja o mpp i njegovo vremensko djelovanje? U doktrini mpp 19.st. znaajno mjesto mu pripada. 1. 1851. god.dri u Torinu predavanje o nacionalnosti kao temelju me. pr . Nj. je teza da me. pravo trebaju stvarati narodi, a ne dr., te da se po tom pr. namee primjena str. prava koje treba primjenjivati bez obzira na postojanje uzajam. 2. Svaka je dr. obvezna respektirati i primjenjivati domovinsko pravo stranaca, ime se utvruje ujedno i uenje o dravljanstvu kao temelju me. prava 41.U emu se sastoji Mancinijev utjecaj ? / Koje konkretne promjene je izazvalo Mancinijevo uenje u europskom mpp? Mancini je svojim uenjem o koristi obvezatnih opih pravila o mpp u znatnoj mjeri utjecao na: 1) prvu kodifikaciju talijanskog mpp sadranu u tal. GZ 1865, 2) uenje talijanske kole, 3) unifikaciju mpp putem me. ugovora 42.Mancinijevo uenje o mpp-u ? / Objasnite osnove uenja predstavnika neostatutarne teorije u mpp-u? 1. Mancini navodi da je naelo nacionalnosti ogranieno na dva naina : 1)svaka dr. na temelju svoje suverenosti moe na svom podruju zahtijevati pridravanje onih pravila koja se tiu politi. ustrojstva dr. ili jav. morala i poretka. Ta pravila, koja obvezuju sve osobe na podruju odre. dr., Mancini naziva javnim poretkom (ordino publico). Osim tih pravila postoje 2)zakoni privatnopr. poretka (ordino privato) koji se tiu pojedinaca, a dijele se u parte volontaria. 2. Na.dravlj. vrijedi u strogom smislu samo za prisilna pravila, meu koja Mancini navodi 2 grupe i to : 1)propise prisilnog prava (parte necessaria) i 2)dispozit.pr. pripadaju osobna pr., obiteljski i nasljednopr. propisi.. to se tie dispozit.pr., vrijedi na. slobode tj. autonomije stranaka, jer te odnose stranke sporazumno mogu podvrgnuti pod odre. mjerod.pr. Opisana podjela pravila prema: 1. predmetu i 2. obiljeavanje tih pravila uzimanjem u obzir njihovih osobnih ili 3. teritor. znaajki dovodi do toga da se Mancinijevo uenje naziva i neostatutarnim uenjem. 43.Objasnite uenje '' talijanske kole '' i njezin znaaj za mpp ? / Navedite autore neostatutarnog uenja i objasnite njihove teze?

9
Talijanska kola mpp, iji su glavni predstavnici: Esperson i Fiore u Italiji Weiss u Francuskoj i Laurent u Belgiji, uglavnom slijedi Mancinijevo uenje. Ta kola naputa poveznicu prebivalita, a umjesto nje uzima dravljanstvo. Razlikuje: 1.)propise koji slue privat. interesima vrijede za osobe koje su dravljani dotine dr., bez obzira na to gdje se nalaze. Npr. za nasljeiv. nekretnina i pokretnina vrijedi pr. dr. kojoj pripada ostavitelj. 2.)propise od jav. interesa primjenjuju se teritorijalno, tj. samo u dr. gdje su doneseni; tvrdi se da se pritom radi o odreiv. jav. poretka na pozit. nain. FRANCUSKA 44.Dvije teze Pilleta (polje primjene legis fori) ? Pod utjecajem tal. kole ui u Francuskoj Antoine Pillet. Postavlja 2 teze i to o: 1) teza o permanentnosti propisi vrijede permanentno tj slijede podanike bilo gdje se nalaze 2) teza o openitosti polja primjene propisa - primjenjuju se generalno na sve osobe koje se nalaze na dr. podruju Npr. kad se osoba nalazi u inozemstvu, dolazi do sukoba izmeu pr. dr. tog podruja, ije se pr. treba primijeniti na temelju na. openitosti, te pr. dr. ije dravljanstvo ima ta osoba. pri emu dolazi do primjene na. permanentnosti. Taj se sukob rjeava primjenom naela manje rtve; treba dati prednost pr. dr. koja ima jai interes za ostvarenje drutv. svrhe propisa. Propisi, pa i oni koji ureuju privatnopr. odnose, slue jav. dobru. Propisi uz to ili : 1)tite pojedinca = propisi o zatiti pojedinca mogu ostvarivati svoju svrhu ako se uvijek na nj. primjenjuju. Oni su permanentni i imaju eksteritorijalnu primjenu. Za nj. primjenu najvie je zainteresirana dr. kojoj osoba pripada, pa zato - pri odreiv. osobnog statuta osoba - poveznica dravljanstvo ima prednost pred poveznicom prebivalita. 2)tite drutvo protiv ekscesa pojedinaca = propisi o zatiti drutva, jer imaju openito i teritorijalno znaenje, oni ostvaruju svoju svrhu ako se na dr. podruju primjenjuje na sve osobe. 45.Kad je djelovao Batiffol i koje su osnovne teze u njegovom uenju ? / Objasniti doprinos mpp-u Francuza iz 2. pol. 20.st.? U novijoj franc. doktrini znaajno mjesto pripada H. Batiffolu -20.st. Nj. uenje temelji se na rezultatima analize unutra. pr. i sudske prakse, pri emu se slui komparativnopr. metodom, uvaavajui podjednako franc. interese i interese me. trgovine. Batiffol tvrdi da je zadaa mpp koordiniranje nacion. mater. prava. Treba nastojati ostvariti svrhu mpp, pa stoga predlae : 1) rje. trebaju traiti pravednost i korisnost; 2) rje. trebaju voditi brigu o opim interesima zajed. u ije se ime izjanjava zakonodavac ili sudac; 3) treba imati na umu i posebne interese me. zajednice, ma kako ona bila embrionalna. HRVATSKA 46.Hrv. znanstvenici koji su bili autori ZRS a SFRJ i koji su naziv predlagali? Biti e rijei o dvojici pokojnih znanstvenika B. Eisneru i N. Katiiu , obojica su bili prof. Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Prof. Eisner se svojim djelom Mpp u 2 dijela uvrstio u svjetski vrh znanstvenika mpp-a. Prvi je svezak obavljen u Zg 1953., a drugi, neposredno nakon pieve smrti, 1956. Eisnerov opus magnum i nj. metode i sadraj ureivanja privatnopr. situacija s me.obiljejem u znatnoj mjeri je utjecalo na izvore i doktrinu hrv.mpp.Hrv. doktrina jednako kao Eisner, blisko povezuje mpp s me.proc.pr. to se tie ureiv. privatnopr. situacija s me. obiljejem, dana. hrv. znanost, utvruje da se takve situacije ureuju ne samo koliz. pravilima, ve i pravilima neposred. primjene i poseb.mater. pravilima 47.Objasnite doprinos Katiia u hrvatskom mpp-u? Prof. Katii iznosi tvrdnje o tome da se privatnopr. situacije s me.obiljejem ne rjeavaju samo metodom koliz. pravila, ve i posebnim mater. pravilima kao i supstancijalnim pravilima, Katii je bio pokreta kodif. tadanjeg yu mpp. Pod nj. vodstvom zapoela je grupa strunjaka ve u 60-im god. prolog st. pripremati taj znaajni poduhvat. Tako su ve 1967. objavljene u okviru zg Instituta za me. pravo i me. odnose teze zakona o mpp. Nakon toga je Katii, zajedno sa suradnicima godine 1970. i 1971. objavio Nacrt prijedloga zakona za kodifikaciju me. obiteljskog prava. Te teze bile su gotovo u potpunosti prihvaene i veim dijelom pretoene, nakon provedene ope znanstvene i zakonodavne rasprave, u zakon o mpp iz 1982. ija su rjeenja 1991. gotovo u potpunosti postala hrvatski mpp. MODERNE TENDENCIJE U EUROPSKOM I AMERIKOM MPP 48.U emu je temeljna razlika u odreivanju mjerodav. prava izmeu kontinentalnog mpp-a i engleskog mpp-a? Objasnite razliku na pr. upuivanje na pr. mjerodavno za posl. spos.? / U emu se oituju moder. tendencije u eu mpp? Navedite i objasnite suvremene tendencije u europ.mpp-u?

10
Dananji mpp europskih dr.: 1.zakonodavstvo, 2.sudska praksa i 3.doktrina jo uvijek polazi od Savignyjevog uenja o upuivanju na pr. poredak koji s pr. odnosom ima najuu vezu, no odbacuje ravnodunost prema vrijednostima koje se ostvaruju primjenom mater. prava. Te se tendencije oituju u sljedeem: 1.zatiti slabije stranke (npr. potroaa ili radnika), 2.proirenju polja primjene autonomije stranaka ne samo u okviru ugovor., ve u odre. mjeri i deliktnog i nasljednog statuta 3.primjeni povoljnijeg prava i alternativ. poveznica, 4.estom primjenom tzv. pravila neposredne primjene, 49.Pojam izbjegavajua klauzula? 5.kao i tzv. izbjegavajuih klauzula koja omoguuju neprimjenu mjerodav. prava, ako takvo pravo u konkretnom sluaju nije najblie. U engl. mpp smatra se da ono nije egzaktna znanost, ve nastaje na osnovi prakse. Pitanje o tome koje e se str. pravo primijeniti zavisi od razli. okolnosti za svaku vrstu pr. odnosa.Tako npr. za posl. sposob. ne postoji samo 1 vrsta upuivanja na mjerodavno pravo; upuivanje zavisi npr. od toga: 1.da li se radi o trgovakim ugovorima, 2.zakljuenju braka ili 3.ugovoru o prijenosu vlasnitva 3. IZVORI HRV. ME. PRIVATNOG I ME.GRA.PROCESNOG PRAVA 50.Opa ( dvovrsna) podjela izvora mpp? Izvori mpp-a su dvovrsni: Jedni potjeu iz iz unutranjeg prava, a drugi potjeu iz me. ug. Unutranji mpp ine zakoni i obiajno pravo. Unutranje pravo 51. Navedite sve unutarnje formalne izvore hrv. mpp-a i oznaite godinu njihova donoenja? / Uz naznaku donoenja navedi sve unut.form. i pozitivnopr. izvore hrv. mpp-a?Objasnite nastanak unutra. izvora hrv. mpp-a i navedite sve te izvore?/ Navedite i komentirajte sadanji puni naziv hrv. supsidijarnog izvora hrv.mpp-a kojim je izvrena gotovo potpuna kodif. te grane pr. Od kada je taj izvor na snazi u RH? Navedite imena bar 3-ice autora koji su radili na kodif. domaeg mpp-a? 1.Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991. (ZRS); to je bio bivi savezni ZRS iz 1982. koji je hrvatskim Zakonom o preuzimanju ZRS od 26. lipnja 1991. pretoen u hrv. zakonodavstvo. O donoenju ZRS iz 1982. kojim je kodificiran mpp bive Yu te ulozi hrv.znanstvenika prof. Katii, Matia i Sajka pri izradi te kodif. Interesantno je pit. zato taj z. nosi navedeni nezgrapni i neprimjeren naziv umjesto da naziv upuuje na zakonski sadraj.Razlog lei u tadanjem socijalistikom yu ustavnom ureenju, ideologiji i terminologiji. Nije se priznala podjela pr. na privatno i javno, pa se po ustavnoj terminologiji mpp, samo radi izbegavanja rijei privatno, naziva sukob zakona s me. obiljejem. 2.Zakon o mjenici (ZM) iz 1946. godine 1994. donesen je hrv. Zakon o mjenici 3.Zakon o eku iz 1946. godine 1994. donesen je hrv. Zakon o eku 4.Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi iz 1977. prestao je vaiti stupanjem na snagu Pomorskog zakonika iz 1994. Nova verzija PZ donesena je 2004. 5.Zakon o obveznim i osnovnim materijalnopravnim odnosima u zranoj plovidbi (ZOMZP) iz 1977. - Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranoj plovidbi donesen je 1998. 6.Zakon o Parninom Postupku iz 1976. Zakon o preuzimanju ZPP iz 1991. i 7.Zakon o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji iz 1989. Zakon o preuzimanju tog zakona iz 1991. i njegov proieni tekst iz 1994. 8.Novi Steajni zakon iz 1996. 9.Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. 10.Zakon o zatiti trinog natjecanja iz 2003. 11.Zakon o arbitrai iz 2001. 12.Zakon o zatiti potroaa iz 2003. 13.Zakon o strancima iz 2003. 14.Zakon o hrvatskom dravljanstvu iz 1991. 52.Odredite hijerarhijsku ljestvicu sljedeih izvora: unutra.zakon, ZRS, dvostrani me.ug., viestrani? 1.dvostrani me.ug. 2.viestrani me.ug. 3.ZM,Z,PZ ( domai lex specialis) 4.ZRS

10

11
53.Odnos odredaba / uredaba u unutranjem pravu prema meunarodnim ugovorima? / Kako ZRS ureuje pr.poloaj prema me.ug.? Odnos unutra. pr. prema me. ug., to se tie hijerarhijske snage, ureuje : 1.Ustav RH iz 1990., 2.Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina u RH iz 1992. 3.ZRS. - O tome ZRS: l.3 odreuje:Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na statusne, porodine i imovinske odn.stvarnopr.odnose s me.elementom, ako su oni regulirani 2-im zakonom RH ili me. ug. Meunarodni ugovori 54.Objasnite odnos unutarnjih izvora hrvatskog mpp-a i pravila mpp-a sadranih u dvostranim ili viestranim ugovorima? Vae obrazloenje utemeljite na pozitivnopravnim odredbama hrvatskog pravnog sustava! Po Ustavu RH iz 1990. (22.prosinac Boini Ustav) me. ug., pa tako i oni to ureuju materiju mpp, po pr. su snazi iznad zakona. lanak 140. Ustava RH glasi:Me. ug. koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, ine dio unutar. pr. poretka Republike, a po pr. su snazi iznad zakona. Nj. se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima me. pr. Navedeni odnos prema me. ug. vrijedi samo pro futuro, tek nakon stupanja Ustava na snagu. 55.Kako se primjenjuju me. ugovori koje je sklopila SFRJ prije nego je RH postala suverena ?/Pr. tumaenje za me.ug. kao izvore mpp-a zakljueni prije donoenja Ustava.Toan datum / Navedi toan datum sukcesije RH i objasni vrijede li u RH me.ug. kojih je bila stranka ex Yu? / Objasni sadraj odluke Sabora kojom se odreuje sudbina me.ug. kojih je bila stranka SFRJ? Naziv i datum donoenja ustav.odluke?/ Jesu li ug. koje je sklopila dr.prednica (SFRJ) na snazi u dr.sljednici (RH) i na temelju ega)? Postavlja se pit. to je s me. ug. koji su zakljueni izmeu bive SFRJ i mnogih str. dr. ili 2-ih subjekata me. prava, prije nego to je RH postala suverena i samostalna dr., a to je bilo 8. listopada 1991. Vrijede li ti me. ug. i danas u RH? BOUEK! Izriiti odgovor daje Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH od 25.lipnja 1991.Njome se odreuje da e se me. ug., koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ, primjenjivati u RH ako : 1)nisu u suprotnosti s Ustavom i 2)pr. poretkom RH, 3)na temelju odredaba me. pr. o sukcesiji dr. u pogledu ug. Sve dok se materija sukcesije bive Yu u pogledu me. ug. ne rijei openito ili za pojedine me. ug., treba primjenjivati 1.me. konvencije koje je zakljuila biva Yu, uz ograde utvrene u Ustav. odluci ako str. dr. ugovornice takvo rje. izriito ili preutno prihvaaju. 2.to se tie odreenih viestranih konvencija, Hrvatska se obraa njihovim depozitarima notificirajui im svoje stanovite o primjeni konvencije na temelju naela o sukcesiji dr. u odnosu na me. ug., poevi od stjecanja nezavisnosti, od 8. listopada 1991. 3.to se tie dvostranih me. ug., RH ima s 2 dr. ugovornicom potvrenu tzv. generalnu sukcesiju; to se odnosi npr. na Australiju, Belgiju, eku a pregovorima s odre. 2-im dr. utvreno je koje takve konvencije veu te dr. i Hrvatsku. Sve to se odnosi u znatnoj mjeri na: 1)me. ug. zakljuene poslije 1945., no 2)dijelom i na takve koji su bili doneseni u prethodnom razdoblju, a u bivoj su Jugoslaviji vrijedili na osnovi me. kontinuiteta te dr. 56.Navedite i objasnite dva vana datuma iz suvremene hrvatske povijesti kao vremenske razdjelnice za primjenu meunarodnih ugovora u hrvatskom mpp-u? 1)22.prosinca 1990.-donoenje Ustava kojom su me. ugovori stavljeni po ustavnoj snazi iznad zakona 2)25.lipnja 1991.Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH kojom se rjeava pitanje me. ugovora koje je sklopila SFRJ prije suverenosti RH 57.Koja 2 datuma su vana za hrv. Zakon o mpp-u? 1)26.lipnja 1991. Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982. 2)8.listopad 1991. datum sukcesije 58.Navedite i obrazloite 3 relevantna datuma za izvore hrv.mpp-a? 1)22.prosinca 1990. Ustav RH 2)25.lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH 3)26.lipnja 1991. Z. o preuzimanju ZRS-a iz 1982. Viestrani meunarodni ugovori 59.Naziv i god. donoenja svih HK o mpp koje su na snazi u RH?

11

12
RH notifikacijama depozitarima viestranih me. ug. izraava elju da od stjecanja nezavisnosti, 8. listopada 1991., postaje na osnovi sukcesije SFRJ stranka konvencija, pa je tako i s haakim konvencijama, iji je depozitar nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova. Na taj nain RH je postala lanica sljedeih haakih konvencija: 1.Haaka konvencija o graanskom postupku iz 1954. 2.Haaka konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporunih raspolaganja iz 1961. 3.Haaka konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. 4.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode iz 1971. 5.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 6.Haaka konvencija o olakanju meunarodnog pristupa sudovima iz 1980. 7.Haaka konvencija o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980. 60.Viestrani me. ugovori u vezi s arbitranom materijom na snazi u RH / Koji viestrani ug. o me. trg.arbitrai su na snazi u RH? Navedite toan naziv i godinu njihova donoenja te datum poetka njihove primjene u RH? BOUEK! 1.Protokol o arbitranim klauzulama od 1923 Rh postala strankom 1991. 2.enevska konvencija o izvrenju inozemnih arbitranih odluka od 1927 1991. 3. Newyorka konvencija o priznanju i izvrenju inozemnih arbitranih odluka od 1958 1991. 4.Europska konvencija o me. trgovakoj arbitrai od 1961 1991. 5.Washingtonska konvenc. o rjeavanju ulagakih sporova izmeu dr. i dravljana drugih dr. iz 1965. RH 1998. 6.Stockholmska konvenc. o mirenju i arbitrai u okviru KESS iz 1992. O polju primjene me.ug. 61.Objasnite polje djelovanja me. ugovora kao izvora domaeg prava ( i primjeri) ?/ Objasni i primjerima ilustriraj polje djelov. me.viestranih ug.? / Navodei 3 vaea izvora objasnite djelov.me.ug. erga omnes? Njihovo polje primjene moe se odreivati na razne naine, no uvijek se iskljuivo zasniva na sporazumu drava ugovornica one suvereno odluuju o sadraju me. ug., pa tako i navedenom polju djelovanja. 62.Objasnite to znai djelovanje me.ug. erga omnes? Navedite 2 me.ug. koja imaju takovo polje primjene? 1) erga omnes tj bez obzira na dravljanstvo ili dr. pripadnost osobe,djeluju neke novije HK: 1.HK o mjerodavnom pravu za oporuna raspolaganja iz 1961. na snazi u RH 2.HK o mjerodavnom pravu za prometne nesree iz 1971. na snazi u RH 3.HK o mjerodavnom pravu za uzdravanje iz 1973. kojih RH jo nije postala strankom 4.HK o mjerodavnom pravu za prodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955. kojih RH jo nije postala strankom. Kolizijske norme takvih konvencija, djeluju u okviru svog polja primjene ratione materiae bez ikakva ogranienja, jednako kao autohtona kolizijska pravila unutranjeg prava ija se primjena ne uvjetuje postojanjem uzajamnosti. 2)inter partes - na naelu uzajamnosti , primjenjuju se samo prema dravi koja je takoer stranka te konvencije. Tako nastaje sljedea pr. situacija: Dvostrani ug.o pr. pomoi koji sadre koliz. norme ili pravila me. proc. prava, primjenjuju se izmeu dr. ugovornica, dakle inter partes, dok odnose prema treim dr. ureuje unutranji mpp. Takvi me. ug. i njihova pravila predstavljaju dakle lex specialis s ogranienim poljem primjene unutar kojeg je iskljuena primjena unutranjeg mpp odnosno me. proces. pr. 3) Kao primjer kombinacije djelovanja konvencije erga omnes i inter partes navodimo Newyorku konvenc. o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka iz 1958.; ona se primjenjuje bez obzira na to je li str. arbitra. odluka donesena u 2 dr. ugovornici, no ugovorna dr. moe izjaviti da ograniava konvenc. primjenu samo na arbitra. odluke donesene u 2 dr. ugovornici 4)me. ug. koji ujednauju materijalno privatno pravo izmeu dr. ugovornica, najee ne utvruju mogunost da potencijalne dr. ugovornice pristupe samo dijelu konvencije. Npr. UNIDROIT konv. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995. Ako postoji elja da se odre.pr. materija ujednai izmeu to vie dr., a potencijalne dr. ugovornice imaju o predloenom konvenc.polju primjene razli.gledita, tada im se raznim rezervama koje mogu izjaviti u relevantnom trenutku omoguava da iskljue konvenc.dijelove koje smatraju neprihvatljivim.Takvu metodu djelominog usvajanja konvencijskog polja primjene utvruje npr. Beka konvencija o me. prodaji robe iz 1980. koja svojim odredbama o rezervama omoguuje dr. ugovornicama da samo djelomino preuzmu njezina rje . Na takve konvencije, kao i na sve druge me. ug., ako im je Hrvatska stranka i ako su one na snazi, primjenjuje se l. 140. Ustava i l. 3. ZRS - u sluaju da su neka pitanja nejednako rijeena konvencijama i unutarnjim pravom, treba primijeniti konvencijske odredbe. Ako se utvrdi da konvencijska rje., zbog nepotpunosti i svog ogranienog polja primjene ratione materiae ili personae, ne mogu dati traeni rezultat odnosno ne ureuju pravna pitanja koja treba rijeiti, pribjegava se podredno kolizijskopravnoj metodi radi iznalaenja i primjene mjerodavnog materijalnog prava.

4.INOZEMNO I UNIFICIRANO MPP

12

13
Autonomno pravo 63.U kojim sve vrstama propisa moemo nai odredbe mpp-a (ilustrirajte poredbenopravnim rjeenjima )? Danas su na snazi : 1) posebni zakoni o mpp : Albanija, Austrija ; Belgija, eka i Slovaka 2) u nekim dr. odredbe mpp sadre propisi graanskih zakonika, uvodnih zakona za graanski zakonik ili drugih zakona : Alir, Argentina, Brazil, Burkina Faso 3) odre.pravila mpp sadre u okviru svoje primjene druge zakone : finski zakon o registriranim partnerima iz 2002. 4) u dr.common lawa, izvori mpp su zakoni, sudska praksa i u odre.mjeri miljenja pravnika 5) U Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, postoji vie pravnih podruja. Unutra.mpp Velike Britanije - ono ne postoji; moe se govoriti samo o npr. engleskom i kotskom mpp. 6)U engleskom pravu, pa tako i u engleskom mpp, vezanost sudova na presedane, po kojoj su sudske odluke presedani za sluajeve o kojima se odluuje u budunosti. Razlozi na kojima se odluka zasniva, viih sudova veu nie sudove. House of Lords, kao vrhovni britanski sud moe odstupiti od svojih ranijih odluka, no Court of Appeal je vezan vlastitim odlukama. Navedena vezanost ne odnosi se na dio odluke u kojoj sud iznosi miljenje koje nuno ne podupire odluku, kao npr. o pitanjima koja nisu predmet spora . 7)U SAD, to se tie propisa privatnog prava, veim dijelom je njegovo donoenje u zakonodavnoj nadlenosti pojedinih drava . U pravu SAD ne postoji jedan sistem meunarodnog privatnog prava, ve svaka drava ima svoje meunarodno privatno pravo, osim ako se ne radi o materiji koja je ureena federalnim pravom i meunarodnim ugovorima. 64.Prema vrstama izvora navesti hijerarhijsku ljestvicu svih izvora mpp-a koja je na snazi u Europskoj uniji? 1. NACIONALNO (AUTONOMNO) MPP DRAVE LANICE EU - to su nacion.zakoni o mpp-u dr. lanica EU (njemaki, austrijski, panjolski z. o mpp-u) 2. KOLIZIJSKA PRAVNA PRAVILA SADRANA U ME.UGOVORIMA NA SNAZI U DRAVAMA EU 1) Konvenc. o pr.poloaju osoba bez dravljanstva 1954. 2) HK o mjerod.pr. za oblik oporu.raspolag. 1961. 3) HK o mjerod.pr. za promet.nesree na cestama 1971. 4) HK o mjerod.pr. za odgovor. proizvoaa za svoje proizvode 1973. 5) HK o graanskopr. aspektima me.otmice djece 1980. 6) Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne obveze 1980. 7) Briselska konvenc. o sud.nadle. , priznanju i ovrsi sudskih odluka u gra. i trg.predmetima 1968. (vrijedi glede Kraljevine Danske) PRAVO EZ 1)Izvori mpp-a koji se primjenjuju neposredno: a) primarno pravo EZ 1.Ug. o osnivanju EEZ (Rimski ug. 1957) 2.Ug. o EU (Maastrihtski ug. 1992.) 3.Ug. o izmjeni ug. o EU (Amsterdamski ug. 1997.) 4.Ug. o izmjeni ug. o EU (Ug. iz Nice 2001.) b)sekundarno pravo EZ 1.Uredba (Briselska Uredba) 2)Izvori mpp-a koji se primjenjuju posredno: 1.Smjernice EZ 65.Objasnite pr. izrazima to je to Restatement? / Objasnite to je to Restatement II? BOUEK! Ameriki pr. institut donio je, prvu i drugu seriju tzv. Restatementa o sukobu prava, privatnu ameriku kodifikaciju mpp-a. Glavni izvjestitelj i tvorac Restatementa I. o sukobu prava iz 1934., bio je Beale, a Restatementa II. o sukobu prava iz 1971. Reese;Restatement II. bio je revidiran 1989., a objavljena su i 3 Dodatka (1971., 1980. i 1988.), i Dopuna (1995.). Restatement II. ima znatni utjecaj na sudsku praksu te sudovi u mnogim ameri. dr. primjenjuju njegovu metodu rjeavanja . Unifikacija u okviru Europske unije 66.Kojim konvencijama koje su stupile na snagu je unificirano / kodificirano mpp Europske zajednice , navedite i najvanije pojedinosti o konvencijskom polju primjene tih izvora te jesu li i danas na snazi ? 1) Europska konvencija o meusobnom priznanju trgovakih drutava i pravnih osoba iz 1968. koja jo nije na snazi 2) Bruxelleska konvencija o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u gra. i trgova. predmetima iz 1968. 3)Luganska konvencija 1988.

3.

13

14
4) Rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980. 5)Uredba vijea 44/2001 o sudskoj nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra.i trg.predmetima 67.Objasnite vanost Ugovora iz Amsterdama za unifikaciju europskog mpp-a? Navedeni konvencijski sistem ujednaavanja prava je naputen. Radi stvaranja zajednikog pravnog prostora unutar Europske unije, Ugovorom o Europskoj zajednici u amsterdamskoj verziji od 2. listopada 1997. utvruje se, da i tu materiju ureuje Vijee, dakle da se mpp i meunarodno procesno pravo utvruje europskim sekundarnim pravom. Na osnovi l. 65. Ugovora, Vijee je nadleno za: 1) donoenje mjera u podruju pravne suradnje u graanskim predmetima s prekograninim odnosima i to 2)promicanje ujednaavanja kolizijskih pravila i pravila o nadlenosti drava ugovornica. Ug. o Amsterdamu stupio na snagu 1.svibnja 1999. 22. prosinca 2000. donesena je Uredba Vijea br. 44/2001. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima, koja je stupila na snagu 1. oujka 2002. i zamijenila navedenu Bruxellesku konvenciju. 68.Navedite sve vaee uredbe vijea koje ureuje Europ.gra.proc.pravo? 1)Uredba br.1347/2000 od 29.5.2000. o nadle. te priznanju i ovrsi odluka u bra. predmetima i u post. o roditelj. odgovor. za zajedni.djecu bra. drugova tzv. Bruxelles II 2)Uredba br.1346/2000 od 29.5.2000. o steaju 3)Uredb a br.1348/2000 od 29.5.2000. o dostavlj, sudskih i izvansudskih pismena u gra. i trgova. predmetima u dr. ugovornicama 4)Uredba br. 1206/2001. od 28.05.2001. o suradnji izmeu sudova dr. ugovornica u predmetu izvoenja dokaza 69.Koji izvori ureuju europ. mpp do amsterdamskog ug.? 1)Rimski ug.o osnivanju Europ.zajednice iz 1957 2)Bruxelleska konvenc. o sud.nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra. i trg. predmetima iz 1968. 3)Ug. iz Maastrichta 1992. 70.Izvori Europ. mpp-a do 1999.? 1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957. 2.Bruxelleska konvenc. o sud. nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra. i trg. predmetima 1968. 3.Rimska konvenc. o mjerod. pr. za ugovorne odnose 1980. 4.Ug. iz Maastrichta 1992. 5.Ug. iz Amsterdama 2.10.1997. (Ug. o E. zajednici) 71.Navedite pune nazive i godine donoenja, te stupanja na snagu izvora koji su oznaavali konvenc. sustav ujednaavanja Europ. mpp-a? 1.Rimski ug. o osnivanju EZ 1957. 2.Ug. iz Maastrichta 1992. 3.Ug. iz Amsterdama 1997. 4.Ug. iz Nice 2001. 72. Navedite toan naziv Briselske konvencije i datum donoenja i stupanja na snagu? BOUEK! Bruxelleska konvencija o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima donesena je 27. rujna 1968. na osnovi l. 220. Rimskog ug. o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Njome se ujednauju unutar polja primjene propisi drava ugovornica. Stupila je na snagu 1. veljae 1973. izmeu 6 prvotnih lanica navedene zajednice, a kasnije su joj pristupile druge lanice EZ. 73. Konvencijski ciljevi? U Preambuli se navode konvenc.ciljevi: 1)pojaanje pravne zatite osoba koje se nalaze unutar EU 2)smatra se me. ugovorom , a ne ni primarnim ni sekundarnim pravom Europ. unije 3) konvenc. ne mogu pristupiti dr. koje nisu lanice EZ, no one mogu zakljuiti tzv.paralelnu konvenc. to je i uinjeno potpisivanjem Luganske konvenc. o istoj materiji 1988. 74. Zato je tzv. convention double dvostruka konvencija? BOUEK! Bruxelleska konvenc. je convention double jer sadri pored 1)odredaba o nadlenosti sudova drave ugovornice i 2)pravila o priznanju me. nadlenosti sudova ostalih drava ugovornica 75.Konvencijsko polje primjene / 3 znaajke Bruxelleske konvenc?

14

15
Konvencija sadri odredbe o: 1)sudskoj direktnoj me. nadlenosti u imovin. gra. i trg. stvarima, ija primjena u naelu zavisi od prebivali. tuenoga u dr. ugovornici 2)njome se olakava i ubrzava priznanje i izvrenje sudskih odluka donesenih u dr. ugovornicama, bez obzira na to jesu li te odluke donesene na osnovi same konvenc. ili uz primjenu nacion.pr.; pritom se ne ispituje me.nadle. suda odluke 3)uvodi se umjesto kontradiktornog post. eksekvature brzi i jednostavni post. Izvrenja 76.Nadlenost i postupak tumaenja konvencije / objasnite 2 vrste post. pri odluiv. tijela u Bruxelleskoj konvenc. / Koje je tijelo nadleno za tumaenje konvencije? Protokolom o tumaenju iz 1971. (Luksemburki protokol) koji je stupio na snagu 1975. za tumaenje Konvenc. nadlean je Sud Europskih zajednica. Predviene su dvije vrste postupka: 1)prethodno odluivanje = odre. nacion. sudovi mogu traiti takvo prethodno odluivanje, ako smatraju da im je to potrebno radi donoenja odluke. Sud je nadlean prethodno odluivati: 1.o tumaenju ug. 2.o valjanosti i tumaenju djelat. tijela Zajednice i Europ.sistema sredinjih banaka 3.o tumaenju statuta tijela koja osniva Vijee, ako je to predvieno tim statutima 2)institut tube u javnom interesu = postoji u romanskom pr. krugu; predvia se da dr. odvjetnici ili 2-ga tijela koja imenuje dr. ugovornica mogu zahtijevati stanovite Suda, ako su pravomo. odluke sudova nj. dr. protivne tumaenju koje je dao taj Sud ili neki vii sud odre. dr. ugovornice. Tumaenja Suda obvezuju sudove dr. ugovornica. Uredba br. 44/2001, koja je stupila na snagu 1. oujka 2002., u potpunosti je zamijenila Bruxellesku konvenciju, no ne to se tie Danske. 77. Temeljem kojeg izvora, tko je ovlaten i kako tumaiti Brisselsku uredbu I? Za tumaenje te Uredbe, je nadlean Sud i to na osnovi samog Ug. o Europ. zajednici, Amsterdamska verzija iz 1997., odredbe o preth. odluiv. ostale su nepromijenjene 78. Navedite pravni odnos Briselske i Luganske konvencije / navedite naziv srodne konvencije i zemlje lanice te konvencije? Luganska konvenc.koja ureuje istu materiju potpisana je u Luganu 16. rujna 1988. od strane lanica Europskih zajednica i dr. Europske udruge slobodne trgovine (EFTA), radi daljnjeg ujednaavanja prava dr. te dvije dr. grupacije; primjenjuje se izmeu dr. Europske zajednice i EFTA dr., kao i izmeu EFTA dr. Vanost te konv. se znatno smanjila nakon to su Austrija, Finska i vedska pristupile Bruxelleskoj konv., odnosno primjenom Uredbe br. 44/2001. na te drave. Lugan.konvenc. mogu pristupiti i 3-e zemlje pa tako i RH. 79. Kako pojam prebivalita odreuje Luganska konvencija? Prebiv.fizi.o.: 1)za odluiv. o tome da li stranka ima prebiv. na podruju dr.lanice pred ijim sudovima je pokrenut post. sud primjenjuje svoje unutra.pr. 2)ako stranka nema prebiv. u dr.lanici pred ijim sudovima je pokrenut post., tada sud , ako odluuje o tome da li stranka ima prebiv. u 2-oj dr.lanici, primjenjuje pr. te dr. Prebiv.pr.o.: 3)takvo se prebiv. odreuje po kp suda pred kojim se vodi post. 80. Kako je ureeno tumaenje Luganske konvencije? Ovlasti Suda Europskih zajednica o tumaenju, to ih sadri Protokol o tumaenju Bruxelleske konvencije, ne odnosi se na tumaenje Luganske konvencije, jer taj Sud nema nadlenosti u predmetima koji se ne tiu prava i drava Europske unije. Zato je donesen Protokol br. 2 koji obvezuje sudove drava ugovornica da pri tumaenju konvencije uzimaju u obzir naela koje se utvruju mjerodavnim odlukama donesenim u drugim dravama ugovornicama; radi se o odlukama sudova posljednje instance i drugim vanim odlukama. 81. Prednosti BU u odnosu na BK? BOUEK! 1)pojednostavljen je post. donoenja propisa. Umjesto esto kompliciranog donoenja me.ug., post. unutar Europ. zajed. je jednostavniji 2)tumaenje Uredbe koje ini Europ.sud izlazi ve iz ug. , pa nije vie potreban posebni me.ug. kako je to za tuma. Bruxelleske konvenc. bio Luksemburki protokol iz 1971. 3)zakljuenje me.ug. s 3-im subjektima me.pr. preneseno je na Zajednicu 82.Znaajke Bruxelleske konvencije garancija uspjeha Uredbe? Osnovne znaajke Bruxelleske konvencije:

15

16
1)konvenc. je stvoren u okviru njenog polja primjene, europ.sustav sudske nadle. Odredbama o tzv. neposred.nadle. utvrene su pretp. za priznanje i ovrhu inozem.sudskih odluka 2)zbog neposredne sud.nadle. otklonjeno je utvriv.me. sud.nadle. Iznimke se odnose na me.nadle. u sporovima u osigur., potroakim sporovima, na konvenc. odredbe o iskljuivoj nadle. i na odgovarajua rje. to ih sadre me.ug. s 3-im dr. Postojanje / nepostojanje me.nadle. prethodno ispituje sud kojem je podnesena tuba i to po slub.du. Sud dr.ugovor. proglaava se po slub.du. nenadlenim, ako je pred njim pokrenut post. radi spora za koji postoji iskljuiva nadle. 2 dr. ugovornice. Ako tuenik ima prebiv. u 1 dr.ugovor. pa je tuen pred sudom 2 dr.ugovornice te se ne upusti u post. ni ne iznese prigovor nenadle. , taj se sud po slu.du. proglaava nenadle., ako se nj. nadle. ne temelji na konvenc.odredbama; ako taj sud ne utvrdi svoju nenadle. pa donese odluku o meritumu spora, odluka je valjana, iako je dolo do povrede navedenog, i u drugim dr.ugovor. e se priznati i ovriti s tim to u na. ne dolazi do preispitivanja me.nadle. 3)konvenc. je kategoriki iskljuila dravlj. kao poveznicu za utvriv. me.nadle. 4)utvrivanjem Protokola iz 1971 dovodi do ujednaenosti primjene tog me.ug. u svim dr.ugovornicama 83.Koji je naziv i kada je donesena konvenc. koja ureuje istu materiju kao i Bruxelleska konv. te kada je stupila na snagu? BOUEK! Uredba Vijea br. 44/2001. od 22.prosinca 2000. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima.Stupila je na snagu 1.oujka 2002. u svim tadanjim dr. EU osim u Danskoj. U novih 10 dr.lanica koje su to postale 1.svibnja 2004. Uredba se primjenjuje od tog dana. 84. Polje primjene i predmeti koji su iskljueni iz polja primjene ratione materiae? / Navedite na to se uredba ne primjenjuje?/ Navedite pretp. od koje se polazi to se tie konvenc.polja primjene ratione personae? 1. Uredba se primjenjuje u gra. i trgovakim predmetima, bez obzira na prirodu i vrstu suda. 2.Ona se ne odnosi posebno na 1. porezne, 2. carinske i 3. upravne predmete. 4. Uredba se ne primjenjuje na osobna stanja i pravnu sposobnost fizikih osoba, vlasnika prava iz branih odnosa, oporuke i nasljeivanje; 5. steajeve, prinudne nagodbe i sline postupke; 6. socijalno osiguranje; 7. arbitrau. 3. U ovoj Uredbi izraz drava lanica znai drava lanica, osim to se tie Danske. 85. Primjenjuje li se Uredba na arbitrau? Ne primjenjuje se jer je arb. iskljuena iz primjene, a i utvrena je drugim me.ug. (NYK, EK) 86. Opa odredba o nadlenosti? / Koje je temeljno pravilo o odreiv. nadle. po Uredbi? / Navedite konvencijsko rje. o pravu mjerodavnom za prebivalite?/ Objasnite pr.vanost odredaba o izravnoj (direktnoj) nadle. u BU I? 1.Osobe s prebivalitem u jednoj od drava lanica, utuuju se bez obzira na njihovo dravljanstvo, pred sudovima te drave. 2. Na osobe koje nisu dravljani drave u kojoj imaju prebivalite, primjenjuju se propisi o nadlenosti to vae za tuzemce. 87. Moe li hrvatski dravljanin biti stranka u postupku u kojem se primjenjuje BU I? Moe, ako ima prebiv. u nekoj od dr.lanica EU 88. Po kojem se pr. odreuje nadle. sudova ako tuenik nema prebiv. u 1 od dr. u kojoj je Uredba na snazi? Ako tuenik nema prebivalite u jednoj dravi lanici, nadlenost sudova svake drave lanice, utvruju se po pravu te drave lanice. Protiv takvog tuenika, moe se svaka osoba s prebivalitem u bilo kojoj dravi lanici, bez obzira na njezino dravljanstvo, pozvati na propise o nadlenosti drave svog prebivalita jednako kao dravljani te drave. 89. Navedite sluajeve alternativne nadlenosti predviene u l.5 konvencije? / Dva primjera kad osoba s prebivalitem u jednoj dravi ugovornici moe biti tuena u drugoj dravi ugovornici? / Po emu su odredbe o izberivoj nadle. u BK iz 1968. specifine? / Posebne nadle. po BU? / Na koji je nain u BU izraeno na. in favorem laboritoris? / Uredba vijea posebne nadle. ako je predmet post.ug.? Osoba s prebivalitem u dravi lanici moe biti tuena u drugoj dravi lanici: 1. ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvrena ili treba biti izvrena. Mjesto je izvrenja obveze: - u sluaju prodaje robe, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru roba isporuena ili treba biti isporuena, - u sluaju pruanja usluga, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru usluga izvrena ili treba biti izvrena.

16

17
2. ako se radi o predmetu uzdravanja, pred sudom mjesta gdje ovlatenik uzdravanja ima prebivalite ili redovno boravite, ili u sluaju uzdravanja o kojem se odluuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadlean za takav postupak, osim ako se ta nadlenost zasniva samo na dravljanstvu jedne od stranaka; 90.Navedite posebnu odredbu o nadlenosti za graanskopravne delikte iz Uredbe 44/2001? 3. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili slinim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka , pred sudom mjesta gdje je tetna radnja uinjena ili moe biti uinjena 91.O kakvoj nadlenosti je u hrv.pravu rije u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu? Posebna, izberiva = postoji mogunost izbora 1 od nadlenih sudova 4. ako se radi o tubi radi naknade tete ili za uspostavljanje prvotnog stanja koja se temelji na djelovanjima koja podlijeu kaznenom postupku, pred kaznenim sudom pred kojim je takav postupak pokrenut, ukoliko je taj sud po svom pravu nadlean za gradanskopravne predmete 5. ako se radi o sporovima nastalim iz djelovanja podrunice, agenture ili drugih poslovnih mjesta pred sudom mjesta gdje se one nalaze; 6. ako je ta osoba u svojstvu osnivaa, trustee ili korisnika trusta koji je osnovan po zakonu ili na osnovi pravnog posla u pismenom obliku ili usmeno uz pismeno uvjerenje, pred sudom drave lanice gdje trust ima sjedite; 7. ako se radi o sporu o plaanju spaavanja tereta i pruanja pomoi, koje se trai za takve poslove pred sudom u ijoj nadlenosti je teret ili odgovarajue potraivanje vezano uz teret: (a) bilo zaplijenjeno radi osiguranja plaanja, ili (b) moglo biti zaplijenjeno ali je za to dato jamstvo ili 2 osiguranje ta se odredba primjenjuje samo ako se tvrdi da tueni ima pravo na teretu ili ima potraivanja na teretu ili da je imao takva prava u asu spaavanja ili pruanja pomoi 92. Navedite sporove za koje konvenc. predvia iskljuivu nadlenost? / Navedite barem 3 vrste sporova za koje Briselska konvenc. predvia iskljuivu nadle.? Bez obzira na prebivalite, iskljuivo su nadleni: 1. za tube kojima su predmet stvarna prava na nekretninama, kao i najam i zakup nekretnina sudovi drave lanice gdje lee nekretnine. Za tube kojima je predmet najam ili zakup nekretnina to je zakljuen za privremeno koritenje najvie za neprekinutih est mjeseci, sudovi drave lanice u kojoj tuenik prebiva takoer su nadleni, ako je najmoprimac/zakupnik fizika osoba te najmodavac/zakupodavac i najmoprimac/zakupoprimac prebivaju u istoj dravi lanici; 2. za tube kojima je predmet valjanost, nitavost ili prestanak trgovakog drutva ili druge pravne osobe ili udruenja fizikih ili pravnih osoba, ili valjanosti odluka njihovih tijela, sudovi drave lanice na ijem podruju trgovako drutvo, pravna osoba ili udruenje ima sjedite. Radi utvrenja tog sjedita, sud primjenjuje svoja pravila meunarodnog privatnog prava; 3. za tube kojima je predmet valjanost upisa u javne registre, sudovi drave lanice na ijem podruju se vode ti registri; 4. za tube kojima je predmet valjanost patenata, igova, uzoraka i modela ili slinih prava koja treba poloiti ili registrirati, sudovi drave lanice na ijem je podruju zatraeno ili izvreno polaganje ili registriranje ili se smatra da je izvreno na osnovi instrumenta Zajednice ili meunarodnog ugovora; 5. za tube vezane uz prisilno izvrenje odluka, sudovi drave lanice na ijem se podruju ovrha treba provesti ili gdje je ovrha provedena. 93. Navedite rjeenje uredbe o obliku u kojem moe biti zakljuen sporazum o nadlenosti? Naini na koje treba biti zakljuen sporazum o nadlenosti? Prorogacija stranog suda? 1. Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalite na podruju jedne drave lanice, sporazumjele da e sud ili sudovi jedne drave lanice biti nadleni za rjeavanje ve nastalog spora ili budueg spora koji e nastati iz odreenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadleni. Ta nadlenost je iskljuiva, osim ako se stranke nisu drugaije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadlenosti treba biti zakljuen: (a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili (b) u obliku koji odgovara praksi to su je stranke meusobno uspostavile, ili (c) u meunarodnoj trgovini, u obliku to odgovara trgovakom obiaju (uzanci) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora openito poznaju i redovito primjenjuju. 2. Svako priopenje elektronskim putem koje omoguuje trajno biljeenje sporazuma izjednauje se s pismenim. 3. Ako su takav sporazum zakljuile stranke od kojih nijedna nema prebivalite na podruju jedne drave lanice, sudovi drugih drava lanica nisu nadleni za rjeavanje njihovih sporova, osim ako se sporazumno odreeni sud ili sudovi proglase nenadlenim 4. Sud ili sudovi drave ugovornice kojima je pismenim dokumentom o osnivanju trusta odreena nadlenost, iskljuivo su nadleni za tube protiv osnivaa, trustee ili korisnika , ako se radi o odnosima izmeu tih osoba ili o njihovim pravima i obvezama u okviru trusta . 5. Sporazum o sudskoj nadlenosti i odgovarajue odredbe u pismenom dokumentu o osnivanju trusta nemaju pravni uinak, ako su protivne odredbama ili ako se njima iskljuuje nadlenost sudova koji su iskljuivo nadleni.

17

18
94. Ispitivanje nadlenosti i njene doputenosti? Sud drave lanice proglaava se po slubenoj dunosti nenadlenim, ako je pred njim pokrenut postupak radi spora za koji su iskljuivo nadleni sudovi druge drave lanice. 1. Ako je tueni koji ima prebivalite u jednoj dravi lanici tuen pred sudom druge drave lanice pa se ne upusti u postupak ,sud se treba po slubenoj dunosti proglasiti nenadlenim, osim ako se njegova nadlenost temelji na odredbama ove Uredbe. 2. Sud prekida postupak tako dugo dok ne utvrdi da je tuenome bilo mogue podnesak kojim se pokree postupak odnosno ekvivalentni podnesak tako pravovremeno primiti da je mogao pripremiti obranu , ili da su u tu svrhu poduzete sve potrebne mjere. 3. lanak 19. Uredbe Vijea br. 1348/2000. od 29. svibnja 2000. o dostavi u dravama lanicama sudskih i izvansudskih podnesaka u graanskim i trgovakim stvarima primjenjuje se umjesto navedenog stavka ako podnesak kojim se pokree postupak ili ekvivalentni podnesak treba poslati na osnovi ove Uredbe iz jedne drave lanice u drugu dravu lanicu. 4. Ako se ne primjenjuju odredbe Uredbe br. 1348/2000.. primjenjuje se lanak 15. Haake konvencije iz 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih podnesaka u graanskim i trgovakim predmetima, ako podnesak kojim se pokree postupak ili ekvivalentni podnesak treba biti poslan na osnovi te Konvencije. 95. Litispendencija? 1. Ako su pred sudovima raznih drava lanica podnesene tube o istom zahtjevu izmeu istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tuba prekida postupak po slubenoj dunosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadlenost suda pred kojim je prethodno podnesena tuba 2. im se utvrdi nadlenost suda kojem je prethodno podnesena tuba, sud kojem je kasnije podnesena tuba proglaava se nenadlenim u korist navedenog suda. 96. Litispendencija; usporedite odredbe ZRS-a i BU? BU = 1. Ako su pred sudovima raznih drava lanica podnesene tube o istom zahtjevu izmeu istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tuba prekida postupak po slubenoj dunosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadlenost suda pred kojim je prethodno podnesena tuba 2. im se utvrdi nadlenost suda kojem je prethodno podnesena tuba, sud kojem je kasnije podnesena tuba proglaava se nenadlenim u korist navedenog suda. ZRS = Sud RH prekinut e post. na zahtjev stranke ako je u toku spor pred str.sudom u istoj pr.stvari i izmeu istih stranaka i to: 1)ako je prvo pred str.sudom pokrenut post. u vezi s tim sporom 2)ako je rije o sporu za ije suenje ne postoji iskljuiva nadle. suda Rh 3)ako postoji uzajamnost ZPP = Dok parnica tee ne moe se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta sud e tubu odbaciti po slu.du. 97. Kako BU I definira pojam pokretanja postupka? to je time postignuto? Smatra se da je pred sudom pokrenut postupak 1)u asu kad je podnesak kojim se pokree post. ili ekvivalentni podnesak podnesen sudu, pod pretp. da tuitelj nije kasnije propustio poduzeti to je trebao da se izvri dostava tuenome ili 2)ako se podesak treba dostaviti prije podnoenja sudu, u asu kad ga je primio org. odgovoran za dostavljanje, pod pretp. da tuitelj nije kasnije propustio poduzeti to je trebalo da se podnesak dostavi sudu. 98. Odluka prema uredbi, o kakvom je postupku rije? BOUEK! Pod "odlukom" podrazumijeva se: 1.svaka odluka suda drave lanice, bez obzira na njezin naziv kao odluka, ukljuujui 2.rjeenje ili nalog za izvrenje, kao i 3.odluku sudskog slubenika o utvrenju trokova. Rije je o post. priznanja i izvrenja. 99. Priznanje? 1. Odluke donesene u dravi lanici priznaju se u drugim dravama lanicama; za to se ne trai nikakav posebni postupak. 2. Svaka stranka koja zahtjeva priznanje odluke kao glavno pitanje spora, moe na osnovi postupka traiti priznanje 3. Ako ishod postupka o priznanju pred sudom drave lanice zavisi od utvrenja priznanja incidentalnog pitanja, taj sud moe odluiti o priznanju. 100. Kada e se odbiti priznanje? Odluka se ne priznaje: 1. ako bi priznanje bilo oito protivno javnom poretku drave u kojoj se trai;

18

19
2. ako tueniku, koji se nije upustio u postupak, nije pravilno dostavljen podnesak kojim se zapoeo postupak ili ekvivalentni podnesak, ili mu takav podnesak nije tako pravovremeno dostavljen da bi se mogao braniti, osim ako je tuenik propustio zapoeti postupak za podnoenje pravnog lijeka protiv odluke iako mu je to bilo mogue; 3..ako je odluka nespojiva s drugom odlukom koja je donesena izmeu istih stranaka u dravi lanici u kojoj se trai priznanje; 4. ako je odluka nespojiva s prethodnom odlukom koja je donesena u drugoj dravi lanici ili u treoj dravi u sporu o istom zahtjevu i izmeu istih stranaka, ukoliko ta odluka ispunjava potrebne pretpostavke u dravi u kojoj se trai priznanje. 101. Rjeenje uredbe o pravu mjerodavnom za prebivalite? (to se tie fizikih osoba)?/ Kako BU definira pojam prebivalita? 1. Za odluivanje o tome da li stranka ima prebivalite na podruju drave lanice pred ijim sudovima je pokrenut postupak sud primjenjuje svoje unutranje pravo. 2.Ako stranka nema prebivalite u dravi lanici pred ijim sudovima je pokrenut postupak, tada sud, ako odluuje o tome da li stranka ima prebivalite u drugoj dravi lanici, primjenjuje pravo te drave. 102. Prebivalite pr. osobe po Uredbi? 1.Trgovako drutvo, druga pravna osoba ili udruenja fizikih ili pravnih osoba, imaju prebivalite u mjestu u kojem imaju: (a)statutarno sjedite, ili (b)glavnu upravu, ili (c)glavno poslovno mjesto. 2.to se tie Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, statutarno sjedite znai a)registrirani ured ili, b) ako takav ne postoji, mjesto osnivanja ili c)ako takvo mjesto nigdje ne postoji, mjesto po ijem je pravu osnovano. 3.Za odreivanje da li trust ima prebivalite u dravi lanici pred ijim sudovima je pokrenut postupak, sud primjenjuje pravila svog meunarodnog privatnog prava. 103. Datum zakljuenja, datum stupanja na snagu? RK kojom se ujednauje koliz.pravo za ugovorne obveze, zakljuena je 19.lipnja 1980. u Rimu izmeu dr. Europske zajednice. Stupila je na snagu 1. travnja 1991 , nakon to ju je ratificiralo 7 dr. Njene lanice mogu biti samo drave lanice Europ.zajednice. 104. Nadlenost o tumaenju? Godine 1988. potpisana su dva protokola o njezinom tumaenju i oni su stupili na snagu 2004. Protokoli omoguuju odreenim sudovima drava ugovornica da trae od Suda Europskih zajednica tumaenje konvencije; to se tie sudova, ako smatraju da im je takva odluka Suda potrebna radi donoenja presude,a drugih tijela, ako su odluke sudova njezinih drava protivne tumaenju Suda ili sudova drava ugovornica koje mogu traiti tumaenje no to se odnosi samo na pravomo. odluke . 105. to znai da konvenc. ima opu primjenu i kako se primjenjuje konvenc. ujednaeno pr.?/ Moe li temeljem konvenc. za ug.biti mjerod.hrv.pr.? Konvencija ima opu primjenu, budui da se primjenjuje bez obzira na to ima li bar jedna ugovorna stranka prebivalite ili sjedite unutar drava ugovornica; za njenu primjenu odluno je samo to to se spor rjeava u jednoj od drava ugovornica. Pri tome se konvencijsko ujednaeno pravo primjenjuje bez obzira na to je li to pravo drave ugovornice ili neke drave neugovornice. Na osnovi konvenc.odredaba pod odre. okol. moe doi npr. i do upuivanja na hrv. mater.pr. Osnovno konvencijsko naelo o odreivanju mjerodavnog prava jest naelo autonomije stranaka, po kojem se na ugovor primjenjuje pravo koje stranke izaberu. To treba biti pravo odreene drave. Konvencija ne predvia mogunost ugovaranja legis mercatoriae. Taj se izbor moe odnositi na cijeli ugovor ili na njegov odreeni dio, s tim to stranke mogu sporazumno podvrgnuti ugovor pod neko drugo pravo nego ono koje su prethodno odredile. U svakom sluaju izbor treba biti izriit ili izlaziti iz ugovornih odredaba odnosno okolnosti sluaja, a postojanje i valjanost takvog stranakog sporazuma ocjenjuje se po izabranom pravu, s tim to je izbor ogranien prinudnim pravilima drave s kojom jedino ugovor ima vezu te javnim poretkom. BOUEK! Ako stranke ne izaberu mjerodavno pravo, kao podredni statut primjenjuje se pravo koje je u najblioj vezi s ugovorom. Pretpostavlja se da takva veza postoji s dravom u kojoj stranka koja izvrava karakteristinu inidbu ima u asu zakljuenja ugovora redovno boravite odnosno sjedite. 106. Konvencijsko polje primjene rationae materiae, i ugovori koji su iskljueni iz tog polja primjene? 1.Odredbe ove Konvencije se primjenjuju na ugovorne obveze na situacije koje imaju vezu s pravima razliitih drava. 2.One se ne primjenjuju:

19

20
a) na pitanja statusa ili poslovnu i pravnu sposobnost fizikih osoba b) na ugovorne obveze koje se odnose: 1)na oporuke i nasljeivanje, 2)na branoimovinske odnose, 3)na prava i obveze koje izlaze iz obiteljskih, rodbinskih, branih ili tazbinskih odnosa, ukljuujui obveze uzdravanja prema izvanbranom djetetu, 4)na obveze iz mjenice, eka, vlastite mjenice kao i drugih vrijednosnih papira, ukoliko obveze iz tih drugih vrijednosnih papira nastaju iz njihove znaajke prenosivosti; 5)na sporazume o arbitrai i na sporazume o sudskoj nadlenosti: 6)na pitanja vezana uz statusna trgovaka prava, prava udruenja i pravnih osoba, kao npr. osnivanje, pravne i djelatne sposobnosti, unutranjeg ustrojstva i prestanka trgovakih drutava, udruenja i pravnih osoba, kao i na osobnu zakonsku odgovornost lanova i tijela za dugove trgovakog drutva, udruenja ili pravne osobe; 7)na pitanja o tome da li zastupnik obvezuje zastupanoga ili organ trgovakog drutva, udruenja ili pravne osobe obvezuje te tvorevine prema treima; 8)na osnivanje "trustova" i na pravne odnose koji nastaju izmeu raspolagatelja , povjerenika i korisnika 9)na dokaze i postupak 10) na ug. o osigur. koji pokrivaju rizike na podruju dr.ugovor. EEZ.Radi odreiv. da li je rizik pokriven na navedenim podrujima, sud primjenjuje svoje unutra.pr. 107. Koje je pr. mjerod. za ugovorne obveze koje se odnose na nasljeivanje? Ugovorni odnosi iz podruja nasljednog prava iskljueni su iz primjene konvencije. 108. Kako RK iz 1980. o mjerod. pr. za ug. ureuje pitanje primjene pr.dr. neugovornica? Pravo koje je odreeno ovom konvencijom primjenjuje se i kad je to pravo jedne drave neugovornice. 109. Kako Rimska konvencija ureuje autonomiju stranaka?/ Opa pretpostavka za izbor mjerodavnog prava? BOUEK! (1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio. 110. Objasnite rje.konv. o mogu. naknadnog izbora mjerod.pr. i ograni. s time u vezi? (2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuuje prema pravu razliitom od onoga koje je bilo mjerodavno ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene to se odnose na odreivanja mjerodavnog prava do kojih je dolo nakon zakljuenja ugovora, ne utjeu na valjanost ugovora to se tie njegova oblika kao ni na prava treih. 111.Kako RK iz 1980. ureuje pravila neposredne primjene? 3)Ako su svi ostali dijelovi injeni.stanja u vrijeme izbora pr. povezani samo s 1 dr., tada stranaki izbor str.pr. ne utjee na primjenu odredaba pr. te dr. koja se ne mogu iskljuiti ug., prinudne odredbe. 112.Koje je pravo mjerodavno za postojanje i valjanost stranakog sporazuma? (4) Postojanje i valjanost strana. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu. 113. Objasnite na primjeru lanka Konvenc. EZ o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze primjenu Savignyevog uenja o upuivanju na pr.poredak koji s pr.odnosom ima najuu vezu? / Najua veza navedite pr.poretke za koje RK pretpostavlja da s njima postoji najua veza?/ Na primjeru RK objasnite karakteristini sadraj.Navedite prezime autora tog instituta i vrijeme nastanka tog uenja? BOUEK! (1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno odreeno , ugovor je podvrgnut pod pravo drave s kojom je najue povezan. Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave. (2) Uz rezervu (ako se karakter.radnja ne moe odrediti i ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr.) smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili, ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . Ako je ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta .- Schnitzer 1944. 114. Cijepanje ugovornog statuta? BOUEK! Ako se dio ugovora moe odvojiti od ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno moe, primijeniti pravo te druge drave.

20

21
115. Navedite kako glasi i objasnite izbegavajuu klauzulu koju sadri RK? Odredbe RK o odreiv. mjerod.pr. u sluaju neizbora pr. putem najblie veze ne vrijede 1.ako se karakter.radnja ne moe odrediti i 2.ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr. 116. Koje pr. je supsidijarno mjerod. za ugovore prema odredbama RK. Kako RK iz 1980. odreuje podredni ugovorni statut?Usporedite odredbe RK s odredbama ZRS o supsidijarno mjerodavnom pravu za ugovore? BOUEK! RK = Smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili, ako se radi o trgovakom drutvu, udruenju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . Ako je pak ugovor zakljuen u obavljanju profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto, ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta . ZRS =Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se prebiv. odn. sjedite osobe koja vri karakteristinu radnju. 117. Kako RK rjeava pit. ug. koji se odnosi na nekretnine? / Navedite konvec. rje. za ug. iji je predmet stvarno pr. na nekretnini i usporedite ga s rjeenjem ZRS-a? Koje je pr.mjerod. za ug. koji ima predmet prava vlasnitva? RK = Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo koritenja nekretnine, smatra se da je ugovor u najblioj vezi s dravom u kojoj nekretnina lei. ZRS = Za ug. koji se odnose na nekret. iskljuivo je mjerod. pr.dr. na ijem se teritor. nekretnina nalazi. I RK i ZRS prihvaaju da je za nekret. iskljuivo mjerod. lex rei sitae. 118. Kako RK ureuje problem res in transitu? = ug. o prijevozu robe Za te ugovore se pretpostavlja da imaju najbliu vezu s dravom u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ugovora ima glavno poslovno mjesto ako se u toj dravi nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili glavno poslovno mjesto poiljaoca. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se zajedno putovanje kao i drugi ugovori iji je glavni predmet prijevoz robe. 119. Navedite dvije vrste ugovora kod kojih je ograniena ili iskljuena stranaka autonomija? / Objasnite rjeenje konvencije o prisilnim propisima kod potroakih ugovora i pojedinanih ugovora o radu? Potroaki ugovori Bez obzira na izbor mjerodavnog prava koji su uinile stranke, ne smije se potroau oduzeti zatita koju mu daju prinudni propisi drave u kojoj ima redovno boravite: 1)ako je zakljuenju ugovora prethodila izriita ponuda ili reklamiranje u toj dravi i ako je potroa poduzeo u toj dravi pravne radnje potrebne za zakljuenje ugovora ili 2)ako je druga ugovorna stranka ili njegov zastupnik primio narudbu potroaa u toj dravi ili 3)ako se radi o ugovoru o prodaji robe pa je potroa iz te drave otputovao u drugu dravu i tamo predao narudbu, ukoliko je prodavalac organizirao to putovanje u namjeri da potakne potroaa na zakljuenje ugovora. Ako ne postoji izbor pr. , za ug. koji su zakljueni mjerod. je pr. potroaeva redov.boravita Ovaj se lanak ne primjenjuje: a) na ugovore o prijevozu; b) na ugovore o pruanju usluga kad se usluga potroau treba iskljuivo pruiti izvan drave u kojoj on ima svoje redovno boravite. Primjenjuje se na ugovore koji uz paualnu cijenu predviaju kombinirane usluge prijevoza i smjetaja. 120. Ugovori o radu ? Pojedinani ugovori o radu / Koje je pr. mjerod. za ug. o radu? Izbor mjerodavnog prava stranaka na ugovor o radu, ne dovodi do liavanja posloprimca zatite koju mu daju prinudna pravila prava koja bi u nedostatku izbora prava bila mjerodavna . U nedostatku izbora prava, za ugovore o radu mjerodavno je: a) pravo drave u kojoj posloprimac u skladu s ugovorom izvrava rad, ak ako rad privremeno obavlja u drugoj dravi; b) pravo drave u kojoj se nalazi poslovno mjesto putem kojeg je posloprimac zaposlen, ako on redovito ne obavlja rad ni u jednoj dravi, osim ako iz svih okolnosti izlazi da je ugovor o radu u blioj vezi s drugom dravom kad se primjenjuje pravo te druge drave. 121. Kako Rimska konvencija rjeava primjenu prisilnih propisa? Koje vrste prisilnih propisa razlikuje? Kako Rimska konvencija iz 1980.ureuje problem primjene kogentnih propisa? 1)Ako su svi ostali dijelovi injeni.stanja u vrijeme izbora pr. povezani samo s 1 dr., tada stranaki izbor str.pr. ne utjee na primjenu odredaba pr. te dr. koja se ne mogu iskljuiti ug., dalje nazvane prinudne odredbe. 2)Pri primjeni prava odreene drave na osnovi ove konvencije, moe se dati uinak prinudnim propisima druge drave s kojom injenino stanje ima blisku vezu, ako se odredbe te drave trebaju primijeniti bez obzira na

21

22
mjerodavno pravo za ugovor. Kod odluivanja o tome da li dati uinak takvim prinudnim propisima, uzima se u obzir njihova priroda i svrha te posljedice njihove primjene ili neprimjene. 3)Ovom se konvencijom ne ograniava primjena pravila drave suda koja, bez obzira na pravo koje je mjerodavno za ugovor, prinudno ureduju injenino stanje. 4)Izborom mjerod.pr. koji su uinile stranke, ne smije se potroau oduzeti zatita koju mu daju prinudni propisi dr. u kojoj ima redov.boravite 5)Izbor mjerod.pr. stranaka na ug. o radu, ne dovodi do liavanja posloprimca zatite koju mu daju prinudna pravila pr. koja bi u nedostatku izbora pr. bila mjerod. 6)Bez obzira na odredbe ug. kojima je predmet stvarno pr. na nekretnini ili neko pr. koritenja nekretnine, prosuuje se prema prinudnim propisima o obliku dr. u kojoj lei nekretnina, ako po tom pr. takve pretp. vrijede bez obzira na mjesto zaklju. ug. i na pr. mjerod. za ug. 122. RK Pristanak i materijalna valjanost? Postojanje i valjanost ugovora ili neke njegove odredbe, prosuuje se po pravu koje bi bilo mjerodavno prema ovoj konvenciji, kad bi ugovor ili odredba bili valjani. Meutim, stranka se moe pozvati na pravo drave svog redovnog boravita radi utvrenja injenice da nije pristala na ugovor, ako iz okolnosti sluaja izlazi da ne bi bilo razumno odreivati uinak ponaanja te stranke po pravu odreenom u prethodnom stavku. 123. Kako RK odreuje mjerodavno pravo za oblik? (1) Ugovor zakljuen izmeu osoba koje se nalaze u istoj dravi, valjan je to se tie oblika ako zadovoljava formalne pretpostavke prava koje je mjerodavno za ugovor po ovoj konvenciji ili prava drave u kojoj je ugovor zakljuen. (2) Ugovor zakljuen izmeu osoba koje se nalaze u razliitim dravama, valjan je to se tie oblika ako su ispunjene pretpostavke o obliku prava koje je mjerodavno za ugovor po ovoj konvenciji ili prava jedne od tih drava. (3) Ako je ugovor zakljuen putem zastupnika, dravu u kojoj se je zastupnik nalazio u asu djelovanja treba uzeti u obzir . (4) Jednostrani pravni in koji se odnosi na ve zakljueni ugovor ili na onaj koji e se zakljuiti, valjan je to se tie oblika ako su ispunjene pretpostavke o obliku po pravu koje je mjerodavno za ugovor ili bi to bilo prema ovoj konvenciji ili ako su ispunjene pretpostavke prema pravu drave u kojoj je taj pravni posao zakljuen. (5) Za oblik potro.ugovora mjerodavno je pravo drave potroaeva redovnog boravita. (6) ugovori kojima je predmet stvarno pravo na nekretnini ili neko pravo koritenja nekretnine, prosuuje se prema prinudnim propisima o obliku drave u kojoj lei nekretnina, ako po tom pravu takve pretpostavke vrijede bez obzira na mjesto zakljuenja ugovora i na pravo mjerodavno za ugovor. 124. Navedite bar tri primjera iz polja primjene ugovornog statuta po RK? / Kako RK ureuje polje primjene mjerod.pr. za ug.? Pravo koje se primjenjuje na ug. osobito je mjerodavno za: a) tumaenje ugovora, b) ispunjenje obveza koje nastaju iz tog ugovora, c) u granicama koje sudu daje njegovo procesno pravo, za posljedice potpunog ili djelominog neispunjenja, ukljuujui i utvrenje naknade tete ako je to utvreno propisima, d) razliite naine prestanka obveza, kao i zastaru i gubitak prava to nastaju protekom roka, e) posljedice nitavosti ugovora. to se tie naina ispunjenja i mjera koje su trebali poduzeti vjerovnici u sluaju nepotpunog izvrenja, treba uzeti u obzir pravo drave izvrenja. 125. Kako RK rjeava pit.nesposobnosti fizi.osobe? U ugovoru zakljuenom izmeu osoba koje se nalaze u istoj dravi, fizika se osoba, koja bi bila sposobna po pravu te drave, ne moe pozivati na svoju nesposobnost po pravu druge drave, osim ako je u trenutku zakljuenja ugovora druga ugovorna stranka znala za njenu nesposobnost ili ju je previdjela zbog vlastite nemarnosti. 126. Cesija po RK? / Odnos izmeu cesionara i cedenta? Za obveze izmeu cedenta i cesionara trabine mjerodavno je pravo koje se prema ovoj konvenciji primjenjuje na njihov ugovor.Pravo koje je mjerodavno za prenesenu trabinu, ureuje njenu prenosivost, odnos izmeu cesionara i dunika, pretpostavke pod kojima se na prijenos moe pozvati protiv dunika te oslobaajui uinak dunikove inidbe. 127. Primjenjuje li se institut renvoi prilikom upuivanja na mjerodavno pravo za RK? Objasnite odgovor? / Kako pitanje instituta renvoi ureuje RK? Primjena prava drave odreena ovom konvencijom znai primjenu pravnih pravila koja su na snazi u toj dravi, uz iskljuenje njezinih pravila meunarodnog privatnog prava. 128. Teleoloka kvalifikacija po RK?

22

23
Pri tumaenju i primjeni prethodnih ujednaenih odredaba treba voditi rauna o njihovom meunarodnom znaaju i o elji postizanja ujednaenog tumaenja i primjene tih odredaba. 129. Odnos prema 2-im me.ug. i Europ.pr. po RK? / Kako RK ureuje pitanje primjene kolizijskih pravila u predmetu ugovornih obveza za posebna podruja koja su sadrana u pravnim aktima tijela EU? / RK odnos konvenc. prema pr. zajednice? Ovom se konvencijom ne dira u primjenu odredaba o sukobu prava u predmetu ugovornih obveza za posebna podruja koja su sadrana ili e biti sadrana u pravnim aktima tijela Europske zajednice ili u unutranjem pravu usklaenom za izvrenje tih akata. DRUGE VANIJE KONVENCIJE I INSTRUMENTI UNIFIKACIJE, POSEBNO U OKVIRU UNCITRAL I UNIDROIT 130. Znaaj Uncitralovog model zakona za me.trg.arbitrau? Znaajna je aktivnost UNCITRALA na ujedna. privatnog, posebno trg. pr. s me.obiljejem. UNCITRAL je osnovan 1966. kao komisija Glavne skuptine UN. Sastoji se od: 1.odreenog broja izabranih drava lanica Ujedinjenih naroda, 2.stalnog Tajnitva i 3.est radnih skupina te skupine odravaju sastanke u pravilu 2x godinje i njihove odluke o harmoniziranju prihvaaju se konsenzusom. Pri harmonizaciji prava UNC1TRAL primjenjuje, uz pripremanje me. ug., i sljedee instrumente: 1.model-zakone, 2.Pravila i 3.Zakonodavne vodie Uncitral je tijelo pri UN ija je gl.svrha unifikac.me.trg.pr. pa u irem smislu i me.trg.arb. Sam uncitralov model zakon nije me.ug. ve dokument za kojeg stoji preporuka UN svojim dr.lanicama da taj tekst koriste kao uzor pr. za ureenje me.trg.arb. i to svojim nacion.zakonima. On je preporuka kako bi trebao izgledati z. o me.tr.arb.Nj. znaaj je neizmjeran jer je: a) poboljao kvalitete arb.pr. i b) napravio velik korak ka harmonizaciji nacion.propisa. Nj. odnos i NYK: NYK je me.konv. dok model z. nije z. ve preporuka.Ako je model z. inkorporiran u neki nacion.z. bilo kao poseban z. bilo kao dio postojeeg z., onda je u skladu s hijerarh. izvora po pr.snazi ispod me.ug. tj. NYK.

II . 1. KOLIZIJSKOPRAVNA METODA 131. Cilj i svrha kolizijskih pravila?/ Objasnite pr.prir. kp i koje su posljedice toga? Koliz. pravila odreuju koje e se od vie razli. mater. prava primijeniti na pr. situaciju koja ima vezu s pravima vie dr. To pravilo ne rjeava pr. situaciju ve upuuje na mjerodav. materijalno pravo koje treba primijeniti. Npr.ZM: l.94.st.1 (Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje) 132. Koje su dvije razlike izmeu kolizijskih pravila i normi materijalnog prava (objasni ) ? 1) u upuivanju : mater.norme - proglaavaju primjenjivim norme ili normu domaeg mater.pr.. Npr.PZ l.569 (Odredbe ovog zakonika primjenjuju se i kad zapovjednik broda, 2 lan posade ili 2 osobe koje rade za brodara odgovaraju prema opim propisima za naknadu tete uzrokovane manjkom, gubitkom ili oteenjem stvari, ako se dokae da je teta uzokovana na radu ili u vezi s radom, odn. u obavljanju slube ili u vezi sa slubom). Kolizijsko pravilo upuuje na cijelu vrstu mater. propisa domae ili strane dr. odn. stranih dr. 2) u njihovoj strukturi: Mater. pravilo- sadri apstraktnu zakon. dispoziciju i apstraktnu pr. posljedicu tj sankciju. Npr.ZOO (Kad je predmet obveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ug. je nitav.) Kolizijsko pravilo navedene sastojke ima i koliz. pravilo no nj. dispozicija sadri dva elementa (kategoriju vezivanja i poveznicu),a pr. je posljedica zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom sluaju radi primjena domaeg odnosno stranog prava 133. to znai ,, kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upuuje neposredno,(navedi primjer) ? Znai da samo koliz. pravilo upuuje na mater. strano ili domae pravo. 1) Kolizijskopr. upuivanje katkada je dosta konretno to se tie primjene pr. odre.dr. Npr.PZ l.985: (Ako su sve stranke u sluaju zajedni.havarije dravljani RH ili hrv.pr.osobe: U sluaju zajedni.havarije ako se pravo koje su stranke izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu

23

24
izriito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja...), primijenit e se hrvatsko pravo. Kp budui da je nj. kategorija vezivanja dosta sloena, veinom ne upuuju na konkretno pr. ili na 2) konkretni zakon ije materijalne norme treba primijeniti, ve samo na 3) cjelokupni pr.poredak odre.dr. Npr.ZRS l.14 st.1 (Za pr. i posl.spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin.) 134. Navedite izuzetke od toga da kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upuuje neposredno / Navedite i obrazloite posredne naine upuivanja na mjerod.pr.? Kp u pravilu upuuju na mater.pr. neposredno. Katkada je to posredstvom 1) drugih kolizijskih pravila mpp-a to je u sluaju renvoi tj.uzvrata i upuivanja dalje Kp upuuju i katkada na mjerod.pr. posredno 2) putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila 135. Koja su tijela ovlatena primjenjivati kp? Kp kao dio pr.poretka legis fori, sudovi i 2-ga nadle.tijela trebaju primjenjivati po slu.du. ako su za to ispunjene pretp.: 1) da se radi o privatnopr.situac. s me.obiljejem i 2) da prema okol. sluaja u konkretnom predmetu ba dolazi do primjene odre. ili odreenih kp 136. Pozivom na odgovarajue pravilo iz ZRS-a dokaite istinitost suda da kolizijsko pravilo na materijalno pravilo moe upuivati i ,,posredno,, (objasnite na primjeru) ? Kp upuuju i katkada na mjerod.pr. posredno putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila 1) putem interlokalnih pravila Npr.ZRS : l.10 st.1 (Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka). 2) putem intertemporalnih pravila Npr.ZRS: l.30 st.1 (za nasljeivanje je mjerodavno domovinsko pravo ostavitelja u asu smrti. Ako je u hipotetikom sluaju ostavitelj, hrvatski dravljanin, umro 2002. u inozemstvu, ostavivi imovinu u Hrvatskoj i u dravi X, hrvatski nadleni sud e putem intertemporalnog kolizijskog pravila odluivati primjenom odredaba ZN iz 1971.:Prava stranaka u vezi s nasljeivanjem prosuivat e se po zakonu koji se primjenjuje u asu otvaranja nasljedstva . 3) putem interpersonalnih pravila Npr .ZRS : (Malezijski dravljanin islamske vjere umro je bez oporuke u Zagrebu, gdje je bio vlasnik odreenih nekretnina. Za raspravu ostavine iskljuivo je nadlean zagrebaki opinski sud. Po ZRS nasljedni statut odreuje se po domovinskom pravu ostavitelja, dakle po malezijskom pravu. To pravo, meutim, nije jedinstveno, ve se na razliite rase (Kineze, Malajce) i vjere (hinduse, muslimane) primjenjuju razliita personalna prava. Koje e pravo u konkretnom sluaju zagrebaki sud primijeniti, to zavisi od malezijskog interpersonalnog prava; radi se o sistemu kolizijskih normi koje odreuju koje e se od vie personalnih prava te drave primijeniti na odreenu situaciju. to, meutim, initi ako u malezijskom pravu nema za navedenu vrstu situacija takvih pravila? Treba analogno primijeniti podredno rjeenje ZRS, po kojemu: kada se radi o nepostojanju interlokalnog pravila upuuje se na primjenu prava podruja drave s kojom situacija ima najbliu vezu. 137. to je to sankcija kolizijskog pravila ( navedite primjer) ? Sankcija ili pr. posljedica je zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom sluaju radi, primjena domaeg odn. str.pr. Npr.ZRS l.14 st.1. (Za pr. i posl.spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin). 138.Navedite primjer i naznaite vrstu koliz.pravila: a)iz opeg dijela ZRS-a koji sadri poveznicu prebivalite Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu prebivalitu. b)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadri poveznicu prebivalite Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr. oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti 139.Navedite primjer i oznaite vrstu kolizijskog pravila: a)iz opeg dijela ZRS-a koji sadri poveznicu boravite Ako osoba nema prebivalite ili se ono ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu boravitu b)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadri poveznicu boravite Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr.oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti. 140. Objasnite: a) Pr.prirodu koliz.pravila = kp odreuju koje e se od vie razli. mater.prava primijeniti na pr.situaciju koja ima vezu s pravima vie dr.

24

25
To pravilo ne rjeava pr.situac. ve upuuje na mjerod.mater.pr. koje treba primijeniti. Npr. ZM l.94 st.1: Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje z. njezine zemlje. KP upuuje na cijelu vrstu mater.propisa domae ili str.dr. odn. str.dr. b) Pr.prir. str.pr. = u mnogim dr., pa tako i u RH, str.pr. je za domai org. primjene pravo.Str.pr. ostaje stranim, ne postaje dijelom doma.pr. poretka, ono se u tuzemstvu primjenjuje samo ako to izlazi iz primjene tuzemnih kp. c) Koje se pr.primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerod.str.pr. = katkada se sadraj mjerod.str.pr. ne moe utvrditi, pa ako po polaznom pr. treba str.pr. primjenjivati po slub.du., postavlja se pitanje o tome kako dalje postupati. U komparativnom pr. za takvu vrstu sluajeva predviaju se sljedea rje.: 1) propisuje se primjena legis fori = rjeava se na osnovi primjene pr. koje je najblie str. neutvrenom pr. ili se na temelju slinog polaznog kp upuuje na mjerod.pr. 2) katkada se predlae primjena pr. koje je najblie nepoznatom pr. 3) primjena vjerojatno vaeeg pr.

2. VRSTE KOLIZIJSKIH PRAVILA I NJIHOVA PRIMJENA 141. Vrste koliz. pravila i njihova primjena? Kp se mogu podijeliti na razli.naine, zavisno od toga koji fundamentum divisionis se uzme u obzir. 1.izriita i skrivena 2.nepotpuna i potpuna 3.samostalna i nesamostalna 4.uvjetna i bezuvjetna Izriita i skrivena pravila 142. Navedite primjere za skrivena kolizijska pravila ? Kp su izriita ili skrivena. Skrivena nalaze se u pravilima o sudskoj nadlenosti, i to uglavnom u pravu SAD; Takva skrivena pravila ne postoje u hrv. pravu ni u pravima drugih evropskih drava civil lawa. Razlog je oit : koliz. pravila donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom. Kp nastaju primjenom na. ureivanja privatnopr. situacija s me. obiljejem upuivanjem na pravo koje je s takvom vrstom situacije u najblioj vezi. Stoga se npr. u hrv. pravu situacije za koje ne postoji izriita zakon. kolizijskopr. norma, takva zakon. praznina se ne ispunjava uzimanjem u obzir hrv. proces.odredaba o me. sudskoj nadlenosti, ve se to ini na osnovi ope odredbe ZRS koja utvruje naine popunjavanja zakonskih praznina . Koliz. pravilo moe biti skriveno u drugom pravilu, tako je katkada u posebnom pravilu skriveno ope kolizijsko pravilo . Nepotpuna i potpuna pravila 143. Kriterij podjele pravila na nepotpuna i potpuna? BOUEK! Kolizijska se pravila mogu podijeliti na nepotpuna (jednostrana) i potpuna (viestrana); pritom je u pravilu kriterij podjele doseg njihove kategorije vezivanja, to utjee na prostornu dimenziju mjerodavnog prava. 144. Objasnite podjelu kolizijskih pravila na potpuna i nepotpuna ? BOUEK! 1) nepotpuno k.p.(jednostrano) upuuje samo na primjenu domaeg prava. Npr.vicarski zakon (Ime osobe koja ima prebivalite u vicarskoj, ureuje vicarsko pravo)... Talijanski zakon (Gra.post. koji se vodi u Italiji ureuje talijan.pr.) Nepotp.k.p. odreuje se najee primjena domaeg pr. i to ili na domae i str.dravljane. Nepotpuno kp mogu se ograniiti i pers. i terit. 2) potpuno k.p (viestrano) upuuju zavisno od konkretne situacije, na primjenu domaeg odn. str. prava , pritom doseg kategorije vezivanja npr. sposobnost, oblik oporuke, ug., posvojenje nije ogranien ni personalno ni teritorijalno. Npr.ZM (Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje.). ZRS (Za ug. je mjerodavno pravo to su ga izabrale ugovorne stranke , ako ovim zakonom ili me.ug. nije drugaije odreeno). Potp. kp ne mogu se ograniiti ni pers. ni terit. Nepotpuna i potpuna kolizijska pravila donose se u: 1.unutranjem pravu no 2.sadre ih i meunarodni ugovori. 145. Navedite 2 potpuna kp iz ZRS-a i preoblikujte ih u nepotpuna? 1) Za ug. je mjer.pr. to su ga izabrale ugovor.strane, ako ovim z. ili me.ug. nije drukije odreeno potpuno Za ug. koji se primjenjuje u RH, iskljuivo je mjerod.hrv.pr. nepotpuno 2) Za vlasnikopr. odnose i druga pr. na stvarima, te za pr.raspolag. stvarima u drutv.vlasni. mjerod. je pr. mjesta gdje se stvar nalazi potpuno

25

26
Za vlasnikopr. odnose i druga pr. na stvarima, te na pr.raspolag. stvarima u drutv.vlasni. ako se spor vodi u RH iskljuivo je nadleno hrv.pr. nepotpuno 146. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upuuju samo na primjenu domaeg pr.? 1) Za pr. i posl.spos. fizi.o. koja ima dravljanstvo RH mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin personalni kriterij. 2) Za ug. to se odnose na nekretnine koje lee u RH, iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se teritoriju nalazi nekretnina teritorijalni kriterij 147. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upuuju samo na primjenu stranog pr.? 1) Za pr. i posl.spos. fizi.o. koja ima dravljanstvo strane dr. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin personalni kriterij. 2) Za ug. to se odnose na nekretnine koje lee u inozemstvu, iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se teritoriju nalazi nekretnina teritorijalni kriterij Samostalna i nesamostalna 148. Objasnite i analizirajte podjelu na nesamost. i samostal. koliz. pravila (2 primjera iz ZRS-a) ? BOUEK! 1) Samostalna pravila - samo na osnovi samost.pravila se upuuje na mjerod.pr. Npr.ZRS (Za razvod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube. Samost.pravila utvrena su u posebnom dijelu kodificiranog mpp i njima se odreuju razni statuti, npr. : 1)osobni, 2)brani, 3)nasljedni, 4)ugovorni Samost.kp. sastoje se od 2 elementa: 1)kategorije vezivanja i 2)poveznice 2)Nesamostalna (pomona) pravila - samo dopunjuju samostalnu normu. Slui kao dopuna, usmjerenje ili kontrola potpunog koliz.pravila. Nemaju kategoriju vezivanja. Npr.ZRS (Ne primjenjuje se pravo strane drave ako bi njegov uinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja.) ZRS (Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri). Nesam. kp su npr.:( nemaju kategoriju vezivanja) 1)odredbe o javnom poretku, 2)uzvratu i upuivanju dalje, 3)zabrani fraudoloznog zaobilaenja prava, 4)apartidiji i polipatridiji i uglavnom su u opim odredbama kodifi. mpp-a. Uvjetna pravila 149. Koja je razlika izmeu bezuvjetnih i uvjetnih kolizijskih pravila? BOUEK! Bezuvjetna koliz. pravila ( izriita i skrivena; nepotpuna i potpuna; samostalna i nesamostalna) primjenjuju se bez obzira na to kakav e biti u konkretnom sluaju rezultat upuivanja na mjerodav. mater. pravo. Uvjetna koliz.pravila - konstrukcija primjene mjerodavnog prava na osnovi uvjetnih pravila jest sljedea: mjerodavno je pravo drave A, no pod odreenim pretpostavkama primjenjuje se pravo drave B. 150. Ratio donoenja uvjetnih pravila? BOUEK! 1) poveanje pr. sigurnosti i predvidljivosti 2) favoriziranje pr.posla 151. Na primjeru odredaba legis specialis unutarnjih formal. izvora hrvatskog mpp-a objasnite uvjetno kolizijsko pravilo?/ Navedi 2 primjera za uvjetno kp na primjeru unutar.form.izvora hrv.mpp? / Navedite 2 primjera za uvjetna kp iz posebnog dijela ZRS-a? 1)ZM : l.94 st. 1 i 2 (Sposobn. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njene zemlje. Osoba koja bi po ovom zakonu bila mjeninopr. nesposobna ipak je pravovaljano obvezana ako je potpis dala na podruju zemlje po ijim bi zakonima imala mjeninopravnu sposobnost ) 2) ZRS: l.79 st.1 i 2 (Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin. Ako strani dravljanin nije parnino sposoban, a parnino je sposoban prema pravu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. 3) ZRS: l.14 (Za pr. i posl. spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin. Fizi.o. koja bi prema pr.dr. iji je dravljanin bila posl. nespos. poslov. je spos. ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je nastala obveza. 152. Na primjeru osobnog statuta objasnite uvjetno kp? Za pr. i posl.spos. fizi. osobe mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin, a fizi. o. koja bi prema lex patriae bila poslovno nesposobna, posl. je sposobna ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je obveza nastala.

26

27
153. Podvrsta kolizijskih pravila (i primjer)? Podvrstu uvjetnih kolizijskih pravila ine pravila po kojima primjena jednog od prava na koje upuuju zavisi od sadraja tog prava; odreuje se tako primjena onog prava koje je za odreenu stranku povoljnije, odnosno po kojem je pravni posao valjan. Npr.ZRS l.43 st.1 (Za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji su dravljani roditelji, a ako roditelji nisu dravljani iste drave pravo drave onog roditelja po kojem je pozakonjenje pravovaljano). Dolazi do primjene odreenog materijalnog prava tek nakon utvrenja materijalnog prava na koje upuuje takva kolizijska norma, dakle a posteriori, pa se po tome takva pravila razlikuju od svih ostalih kolizijskih normi. Koje e se usporeeno materijalno pravo primijeniti, ovisi o pretpostavkama utvrenim u konkretnim kolizijskim pravilima i o situaciji koja se supsumira pod takva pravila. Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno 154. Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno ili ovisi o stranakoj volji / Ovisi li primjena kp o volji tijela primjene / Jesu li kp obvezatna? Openito se smatra da se radi o prinudnim normama koje stranke ne mogu iskljuiti pa prema tome ako je npr polazno hrv. pravo tj. ako je nadlean za rjeav. situacije s me. obiljejem hrv. sud ili 2 tijelo primjene to tijelo treba obvezatno primijeniti odgovarajue kolizijsko pravilo. 3.STRUKTURA KOLIZIJSKOG PRAVILA - KATEGORIJA VEZIVANJA 155. Od ega se sastoji samostalno koliz.pravilo? Samostalno koliz.pravilo sastoji se od 2 elementa i to od: 1.kategorije vezivanja i 2.poveznice Kategorija vezivanja 156. to predstavlja kategorija vezivanja? BOUEK! Kateg.vezivanja predstavlja: 1)okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa , 2)pr. injenica 3)pr. situacija ili 4)pr. odnosa koji se podvrgavaju pod odre. mjerodav. pravo. Npr. posl. sposob., oblik zakljuenja braka, posvojenje, nasljeivanje, ugovorni odnosi. Kateg.veziv. moe biti i pr.odnos; Npr.Uzmimo da treba odrediti zakon.imovin.odnose bra.drugova. Za to postoji u ZRS sljedee koliz. pravilo: za zakon. imovin. odnose bra. drugova mjerodavno je pr. dr. iji su oni dravljani. 1.Navedena kategorija vezivanja - zakonski imovinski odnosi branih drugova jest pravni odnos, jednako kao npr. ugovor, skrbnitvo. 2.Postoji li uope pravni odnos, postoji ili ne, zavisi od toga da li u konkretnom sluaju postoji valjani brak, to je prethodno pitanje. 3.Stoga treba najprije utvrditi da li postoji pr. odnos valjanog braka, a tek potom, ako je odgovor pozitivan, mogu se na osnovi navedenog koliz. pravila odreivati zakon. imov. odnosi bra. drugova. 4.ako se utvrdi da nema valjanog braka, otpada daljnje utvriv. mjerod.pr. za zakon.imovin.odnose bra.drugova 157. Objasnite znaenje '' statut'' u vezi sa strukturom kolizijskog pravila? / Objasnite 2 znaenja statut u vezi sa strukturom koliz.pravila? 1.Kp upuuje na pr. po kojem e se prosuivati nj.kategorija vezivanja. Zavisno od sadraja pravila na koje se tako upuuje postoje osobni, stvarni, ugovorni, deliktni i bra.statuti. U tom smislu izrazom statut se oznauje sadraj mater.pravila mjerod. prava . Ako se govori o stvarnom statutu, podrazumijevaju se mater.pravila mjerod.pr. kojima se ureuju u konkretnom sluaju ili openito stvarna prava. 2.Prema 2 znaenju , statut oznauje pojedine zakone, propise. Poveznice 158. to je poveznica ? Poveznica je 1.pravna injenica ( npr mjesto poinjenja protupravnog ina, mjesto gdje stvar lei) 2.ugovorna odredba ( stranke mogu pored ostalog sporazumom odreivati i mjerod.pr. za ureivanje njihovih meusobnih ugovor.odnosa) 3.pravni pojam (dravljanstvo, prebivalite)

27

28
to upuuje na mjerod.pr. za kategor.veziv. Podjela poveznica s obzirom na njihovu vezu s pr.poretkom 159.Poveznice s obzirom na njihovu vezu s pravnim poretkom (i primjeri)? Sve povez. mogu se podijeliti u 3 skupine, ako je temelj podjele njihova veza s pr.poretkom.Pri tom se uvijek polazi od na. upuiv. na najblie pr. 1.poveznice koje se temelje na odnosu osoba s odreenim pravnim poretkom uzimaju u obzir pravne subjekte, pa upuuju na pravo s kojim te osobe imaju personalnu najbliu vezu. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). 2.poveznice koje se temelje na vezi pravnog poretka sa stvari utvruje najbliu vezu objekta s odre.pr.poretkom. ZOSZP : (U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.) 3.poveznice koje se temelje na odnosu pr.poretka s pr. djelovanjem upuuje za odreene kategorije vezivanja, na pravo mjesta djelovanja. PZ: (Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuju se:pravo drave u ijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim vodama dogodio sudar). ZRS. (Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta u kojem se brak sklapa). ZM: (Oblik i rokove protesta, kao i oblik ostalih radnji potrebnih za vrenje ili za odravanje mjeninih prava, odreuje zakon zemlje na ijem se podruju mora podii protest ili izvriti radnja). Subjektivna, objektivna poveznica i poveznica najblia veza 160.Koja je osnova podjele na objektivne i subjektivne poveznice (navedi primjere) ? Osnova podjele je mogu. odn. nemogu. zainteresiranih pr. subjekata da sami odreuju mjerod.pr. 1)Subjektivna poveznica -za odre. kategorije vezivanja pr. subjekti mogu izabrati mjerod.pr. pa tako od njihove pr. relevantne volje zavisi koje e se pr. primijeniti. Takva mogu. strana. izbora mjerod.pr. je subjektivna poveznica. Subjektivna poveznica samo potencijalno upuuje na pravo koje se treba primijeniti, a od pravnih subjekata zavisi hoe li tu mogunost iskoristiti. Npr.ZRS (Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno). ZA: (Za materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.) 2)Objektivna poveznica utvruje ih zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksi. Ako se na mjerod.pr. upuuje objekt.povez. , na primjenu mjerod.pr. ne utjee volja stranaka.Veina situacija s meunarodnim obiljejem ureena je objektivnim poveznicama, kao npr.: dravljanstvo ako je poveznica dravljanstvo, pa u konkretnom sluaju osoba ima dravljanstvo drave X, pravo te drave treba primijeniti; volja te osobe je u tom sluaju pravno nevana, dravna pripadnost, prebivalite, redovno boravite, mjesto gdje stvar lei 161.Navedite i opiite to je tertium genus uz objektivne i subjektivne poveznice? Kao tertium genus, uz navedene objekt. i subjekt. poveznice postoji i poveznica najblie veze ; to je posebni meunarodnoprivatnopr. pojam iji sadraj odreuje i ispunjava tijelo primjene ovisno o konkretnim okolnostima. Npr. ZRS : (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj dravi iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi). 162.Poveznica najua veza i pr.mjerod. za polipatride po ZRS? ZRS: (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj dravi iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi.) 163.Poveznica najua veza i PZ? PZ: (Ako se pr. iju su primjenu stranke izabrale za ug. o iskorit. brodova ne moe primijeniti na cijeli ug. ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ug. ili ako stranke nisu izriito odredile pr. koje se mora primijeniti , a njihova se namjera o primjeni odre.pr. ne moe utvrditi ni iz okol.sluaja, na ug. ili na ugovor.odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najblioj vezi.) ZA: (Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama po kojoj arb.sud odluuje o sutini spora po pravilima koje su stranke izabrale, arb. sud e suditi po pr. za koje smatra da je sa sporom u najuoj vezi) 164.Kako se izraava poveznica najua veza u hrvatskom zakonodavstvu? U hrv.zakonod. se primjena prava najue veze odnosi na konkretna rjeenja , a primjenjuje se podredno. Prednosti poveznice najue veze kao i subj. poveznice u odnosu na objekt. poveznice sastoji se u tome to: 1.omoguuju u konkretnom sluaju uzimanje u obzir rjeenja koja su najblia strankama, ili 2.pravnoj situaciji. 3.Stranke ba ele primjenu tog prava (pa su zato, na osnovi poveznice autonomije, same izabrale mjerodavno pravo), ili 4.je organ primjene vrednovao sve relevantne okolnosti sluaja, pa je uputio na najblie pravo, to je ujedno i ratio postojanja meunarodnog privatnog prava. Iskljuive poveznice i kombinacija poveznica

28

29
165.Navedite primjere u kojem kolizijsko pravilo ZRS sadri iskljuivu i kombinaciju poveznica? Koliz.pravilo sadri 1 ili vie poveznica. 1.Jedna tj iskljuiva poveznica: ZRS : (Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, te za odnose izmeu staratelja i osobe pod starateljstvom (tienika), mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin osoba pod starateljstvom). 2.Kolizijsko pravilo sadri vie poveznica: ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena; 2) po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 3) po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 4) po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 5) po pravu RH 6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi. 166.Navedite 2 zakon.kp koji su primjer za alternaciju? / Navedite 2 zakon.kp. koja su primjer za potpunu kumulaciju? Kp s vie poveznica upuuju na mjerod.pr. na 2 naina: 1)alternativni Npr.ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena; 2) po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 3) po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 4) po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 5) po pravu RH 6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi. primjenjuje se ono od vie mjerod. pr. koje dovodi do povoljnijeg razultata ; tako u primjeru oporuke u pogledu oblika primjenjuje od vie prava ono po kojemu je oblik oporuke valjan 2)kumulativni to se tie kumuliranja povez. razlikuju se 2 vrste rje.: 1.distributivno kumulira vie mjerod.pr. Npr. ZRS: (U pogledu uvjeta za zaklju.braka mjerod. je, za svaku osobu, pr. dr. iji je ona dravljanin u vrijeme sklapanja braka) 167.Navedite pravilo ZRS koja sadri potpunu kumulaciju te istodobno i pravilo neposredne primjene? 2.potpuna kumulacija -Npr.ZRS: (Za zasniv. i prestanak posvojenja primjenjuje se i domovinsko pr. posvojitelja i posvojeta ). 168.Navedi odredbu ZRS-a koja sadri distributivnu kumulaciju i istodobno i pravilo neposredne primjene? I kad postoje uvjeti za s k l a p a n j e b r a k a po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom RH nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuivanje (pravilo neposredne primjene) Primarne i podredne poveznice 169.Objasni primarne i podredne poveznice? 1) primarna kp ispunjava svoju funkciju ako dovodi u konkretnom sluaju na osnovi povezn. do toga da se za nj. kategoriju vezivanja moe primijeniti mjerodavno pravo.Npr. Ako su dva trgovaka drutva, jedno hrvatsko a drugo talijansko u ugovoru o prodaji robe ugovorile primjenu hrvatskog materijalnog prava, u sluaju spora o njihovim meusobnim ugovornim odnosima koji rjeava nadleni hrvatski sud, primijenit e se ZRS koji glasi:l.19 (Za ugovor mjerodavno je pravo koje su ugovorne stranke izabrale.) 2) podredna do nje dolazi ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. , navedeno kp se ne moe primijeniti. U takvoj situaciji strana.ugovor. odnose treba prosuivati po pr. na koje upuuje podred.povez.Npr.l.20 ZRS: (Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca). 170.Koja je slinost i razlika izmeu primarnog i supsidijarnog kolizijskog pravila obzirom na elemente kolizijskog pravila? Ako se usporedi l 19 i 20 ZRS utvruje se da kp imaju istu kategoriju vezivanja ugovor, ugovorni odnosi , ali razli.poveznice; u l 19 poveznica je volja stranaka , a u l 20 st 1 prebivalite odnosno sjedite prodavaoca .Podredno kp primijenit e se samo u sluaju kad se ne moe primijeniti primarno kp tj. kad stranke nisu ugovorile mjerod.pr. 171.Navedite 4 primjera i 4 pravna pravila kod kojih dolazi do podrednog upuivanja? 1)ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. navedeno kp se ne moe primijeniti . U takvoj situaciji strana.ugovor. odnose treba prosuivati po pr. na koje upuuje podred.povez. Npr.ZRS.(Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca. 172.Objasnite podredno kp na primjeru osob.statuta iz ZRS? 2)tie se kategorije pr. i poslov.spos. Npr.

29

30
ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). No, to initi ako se radi u konkretnom sluaju o osobi bez dravljanstva, tj. o apatridu? Takvu prazninu popunjava podredno kolizijsko pravilo ZRS:(Ako osoba nema dravljanstva ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu). 3)u sluaju kada primarna poveznica to se tie odre.vrsta situacija- upuuje na nepostojei pravni poredak Npr. ZRS: (Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.) 173.Navedite i kratko objasnite 3 pr.razloga zbog kojih se nee primijeniti mjerod.pr. na koje upuuje kp? 4)kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog zatite domaeg javnog poretka,kod prijevar.zaobila.doma.pr. i kad se mjerodavno strano pravo ne moe utvrditi

Upuivanje na mjerodavno pravo za glavno pitanje (lex causae), mjerodavno pravo za posebna pitanja te pojam lex 174.Kako se odreuje glavno pitanje , a kako posebna pitanja (navedi primjere za ugovorne obveze) ? 1)Strana.spos., oblik ug,. i naini izvrenja ug. prosuuju se na osnovi p o s e b n i h koliz. pravila koja svojim poveznicama upuuju na mjerod.pr.Posebno koliz.pravilo odnosi se na odreivanje mjerodavnog prava za spos., oblik pr.ina, naine ispunjenja ug. i za valutu. Npr. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). ZRS: (Ako ZRS ili 2-im z. nije drugaije odreeno, smatra se da su pr. posao ili pr. radnja u pogledu oblika pravovaljani, ako su pravovaljani bili po pr. mjesta gdje je pr. posao sklopljen, odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pr. posla odnosno pr. radnje). S 1 str. ugovor.obveze ocjenjuju se po 1 pr., a po 2-im pravima strana.spos. ili oblik ug. 2)G l a v n o p i t a n j e tj. pr. koje je mjerod. za ugovor.obveze ( lex causae) tj. o pr. po kojem se ug. ocjenjuje u cijelosti.Npr.ZRS: (Za ugovor je mjerodavno pravo to su ga izabrale ugovorne strane) 175.Objasnite poveznice za gl.pit. i za poseb.pit.? Na posebna pitanja upuuje: 1. poveznica dravljanstvo odn. 2. poveznice mjesta zakljuenja posla alternativno s 3. poveznicom koja je zapravo mjerod.pr. za ugovor.obveze, dok se gl.pravilo za ugovore odreuje 4. povez. sporazum stranaka. 176.Lex causae i izraz lex ? / Lex cause navedite najpreciznije znaenje tog izraza i 2 primjera iz ZRS-a?/ Navedite 2 kp, 1 iz opeg, 1 iz poseb.dijela ZRS kojima se upuuje na lex causae / Navedite 3 kp: 1 iz opeg, 1 iz posebnog dijela ZRS, te 1 iz PZ kojim se upuuje na lex causae? Mjerodavno pravo po kojem se prosuuje glavni predmet openito se naziva lex causae. U hrvatskom zakonodavstvu govori se o: 1.pravu prema kojem se ocjenjuju glavna prava i obveze 2. pravu koje je mjerod. za odnos u cijelosti 3. odn. pr. koje se primjenjuje za sadraj pr.posla Npr. Smatramo najadekvatnijim izrazima za lex causae pr. koje ureuje gl.predmet.Lex cause mjerodavno je samo za sadraj pravnog posla . 1. ZRS opi dio : (Za zastaru mjerod. je pr. koje je mjerod. za sadraj pr.posla odn.pr. radnje). 2. ZRS posebni dio: (Za akcesorni pr.posao, ako nije drugaije odreeno, primijenit e se pr.mjerod. za gl.pr.posao) 3. PZ: Oblik pr.ina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pr.mjesta gdje je in izvren odn. gdje je morao biti izvren ili prema pr. koje je mjerod. u cijelosti 177.Izraz lex? Pri odreiv.mjerod.pr. esto se koristi izraz lex. Pod tim izrazom se ukazuje na rezultat kolizijskopravne metode upuivanja na mjerodavno pravo ,s tim to se pritom polazi od poveznice. Razlika izmeu statuta i lex: Npr. 1.Ako je dolo do automobilske nesree u dr. X u kojoj su uesnici hrv. i austrijski dravljani, deliktni statut je pravo dr. X, no to isto pravo je i lex loci delicti commissi. 2.Ako hrv. sud treba odrediti mjerodavno pravo za branoimovinski reim supruga koji su njema. dravljani, na osnovi ZRS, njemako mater. pravo je branoimovinski statut, no ujedno i zajednika lex patriae. 178.Primjeri u kojima se isticanjem poveznice oznauje mjerodavno pravo odreene drave?

30

31
ZNAENJE MJEROD.PR. NA LATINSKOM JEZIKU TO ZNAI NJIHOV PRIJEVOD NA HRV.JEZIKU 1. lex causae 2. lex patriae 3. lex domicilii 4. lex (firmae) habitationis 5. lex loci actus 6. lex autonomiae 7. lex loci delicti commissi 8. !ex loci damni 9. lex rei sitae 10. lex fori POVEZNICE KOJE UPUUJU NA MJERODAVNO PRAVO 11. locus protectionis (mjesto zatite) 12. locus rei sitae (mjesto gdje stvar lei) 13. locus delicti comissi (mjesto tetne radnje) 14. locus damni (mjesto nastanka tete) 15. MJERODAVNO PRAVO pr. strane drave pravo dravljanstva osobe pravo mjesta u kojem osoba prebiva pravo (redovnog) boravita pravo zakljuenja pravnog posla pravo koje su stranke izabrale pravo mjesta poinjenja protupravnog ina pravo mjesta nastanka tete pravo mjesta gdje stvar lei pravo tijela koje rjeava predmet

lex loci protectionis (pr. za njihov nastanak, sadraj, prestanak, povredu intelektual.vlasni. ) lex rei sitae (pr.mjesta gdje stvar lei) lex loci delicti comissi (pr. mjesta poinjenja protupr.ina) lex loci damni (pr.mjesta nastanka tete) lex loci solutionis (pr.mjesta izvrenja ug.)

tempus regit actum = po vremenu poduzimanja radnje odreuje se koje se pr. primjenjuje legis mercatorie = srednjovjekovno trgovako autonomno pr., suvremena lex mercatorie putem kodif. Haake konferencije za MPP, te UNCITRAL, UNIDROIT 4. POVEZNICE I MJERODAVNO PRAVO

179.Vrste poveznica? 1.dravljanstvo 2.prebivalite 3.redov. boravite 4.mjesto gdje stvar lei 5.volja stranaka 6.mjesto tetne radnje odn. nastanka tete 7.najua veza 1.Dravljanstvo 180.Znaenje poveznice dravljanstvo ? Dravljanstvo je: 1)pr.pripadnost odre.dr 2)oznauje pr.vezu izmeu neke osobe i drave, a ne njezino etniko podrijetlo 3)ono oznauje pr.svojstvo na osnovi kojeg 2-gi propisi daju takvim osobama odre.pr. i obveze 4) najvanija je poveznica u hrv. mpp; tie se subjekata pr.odnosa 5)njome se upuuje na mjerod. pr. za razna statusna pit.fizi.o., kao npr. za nj. pr. i posl.spos. 6) po ZRS dr. je poveznica za osobna, obitelj. i nasljedna pitanja 181.Osobni statut i poveznica dravljanstvo ?/ Razlika osobnog statuta (personal law) i osobnog statusa (personal status) ? Osobni statut = je pr.poredak na osnovi kojeg se, na osnovi poveznice dravljanstva, procjenjuju svi osobni odnosi osobe ; to izriito propisuje Npr.Maarski zakon i Austrijski zakon. Osobni statut fizi.o. je pr. dr. kojoj ona pripada. U hrv.doktrini daje se ua def. osob.statuta smatra se da to pr. odreuje samo pr. i posl.spos. Osobni status zakonodavac ne definira. U engleskom pravu ima usko znaenje, jer upuuje samo na poloaj u pravnoj sredini - npr. je li osoba udana, oenjena, je li dijete brano ili izvanbrano. 182.Kad je dravljanstvo postalo poveznica? 1. Dravljanstvo kao poveznicu , do tada prebivalite ,utvruje francuski graanski zakonik (Code civil) od 1804 kao poveznicu za odreiv. pr. i poslov. spos. , no samo to se tie svojih (franc.) dravljana.

31

32 2. Nakon toga dravljanstvo se uvodi u mnoge kodifikacije emu doprinosi i Mancinijevo uenje koje je
izrazio u svojim raspravama O dravljanstvu kao osnovi me.pr. iz 1851.On smatra dravlj. bitnom vezom izmeu dr. i pojedinaca. 183.Mjerodavno pravo za pitanje ima li neka osoba dravljanstvo odreene drave? 1. Za to pitanje iskljuivo su mjerodavni unutranji propisi te drave.Mjerodavno je lex causae.Svaka dr. naelno slobodno odluuje o tome tko joj pripada.Svaka od njih je pozvana da sama odreuje svoje dravlj. 2. To se odnosi i na ureivanje tzv.privatnopr. prethodna pitanja tj. pitanja o kojima zavisi stjecanje ili gubitak dravljanstva, kao to je branost roenja i sl, ocjenjuju se po pravu drave o ijem se dravljanstvu radi , a ne po legis fori. Dravljanstvo u hrvatskom mpp 184.Kp koja odreuju dravljanstvo kao primarnu poveznicu za osobna stanja fizikih osoba? ZRS: 1)za odreivanje pravne i poslovne sposobnosti fizi.o. 2)skrbnitvo 3)za proglaenje nestale osobe umrlom 4)za nasljeivanje 5) za razna brana i obiteljska statusna pitanja ZM : 6)za mjeninu sposobnost Viestruko dravljanstvo 185.Kako se rjeava sukob izmeu domaeg i stranog ili stranih dravljanstva ( polipatridi) ? Sukob izmeu domaeg i stranog ili stranih dravljanstava uglavnom se rjeava davanjem prednosti domaem pravu, to dovodi do primjene domaeg dravljanstva.Kolizijskim propisima esto se izriito propisuje primjena domaeg dravljanstva. Npr.ZRS: (Ako osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske ima i dravljanstvo neke druge drave, za primjenu ovog zakona smatra se da ima samo dravljanstvo Republike Hrvatske). 186.Naini upuivanja na efektivno dravljanstvo? Efektivno dravljanstvo tj. ono koje upuuje na bliu vezu osobe s jednim od njenih domovinskih prava; takvo rje. prihvaa zakonodavstvo, sudska praksa i doktrina. Naini upuivanja na efekt.dravlj.: 1. na efekt.dravlj. zakonodavac upuuje iako svojim pravilom ne konkretizira to podrazumijeva pod uom vezom Npr.Austrijski zakon (Za ostale viestruke dravljane, tj. kad osoba ima 2 ili vie str. dravlj., mjerod. je dravlj. dr. s kojom postoji jaa veza). 2. novija zakonodavstva, tako i ZRS , poblie odreuju to podrazumijevaju pod najbliom vezom s jednom od vie drava ije dravlj. osoba ima. Primjenjuje se pravo one od tih dr. s kojom osoba ima najuu teritorijalnu vezu. Npr.ZRS: (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite). 3. Katkada, navedeno rjeenje je neprimjenjivo, jer polipatrid u relevantno vrijeme nema teritorijalnu vezu ni s kojom dravom iji je dravljanin, ili ima sa svim tim dravama jednako intenzivnu takvu vezu . Za takve vrste situacija, predvia se ope upuivanje na najblie domovinsko pravo. Tada, organ primjene treba uzimanjem u obzir svih relevantnih okolnosti - npr. efektivno sluenje jednim od dravljanstava, poznavanje jezika, kasnije steeno dravljanstvo, dravljanstvo na temelju naela ius sanguinis - prvo utvrditi (naj) blie domovinsko pravo, pa potom ga i primijeniti. Npr.ZRS: (Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi). Nepostojanje dravljanstva osobe bez dravljanstva i izbjeglice 187.Apatridi ? Osobe bez dravljanstva - apatridi Apatridija nastaje npr.: 1.roenjem u dravi koja prihvaa naelo ius sanguinis, a roditelji su osobe bez dravljanstva, ili 2.udajom za stranca, ako time gubi dotadanje a ne stjee muevo dravljanstvo 3.aneksijom podruja koja je protivna meunarodnom pravu ili 4.debelacio (tj. unitenja neprijatelja u ratu), ako potom ne slijedi aneksija. 5.najee nastaje iseljavanjem, ako osobe time gube dotadanje dravljanstvo,a jo nisu stekle dravljanstvo imigrantske drave. 188.Navedite kriterij razlikovanja osoba unutar pr.pojma apatridije? Mogu se razlikovati :

32

33
1)de iure apatridi one osobe koje nemaju dravljanstvo po nijednom zakonu o dravljanstvu. 2)osobe ije se dravljanstvo ne moe utvrditi. 189. Navedite sve poveznice u domaem unutarnjom izvoru? Prebivalite, boravite, pravo RH 190.Kojom vrstom poveznica se ureuje osobni statut apartida ? Podrednom poveznicom (prebiv., boravite, pa pravo RH) 191.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp ZRS za apatride? ZRS: (Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu.) 192.Koja se poveznica jo esto javlja u poredbenom pravu, navedite to strano pravo? U nekim kodifikacijama primjenjuje se poveznica redovno boravite npr. u njema., austrijskom ali i u maarskom ali kao podredna nakon prebivalita (umjesto boravita) 193. Izvori kolizijskih prava za apartide koji su na snazi u RH? 1. ZRS l 12 (podredna kolizijska pravila) = Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu. 2. Newyorka konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954 194.Koja viestrana konvenc. , navedite ime i god. i kako definira pojam apatrida? Newyorka konvencija o pr.poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954. koja je u nas i u mnogim drugim dr. na snazi. Osobom bez dravljanstva odreuje se uz odreena ogranienja,osoba koju niti jedna drava svojim propisima ne smatra svojim dravljaninom 195.Kako NYK definira pojam osobe bez dravljanstva , a kako pojam prebivalita? Osobom bez dravljanstva odreuje se uz odreena ogranienja,osoba koju niti jedna drava svojim propisima ne smatra svojim dravljaninom ; autonomnu definiciju pojma prebivalita konvencija ne sadri. 196.Kako NYK konvenc. definira pojam prebivalita? Navedene konvencije Newyorka i enevska ne sadre autonomne definicije pojma prebivalita i boravita, pa stoga svaka drava ugovornica treba odrediti taj pojam po svom pravu, dakle po lex fori, ime se dakako ne doprinosi ujednaenosti konvencijskih rjeenja. 197.Pod kojim uvjetima su apatridi u pogledu odreiv. nadle.suda RH izjednaeni s dravlj. RH? Kakav poloaj imaju apatridi ako taj uvjet nije ispunjen? ZRS: l.51 (Kad je odredbama ovog zakona nadle.suda RH odreena pod pretp. da parni.stranka ima dravlj. RH, ta nadle. postoji i za osobe bez dravlj. koje imaju prebiv. u RH. Ova odredba se odgovarajue primjenjuje i na nadle. 2ih org.RH. 198.Kako NYK konvenc. odreuje osobni statut a kako promjenjivost statuta / Kako NYK odreuje mjerod.pr. za posl.spos. apatrida? 1.Osobni statut osobe bez dravljanstva ureuje se zakonima drave u kojoj ima prebivalite, a ako nema prebivalite, po zakonima drave njenog boravita mjerodavno pravo se odreuje na osnovi poveznica prebivalita, a podredno boravita. 2.Svaka dr.ugovornica potovat e pr. to proizlaze iz osob.statuta, koja je osoba bez dravlj. prethodno stekla, naroito pr. iz braka, pod pretp. da su ispunjene formalnosti po pr. te dr. Pri tome se polazi od toga da se predmetno pr. odnosi na pr. koje bi po propisima te dr. bilo priznato u sluaju da osoba o kojoj se radi nije osoba bez dravlj. 199.Koji me.ug. i kako odreuje pr.poloaj izbjeglica? 1. NY Konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954 se u pravilu primjenjuje i u odreenoj mjeri i na izbjeglice.: 2. enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica iz 1951. i 3. enevski protokol o istoj materiji iz 1967., koji se uglavnom odnose na meunarodne izbjeglice. Protokol ukida teritorijalno ogranienje polja primjene, to dovodi do konvencijske zatite bez obzira na to ima li izbjeglica prebivalite ili boravite u dravi ugovornici. 2. Prebivalite 200.Po kojem nacion. europ. pr. 1 osoba moe imati vie prebiv.? Kako se pravno moe suprotstaviti toj injenici? Objasnite Va odgovor.

33

34
l.7 Njema.GZ: Osoba zasniva prebiv. u mjestu u kojem se stalno nastani, s tim da prebiv. moe istovremeno postojati na vie mjesta. 201.Odreivanje pojma prebivalita je li potrebna autonomna definicija?/ Objasni zato hrv.sud koji primjenjuje ZRS za potrebe tog zakona ne treba dati autonomnu def.pojma ve moe primijeniti pojam kako je on odreen u drugim hrv.zakonima? U ZRS-u ne postoji definicija pojma prebivalita, pa se postavlja pit. moe li se za potrebe tog zakona primijeniti pojam prebiv. koji je odreen u 2-im hrv. zakonima. 1. Odgovor je pozit., a zasniva se s 1 str. na dunosti nadle.org. da rijei svaki privatnopr.predmet, pa i onda kad npr. ne postoje izriiti propisi pod koje moe supsumirati relevantne inj. 2. I na osnovi l.2 ZRS treba popunjavati navedenu zakon.prazninu = ako u ovom z. nema odredbe o pr. mjerod. za neki odnos odgovarajue se primjenjuju: 1) odredbe i na. ovog zakona 2)na.pr. poretka RH i 3)naela mpp 202.Koji zakon i kako u hrv.pravu odreuje pojam prebivalita? / Definirajte u smislu hrv.propisa ili doktrine prebivalite? Zakonsku def. prebivalita sadre 2 hrv.zakona: 1. Zakon o strancima iz 2003: prebivalite je mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu ivi. 2. Zakon o prebivalitu i boravitu graana iz 1991. prebivalite je = mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u njemu stalno ivi. 203.to je to zavisno prebivalite ? 1. Za stjecanje prebivalita, jer se radi o voljnom stvaranju najblie teritorijalne veze s odreenim pravnim poretkom, trai se poslovna sposobnost. Prema tome, poslovno nesposobne osobe, npr. djeca koja nisu stekla poslovnu sposobnost punoljetnou ili sklapanjem braka prije punoljetnosti, nemaju vlastito ve samo tzv. zavisno prebivalite. 2. Taj pojam treba odrediti prema def. iz Z. o prebivalitu i boravitu graana iz 1991.: (Maloljetnicima koji nisu zakljuili brak, prebivalite se utvruje prema posljednjem zajednikom prebivalitu njihovih roditelja.Kada roditelji takvih osoba nemaju zajedni.prebiv. ili nisu u braku, njihovo prebiv. utvruje se prema prebiv. roditelja koji vri roditelj.pr.Malolj. nad kojima roditelji ne vre roditelj.pr., prebivalite se utvruje prema prebivali. nj. zakon.zastupnika. Prebivali. 2-ih poslov.nespos. osoba utvruje se prema prebivali. nj. zakon.zastupnika). Po kojem se pravu odreuje prebivalite 204.Po kojem pravu se najee odreuje prebivalite? Najee se preb. odreuje na osnovi prava drave iji organ rjeava predmet tj lex fori .Ako se predmet rjeava pred nadle. hrvatskim tijelom, preb. se odreuje po hrv. pravu. Isto se rjeenje namee kad se prethodna pitanja ocjenjuju po hrvatskom mpp-u. 205.Navedite i objasnite tri sluaja kada se odstupa od kvalifikacije prebivalita po lex fori? Katkada se od navedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa, pa se prebivalite odreuje po stranom pravu. To propisuju npr.neke: 1. meunarodne konvencije koje ne sadre autonomnu definiciju navedenog pojma - po njima se, radi osiguranja meunarodne ujednaenosti rjeenja, upuuje na odreivanje prebivalita po lex territorii, dakle po lex causae. Npr.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja od 1961.:(Pitanje da li je oporuitelj imao prebivalite u odreenom mjestu, ureuje pravo tog mjesta.) 2. neki me. ugovori preputaju definiranje prebivalita pravima drava ugovornica. Po l. 12. i enevske konvencije o izbjeglicama i Newyorke konvencije o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva. 3. ni po me.proc.pravu Europske unije prebiv. se ne utvruje autonomno ve se upuuje na lex fori , Npr.:Bruxelleska konvenc. o sud.nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra.i trg. predmetima iz 1968. i Uredba Vijea Europ.unije br.44/2001. od 22.12.2000.:opa sudska nadle. se odreuje po prebiv. tuenika u 1 od dr. Europ.unije, a da li osoba ima prebiv. na podruju dr. lanice pred ijim sudom je post. pokrenut , to taj sud ocjenjuje po svojem unutra.pravu, dakle po lex fori. 206.Objasnite to u mpp-u znai odreiv. prebiv. po lex teritorii? Znai da se prebiv. ne odreuje na osnovi pr.dr. iji org. rjeava predmet (lex fori), ve se upuuje na odreiv. prebiv. po str.pr. (lex causae). Polje primjene prebivalita

34

35
207.Polje primjene prebivalita po ZRS ( 3 sluaja)? 1. Po ZRS prebiv. je poveznica podrednog kolizijskog pravila . Prebivalite je poveznica podrednog kolizijskog pravila koje se primjenjuje ako nije mogue primijeniti primarno pravilo s poveznicom dravljanstva.Npr. 1. za osobe bez dravljanstva; 2. za mnoge vrste ugovora, 3. za uinke braka, 4. za uinke izvanbrane zajednice, 5. za odnose roditelja i djece, 6. za uinke posvojenja. 208.Navedite primjere gdje je prebiv. poveznica primarnog kp / Kada poveznica prebivalite nije podredna poveznica? 2. Preb. je iznimno poveznica primarnog odn. alternativnog koliz.pravila. Npr. ZRS: - primarno (Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikovog prebivalita odnosno sjedita.) 209.Navedite primjere gdje je prebiv. povez. alternativnog kp na primjeru 1 HK? ZRS: - alternativno (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od vie prava:po pr. oporuit. prebiv. bilo u vrijeme raspolag. oporukom bilo u vrijeme smrti.) 3. Preb. je znaajno kao poveznica u hrv me. procesnom pravu kod odreivanja ope sudske nadlenosti, iskljuive nadle. i priznanja i izvrenja odluka inozemnih tijela, ako se radi o stranci (strankama), dravljaninu (dravljanima) RH. 210.Navedite primjer i naznaite vrstu kp iz opeg dijela ZRS koji sadri povez. prebiv.? ZRS: Ako osoba nema dravlj. ili se njezino dravlj. ne moe utvrditi , mjerod.pr. odreuje se prema njezinom prebiv. To je podredno kp. 211.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp koja sadri povez.preb. iz poseb. dijela? ZRS: Za jednostr.pr.posao mjerod. je pr. dr. dunikova prebiv. / sjedita. To je primarno kp. 212.Koji element prebiv. i zato dovodi do suavanja primjene povez. prebiv.? Animus, jer ga ne mogu imati posl.nesposobne osobe, pa ne mogu zato niti stei prebiv. 213.Dvije iznimke kada nai organi mogu primjenjivati strane procesne norme? / Objasni zato se u sluaju podnoenja tube protiv osobe koja nema prebivali. u RH i kako odstupa od pravila da na sud ne moe primjenjivati strane proc. norme? 1.eli se podnijeti tuba protiv osobe koja nema prebivalite u Republici Hrvatskoj.Moe li se to uiniti pred sudom njegova boravita u Republici Hrvatskoj? ZRS:(Ako tuenik nema prebivalita u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj dravi, nadlenost suda RH postoji ako tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj.). Hrv. sud mora prvo utvrditi ima li navedeni tuenik prebivalite u nekoj stranoj dravi , a to e odrediti po lex causae tj. po pravu drave u kojoj se pretpostavlja da osoba ima prebivalite.Ako je odgovor negativan, hrvatski sud e biti na osnovi ZRS meunarodno nadlean, ako utvrdi da tuenik ima boravite na podruju Republike Hrvatske. 2) Jedan strani brani drug nema prebivalite u Republici Hrvatskoj. Moe li se pred hrvatskim sudom pokrenuti brakorazvodna parnica?Nadlenost hrvatskog suda zavisi od rjeenja ZRS po kojemu se trai, da su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj i ako je po propisima drave iji su dravljani brani drugovi doputena ta nadlenost.Po domovinskom pravu branih drugova postoji iskljuiva nadlenost sudova te drave, ako brani drugovi imaju svoje prebivalite na teritoriju te drave.Hrvatski sud, pred kojim je pokrenuta brakorazvodna parnica treba utvrditi da li brani drugovi prebivaju u dravi svog dravljanstva, pri emu e ocjenjivati taj pojam na osnovi prava te strane drave. 214.Navedite primjere gdje je prebivalite poveznica? a) alternativnog kolizijskog pravila u HK HK 1961:Oporu. je raspol.valjano to se tie oblika ako je u skladu s unutar.pr.:mjesta oporu.preb. bilo u asu raspolag. bilo u trenutku smrti b) primarnog kolizijskog pravila u ZRS ZRS:Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikovog prebivalita odnosno sjedita. 215.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu koliz. pravila koja sadri poveznicu prebivalite iz a)opeg dijela ZRS:Ako osoba koja je dravljanin RH ima i dravlj. neke 2 dr., za primjenu ZRS smatra se da ima samo dravlj. RH.Ako osoba nema dravlj. ili se njezino dravlj. ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu prebivalitu. b) posebnog dijela ZRS:Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima prebivalite... u Republici Hrvatskoj.

35

36
3. Redovno boravite(uobiajeno boravite ) 216.Lex firmae habitationis i lex residentiae habitualis. Navedite toan naziv ove poveznice? Pr. redov. boravita 217.to pojam redovno boravite (lex residentiae habitualis) pretpostavlja i koja mu je svrha? / Definirajte u smislu hrv. propisa ili doktrine redov.borav.? BOUEK! Postojanje redovnog (uobiajenog) boravite pretpostavlja sljedee: 1.da boravak traje due vremena , 2.bilo da je ve trajao ili 3.da e prema okolnostima sluaja jo due vremena trajati, to dovodi do toga da takva osoba ima u takvoj dravi teite ivotnih odnosa Redov. boravak smatra se vrstom injeni.prebivalita. 218.Temeljna razlika izmeu poveznica prebivalite redovno boravite / Navedite po emu se redov.boravite razlikuje od prebivalita ? REDOVNO BORAVITE PREBIVALITE 1. osoba ima samo 1 redovno boravite 1. osoba moe imati vie prebivalita 2. za zasnivanje te teritorijalne veze potreban je 2. voljni relevantni in, tj. animus manendi se pri voljni relevantni in, tj. animus manendi, odreivanju redovnog boravita pretpostavlja ako osoba boravi na nekom podruju due vrijeme 3. nesposobne osobe mogu imati redovito boravite 3. postoji za nesposobne osobe samo tzv. izvedeno - pretpostavka je da su se uklopile u svoju prebivalite drutvenu sredinu, da su tamo socijalno integrirane. 4. Smatra se da boravite u pravilu treba trajati najmanje 6.mjeseci da bi postalo redovno ako je uz to ostvarena drutv.integracija

219.Redovno boravite i njena praktina primjena? / Odredite njezinu praktinu primjenu u izvorima hrv.mpp-a? Pored uloge 1) poveznice kolizijskog pravila, redov.boravite je 2) sve vanije u unificiranom mpp za odreivanje nadlenosti sudova dr.redov.boravita 220.Definirajte pojam redovno boravite? / Zakonske definicije pojma redovnog boravita / Navedite 1 poredbenopr. def.? Iako dravlj. kao povez. sve ee ustupa mjesto redov.boravitu tako se po nizozem. i njema.pr. samo se iznimno taj pojam odreuje. Npr.: 1)maarski zakon : redov. boravite je mjesto gdje netko due vremena boravi bez namjere nastanjenja 221.Lex residentiae habitualis ; lex firme habitationis ? Poveznica redovno boravite (lex residentiae habitualis) upuuje na pravo redovnog boravita (lex firmae habitationis) Rasprostranjenost 222. Kada se redovno boravite prvi puta pojavljuje u viestranim me. ugovorima i kako ti ugovori definiraju poveznicu / Kada se i u kojem izvoru ta povez. prvi puta javlja? Ta se povez. poela primjenjivati u me.ug. ve od po. ovog stoljea.Tako je nalazimo u HK o ureivanju starateljstva nad maloljetnicima iz 1902 . 223.Razlozi uvoenja te poveznice u mpp? Na 6. HK 1928 bilo je preporueno da se osobni statut osoba bez dravlj, ocjenjuje na osnovi redov.boravita, a ne vie primjenom povez. prebiv. Nakon 2.svj.rata dolazi do iroke primjene te povez. u raznim me.ug., kao i u odre. kodif.mpp-a. Npr: 1.HK o odreenim pitanjima sukoba zakona o dravljanstvu iz 1930. 2.HK o mjerodavnom pravu za meunarodnu kupoprodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955. 3.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja iz 1961. 4.HK o nadlenosti organa i mjerodavnom pravu u predmetu zatite maloljetnika iz 1961. 5.HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 6.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesree 1971. 7.HK o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980. Navedene, kao ni druge konvencije, ne definiraju redovno boravite.

36

37
224.Zato pojam redov.boravite treba urediti autonomno? Taj pojam treba odrediti autonomno, nezavisno od unutranjih pravnih poredaka drava ugovornica; u protivnom bi dolo do definiranja po legis fori, to bi spreavalo ujednaenu primjenu konvencijskih rjeenja. 225.Kako je poveznica redov.boravite ula u hrvatsko pravo? Poveznica redov. boravite je ula u hrv. pr. time to su neke od HK kod nas na snazi : 1.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja iz 1961. 2.HK o mjerodavnom pravu za odgovornosti proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 3.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesree iz 1971. Uz druge alter.povez. koje upuuju na mjerod.pr. za oblik oporuke, po ZRS na osnovi HK o mjerod.pr. za oblik oporu.raspol. primjenjuje se i poveznica redov.boravite. 226.Koji izvori sadre poveznicu redovno boravite , a koji ne ? Povez. redov.borav. vrlo je rasprostranjena u njema.pr. i to za razna pit. osob.statuta fizi.o. Iako dravlj. kao povez. sve ee ustupa mjesto redov.boravitu tako se po nizozem. i njema.pr. samo se iznimno taj pojam odreuje, maarski zakon, vicarski zakon, belgijski zakon, engleska sudska praksa. Razni me. ugovori , dok je ZRS te ostali unutranji formalni izvori ne sadre . 227.Navedite primjer i naznaite vrstu kp iz opeg dijela ZRS koja sadri poveznicu boravite? ZRS: l.12: Ako osoba nema dravlj. ili se njeno dravlj. ne moe utvrditi, mjerod. pr. odreuje se prema njenom prebiv., a ako se ni prebiv. ne moe odrediti onda po njenom boravitu. 228.Navedite unutar.izvor hrv.mpp-a i njegovo kp koje kao povez. sadri poveznicu redovno boravite? Nabrojite izvore hrv. mpp-a koji sadre povez. redov.boravite i navedite kategorije vezivanja uz koje se u tim izvorima ta poveznica vezuje.? PZ: l.981 st.1 : Kod ug. o pomor. osigur. primjenjuje se hrv.pr. ako su sve stranke dravljani Rh s redov.boravitem u RH ili domae pr.osobe sa sjeditem u RH, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na podruju RH. 4. Mjesto gdje stvar lei 229.Situs rei sitae lex rei sitae (primjeri iz ZRS)? Poveznica mjesto gdje stvar lei (locus rei sitae) odnosi se na odreivanje mjerod. prava za odreene objekte pravnog odnosa. Tako se njome upuuje na: 1.mjerod. pr. za stvarna prava na pokretninama i nekretninama - stvarni je statut lex rei sitae. ZRS:Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima, te za pr. raspolag. stvarima u drutv.vlasi., mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi. PZ :na pr. vlasni. i stvar.pr. na brodu u gradnji koji se gradi u RH, polazi pri odreiv. stvar.statuta od povez. mjesta gdje se stvar nalazi. Na osnovi lex rei sitae, na koje upuuje poveznica mjesto gdje stvar lei, prvenstveno se odreuje: 1.nastanak, trajanje i prestanak stvarnih prava na tjelesnim stvarima - pokretninama i nekretninama 2.njihov sadraj i izvravanje, 3.prijenos i akcesornost, 4.oblik pravnog posla o stvarnim pravima na nekretninama 2. upuuje na mjerodavno pravo za nasljeivanje nekretnina. Utvruje li se povez. mjesto gdje stvar lei i odreiv. ugovor.statuta tj.pr. koje je mjerod. za ug.? ZRS:Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se teritoriju nalazi nekretnina. 230.Problemi u vezi poveznice ,,mjesto gdje se stvar nalazi,, i kako se rjeavaju / Kako su ti problemi rjeeni u ZRS a kako u RK? Mjesto gdje se pokretnina nalazi, to je faktino pitanje. Tekoe u vezi s njegovim odreiv. mogu nastati ako se za vrijeme transporta stvari zakljuuju pravni poslovi koji utjeu na njihova stvarna prava. Radi se o raspolaganju s robom za vrijeme transporta.Za pravne poslove koji se tiu stvarnog statuta,odstupa se od povez. mjesta gdje stvar lei, jer je to mjesto vrlo promjenjivo i pr. nevano pa se zato primjenjuje poveznica mjesto odredita .Tom se mjestu daje prednost pred mjestom odaslanja robe s kojim stvari nemaju vie veze. RK: Za ug. o prijevozu robe pretpostavlja se da imaju najbliu vezu s dr. u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ug. ima gl.poslovno mjesto ako se u toj dr. nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili gl. poslov. mjesto poiljaoca. 231.Kolizijsko pravilo u kojem je mjerodavno lex loci destinationis (pravo mjesta odredita )? 1. ZRS:Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima , u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo odredita. 2. Katkada se na mjerodavno pravo upuuje na osnovi poveznice mjesta odaslanja stvari .

37

38 3.
Navedena dilema - primjena poveznice mjesta odredita ili mjesta odaslanja - ne postoji iako se radi o res in transitu, ako do promjene stvarnih prava dolazi intervencijom dravnih tijela. Uvijek kad se postavlja pitanje promjene stvarnih prava, koje se mogu izvriti samo uz intervenciju dravnih organa zemlje u kojoj se trenutano nalaze, kao poveznica se primjenjuje svakodobno mjesto gdje se stvar nalazi, tj. svakodobni locus rei sitae; organ intervenira primjenom vlastitog prava, tj. legis fori.

232 to je sa transportnim sredstvima? Kojom poveznicom se odreuje njihov stvarni statut? Situs tih sredstava, jer se brzo mijenja, nepoznat je ili se nalazi izvan svakog dravnog teritorija (tako to se tie brodova na otvorenom moru), nije pravno relevantan. Smatra se da ta sredstva imaju stoga najbliu vezu s pravom drave svoje dravne pripadnosti. Npr.: ZRS : Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima mjerodavno je pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugaije odreeno. PZ: Prema pravu drave iju pripadnost brod ima ocjenjuju se: stvarna prava na brodu. ZOSZP: U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran. Takva posebna poveznica, ne dolazi do primjene, jednako kao kod res in transitu, kad se radi o odreivanja stvarnog statuta intervencijom dravnog tijela. 5. Autonomija, volja stranaka (stranaka autonomija) 233.Za koje je odnose primarna poveznica volja stranaka (navedi primjere)? BOUEK! Primarna poveznica za odreiv. mjerod. pr. za ugovorne odnose u moder.mpp jest strana.autonomija mogu. stranaka da same sporazumno izaberu mjerod.pr. za svoj ug. Ako stranke iskoriste tu mogunost izbora, po sporazumno izabranom pravu, tj. po lex autonomiae, ocjenjuju se njihovi meusobni ugovorni odnosi; u takvom sluaju stranke same izabiru ugovorni statut. Npr.: ZRS:Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne stranke , ako ZRS ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno PZ :Za ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale RK: 1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio. (2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuuje prema pravu razliitom od onoga koje je bilo mjerodavno prema ovom lanku ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene to se odnose na odreivanja mjerodavnog prava do kojih je dolo nakon zakljuenja ugovora, ne utjeu na valjanost ugovora to se tie njegova oblika kao ni na prava treih. (3) Ako su svi ostali dijelovi injeninog stanja u vrijeme izbora prava povezani samo s jednom dravom, tada stranaki izbor stranog prava ne utjee na primjenu odredaba prava te drave koja se ne mogu iskljuiti ugovorom, dalje nazvane "prinudne odredbe". (4) Postojanje i valjanost strana. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu. 234.Kojim pravilima se ocjenjuje doputenost stranake autonomije? Je li stranaka autonomija dozvoljena i koje su njene granice ocjenjuje se po kolizijskim pravilima legis fori 235.Moderni razvoj stranake autonomije? 1. Modernom razvoju strana.autonomije mnogo je doprinijelo Mancinijevo uenje o individualnoj slobodi volje, to je dolo do izraaja u prihvaanju kolizijskopr. autonomije u talijanskom GZ iz 1865 . 2. Tu poveznicu prihvaa sudska praksa i zakonodavci drugih drava, no s dosta oklijevanja i s vremenskom distancom. Francuski Kasacijski sud 1910. prihvaa autonomiju, Berlinski zemaljski sud 1929. 236.Objasni veliko ugovorno cijepanje? U vicarskoj je Savezni sud od 1906 sve do 1952 ocjenjivao ugovorni statut na osnovi tzv. Velikog ugovornog cijepanja; zakljuenje ugovora bilo je podvrgnuto prinudnim propisima drave njegova zakljuenja, a stranaka autonomija je vrijedila samo za pitanja vezana uz izvrenje ugovora. Kolizijskopravna i materijalnopravna autonomija 237.Razlika kolizijskopravna materijalnopravna autonomija / Obrazloite pojmove materijalnopr. i kolizijskopr.autonomija? / Primjeri ugovaranja materijalnopravne autonomije? Kolizijskopravna autonomija = znai da si ugovorne strane mogu izabrati pravo koje e se primjenjivati na njihov ugovor. To pr. je onda iskljuivo mjerodavno i iskljuuje se primjena pr. koje bi inae bilo mjerod. da ugovorne strane nisu nita dogovorile. Materijalnopravna autonomija = znai da si oni na odreen sadraj ug. primjenjuju neko 2 pr. (primjer zastare i kamata), ali to su slobodne raditi u okviru koje im daje pr. koje se primjenjuje na sam ug. do kojeg se dolo njihovom kolizijskopr. autonomijom. Materijalnopravno upuivanje po kojemu stranke inkorporiraju u svoj ugovor samo dispozitivne norme odreenog pravnog poretka.

38

39
Kod ug. s me.obiljejem taj okvir daje to ugovoreno pr. Kod ug. bez me.obiljeja tak okvir daje tuzemno pr. U okviru znai da onda pr. mjerod. za ug. daje odgovor da li je to materijalnopr. upuivanje doputeno i u kojoj mjeri. Npr. 238.Primjeri ugovaranja materijalnopr. autonomije? Ugovori bez me.obiljeja: 1.Dva hrv. trg. drutva ugovore da je za njihov ugovor o prodaji, koji ima samo hrvatsko obiljeje, to se tie zastare trabine mjerodavno francusko pravo primjenjuje se hrv.pravo za ug. (kolizoijskopr. upuiv.), a franc. za sadraj (materijalnopr. upuiv.) 2.Dva vicar. trg. drutva ugovaraju na zakljueni ugovor o prijevozu tereta unutar vicarske primjenu njemakog zakona o unutranjoj plovidbi primjenjuje se vicar.pravo za ug., a njema. za sadraj ug. U okviru dispozit. normi hrv. ZOO odn. vicar.ZOO stranke su slobodne na sadraj ug. odrediti primjenu str.pr. Ugovori s me.obiljejem: 3.Hrv. i tursko trg.drutvo za ug. o djelu izaberu primjenu prava dr. X, dok za sva pitanja vezana uz zatezne kamate uvruju primjenu odredaba franc. GZ materijalnopr. upuivanje na franc. pravo valjano je samo u okviru dispozit.pravila dr. X, koje pravo su stranke izabrale metodom kolizijskopr. upuivanja. 239.Pravo mjerodavno za ocjenu valjanosti i dometa materijalnog upuivanja? Je li materijalnopr. upuivanje doputeno i koji je nj. domet ocjenjuje se po mjerod. pravu na koje upuuje polazno mpp kod ugovora s me. obiljejem, dok kod ug. bez me. obiljeja valjanost i domet zavisi od pr.poretka tuzemnog prava . O izboru prava openito, mjerodavno pravo za izbor, nastanak i vrijeme izbora 240.Kako se kvalificira sporazumni stranaki izbor prava / Koja je razlika izmeu glavnog i posebnog ugovora? Sporazumni stranaki izbor pr. kvalificira se kao ugovor sui generis to se razlikuje od tzv. glavnog ugovora za koje se ugovara mjerodavno pravo. Npr.:U ugovoru o prodaji zakljuenom izmeu hrvatskog i talijanskog trgovakog drutva je glavni ugovor,stranke su ugovorile da e se njihovi ugovorni odnosi prosuivati po vicarskom pravu posebni ugovor 241.Po kojem se pr. ocjenjuje valjanost sporazuma o mjerod.pr.? /Po kojem e pravu hrv. (arbitrani) sud ocijeniti valjanost sporazuma o mjerodavnom pravu / Po kojem se pravu u Rimskoj konvenciji iz 1980. odreuje postojanje i valjanost stranakog sporazuma ? 1. Hrvatsko mpp o tome ne sadri kolizijskopravno rjeenje. U poredbenom pravu se odreuje da je za takav sporazum mjerodavno pravo drave koje su stranke izabrale, to je prihvatljivo i za hrvatsko mpp. 2. ZA: Arb. sud odluit e po pr.pravilima koje su stranke izabrale kao mjerod. za bit spora ili po pr. RH. 3. RK: Postojanje i valjanost strana.sporazuma o mjerod.pr. ocjenjuje se po po izabranom pravu. 242.Naini nastanka sporazuma o mjerodavnom pravu i stav ZRS / Izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu ? to se tie izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu, razlikuje se u poredbenom mpp, jednako kao i npr. u hrv.mater. ugovornom pravu : 1.izriiti i 2.preutni izbor ZRS ne spominje navedene naine izraavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zakljuiti i preutno sporazum o izboru prava. 243.Kakav treba biti preutni izvor prava i koji ga izvori predviaju? Preutni sporazum treba biti nedvosmislen, treba izlaziti iz ugovora ili iz okolnosti sluaja. Predviaju ga :PZ, RK, ZOSZP 244.Kako preutnu volju rjeava ZRS , a kako ZOSOZP i PZ te RK / Kako se pit. preutne volje stranaka rjeava u tri unutranja izvora hrv. mpp-a, a kako u Rimskoj konvenciji iz 1980.Navedite pune nazive izvora s godinom donoenja? 1)ZRS : nema odredbe, ZRS ne spominje navedene naine izraavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zakljuiti i preutno sporazum o izboru prava. 2)PZ:Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja... 3)ZOSZP : Ako se pravo iju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako strane nisu izriito odredile pravo koje e se primjenjivati, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe nedvosmisleno utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 4)RK:Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja .Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.

39

40
245.Navedite najmanje 7 relevantnih okolnosti koje mogu upuivati na preutni izbor mjerodavnog prava? Kao relevantne okol. to izlaze iz ug. smatraju se: 1) ugovaranje sudske ili arbitrane nadlenosti 2) ugovaranje mjesta izvrenja ugovora 3) ugovorni jezik 4) primjena uzanci i opih uvjeta odreene drave 5) to se tie drugih okolnosti, po PZ to su okolnosti sluaja : 6) zajedniki osobni statut stranaka 7) ugovorena valuta 8) veza s drugim ugovorima 9) terminologija odre.pr.poretka 246.Kad stranke mogu ugovoriti mjerodavno pravo / Navedite rjeenje RK u pogledu trenutka kad stranke mogu ugovoriti mjerod.pr.? Stranke obino biraju mjerod.pr.: 1. prije ili 2. tijekom zakljuenja glavnog ugovora. 3. u poredbenom mpp u novije vrijeme se dozvoljava strankama naknadna promjena izabranog prava, koja djeluje zavisno od njihovog sporazuma ex nunc ili ex tunc . RK: Stranke mogu u svako doba podvrgnuti ugovor pod drugo pravo od onoga koje je ugovor prije ureivalo. Takvo naknadno izabrano pravo ne smije biti na tetu prava i interesa treih osoba Granice izbora i polje primjene izabranog prava 247.Legis fori i izbor mjerodavnog prava? Polazno mpp, mpp legis fori, odreuje okvire stranake autonomije. Opa je pretpostavka da : a) postoji meunarodno relevantno obiljeje.Koliz.norme navedenog pr. mjerod. su za pit. o tome da li se izbor pr. uvjetuje npr. postojanjem odre.veze izmeu gl.ug. i izabranog pr. ili u tom pogledu nema nikakvih ograni. b) postojanje odreene veze, tj. koneksiteta izmeu glavnog ugovora i izabranog prava 248.Objasnite to je i kakav znaaj ima koneksitet? Postojanje odreene veze, tj. koneksiteta izmeu glavnog ugovora i izabranog prava postavlja se kao 1 od pretp. za strana.autonom. u pojedinim zakonima ( propisuje poljski zakon i po Restatementu II) ali se navedeno ograni. liberalno tumai tako da i u tim pr.sistemima koneksitet nije ograniavajui faktor strana.autonom. 249.Granice izbora mjerodavnog prava / Navedite ogranienja izbora mjerod.pr. strana.autonom. u hrv.pr. i prema RK iz 1980. / Primjer ograni. autonom. po ZOSZP? / Primjer ograni. autonomije u ZRS? 1)Pod odreenim pretpostavkama, autonomija stranaka je iskljuena za ug .s potroaima ili za ugovore o radu je ograniena koja ograni. sadre i PZ i ZOSZP 2)Daljnje ogranienje autonomije stranaka vezano je uz odredbe o tome da izbor prava znai odreivanje materijalnog prava izabranog pravnog poretka, to znai da nema pri tome upuivanja na cjelokupno izabrano pravo, dakle i na kolizijska pravila tog prava. Npr.:RK Primjena prava drave odreena ovom Konvencijom znai primjenu pravila koja su na snazi u toj dravi, osim njezinih pravila meunarodnog privatnog prava. 250.Primjer ograni.autonom. u ZOSZP i PZ? 1)zbog preuzetih me.obveza 2)zbog toga to se utvruje da su odre.hrv. zakonska rje. minimalna ili maksimalna mjera koja se treba potovati 3)zbog pretene veze s domaim pr.poretkom ili zbog ureivanja takvih situacija koje treba prosuivati uvijek po doma. mater.pr. ZOSZP: Kod ug. o osigur. ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale ve pr. RH ako su sve zainteresirane osobe u tom ug. dravljani RH s prebiv. u RH ili pr. osobe s hrv.dr. pripadnou sa sjeditem u RH, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na teritoriju RH. PZ: Kod ug. o spaavanju broda ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale ve PZ ako su se spaavale osobe bez istovremenog spaavanja imovine, ako su te osobe dravljani RH ili ako je brod koji je spaavao ili brod koji je bio spaavan hrv.ratni brod ili hrv. jav.brod. 251.Primjer ograni. autonom. u ZRS? Zbog uske povezanosti s domaim pr.poretkom, za ug. koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se podruju nalazi nekretnina. 252.Stranaka autonomija i prisilni propisi / Moe li izabrano pr. derogirati primjenu prinudnih pravila legis fori ?

40

41
Ope je prihvaeno naelo mpp, da izabrano pravo ne moe derogirati primjenu prinudnih pravila legis fori. Npr.:RK iz 1980.:Ova Konvenc. ne dira u primjenu odredaba prava dr. suda, koje prinudno ureuje situacije, bez obzira na pravo mjerodavno za ugovor. 253. to je to tzv. djelomino kolizijskopr. upuivanje / Strana.autonom. i izbor vie pr.? O tome jesu li stranke ovlatene izabrati samo jedno pravo ili mogu sporazumno odrediti primjenu vie prava za pojedine dijelove njihova ugovornog odnosa, stanovita su bila podijeljena. Dugo vremena prevladavalo je gledite nemogunosti tzv. djelominog kolizijskopravnog upuivanja , da bi u modernim mpp bila utvrena mogunost izbora vie prava, ime se potvruje da u tom pogledu nema ogranienja autonomije stranaka; to gledite zastupa se i u hrvatskom mpp. Npr.:RK iz 1980:Pri izboru pr. stranke mogu izabrati mjerod.pr. za cijeli ug. ili samo za 1 dio. 254.Izbor mjerodavnog prava kod arbitraa ? Ako se radi o ugovornim sporovima ije rjeavanje je povjereno izbranim sudovima, tj. arbitranom sudu, stranaka autonomija izbora mjerodavnog prava za glavni ugovor mnogo je ira, jer npr. 1. stranke mogu ugovoriti rjeavanje sporova ex aequo et bono, 2. primjenu lex mercatoriae ili 3. opih naela prava priznatih od civiliziranih drava. 255.Koje je polje primjene izabranog prava? Polje primjene izabranog pr. tj. ugovornog statuta koji se odreuje bilo poveznicom strana.autonom.ili nekom podrednom povez., najee karakteristi. radnjom, ono je vrlo iroko.Obuhvaa sljedee materije: 1)tumaenje ug. 2)ispunjenje obveza koje nastaju iz ug. 3)posljedice potpunog ili djelomi. neispunjenja 4)ukljuujui utvrenje naknade tete 5)razliite naine prestanka obveza kao npr.zastaru te posljedice nitavosti

6. Mjesto tetne radnje i mjesto nastanka tete 256.Poveznice mjesto tetne radnje i mjesto nastanka tete, objasnite kako se ureuju i to znae navedene poveznice? Izvanugovorna odgov. za naknadu tete utvruje se: 1.unutranjim hrvatskim mpp propisima i 2.odreenim me. ug., te 3.u nekim pr. porecima sudskom praksom. Najee poveznice su : 1)mjesto tetne radnje (locus delicti commissi) odreeno mjerodavno pravo lex loci delicti commissi, 2)mjesto nastanka tete (locus damni) odreeno mjerodavno pravo lex loci damni koje upuuju na mjerodavno pravo, tj. deliktni statut. Materijalnopravno, tetna radnja i tetna posljedica su sastavnice graanskog delikta, jer nema delikta bez radnje i nema delikta bez nastanka tete. Npr.: 257.Kako izvori reguliraju izvanugovornu odgovor. za tetu i koji ? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. PZ : Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuje se pravo drave u ijem se obalnom moru ili na ijim se unutarnjim vodama dogodio sudar. ZOSZP: Na odgovor. za tetu koji utvruju temelj odgovor. za tetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji primjenjuje se zakon dr. na ijem je teritoriju nanesena teta. 258.Navodei odredbu iz ZRS-a objasnite aletrnat.statut ali na primjeru koji nije obuhvaen ugovornim ili nasljednim statutom. Koju ulogu u primjeni te koliz.odredbe ima nadle.tijelo primjene? Objasnite alternativno upuiv. na mjerod.pr. na primjeru iz ZRS-a koji se ne odnosi na oblik pr.posla? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oteenika. Sud prvo mora ocijeniti sadraj mater.pr. oba pr.poretka na koje upuuje poveznica te po slub.du. utvrditi i primijeniti povoljnije pr.

41

42
259.Navedite 1 kp u kojem je izraeno na. favor laesi (deliktni). Opii dunost suda RH. Na primjeru deliktnog statuta u ZRS-u objasnite dunost suda u primjeni tih odredaba i na. koje se pri tome primjenjuje? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oteenika. Sud prvo mora ocijeniti sadraj mater.pr. oba pr.poretka na koje upuuje poveznica te po slub.du. utvrditi i primijeniti povoljnije pr. 260.Na primjeru iz osnov.odredaba ZRS-a objasnite alternativni statut? Ako ovim ili 2 z. nije druga. odreeno, smatra se da je pr.posao u pogledu oblika pravovaljan ako je pravovaljan bilo po pr.mjesta gdje je pr.posao sklopljen bilo po pr. koje je mjerod. za sadraj pr.posla. Alternativno se valjanost pr.posla prosuuje po legis loci actus ili po lex causae, to u praksi dovodi do primjene onog pr. koje dovodi do povoljnijeg rezultata. Radi se o jednako vrijednim povez., a ne o primar. i podrednoj. 261.Koje je pravo mjerodavno za nastanak, sadraj, prestanak i povredu prava intelektualnog vlasnitva (locus protectionis)? to se tie prava intelektualnog vlasnitva, tj. industrijskog vlasnitva i autorskog prava, openito u poredbenom mpp prihvaeno je upuivanje na mjerodavno prava za njihov nastanak, sadraj i prestanak, kao i za njihovu povredu, na osnovi poveznice mjesta zatite (locus protectionis). Prema tome, jesu li npr. osobi A povrijeena odreena patentna prava u dravi X, to se ocjenjuje po pravu te drave lex loci protectionis. 262.Koje mjesto se prema BU i praksi Europ.suda podrazumijeva izrazom mjesto gdje je nastupio tetni dogaaj? 1.Mjesto tetne radnje smatra se: 1. mjestom gdje je tetna radnja u potpunosti ili djelomino izvrena. 2. Mjesto tetne radnje postaje aktualno tek stavljanjem proizvoda u promet, 3. a katkada se smatra da je to ono mjesto gdje se nalazi sjedite proizvoaa. 4. U sluajevima tzv. objektivne odgovornosti, smatra se da je locus delicti mjesto gdje je opasni predmet postao nekontroliran i time uzrokovao povredu zatienog prava. 2.Mjesto nastanka tete smatra se mjestom u kojem je dolo do povrede zatienog pravnog interesa. Primjenom prava mjesta tetne radnje polazi se od ocjene protupravnog ina prema okolini u kojoj je izvren, pa u tom smislu ta poveznica ima i preventivnu funkciju, a primjena prava mjesta tete ima funkciju zatite pravnih dobara - oteeni se titi prema mjerilima okoline u kojoj su njegova prava povrijeena. Neke konvencije utvruju posebne vrste graanskih delikata. U njima se u pravilu polazi od poveznice mjesta tetne radnje, odnosno mjesta tete, ili se uvjetuje primjena jedne od tih poveznica u nekim drugim okolnostima, kao npr. : 1)HK o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama iz 1971.:Mjerodavno pravo je unutranje pravo drave na ijem se podruju dogodila prometne nezgoda. 2)HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973., obje u Hrvatskoj na snazi : Mjerodavno pravo je unutarnje pravo drave na ijem se teritoriju teta dogodila, ako je ta drava takoer: a) drava redovnog boravita oteene osobe, ili b) drava glavnog poslovnog sjedita osobe ijaje odgovornost u pitanju, ili c) drava na ijem je podruju oteena osoba pribavila proizvod. Mjerodavno pravo, bilo na koji nain odreeno, ureuje sljedee materije: 1.pretpostavke odgovornosti - tzv. deliktnu odgovornost, 2.protupravnost, 3.krivnju, 4.kauzalitet, 5.vrste i naine naknade tete, 6.kao i pitanja o prijenosu i nasljeivanju potraivanja. Po hrvatskom mpp pri tome se upuuje na mjerodavno materijalno pravo, ne dolazi u obzir primjena ustanove renvoi, koja je mogua npr. u njemakom i austrijskom pravu. Pojedinosti o analiziranim rjeenjima 263.Naelo ubikviteta objasnite to znai ovo naelo? / S kojim naelom se ovo na. uglavnom povezuje objasnite na primjeru ZRS? Naelo ubikviteta - tj. alternativnog upuivanja bilo na: a) pravo dr. gdje je poinjena tetna radnja bilo b) mjesta gdje je nastala teta. Ta distinkcija je naravno pr. nevana, ako se na podruju iste drave nalaze oba takva mjesta. Naelo ubikviteta ne dolazi do primjene :

42

43
1)u sluajevima protupravnih ina u zrakoplovima i na brodovima, jer se na takve situacije primjenjuje pravo dravne pripadnosti zrakoplova odnosno broda. 2)po hrvatskom pravu npr. kod sudara brodova. jer se za takve situacije, zavisno od mjesta sudara (unutarnje morske vode, teritorijalne vode, otvoreno more), mjerodavno pravo utvruje poveznicom mjesta tetne radnje, mjesta suda - tj. upuuje se na hrvatsko pravo ako je hrvatski sud meunarodno nadlean poveznicom (iste) dravne pripadnosti brodova 3)kao i kod zatite trinog natjecanja, jer bez obzira na to gdje je tetna radnja izvrena, ako pravne i fizike osobe sa sjeditem i prebivalitem u inozemstvu sudjelujui u prometu robe i usluga proizvode uinke na hrvatskom tritu, primjenjuje se hrvatsko pravo Na.ubikviteta primjenjuje se kod distancijskih delikata kad je tetna radnja izvrena u 1 dr. a teta je nastala u 2 dr. Princip ubikviteta povezuje se s tzv.povlaujuim naelom, po kojem oteeni ima opciju izmeu navedena dva prava.Veina drugih stranih zakona, kao i hrvatski propisi, upuuje na primjenu prava koje je povoljnije za oteenoga.Pri tome se davanje prednosti oteenome konkretizira na dva naina: 1)Sud ex offo usporedbom prava dr. mjesta tetne radnje s pravom dr. mjesta tete treba utvrditi koje je od tih prava povoljnije za oteenoga, pa takvo pravo treba primijeniti Npr. ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. 2)ili to oteeni treba traiti 264.Navedite o kojem statutu je rije i kako glasi opa odredba? Alternativnom. ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Neka odstupanja od primjene mjesta tetne radnje odnosno nastanka tete 265. 3 primjera odstupanja od legis loci damni (pr.mjesta nastanka tete)? Odstupanja predviaju: 1.Teze, 2.kolizijski propisi unutranjeg prava i 3.neki meunarodni ugovori. Pri tome se zavisno od vrste situacije mjerodavno pravo utvruje slijedeim poveznicama: 1.autonomija stranaka, 2.zajedniko dravljanstvo ili 3.zajedniko redovno boravite, 4.kao i ua veza s drugom dravom; Ratio iznimaka je otklanjanje primjene klasinih poveznica u situacijama koje ukazuju na to da bi njihova primjena bila 1. neadekvatna i 2. neprimjerena 3. te da oito neka druga konkretna poveznica upuuje na pravo koje je blie navedenoj kategoriji vezivanja. 7.Poveznica najua veza i kontrola primjene poveznica izbjegavajuom klauzulom 266.Opiite vrste upuivanja na pr. najblie veze? Pr.najblie veze primjenjuje se podredno, ako se pr. koje su stranke izabrale ne moe primijeniti ili ako stranke nisu odredile pr. koje treba primijeniti. Nadleno tijelo primjene treba utvrditi koje je pr. pr. najblie veze. 267.Kakvo moe biti upuivanje na pravo najblie veze / Kako se moe upuivati na pr. najblie veze? Objasnite naine? Upuivanje na pravo najblie veze moe biti dvojako: 1. zakonodavac utvruje da je za odreene kategorije vezivanja poveznica najblia veza. Pri tome ne konkretizira tu najbliu vezu pa to treba initi organ primjene. Smatra se da je ta metoda opravdana za ureivanje onih situacija za koje se unaprijed ne moe sa sigurnou utvrditi da e imati najbliu vezu s pravom na koje bi upuivala odreena objektivna poveznica- npr. dravljanstvo, prebivalite itd. 2.U svim drugim sluajevima, na osnovi navedenog naela - upuivanja na najblie pravo - utvruju se za pojedine kategorije vezivanja takve poveznice koje konkretiziraju naelo najblie veze; tako se upuuje npr. za odreivanje osobnog statuta s pomou dravljanstva, jer se smatra da je domovinsko pravo najblie za odreivanje osobnih stanja ili za ugovore, upuuje se s pomou poveznice stranake autonomije na lex autonamiae. 268.Navedite primjere za pojedine vrste upuivanja na pr. najblie veze? 1) ope : austrijski zakon

43

44
2)podredno : ZRS l.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka. Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi na nain koji je predvien, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza. PZ l.975 st.1: Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni odnos -primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 269.Navedite primjer iz unutra. izvora hrv. mpp u kojem sadraj najue veze odreuje: a)zakonodavac ZRS : l.11 st.2: Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. b)org. koji primjenjuje pravilo ZRS :l.11 st.3 :Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi. 270.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp koja sadri poveznicu najua veza (lex conexitis)? a)opi dio podredno kp ZRS l.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka. Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi na nain koji je predvien, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza. b)posebni dio - primarno kp ZRS l.74 st.1 : Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean da odluuje o posvojenju te o prestanku posvojenja osobe koja je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Izbjegavajua klauzula u unutranjem mpp 271. Izbjegavajue klauzule u unutranjem mpp? / Kada se izbjegavajua klauzula ne primjenjuje, navedite vaei poredbenopr.primjer? 1. Katkada se utvruju odstupanja od primjene prava na koje upuuju kolizijska pravila, ako s drugim pravnim poretkom postoji blia veza. Njime se nastoji ostvariti primjena prava najue veze, ak protivno kolizijskim pravilima koja inae upuuju na mjerodavno pravo. Po pravima drava u kojima sudovi primjenjuju kolizijska pravila po slubenoj dunosti, kao npr. u Hrvatskoj, Njemakoj, Austriji i Turskoj, na isti nain treba primjenjivati i izbjegavajue klauzule, budui da su i one dio kolizijskopravne metode rjeavanja privatnopr. situacija s me. obiljejem. 2. Navedena se odstupanja utvruju : 1) opom klauzulom koja se primjenjuje na cjelokupno kolizijskopravno upuivanje utvruje vicarski zakon:Pravo na koje ovaj zakon upuuje, iznimno se nee primijeniti, ako je prema ukupnim okolnostima oito da situacija s tim pravom ima neznatnu, dok s drugim pravom ima naprotiv mnogo uu vezu.Navedena odredba se ne primjenjuje: u sluaju izbora prava sluaju kad su privatnopr.situacije ureene me.ug. koji su u vicarskoj na snazi. 2)posebnim klauzulama to se odnose na odreene kategorije vezivanja. Takve propise nalazimo u unutranjem mpp i u nekim meunarodnim ugovorima. 3. to se tie konkretiziranja primjene mjerodavnog prava: 1)neke od njih utvruju to pravo odbacuje se primjena inae utvrenog mjerodavnog prava, pa se propisuje primjena odreenog drugog prava. Te klauzule katkada se nazivaju zatvorenim klauzulama. 2)a druge upuuje na primjenu najblie veze tzv. otvorenih klauzula navodimo odredbe kojima se odreuje deliktni statut upuivanjem na pravo najblie veze 3)a tree samo iskljuuju primjenu utvrenog mjerodavnog prava ostavljajui sudskoj praksi da odredi koje pravo treba potom primijeniti navodimo primjer iz nizozemskog prava: iskljuuje se za razvod braka inae mjerodavno pravo zajednikog dravljanstva branih drugova, ako jedan brani drug nema stvarnu drutvenu vezu s takvim pravom. Kako zakon ne odreuje koje e se pravo u takvom sluaju primijeniti, to treba odluiti sud; u praksi nizozemski sud najee primjenjuje svoju lex fori.

5.ZNAAJKE SITUACIJA I NAELA KOJA UTJEU NA ODREIVANJE POVEZNICA

44

45
Karakteristian sadraj 272.Objasnite na. karakter. sadraja / Objasnite Schnitzerov teoretski doprinos odreivanju supsidijarno mjerodavnog prava i primjer u praksi navedene teorije? Odnos izmeu karakteristine inidbe i najue veze? 1. Presudni utjecaj karakteristinog sadraja na odreivanje mjerodavnog prava ,opu formulaciju i vanost tog pojma dao je A. Schnitzer godine 1944.Po njemu pravne odnose treba u pravilu ocjenjivati po pravu njihove karakteristine inidbe ili sadraja, to vrijedi ne samo za obvezno pravo, ve openito za ureivanje privatnopravnih situacija s meunarodnim obiljejem. Radi se na neki nain o konkretizaciji naela najue veze. 2. Smatra se da treba uputiti na onaj pravni poredak s kojim pravna situacija ima najuu vezu; tako se smatra da je onaj sadraj pravne situacije karakteristian, koji je specificira od slinih drugih situacija. 3. Metoda upuiv. na mjerod.pr. na osnovi karakt.sadraja primjenjuje se pri odreiv. ugovornog statuta i to u sluaju kad stranke nisu same izabrale pr. koje ureuje njihove ugovorne odnose. 273.Primjer u praksi navedene teorije? vicarska sudska praksa od 1945. pa sve do stupanja na snagu zakona o mpp iz 1987. odreivala je na osnovi navedene teorije mjerodavno pravo za ugovorne odnose, budui da nisu postojala zakonska koliz. pravila o ugovornom statutu. I to na sljedei nain: 1.prvo se odredila ugovor.strana ija je obveza tipina pa joj treba dati prednost, 2.da bi se za odre. vrste ug. upuivalo na pr. one dr. s kojom takva osoba ima najbliu teritorijalnu vezu 274.Navedi primjer za podredno odreivanje mjerodavnog prava pomou naela karakteristine inidbe / Kako je na.karakter. sadraja primijenjeno u RK iz 1980.? 1) RK : Smatra se da ugovor ima najbliu vezu s dravom u kojoj za vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili , ako se radi o trg.drutvu, udruenju ili pr.osobi glavnu upravu. Ako je ug. zakljuen u obavljanju prof.djelat. smatra se da ima najbliu vezu s dr. u kojoj se nalazi gl.poslov.mjesto. Ako je predmet ug. stvarno pr. na nekret. ili pr.koritenja nekret. smatra se da je ug. u najblioj vezi s dr. u kojoj nekretnina lei. Karakter.in. ne vrijedi za ug. o prijevozu roba najblia veza s dr. u kojoj prijevoznik ima gl.poslov.mjesto ako se u toj dr. nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili gl.mjesto poiljaoca. Karakt.in. se ne primjenjuje kad se ne moe primijeniti ili ako iz svih okol. izlazi da ug. ima bliu vezu s nekom 2 dr. 2) ZRS : Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo kao mjerodavno pravo primjenjuje se :za ugovore o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca, 3) PZ : Na odnose iz ugovora o gradnji , preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilita ako stranke za te ug. ili za dio tih ug. nisu izabrale pravo.. 275.Koji se problemi javljaju u vezi s naelom i kako se rjeavaju / Kako se odreuje mjerod.pr. kada se ne moe utvrditi koja stranka izvrava karakter.sadraj / Kojem se naelu daje prednost u sluaju sukoba na.karakt. sadraja i na.povoljnosti? 1. Katkad je vrlo sporno to ini sadraj karakteristine inidbe.Tako npr. kod mjeovitih ug. sloenih ug. o gospodarskoj suradnji ili kod ug. o razmjeni.Ako se u takvim sluajevima ne moe utvrditi koja stranka izvrava karakter.sadraj, tada se na. primjene najue veze treba konkretizirati po slobodnoj procjeni relevantnih ugovornih elemenata. 2. U odreenim sluajevima iako se lako i nedvosmisleno utvrdi karakt. sadraj taj se iz pravnopolitikih razloga ne smatra relevantnim pa se upuuje na osnovi posebne koliz.norme, uzimanjem u obzir 2 na. kojem se daje prednost, npr. zatite slabije ugovorne stranke radnika ili potroaa - na drugo pravo ; 3. U tim sluajevima sukoba dva priznata naela mpp , na. karakteristine inidbe i na. zatite odre. osoba problem se rjeava tako da se prednost daje naelu zatite odreenih osoba pred naelom karakteristine inidbe iz socijalnopoliti.razloga. 276.Moe li se naelo karakt.sadraja primjenjivati i na 2 statute osim na ugovorni? Naelo primjene karakteristine inidbe vee se uz odreivanje ugovornog statuta. Pri odreivanju stvarnopr. ili nasljednopr. statuta jer se radi o kp koja imaju drugaije kategorije vezivanja nego to su to ug., nije mogue konstruirati karakt.inidbu. Stoga, za te i 2 statute, zakonodavac ili sudska praksa odreuje mjerod.pr. uzimanjem u obzir svoje ocjene o tome s kojim pr.poretkom kategorije vezivanja imaju najbliu vezu. Naelo povoljnosti - favor negotii 277.to je favor negotii , gdje se primjenjuje i na to utjee i kako se to postie / Objasnite na.povoljnosti? ime se favor negotii najee izraava, navedite 2 primjera? Favor negotii primjenjuje se radi postizanja povoljnih materijalnopravnih rjeenja. Najee se izraava: a) primjenom poveznica koje su strankama bliske uvjetno kp b) odreiv. vie alternat. povez. ili

45

46
c) cijepanjem statuta tj. odreiv. poseb.povez. za pojedine elemente pr.posla 1) ZRS: Za pravnu i poslov.spos. fizi.osobe mjerodavno je pravo dr. iji je ona dravljanin. Fizi.osoba koja bi prema pravu dr. iji je ona dravljanin bila poslov. nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslov.spos. po pravu mjesta gdje je nastala obveza. 2) ZRS:Ako ovim ili 2 zakonom nije drugaije odreeno, smatra se da su pr.posao i pr.radnja u pogledu oblika pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pr.posao sklopljen odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pr.posla odn. radnje. 278.Primjeri favoriziranja valjanosti pr. poslova glede poslovne sposobnosti odnosno oblika pr. posla? 1)primjeri uvjetnih kolizijskih pravila takva pravila favoriziraju i promiu valjanost pravnih poslova -radi se o tzv. favor validitatis to se tie sposobnosti fizikih osoba zakljuivati pravne poslove. Tako se za kategoriju vezivanja npr. sposobnost fizike osobe i neka druga pitanja donose dva kolizijska pravila koja imaju dvije razliite poveznice. Ako pravni posao nije valjan po pravu na koje upuuje prvo kolizijsko pravilo, tada treba primijeniti drugo kolizijsko pravilo . Npr.: ZRS: Za pravnu i poslov.spos. fizi.osobe mjerodavno je pravo dr. iji je ona dravljanin. Fizi.osoba koja bi prema pravu dr. iji je ona dravljanin bila poslov. nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslov.spos. po pravu mjesta gdje je nastala obveza. 279. Prihvaa li ZM favor negotii? Objasnite odgovor? ZM : Sposobnost osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje.Osoba koja bi prema zakonu bila mjeninopr. nesposobna, ipak je pravovaljano obvezana, ako je potpis dala na podruju zemlje po ijim bi zakonima imala mjeninopr. sposob. 2.Alternativnim poveznicama se ostvaruje favor negotii odn. favor validitatis. Najee takve poveznice upuuju na mjerodavno pravo za oblik pr.ina no i za utvrenje raznih statusnih pitanja. Time se poveava vjerojatnost da e pr.posao, o ijem se obliku radi, biti valjan; pr.posao e biti valjan, ako je takav po pravu na koje upuuje 1 od poveznica koje su alternativno propisane.Obino se takva rje. odreuju openito za odreiv. oblika pr.posla ili za oblik pojedinih vrsta pr.poslova. Npr.ZRS:Ako ovim ili 2 zakonom nije drugaije odreeno, smatra se da su pr.posao i pr.radnja u pogledu oblika pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pr.posao sklopljen odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pr.posla odn. radnje. 3.Kolizijska pravila o utvrenju mjerodav.prava za odreene vrste pr.poslova; u hrv. i poredbenom mpp-u ta kategorija vezivanja ocjenjuje se po 2 ili vie poveznica koje se mogu alternativno primjenjivati. ZRS:Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po 1 od ovih prava: 1.po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena 2.po pravu dr. iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti 3.po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti 4.po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti 5.po pravu RH 6.za nekretnine i po pr. gdje se nekretnine nalaze 280.Kako e konkretno postupati nadle.sud u sluaju primjene odredbe deliktnog statuta hrv. mpp-a ? Na.povoljnosti dolazi do primjene i pri upuiv. na deliktni statut. Npr. ZRS: Za izvanugovornu odgovor. za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta 2 prava povoljnije za oteenika. Sud ocjenjuje sadraj mater. prava na koje upuuju poveznice, pa primjenjuje one norme mater.prava koje su u konkretnom sluaju povoljnije za zatienu stranku tj. za oteenog. Pri tome nije potrebna intervencija stranke sud po slub.du. treba utvrditi pa potom primijeniti povoljnije pravo U nekim 2-im kolizij. pravilima o deliktnom statutu, preputa se stranci da izabere mjerodavno pravo, to izraava mogunost primjene najpovoljnijeg prava 281.Na primjeru deliktnog statuta u ZRS-u objasnite? a) alternativno upuivanje na mjerodavno pravo : pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili gdje je posljedica nastupila b) naelo favor : ovisno o tome koje je pravo povoljnije , tako da sud ocijeni oba pr. poretka i primjeni povoljnije c) teoriju ubikviteta : za prutupravnost radnje dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojeg mjesta 282.Na primjeru osnovnih odredaba odredaba ZRS objasnite alternativni statut? l 7 (ope pravilo o valjanosti oblika pravnog posla) alternativno se valjanost pravnog posla prosuuje po legis loci actus odnosno po lex cause, to u praksi dovodi do primjene onoga prava , od vie mjerodavnih , koje u praksi dovodi do povoljnijeg rezultata , s tim da se radi o jednako vrijednim poveznicama , a ne o primarnoj i podrednoj poveznici 283.Na primjeru osobnog statuta objasnite naelo favor i o kojem je naelu favor rije? Za pozakonjenje mjerod. je pr. dr. iji su dravljani roditelji, a ako roditelji nisu dravljani iste dr. onda pr.dr. onog roditelja po kojem je pozakonj. pravovaljano. Favor validitatis.

46

47
284.Poredajte sljedee institute mpp po vremenskom redoslijedu njihovog javljanja u primjeni kolizijskih pravila, upuivanju na mjerodavno pravo i njegovoj primjeni: renvoi, kvalifikacija, javni poredak, prethodno pitanje? 1. kvalifikacija 2. renvoi 3. prethodno pitanje 4. javni poredak

6. KVALIFIKACIJA 285.Pod kojim pretpostavkama dolazi do primjene stranog prava i koja je tu uloga kvalifikacije / to je kvalifikacija? Do primjene stranog prava dolazi ako na to pravo upuuje kolizijsko pravilo polaznog prava , a uloga kvalifikacije je u tome da treba prethodno utvrditi pod koju je kategoriju vezivanja odre.koliz.pravila valja supsumirati .Prvo treba privatnopravnu situaciju s meunarodnim obiljejem supsumirati pod kategoriju vezivanja odreenog kolizijskog pravila, da bi se potom na osnovi poveznice tog kolizijskog pravila uputilo na primjenu mjerodavnog prava. Kvalifikacija znai takvo supsumiranje pravno relevantnih injenica pod odgovarajuu kategoriju vezivanja. Supsumiranje pod odreenu kategoriju vezivanja podrazumijeva potrebu i tumaenja te kategorije, posebno njeno razlikovanje od drugih kategorija. 286.Dva predmeta koja daju poticaj razvoju kvalifikacije / Objasnite predmet Bartholo i kako je taj spor rijeen.O kojem institutu mpp-a je rije i to on rjeava? 1.Predmet Bartholo, odluka Alirskog suda. Osobe maltekog porijekla, zakljuile su brak na tom otoku. U braku nisu imali djecu. Kasnije se sele u Alir (koji je tada pripadao Francuskoj), gdje suprug stjee nekretnine. Po njegovoj smrti dolazi do spora o nasljeivanju tih nekretnina. Ostaviteljeva rodbina smatra da ih ona treba naslijediti, jer to izlazi iz francuskog nasljednog meunarodnog privatnog prava - ono upuuje na francusko materijalno pravo po kojemu udovica nema nikakvih prava. Protivno tome, udovica trai primjenu francuskih kolizijskih pravila o branoimovinskom statutu, po kojima je mjerodavno pravo prvog branog prebivalita, a to je malteko pravo; po tom pravu , udovica bi imala pravo na 1/4 ostavine. U navedenom predmetu situacija je povezana s dva razliita kolizijska pravila, pa je pitanje izbora: pod koje pravilo supsumirati opisanu situaciju. 2.Meutim, postoje situacije koje se prividno ne mogu podvrgnuti pod pravo nijedne drave. Predmet Tennessee mjenica - odluka njemakog Vrhovnog suda od 1882.Radi se o tubi pred njemakim sudom zbog isplate vlastite mjenice izdane u dravi Tennessee, SAD. Na osnovi njemakog kolizijskog prava na tu mjenicu treba primijeniti pravo drave Tennessee, kao pravo mjesta izvrenja ugovora lex loci solutionis. Tueni je stavio prigovor zastare. Po njemakom mpp zastara se prosuuje po legis causae, dakle po pravu te amerike drave, po kojem je pravu zastarni rok est godina, s tim to je u Tennessee zastara institut procesnog prava. S druge strane, po njemakom pravu zastarni je rok samo tri godine, a zastara se kvalificira kao materijalnopravni pojam. Budui da je po pravu drave Tennessee zastara procesna ustanova, nastala je apsurdna situacija. Sud, budui da je mogao primijeniti samo svoje (njemako) procesno pravo, nije primijenio procesno pravo drave Tennessee kojim se odreuje zastara, a nije ni primijenio njemako materijalno pravo, jer to pravo nije mjerodavno! 287.Objasni kvalifikaciju? Kvalifikacija = metoda po kojoj se strana pravna pitanja (injenice , ivotni odnosi) supsumiraju pod odre. kategoriju vezivanja koliz. pravila. Najee se kvalificiraju pravna pitanja. Katkada se to ini konvencijskim odredbama kojima se odreuje njihovo polje primjene: Npr. HK o mjerod.pr. za oblik oporunih raspolaganja iz 1961. predmet kvalifikacije su i propisi. 288.to je prethodno potrebno uiniti i to se time namee? Prije nego to se strano pravno pitanje supsumira pod odre. kategoriju vezivanja kolizijskog pravila, potrebno je odrediti pojam kategorije vezivanja , to namee potrebu tumaenja tog dijela kolizijskog pravila i njeno razlikovanje od drugih pravila. 289.Objasni tumaenje? Tumaenjem se odreuje sadraj i opseg zakonskog pojma kategorije vezivanja, i poveznice. To se ini uglavnom po polaznom pravu, dakle po legis fori, osim kad se prihvaa renvoi u sluaju renvoi, kad se dakle kolizijskom normom polaznog prava upuuje na cjelokupno strano pravo, dakle i na stranu kolizijsku normu, tada kategoriju vezivanja strane kolizijske norme treba tumaiti po pravu drave ija je to kolizijska norma. Potrebno je tumaiti i povez.: mjesto gdje stvar lei, mjesto redov.boravita osobe, preb., dravlj. i to prema propisima drave s kojima je poveznica u najblioj vezi. 290.Razlika tumaenje kvalifikacija? Tumaenjem = se odreuje toan smisao zakonskog teksta, a kvalifikacijom = supsumiranje injenica pod pr.pojmove.

47

48
Metode kvalifikacije 291.Metode tj rjeenja statuta kvalifikacije / Koje su metode kvalif. i koja je od navedenih metoda prihvaena u hrv.pr.? 1.kvalifikacija po lex fori Bartin Po polaznom pravu treba ocjenjivati pod koje domae kolizijsko pravilo treba supsumirati odreeni odnos. Domai zakonodavac suvereno odluuje o tome koje e se strano pravo primjenjivati; Kao jedinu iznimku od takve kvalifikacije Bartin navodi razgranienje pokretnina od nekretnina, ako se te stvari nalazi na podruju prava koje je mjerodavno. Nedostatak kvalifikacije na osnovi legis fori to to se ne uzima u obzir sistematizacija pravnih pitanja po stranom pravu. 2.kvalifikacija po legis causae Wolff Mjerodavno je pravo drave na koje upuuju kolizijska pravila legis fori. Po naem miljenju trebalo bi prihvatiti kvalifikaciju po legis causae kad polazno kolizijsko pravilo sadri kategoriju vezivanja koja nije inae usvojena u materijalnom pravu legis fori. Ako se radi o pravnim institutima koji ne postoje po legis fori, npr. angloameriki pojam trust, nastale pravne praznine odnosno dileme treba ispunjavati i rjeavati unutar mjerodavnog prava, dakle po legis causae, uzimanjem u obzir smisla i svrhe tih pojmova unutar njihovih pravnih poredaka. 292.Navedite Rabelovu metodu i kritiku te metode? 3.kvalifikacija na osnovi autonomnog definiranja Rabel Daljnjoj internacionalizaciji kvalifikacije doprinosi Rabel u 30-im godinama prolog stoljea svojom teorijom o poredbenopravnoj kvalifikaciji. Zakljuuje: kako je obvezatan samo sadraj pravila, a ne i njihova sistematika, ne moe se kvalificirati ni po lex fori, a ni po lex causae, nego jedino po poredbenopravnoj metodi, i to s pomou autonomnih pojmova - tako treba supsumirati pravne pojave pod kategorije vezivanja. Rabelovo uenje je interesantno, no u autonomnom meunarodnom privatnom pravu nije provedivo. Naime teko je izvedivo gotovo nemogue, da nadleno tijelo pri rjeavanju svakog konkretnog sluaja poduzima preporueno sveobuhvatno usporeivanje prava. 293.Koji se teoretiar bavio stupnjevitom kvalif., kada je on djelovao? 4.rjeenje s pomou tzv. stupnjevite kvalifikacije Schnitzer Nju je postavio Schnitzer u 40-im god. 20.st. Sastoji se u tezi da koliz. i mater. pravila treba tumaiti i kvalificirati uvijek po onom pr.poretku kojemu pripadaju. Pri tom se razlikuju 2 kvalif.: 1)prva kvalif. supsumiranje pr.situacije pod koliz. pravilo polaznog prava ini se po lex fori. Pri tome se javlja potreba elastinog postupanja pa dolazi do neke vrste prilagoavanja na poredbenopravnoj osnovi, sa ciljem usklaivanja polaznog koliz. pravila sa stranom ivotnom situacijom. 2)druga kvalif. do nje se dolazi nakon to polazno kolizijsko pravilo uputi na mjerodavno pravo; ta se kvalif. ini po tom mjerodavnom pravu. 294.Objasnite koje se 2 vrste situacija razlikuju u drugom stupnju stupnjevite kvalif? im se napusti podruje primjene polaznog prava, njegova funkcija prestaje sva daljnja pr. pitanja treba rjeavati po mjerodav.pravu.Razlikuju se 2 vrste situacija: 1.najee je mjerodavno strano mater. pravo, pa sva pitanja treba kvalificirati po tom pravu 2.katkada polazno pravo upuuje na cjelokupno strano pravo u takvom sluaju, dakle kod renvoi, neki autori smatraju da se relevantna pitanja kvalificiraju po takvom stranom koliz. pravu. 295.Ako biste kao hrv. sudac trebali odrediti pravo mjerodavno za trust , s primjenom kojih ili kojeg instituta ste suoeni radi odreivanja koliz.pravila? Kvalifikacijom 296. Odredite na koji nain i kako biste odredili kp i kako glasi pravilo koje biste primijenili? 1.kvalif. po lex fori, pa potom 2.Ako se radi o pravnim institutima koji ne postoje po legis fori, npr. angloameriki pojam trust, nastale pravne praznine odnosno dileme treba ispunjavati i rjeavati unutar mjerodavnog prava, dakle po legis causae, uzimanjem u obzir smisla i svrhe tih pojmova unutar njihovih pravnih poredaka. Radi se o kategoriji vezivanja koja je nepoznata hrv.pr. s obzirom da kod nas za trust nema zakonskog kp, morali bi stvoriti vlastito, koje moe glasiti: Za trust je mjerod. pr. koje je s njim u najblioj vezi. 3.Nakon toga dolazi do prilagoavanja O kvalifikaciji u hrvatskom i komparativnom pravu 297.Koja teorija pretee u hrvatskom pravu i doktrini / Na temelju kp ZRS-a objasnite koju vrstu kvalif. taj z. prihvaa? U hrv.pr. i doktrini ini se razlika izmeu kvalif. i pitanja koja se trebaju rjeavati nakon to je utvreno mjerod.pr.; u odre.smislu radi se o tzv.stupnjevitoj kvalif.U hrv.mpp treba se kvalificirati po legis fori. Kad se uputi na mjerodavno pravo nakon to je utvrena u dr. foruma kategorija vezivanja i s pomou odgovarajue poveznice upueno na mjerodavno pravo, postavlja se pitanje kako tumaiti i primijeniti mjerodavno strano pravo. ZRS:Pr.str.dr. primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri. 298. Navedite zakonske odredbe domaeg i poredbenog pr. koje pokazuju 3 razli. naina kvalif.?

48

49
1) ZRS: Pr.str.dr. primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri. 2)Austrijski zakon: ako je str.pr. mjerod. , treba se primijeniti kao u svom izvornom podruju primjene 3)Talijanski zakon: str. zakon se primjenjuje prema vlastitim kriterijima tumaenja i primjene u vremenu O kvalifikaciji i tumaenju u okviru meunarodnih ugovora 299.Kvalifikacija i meunarodni ugovori? 1. Analizirana rje. o mjerodav.pravu za kvalif. ne mogu se primijeniti na unificirano mpp, jer za navedena unificirana pravila ne postoji pr.poredak koji bi bio mjerodavan za kvalif. i tumaenje. Ako sama konvenc. ne definira pojmove, sama tzv. autonomna konvenc.kvalif. se ne oslanja na pr. poredak nijedne dr. ugovornice ve se temelji na svrsi donoenja ujednaenog konvenc.rje. 2. Tumaenje odredaba viestranih me.ug. treba biti u skladu s naelima koja openito vrijede za tumaenje ujednaenog prava. Navedena naela treba primijeniti mutatis mutandis, i na tumaenje i kvalif. pr. pojmova te relevantnih pr. inj. sadranih u konvenc. o ujednaavanju koliz.prava. 300.Objasnite tzv. teleoloku kvalifikaciju i navedite primjer? Uz autonom. kvalif.,podredno i u sluaju dilema treba primijeniti tzv. teleoloku kvalif. koja se upire u svrhu unificiranog pravila i funkc. odgovarajueg instituta u pravima dr. ugovornica. RK: Pri tumaenju i primjeni prethodnih ujednaenih odredaba uzima se u obzir njihov me. znaaj i elja postizanja ujednaenosti njihovog tumaenja i primjene. 301. Navedite i objasnite tri sluaja kada se odstupa od kvalifikacije prebivalita po lex fori? Katkada se od navedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa, pa se prebivalite odreuje po stranom pravu. To propisuju npr.neke: 1) meunarodne konvencije koje ne sadre autonomnu definiciju navedenog pojma - po njima se, radi osiguranja meunarodne ujednaenosti rjeenja, upuuje na odreivanje prebivalita po lex territorii, dakle po lex causae. Npr.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja od 1961.:(Pitanje da li je oporuitelj imao prebivalite u odreenom mjestu, ureuje pravo tog mjesta.) 2) neki me. ugovori preputaju definiranje prebivalita pravima drava ugovornica. Po l. 12. i enevske konvencije o izbjeglicama i Newyorke konvencije o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva. 3)ni po me.proc.pravu Europske unije prebiv. se ne utvruje autonomno ve se upuuje na lex fori , Npr.:Bruxelleska konvenc. o sud.nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra.i trg. predmetima iz 1968. i Uredba Vijea Europ.unije br.44/2001. od 22.12.2000.:opa sudska nadle. se odreuje po prebiv. tuenika u 1 od dr. Europ.unije, a da li osoba ima prebiv. na podruju dr. lanice pred ijim sudom je post. pokrenut , to taj sud ocjenjuje po svojem unutra.pravu, dakle po lex fori.

7. UZVRAT I UPUIVANJE DALJE (RENVOI) 302.Objasnite dva vida renvoi (i primjer za svaki vid)? Kad polazno kolizijsko pravilo uputi i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava a ovo a) vrati na primjenu polaznog prava ili b) upuuje sve to sa svojom poveznicom na primjenu prava neke tree drave Npr. Norveki dravljanin umro je u Zagrebu, gdje je imao prebivalite. Ostavio je nekretnine koje lee u Republici Hrvatskoj, pa je stoga za raspravu te ostavine iskljuivo meunarodno nadlean hrvatski sud . Za nasljeivanje je mjerodavno domovinsko pravo ostavioca , dakle hrvatski sud upuuje na primjenu norvekog prava. Meutim pri tome, na osnovi odredbe o uzvratu i upuivanju dalje, to je sadri ZRS, ne upuuje se na norveko materijalno pravo, ve na cjelokupno norveko pravo, dakle i na njegovu kolizijsku normu koja ureuje istu kategoriju vezivanja. Po norvekom meunarodnom privatnom pravu, nasljedni se status ocjenjuje po pravu prebivalita, pa stoga dolazi do vraanja na primjenu materijalnog hrvatskog prava, jer je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalita na teritoriju nae drave. 303.Objasnite pojam renvoi i do ega dovodi / Objasnite uzvrat i upuivanje dalje (renvoi)? Renvoi, rinvio je metoda odreivanja mjerodavnog prava do koje dolazi kad se ne upuuje odmah na materijalno mjerodavno pravo , ve i na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava, pa konana primjena materijalnog prava u mnogome ovisi o takvom kolizijskom rjeenju Ovisno o okol.sluaja, primjenom renvoi nee doi do vraanja na polazno pravo ni do upuivanja na pravo neke tree drave, ve e se primijeniti materijalno pravo drave na koje je uputila poveznica polaznog kolizijskog pravila 304.Objasnite znaaj i sadraj predmeta Forgo / Navedite i objasnite predmet u kojem se 1.put spominje institut renvoi?

49

50
Radilo se o bavarskom dravljaninu koji je umro u Francuskoj, gdje je imao samo faktiko prebivalite. Po francuskom pravu za nasljeivanje njegovih pokretnina bila je mjerodavna lex patriae, dakle bavarsko pravo . Sud je uputio na primjenu bavarske kolizijske norme, sadrane u Codexu Bavaricus Civilis iz 1756., po kojoj je, budui da sadri poveznicu prebiva1ita - koju je sud kvalificirao po bavarskom pravu - mjerodavno francusko pravo. Sud je ostavinu dodijelio franc. dravi, jer nije bilo poznatih zakonskih nasljednika. 305.Razlozi u prilog primjene rinvio? 1.postojanje razliitih poveznica za odreivanje osobnog statuta fizikih osoba. Tako, kao u sluaju Forgo ako je po polaznom pravu poveznica dravljanstvo, a u pravu strane drave na koje se upuuje, poveznica je prebivalite 2.olakavanje rjeenja kad se kategorija vezivanja razliito kvalificira 3.doprinos ujednaavanju rjeenja za istu kategoriju vezivanja u razliitim pravnim porecima, emu u odreenoj mjeri doprinosi i tzv. skriveni renvoi. 4.upuivanje na strano pravo obuhvaa i upuivanje na kolizijske norme tog prava, jer su kolizijska pravila odredbe o upuivanju na mjerodavni pravni poredak. Nakon upuivanja na mjerodavno pravo, ispunjena je zadaa polaznih kolizijskih pravila. Prema tome ovisi o mjerodavnom pravnom poretku - hoe li se primijeniti vlastito materijalno pravo ili svojim kolizijskim pravilima uputiti na neko drugo pravo - kako e se konano rijeiti predmet. Poredbena i hrvatska pravila o renvoi 306.Navedi primjer iz 1 poredb.poretka koja odreuje kategoriju vezivanja za koje se predvia odreiv.mjerod.pr. upuivanjem na cjelokupno pr.? Mogue su 2 vrste situacija: 1)ako navedeno str.koliz. pr. vraa na njema.pr., smatra se da treba primijeniti to dovodi do primjene njema.mater.pr. 2)ako navedeno str. koliz.pravilo upuuje dalje na primjenu pr. 3-e dr., mogue je razlikovati sljedee: smatra se da treba primijeniti mater.pr. 3-e dr., ako njezini koliz. propisi takoer upuuju na primjenu njezinog mater.pr. 307.Kako hrv. zakon i na koji nain tretiraju ustanovu rinvio? U hrvatskom meunarodnom privatnom pravu postoji opa i jedna posebna odredba o renvoi. 1.opa odredba - ZRS zauzima pozitivni stav o ustanovi vraanja natrag i upuivanju dalje. ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane drave, uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava. Ako pravila strane drave o odreivanju mjerodavnog prava uzvraaju na pravo Republike Hrvatske, primijenit e se pravo Republike Hrvatske, ne uzimajui u obzir pravila o odreivanju mjerodavnog prava. 308.Navedite 2 posebna izvora hrv. mpp-a koja sadre posebna pravila o renvoi. Kako ta 2 posebna pravila glase? 2.Posebnu odredbu sadri ZM. ZM: Sposobnost osobe da se mjenino obveze odreuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upuuje na zakon druge zemlje, onda se primjenjuje zakon te druge zemlje. 309.Objasni primjenu renvoi u Engleskom pravu? Objasnite stajalite engl.sudova?Objasnite ustanovu '' foreign court theory''? 1. Engleski sudovi prihvaaju renvoi kao tzv. foreign court theory. Po toj teoriji engleski sudac koji po svom engleskom polaznom pravu treba primijeniti strano pravo, katkada pri tome treba postupiti onako kako bi postupio sudac u dravi ije je pravo mjerodavno da rjeava isti sluaj. To se odnosi samo na privatnopr.situacije s meunarodnim obiljejem, ako je poveznica prebivalite. 2. Kad engl. kp upuuje na zakon str.zemlje, to se upuiv. katkada ini na itavo str. pr. dr., ukljuujui i njene koliz.propise; tada engl.sud ocjenjuje sluaj po mogu. onako kako bi ga ocijenio sud te str.dr. 310.Drave koje iskljuuju rinvio ? 1.Postoje u odre. dr. takva koliz. rjeenja koja izriito iskljuuju svako upuivanje na kolizijske norme mjerodavnog prava, pa prema tome iskljuuju i renvoi.Npr. egipatsko, grko, Quebec. Ako polazno kolizijsko pravilo u konkretnom sluaju upuuje na primjenu vlastitog prava, dakle legis fori, dolazi do primjene materijalno polazno pravo. Pri tome uope se ne treba utvrivati da li polazno pravo prihvaa renvoi ili ne. 2.Na isti nain, nezavisno od stava polaznog prava o primjeni renvoi, dolazi pod odreenim pretpostavkama do primjene polaznog materijalnog prava, ako se strano mjerodavno pravo ne moe primijeniti zbog toga to je protivno javnom poretku legis fori. 311.Renvoi i me. ugovori / Primjenjuje li se institut renvoi u me.konvencijama / Renvoi u obje vrste me.ug.? 1) to se tie meunarodnih konvencija koje ujednauju koliz. pravila, renvoi se gotovo uvijek iskljuuje; time se dolazi blie idealu kojemu se tei - meunarodnoj ujednaenosti odluka. Smatra se da je upuivanje na mjerodavno materijalno pravo naelo konvencijskog kolizijskog prava. Tako npr. u haakim konvencijama o mpp, donesenim poslije 2. svjetskog rata, renvoi se nesporno iskljuuje time to propisuje upuivanje na unutranje pravo mjerodavnog

50

51
pravnog poretka. Renvoi takoer iskljuuje RK iz 1980: Pod pr. dr. koje treba primijeniti prema ovoj konvenc., podrazumijevaju se vaee pr.norme te dr., osim pravila mpp. 2) Ako konvencijska kolizijska pravila upuuju na prava drava neugovornica, smatra se da zbog promicanja meunarodne ujednaenosti rjeenja treba primijeniti renvoi. 3)to se tie dvostranih konvencija koje sadre kolizijska rjeenja, ni u njima se ne predvia renvoi. 4) Drukija je situacija kada kolizijskopravne konvenc. upuuju na pravo dr. nelanica koje se primjenjuju bez obzira na postojanje uzajamnosti. 312.Koje argumente iznose protivnici rinvio? Iz odreivanja zadae kolizijskih pravila - a ta je da polazno kolizijsko pravilo upuuje na primjenu odreenog prava koje ima najbliu vezu s konkretnom kategorijom vezivanja - zakljuuju da uvijek treba upuivati ba na materijalno pravo tako odreenog mjerodavnog prava, pa je stoga neprihvatljivo i apsurdno upuivanje i na kolizijska pravila takvog mjerodavnog prava. Primjena te metode relativizira vrijednost polaznog kolizijskog prava te stvara tekoe pri utvrivanju inozemnog kolizijskog prava. Polje primjene renvoi 313.Polje primjene rinvio? 1) U nekim pravnim porecima izriito se navode pravne situacije, kategorije vezivanja, koje se ocjenjuju pomou cjelokupnog upuivanja na mjerodavno pravo. Npr. vicarsko pravo: vraanje na polazno pravo i upuivanje dolazi do primjene ako zakon to predvia. Izriite odredbe odnose se za utvrivanje imena i za nasljeivanje .Uz to se alternativno uzima u obzir u interesu favor negotii (to se tie oblika ugovora o nekretninama, kao i odredba o obliku pravnog ina radi zatite ugovorne stranke). Uz to utvruje vraanje na vicarsko pravo ako se radi o osobnom i obiteljskom stanju . 2) Katkada se propisuje ope rjeenje o primjeni renvoi, pa se uz to utvruju kategorije vezivanja u kojima se upuuje iskljuivo na materijalne norme mjerodavnog prava. Njemako pravo:U naelu cjelokupno upuivanje, i na kolizijska pravila mjerodavnog prava, no uz rezervu da se renvoi ne protivi smislu upuivanja; takvo se iznimno ogranienje namee npr. ako ta metoda dovodi do primjene stranog kolizijskog pravila koje ne potuju ravnopravnost stranaka. Tako iskljuuje renvoi kad primjena prava zavisi od: 1.autonomije (volje) stranaka, koju predvia npr. ope brane uinke i za protupravne ine. 2.Izriito je ta metoda iskljuena za ug. obveze, radi zatite jedne ugovorne strane, za uzdravanje, za oblik pravnog ina. 3)U nekim dr. renvoi se primjenjuje samo na osnovi sudske prakse. Engleska sudska praksa :Renvoi se primjenjuje na odre.statusna pit., na formalnu valjanost oporuke i braka te na stvarna pr. na stvarima to lee u inozemstvu. 4) U nekim drugim pravnim porecima primjena renvoi se uvjetuje time da takvo upuivanje dovodi do razumnog rjeenja Organ primjene treba sam ocijeniti da li u konkretnom sluaju dolazi do cjelokupnog upuivanja ili se upuuje samo na mjerodavno materijalno pravo. Kad se primjenjuje renvoi, uglavnom je ta metoda upuivanja ograniena na pitanja osobnog statuta. 314.Navedite primjer odredbe 1 od pr.poredaka koja odreuje kategorije vezivanja za koje se predvia odreiv.mjerod.pr. upuiv. na cjelokupno pr.? 1) U nekim pravnim porecima izriito se navode pravne situacije, kategorije vezivanja, koje se ocjenjuju pomou cjelokupnog upuivanja na mjerodavno pravo. Npr. vicarsko pravo: vraanje na polazno pravo i upuivanje dolazi do primjene ako zakon to predvia. Izriite odredbe odnose se za utvrivanje imena i za nasljeivanje .Uz to se alternativno uzima u obzir u interesu favor negotii (to se tie oblika ugovora o nekretninama, kao i odredba o obliku pravnog ina radi zatite ugovorne stranke). Uz to utvruje vraanje na vicarsko pravo ako se radi o osobnom i obiteljskom stanju . 315.Na 2 poredbenopr. primjera objasnite polje primjene renvoi? 1) Katkada se propisuje ope rjeenje o primjeni renvoi, pa se uz to utvruju kategorije vezivanja u kojima se upuuje iskljuivo na materijalne norme mjerodavnog prava. Njemako pravo:U naelu cjelokupno upuivanje, i na kolizijska pravila mjerodavnog prava, no uz rezervu da se renvoi ne protivi smislu upuivanja; takvo se iznimno ogranienje namee npr. ako ta metoda dovodi do primjene stranog kolizijskog pravila koje ne potuju ravnopravnost stranaka. 2)U nekim dr. renvoi se primjenjuje samo na osnovi sudske prakse. Engleska sudska praksa :Renvoi se primjenjuje na odre.statusna pit., na formalnu valjanost oporuke i braka te na stvarna pr. na stvarima to lee u inozemstvu. 316.Navedite barem 2 vrste pr.odnosa s kojima je institut renvoi inkompatibilan? Tako iskljuuje renvoi kad primjena prava zavisi od: 1.autonomije (volje) stranaka, koju predvia npr. ope brane uinke i za protupravne ine.

51

52
2.Izriito je ta metoda iskljuena za ug. obveze, radi zatite jedne ugovorne strane, za uzdravanje, za oblik pravnog ina. 317.Navedite primjer odredbe iz 1 od pr.poredaka koje odreuje kateg.veziv. za koje se mjerod.pr. ne odreuje pomou metode renvoi? Franc. sudska praksa renvoi je iskljuen kad stranke sporazumom utvruju mjerod.pr. i pri odreiv. mjerod.pr. za imovinskopr. odnose bra.drugova. 318.Objasnite pr.odnos instituta renvoi i strana.autonom. polazei od odredaba ZRS-a? Izbor pr. znai odreiv. mater.pr. izabranog pr.poretka to znai da pri tom nema upuiv. na cjelokupno izabrano pr. dakle i na kp tog pr. pa je time renvoi iskljuen. Kad je poveznica autonomija stranaka, renvoi je inkompatibilan s tom povez., a za ug. je mjerod. pr. to su ga stranke izabrale. 319.Navedite opu rezervu kod primjene instituta renvoi. Kako to izraava ZRS? ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane drave, uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava. 320.Analiziraj odredbu ZRS-a u pogledu obvezatnosti primjene tog instituta / Polje primjene renvoi u ZRS: odreuje li ZRS polje te primjene? Iz izraza ZRS da se pravila o odreivanju mjerodavnog prava pravnog poretka na koje je upueno uzimaju u obzir zakljuujemo da ne postoji obvezatna primjena renvoi. Ta pravila treba, uvijek uzeti u obzir, no ne i primijeniti. Treba ih primijeniti samo u onim sluajevima, kad je po ope prihvaenom stanovitu njihova primjena razumna i u skladu s naelom upuivanja na najblie pravo. To su razna pitanja u vezi s odreivanjem osobnog statusa fizikih i pravnih osoba. 321.Polje primjene rinvio u ZRS: rjeavanje u doktrini pr. praznina kod upuivanja na tree pravo / Kako se u doktrini predlae rjeavanje pr.praznina u pogledu rje.ZRS-a o upuivanju na tree pravo? ZRS: Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane drave, uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju mjerodavnog prava. Dozvoljava se upuivanje i na tree pravo. Ako po hrv. kolizijskom pravilu treba primijeniti pravo drave X te njene kolizijske norme upuuju dalje na pravo drave Y, takvo daljnje upuivanje jest dozvoljeno. Pri tome mogu nastati najmanje dvije vrste situacija koje na zakonodavac ne ureuje: Prva vrsta situacija: Na osnovi hrvatskog kolizijskog pravila upuuje se na cjelokupno pravo drave A, no njezino kolizijsko pravilo upuuje dalje na materijalno pravo drave B. Smatramo da treba primijeniti takvo upuivanje na materijalno pravo tree drave, jer njime se ostvaruje meunarodna ujednaenost rjeenja. Druga vrsta situacija: Hrvatsko kolizijsko pravilo upuuje na cjelokupno pravo drave X ija kolizijska norma upuuje dalje na cjelokupno pravo drave Y ije kolizijsko pravilo ne vraa na hrvatsko pravo, ve upuuje dalje na pravo drave Z. Radi li se pri tome o upuivanju na cjelokupno pravo drave Z ili samo na njena materijalna pravila, to zavisi od stava drave Y o renvoi. Kad dvostruko upuivanje dalje upuuje na koliz. norme 3-e dr., trebalo bi stati kod dvostrukog upuiv. i primijeniti mater. pr. 3-e dr.

322.Kada se najee, i kako se primjenjuje kad poveznica polaznog pr. upuuje na pr. najblie veze?Primjenjuje li se renvoi kad povez. polaz.pr. upuuje na pr.najblie veze? Odgovor nije dala ni hrv.doktrina ni praksa. Po njema.doktrini odgovor je pozitivan to se tie odre.koliz.pravila npr.podredne odredbe kojom se opi uinci braka ocjenjuju po pr. najblie veze. 323.Primjenjuje li se renvoi i kod alternativnih statuta utemeljenih na naelu favor negoti (objasni na ZRS) / Treba li primjenjivati renvoi i pri odreiv. mjerod.pr. alternativ.povez. koja se odreuju in favorem pr.posla? Ako se ta svrha moe postii upuivanjem na mjerodavno materijalno pravo , nema mjesta rinvio. Ako bi primjena renvoi u konkretnom sluaju proirila broj alternativ. poveznica, renvoi je prihvatljiv. Skriveni renvoi vraanje na polazno pravo 324.Objasnite skriveni renovi ? U komparativnom pravu govori se u vezi s primjenom obiteljskog mpp pojedinih drava SAD te izraelskog mpp nasljeivanja o tzv. skrivenom renvoi. U odreenim predmetima, posebno branog prava i odnosa roditelja i djece postoje u tim pravima samo pravila o meunarodnoj nadlenosti , koja se zasnivaju na prebivalitu stranaka.

52

53
Sudovi uvijek primjenjuju u takvim predmetima lex fori, a kako njihovu nadle. uvjetuju prebiv. stranaka na njihovom podruju, dolazi tako do primjene lex domicilli stranaka.Npr. Ako u konkretnom sluaju stranke nemaju prebiv. u takvoj dravi - dalje drava X - ve u 1 europ. kontinent. dravi, dravi Y, tada sudovi drave X nisu nadleni, ve su nadleni sudovi drave Y. Zastupa se gledite da primjena prava drave Y odgovara smislu navedenog kolizijskog pravila drave X, pa da dolazi do skrivenog vraanja s prava drave X na pravo drave Y. Moe li se takav skriveni renvoi primijeniti u slinom sluaju pred hrvatskim nadlenim sudom? O tome se naa sudska praksa treba tek izjasniti. Posebna vrsta renvoi upuivanje na nejedinstveni pravni poredak 325.Kako glasi skriveno koliz.pravilo ZRS-a o nainu upuiv. na mjerod.pr. koje nije teritor. jedinstveno? ZRS :Ako je mjerod. pr. dr. iji pr.poredak nije jedinstven, a pravila ZRS-a ne upuuju na odre. pr. podruje u toj dr., mjerod. pr. odreuje se prema pravilima tog pr.poretka 326.Koja se poveznica koristi kod nejedinstvenog pr.poretka? Poveznica najue veze. 327.Navedite sluaj koji e te rijeiti primjenom primarnog kp ZRS-a o upuivanju na nejedinstvene poretke? Ameri.dravljanin je umro u RH gdje lee njegove nekretnine. Nasljeuje prema poveznici dravljanstva (SAD), a za nekretnine prema povez. gdje one lee (RH). Prvo treba odrediti dr. u SAD-u ostavitelja da bi se na kraju moglo odrediti mjerod.mater.pr. 328.Na primjeru osobnog statuta fizi.o. objasnite renvoi? BOUEK! Dr. x odreuje za pr. i posl.spos. povez. prebiv., koja upuuje na pr. dr. y u kojoj osoba ima prebiv., a kp dr. y vraaju preko povez. dravlj. na pr. dr. x iji je osoba dravljanin. 329.Obrazloite odredbu ZA o institutu renvoi? ZA: Svako upuiv. na pr. ili pr.sustav odre.dr. tumait e se, osim ako se stranke nisu izriito drukije sporazumjele, kao neposredno upuiv. na supstancijalna pravila te dr., a ne na njezina pravila o odreiv.mjerod.pr. Uzvrat i upuiv. dalje iskljuuje se jednako kao i pri opem odreiv. ugovornog statuta.

330.Na primjeru nasljednog statuta objasnite institut renvoi? HK o mjerod. pr. za nasljeivanje 1989: Ako je mjerod.pr. redov.boravite odn. dravlj.ostavitelja, pr.dr.neugovornice, te ako njezina kp upuuju za dio ili cijelu ostavinu na pr. 2 dr. neugovornice koja bi primijenila svoje pr., primjenjuje se pr te posljednje navedene dr.

8. PRIJEVARNO ZAOBILAENJE PRAVA 331.Dva elementa koje sadri fraudoloznost? BOUEK! Prijevarno zaobilaenje pr. sadri 2 elementa: 1) subjektivni namjeru mijenjanja injeni. stanja koje je temelj primjene odre. poveznice kako bi se zaobila primjena odreene materijalne norme i umjesto nje primjenilo povoljnije pravno rjeenje 2) objektivni samo ostvarivanje te namjere. Uz postojanje objekt.elementa, treba utvrditi zlu namjeru koja predstavlja povredu dobre vjere. Takva se namjera katkada ne moe dokazati. Prijev.zaobil.pr. moe se poduzeti pr.poslom koji dovodi do promjene kvalif. 332.Sluaj Beauffremont i njegovo znaenje za mpp? BOUEK! Poticaj za zauzimanje stava o prijev. zaobilaenju prava u okviru mpp-a bila je odluka francuskog Kasacijskog suda u predmetu Beauffremont.Princeza Beauffremont, koja je udajom stekla franc. dravljanstvo, dobila je godine 1873. od francuskog suda rastavu od stola i postelje; razvod braka nije mogla dobiti, jer je do 1884. po franc. pr. brak bio nerazrjeiv. Potom je stekla dravljanstvo njemakog vojvodstva Sachsen-Altenburg; po novom domovinskom pravu koje se primjenjuje na osnovi francuskog kolizijskog prava, rastava od stola i postelje bila je izjednaena s razvodom, pa se ona mogla ponovno udati. Ona se doista ponovno udala u Berlinu (za Bibesca, rumunjskog dravljanina). Kasacijski sud je donio odluku kojom je taj drugi brak proglaen nitavim, s obrazloenjem da je njemako dravljanstvo steeno fraudulozno, u svrhu izigravanja francuskog prava. Dolo je do promjene dravljanstva da bi se ostvarilo zlonamjerno upuivanje, uputilo se na primjenu povoljnijeg prava. Openito kod prijevarnog zaobilaenja prava, mijenja se okolnost koja dovodi do toga da poveznica upuuje na neko mjerodavno pravo.

53

54
333.Oblici prijevarnog zaobilaenja / to je posredni fraus legis ? 1) neposredno zaobilaenje mijenja se okolnost koja dovodi do toga da poveznica upuuje na neko mjerodavno pravo - ako je i nakon opisane promjene, polazno isto kolizijsko pravo 2) posredno zaobilaenje nastaje kad se zaobilazi polazno kolizijsko pravo, ako se postupa na nain koji dovodi do neprimjene domaeg koliz.prava time to se post. vodi pred sudom str.dr. ije kp upuuje na povoljnije mater.pr. Takav nain zaobila. primjene domaeg kp nema negativ.pr.posljedicu, jer se institut fraud.zaobila.pr. ne moe vezati uz pojam forum shopping tj. s koritenjem zakonske mogu. izbora izmeu vie me. sudskih nadle. u razli.dr. 334.Iskljuenje fraudoloznosti ? 1.Kako fraudolozno zaobilaenje prava pretpostavlja voljnu promjenu okolnosti koje dovode do promjene mjerodavnog prava, ako se te okolnosti ne mogu uope mijenjati, iskljueno je fraudolozno postupanje 2.No u sluajevima u kojima je volja stranke/stranaka odluna za odreivanje mjerodavnog prava, a priori je iskljuena mogunost prijevarnog zaobilaenja prava. To se uglavnom odnosi na autonomiju stranaka kao poveznicu za odreivanje ugovornog statuta. 3.Naprotiv, ako odreeno postupanje ne sadri navedene elemente, nema frauduloznog zaobilaenja, kao npr. pri simulaciji koja se tie samo prividnog mijenjanja okolnosti relevantne poveznice. 335.Postupak nakon utvrivanja fraudoloznosti ? Kad se utvrdi prijevarno zaobilaenje domaeg mater.pr, primjenjuje se domae pravno rjeenje na koje bi upuivala poveznica da nije bilo prijevarnog postupanja. Tako se postupa samo ako zaobiena norma ima odreenu vanost, a to se ocjenjuje na osnovi teleolokog tumaenja tog pravila . Komparativni i hrvatski propisi te sudska praksa 336.Zakonska rjeenja o zabrani fraudol.zaobil.pr.? BOUEK! 1)Samo u nekim dr. postoje izriiti zakon. propisi o zabrani fraudol. zaobilaenja pr. Tako opu zabranu sadri: ZRS: - opa klauzula : Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga ili drugog zakona ako bi cilj njegove primjene bilo izbjegavanje primjene prava RH. 2) posebne odredbe o zabrani fraudoloz. zaobilaenja domaeg prava ije je polje primjene ratione materiae ogranieno na zakone koji ih sadre. PZ: - posebne odredbe : Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta iskljuivo radi izbjegavanja primjene prava RH ZOSZP: Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaenja odredaba prava RH

9. PRETHODNO PITANJE 337.Kada se postavlja prethodno pitanje / Objasnite u kojem se vremenskom trenutku javlja prethodno pitanje u mpp-u? Kad koliz. pravilo polaznog prava tj legis fori , upuuje na primjenu str. prava, postavlja se pit. treba li po koliz. pravilima legis fori ili legis causae tj. str.pr. koje je u tom sluaju mjerodavno - ocijeniti neke prethodne pr. situacije.Radi se o tzv. preth.pitanju. Teorija o tome poela se razvijati u Njemakoj poetkom 30-tih god. 20 st. 338.Razlika preth.pit. od kvalifikacije? U pitanju su prethodni pr. odnosi , za razliku od kvalif. kojom se odreuje po kojem se pravu definiraju pojmovi radi primjene koliz. pravila i kako se ta pravila razgraniuju. 339.Kada se javlja prethodno pitanje. Objasnite na primjeru?Sluajevi u kojima se javlja prethodno pitanje? Prethodno pitanje javlja se u raznim sluajevima. Npr.: 1)U konkretnom predmetu mjerodavno je za nasljeivanje austrijsko pravo. Po tom pravu ostavitelja nasljeuju njegova supruga i djeca. Time meutim nije rijeeno prethodno pitanje, npr. o tome je li postojao valjani brak, da su djeca brana ili izvanbrana. Ta pitanja se ne prosuuju po nasljednom statutu, ve po branom statutu, odnosno po pravu koje je mjerodavno za ureivanje odnosa izmeu roditelja i djece. 2)Talijanka tui talij.dravljanina, navodno svog supruga, pred hrv.sudom radi uzdravanja.Postojanje valjanog braka pretp. je za postavlj. tog zahtjeva.Radi se o nasljednom statutu i statutu uzdravanja to su tzv. glavna pitanja. No njihovo rjeenje zavisi od postojanja drugih, prethodnih pravnih odnosa - branosti, valjanog braka a to su prethodna pitanja. 340.to je prethodno pitanje i po emu se razlikuje od djelominog pitanja / Kada se u primjeni postavlja prethodno a kada djelomino pitanje?

54

55
Prethodna pit. su pr. odnosi iz dispozicije mater. norme legis causae .U navedenim primjerima to su branost i izvanbra.djeteta, u vezi s odreiv. nasljednog statuta, a to se tie zahtj. za uzdrav., pit. postojanja braka. Takvo se pit. postavlja tek nakon to je koliz. pravilo uputilo na mjerodav. str. mater. pravo Djelomi. pit.= koje je dio kategorije vezivanja; tako npr. pri odreiv. mjerodav. prava za ug. ili za izvanugovor. odgovor. za naknadu tete - to su gl. pit.- djelomi. pit. je poslov. spos.odn. deliktna spos. 341.Problematika preth. pitanja i situacije u kojima se to pit. postavlja , a koliz.pravila legis fori i legis causae ne upuuju na primjenu istog mater.prava / Nabrojite i obrazloite pretp. ispunj. kojih nastaje problem odreiv.preth.pit.? Koje se pretp. moraju ispuniti za javljanje problema preth.pit? Takav problem odreivanja preth. pit. javlja se samo ako su kumulativno ispunjene sljedee pretp.: 1) za glavno pitanje je mjerodavno strano pravo. 2) strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo drave foruma ne upuuju na primjenu istog prava, 3) postoji razlika izmeu mjerodavnih prava na koje upuuju kolizijska prava Komparativna rjeenja 342.Metode ureivanja situacija u kojima se javlja prethodno pitanje / Navedite metode ureivanja situacija u kojima se javlja preth.pit. koje se razlikuje u doktrini i sudskoj praksi? 1.metoda zavisnog upuivanja prethodno se pitanje prosuuje po kolizijskim pravilima legis causae. Time se postie meunarodna ujednaenost rjeenja. Ako bi se ta metoda primijenila u prethodno navedenim predmetima, dolo bi do primjene - to se tie branosti, valjanosti braka - austrijskih odnosno talijanskih kolizijskih pravila. Pristae navedenog pristupa katkada odstupaju od navedenog zavisnog upuivanja. Obino to ine ako je postojanje braka prethodno pitanje. Time se spreava da - zavisno od toga koje je lex causae mjerodavna za glavno pitanje - brak bude po jednom pravu postojei, a po drugome nepostojei. 2.U sudskoj praksi pretee primjena tzv. nezavisne metode, naroito to se tie branog prava. Njome se prethodna pitanja ureuju kolizijskim pravilima legis fori. Time se postie ujednaenost rjeenja u dravi foruma 3.postoji i metoda ureivanja prethodnih pitanja po kojoj se ona ureuju zavisno od ocjene pretenosti interesa na postizanju unutranje, odn. me. ujednaenosti rjeenja unutranje treba primijeniti za ocjenu prethodnog pitanja kolizijska pravila legis fori, meunarodne ujednaenosti rjeenja; treba primijeniti legis causae. 343.Kako se rjeava pitanje dravljanstva kao prethodnog pitanja ? Ope je prihvaeno u doktrini i praksi da se privatnopr. preth. pit. koja izlaze i zavise od stjecanja ili gubitka dravljan. ureuju zavisnim upuivanjem( legis causae); prihvaa se na. da svaka dr. sama odluuje o tome tko je njen dravljanin. To naelo je samo iznimno izraeno zakonskom odredbom. 344.Kako se rjeava prethodno pitanje u sklopu primjene meunarodnih ugovora ? Odbacuje se tzv. nezavisno upuiv. (pravilima legis fori) jer ono ne dovodi do eljenog ujednaenja rje. u dr.ugovornicama, te se usvajaju slijedea t r i r j e e n j a : 1)preth. pit. ureuje se kao i glavno, kolizijskim ujednaenim pravilom 2)problemi koji nastaju,ako se u dr. ugovornicama preth. pit. rjeava razli. upuivanjima, izbjegavaju se donoenjem dodatnih ujednaenih koliz. pravila koja se primjenjuju u konvenc. okvirima 3)katkada ujednaeno mpp ne daje odgovor na pit. odreiv. mjerodav. prava za preth. pit. ve to preputa unutra. pravu dr. ugovornica Iznimke od pravila 345.Kada rjeavanje prethodnog pitanja ne dolazi u obzir / Navedite sluaj kad se preth.pit. ne rjeava primjenom ovih metoda? Prethodno pitanje i res iudicata.Navedite primjer i objasnite? Navedeni pristupi rjeav. preth. pitanja ne dolaze do primjene ako je ono rijeeno pravomo. sudskom odlukom ili odlukom 2 dr. tijela. Tako ako je domaom sudskom odlukom rijeeno o statusu stranca, polazi se od tog rje. bez obzira na pravila str. prava i na mogu. priznanja takve odluke u inozemstvu. Npr.: Brak stranaca, od kojih je 1 imao u asu podnoenja tube prebivalite u RH, razveo je me. nadleni hrv. sud primjenom ZRS. Po toj odredbi, utvren je razvod braka primjenom prava RH, jer razvod nije bio mogu kumulativnom primjenom domovinskih prava branih drugova. Nakon pravomo. presude, svaka stranka moe valjano zakljuiti brak u RH s 3 osobom - bez obzira na to da li se navedena sudska odluka priznaje u dravi iji su dravljani bivi brani drugovi.

10. PRILAGOAVANJE 346. Obrazloite kad se postavlja pit. prilagodbe u djelovanju kp? Kad se postavlja pitanje prilagodbe , kada dolazi u praksi i emu doprinosi/ Kad se postavlja pitanje prilagoavanja/ to je u mpp-u prilagoavanje?

55

56
Kad se na osnovi kolizijskog pravila polaznog prava uputi na primjenu mjerodavnog prava, katkada se postavlja pit. prilagoavanja.Do toga dolazi kad se treba primjenjivati vie prava , domae i strano, ili vie stranih prava , a meu tim pravima postoje znatne razlike ili sadre proturjena ili nedostatna rjeenja. To se ve uoilo pri primjeni razli.franc. coutumes.Prilago. se izbjegavanju proturjenosti primjenjivih normi, ali se pri tome ne korigiraju norme ,ve samo uinci njihove primjene 347.Obrazloite 1 sluaj prilagoavanja? Na osnovi mjerod. engl.pr. nasljednik iza smrti Engleza ima pr. trusta na nekretninama koje lee u RH.Kako to pr. hrv.pr.poredak ne poznaje, nastaje proturjenost izmeu hrv. i engl.pr. 348.Kada postoji potreba za prilagoavanjem kao posebnim metodolokim sredstvom ? Za prilago. kao posebno metodoloko sredstvo postoji potreba samo ako i nakon primjene poznatih metoda odreivanja sadraja prava npr. teleolokim tumaenjem koliz.pravila , popunjavanjem pr.praznina, ostaju proturjenosti izmeu normi koje treba primijeniti. Metode prilagoavanja 349.Navedite i objasnite metode prilagoavanja / Navedite naine prilagodbe ? Prilagouju se po potrebi mater.pravila pri njihovoj konkretnoj primjeni. Tim normama nastoji se dati prihvatljivo tumaenje kako bi njihovi uinci bili to primjereniji ureiv. situacija s me. obiljejem. 350.Kako se rjeava pit.prilagoavanja? / Navedite sve naine? Pitanje prilago. rjeava se 1 od sljedeih naina: 1)davanje prednosti jednom od konkurirajuih pravila 2)protezanjem primjene mjerodavnog prava i na situacije koje ne pokriva kategorija vezivanja polaznog koliz. pravila 3)mijenjanjem mjerodavnog mater. prava 4)(vrlo rijetko ) primjenom legis fori Sve navedeno svodi se, na modificiranu primjenu ili kolizijskog ili materijalnog prava, pa se tako govori o kolizijskopravnom ili materijalnopravnom rjeenju.Izbor konkretne metode zavisi od vrednovanja situacije, pri emu treba uzeti u obzir i naela pravne sigurnosti i predvidljivosti. 351.Obrazloite 1 od naina kako se rjeava pit. prilagoavanja na gore navedenom sluaju? U navedenom sluaju kvalitativne proturjenosti mater.pravila, dakle o trustu i hrv. stvarnom pr., nemogue je prilago. hrv.stvarnog pr. koje se zasniva na na. numerus clausus nepoznatom engl. stvarnopr. institutu.Kona.rje. bi trebalo biti u skladu s hrv.Z. o vlasni. i 2-im stvarnim pr. iz 1996. 352.Odnos prilagoavanja sa javnim poretkom / Kada do prilago. dolazi u praksi? S kojim institutom mpp-a postoji slinost? U emu se ona oituje? U praksi do potrebe prilagoavanja dolazi, kad je potrebno korigirati neprihvatljiva rjeenja kolizijskopravnog upuivanja. U tom pogledu postoji odreena slinost sa zatitom jav. poretka nijedan od ta dva instituta ne napada odreeno strano pravilo, ve nastoji odstraniti konkretni rezultat njegove primjene ;Redoslijed primjene te 2 metode je sljedei: 1. prvo se po potrebi ini prilagoavanje, 2. a tek nakon toga ispituje se eventualna protivnost mjerodavnog str.prava domaem javnom poretku. 353.Odredbe o prilagoavanju u kodifikacijama mpp i me. ugovorima / Zato nacion.kodif.mpp, a ni me.ug. ne sadre odredbe o prilagoavanju ? Dosadanje nacion. kodif. mpp, osim finske novele mpp koja se odnosi na imovinske i nasljedne odnose bra. drugova iz 2002., ni me. ugovori ne sadre izriite odredbe o prilago. To je razumljivo, jer s: 1.jedne strane postoji opa dunost org. primjene da rjeava pravne antinomije, 2.a s druge strane teko je dati ope pravilo pod koje bi se podvrgle sve mogue situacije u kojima je potrebno initi prilagoavanje.

11. PRIMJENA STRANOG PRAVA O prinudnoj primjeni polaznih kolizijskih pravila 354. Koji je uvjet za primjenu stranog prava ? Do primjene stranog prava moe doi samo ako polazno kolizijsko pravilo mpp u konkretnom sluaju na osnovi svoje poveznice uputi na strano pravo . Pri tome se najee upuuje na strano materijalno pravo. Katkada primjenom metode renvoi dolazi do upuiv. i na str.koliz.pravo. 355.Navedite koja tijela i kako su ovlatena primjenjivati koliz.pr.?

56

57
Koliz.pravila, kao dio pr.poretka legis fori , sudovi i druga nadlena tijela trebaju primjenjivati po slubenoj dunosti ako su za to ispunjene p r e t p o s t a v k e : 1)da se radi o privatnopravnoj situaciji s me. obiljejem 2)da prema okol. sluaja u konkretnom predmetu ba dolazi do primjene odreene ili odreenih kolizijskih pravila Koliz.norme su u tom pogledu 1. prinudni propisi, pa njihovu primjenu ne moe zaobii nadle.tijelo. 2. Primjena ne zavisi od volje zainteresiranih stranaka. 3. Primjena stranog prava nije uvjetovana postojanjem uzajamnosti (reciprociteta). 4. Taj pojam meunarodnog javnog prava moe doi do primjene samo pri primjeni metode posebnih materijalnih pravila; 356.Koje e pravne posljedice nastupiti ako prvostupanjsko tijelo ne primjeni kolizijsko pravilo? Ako prvostupanjski org. ne primjeni kolizijska pravila , ili ih pogreno primjeni , to se moe smatrati albenim razlogom jer se time ne primjenjuju odnosno kre se kogentne kolizijske norme (kao albeni razlog navodi se povreda materijalnog i procesnog prava , ali ne i kolizijskog pr.). Pravna priroda stranog prava i uloga organa primjene pri utvrivanju tog prava 357. Pr.prir. str.pr. ?/ Navedite i obrazloite pravilo ZRS-a koje sadri ublaeno na.iura novit curia? / Objasnite naelo ,,iura novit curia'' u kontekstu njegove primjene u hrvatskom mpp-u ? U mnogim dr., pa tako i u RH,strano pravo je za domai org. primjene pravo. Str.pr. ostaje stranim, ne postaje dijelom domaeg pr.poretka, ono se u tuzemstvu primjenjuje samo onda ako to izlazi iz primjene tuzemnih kolizijskih pravila. Domae pr. nadleno tijelo treba utvrivati i primjenjivati po slub.du. Sud treba utvrditi i primjenjivati strano pravo ex offo, no pri utvrivanju sadraja tog prava polazi se od nemogunosti suevog poznavanja svih stranih pravnih sistema, pa se propisuju naini kako ipak utvrditi sadraj stranog prava. ZRS: Odreuje da e sud ili 2 nadle.org. po slub.du. utvrditi sadraj str. mjerod.pr. Polazi se od pretpostavke da domai org.primjene ne moe poznavati sve svjetske poretke, pa se propisuje suradnja organa primjene sa strankama odnosno sa nadlenim dravnim tijelom, sve radi utvrenja sadraja mjerod.str.pr. 358.Kako omoguiti sucu da doe do relevantnih podataka o stranom pravu ? ZRS:Odreuje da sud ili drugi nadleni organ moe zatraiti obavijesti o stranom pravu od Ministarstva pravosua i uprave Republike Hrvatske, no stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadraju stranog prava. Pri tome sud sam odluuje koji e od navedenih naina primijeniti. Kako je predmet utvriv. str.pr., smatramo da nije dozvoljeno izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka te da ne dolaze do primjene dokazna pravila. 359.Primjene stranog prava po slubenoj dunosti i stranaki sporazum o odricanju ? ZRS ne sadri nikakvo ogranienje od primjene stranog prava po slubenoj dunosti , a to se odnosi i na eventualni stranaki sporazum kojim se stranke odriu primjene stranog prava 360.Pozivom na kolizijsko pravilo ZRS-a objasni tvrdnju da ,, za hrv. sud primjena stranog prava maksima iura novit curia ima ogranieno vaenje? Primjenjuje se str. pravo koje vrijedi u trenutku donoenja odluke. Pri njegovu tumaenju treba postupati u skladu sa sudskom praksom i uenjem pravne znanosti te strane drave. ZRS: Strano pravo primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri. Koje se pravo primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerodavnog stranog prava 361.Koje se pravo primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerodavnog stranog prava , obrazloite? Katkada se sadraj mjerodavnog stranog prava ne moe utvrditi, pa ako po polaznom pravu treba strano pravo primjenjivati po slubenoj dunosti, postavlja se pitanje o tome kako dalje postupati. 362.Navedite rjeenja koja se u komparativnom pr.primjenjuju? U komparativnom pravu za takvu vrstu sluajeva predviaju se uglavnom sljedea rjeenja: 1) propisuje se primjena legis fori rjeava se na osnovi primjene pr. koje je najblie str.neutvrenom pr. ili se na temelju slinog polaznog kp upuuje na mjerod.pr. Ne dolazi u obzir nerjeavanje predmeta. 2) katkada se predlae primjena pr. koje je najblie nepoznatom pr. 3)primjena vjerojatno vaeeg pr. 363.Kako pitanja podredno mjerodavnog prava, ako se strano pravo nije moglo primijeniti, treba rijeiti? / Daje li ZRS odgovor na pit. koje se pr.primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerod.str.pr.? O tome ne postoji u ZRS izriito rjeenje, za razliku od verzija nacrta tog zakona iz 1973., gdje su se predlagala ova alternativna rje.: primjena legis fori odn. prava najblie veze. Radi pr. sigur. i predvidljivosti, treba dati prednost primjeni legis fori. U prilog primjene tog prava- radi se uz to o rjeavanju situacije koja je gotovo uvijek usko povezana s pravnim poretkom polaznog prava, jer u protivnom ne bi postojala meunarodna nadlenost hrvatskih tijela.

57

58
Strano pravo i revizija 364.Odnos stranog prava i revizije na primjeru ZPP-a / Je li po hrv.mpp-u doputena revizija zbog neprimjene mjerod.str.pr? Po hrvatskom mpp strano se pravo, smatra pravom. Zbog toga se moe izjaviti alba, ako ono ne bude uope utvreno pa ne bude primijenjeno ili ako je ono pogreno primijenjeno. Iz istih razloga se moe izjaviti i revizija . Revizija se moe izjaviti protiv zakonom utvrenih drugostupanjskih presuda , zbog pogrene primjene materijalnog prava. Do pogrene primjene ili do neprimjene mjerodavnog stranog prava moe doi u vezi s: 1.pogrenom primjenom polaznog kolizijskog pravila, jo unutar primjene pravnog poretka legis fori. Npr.Hrvatski je sud trebao u konkretnom sluaju primijeniti polazno kolizijsko pravilo A, koje bi uputilo na primjenu austrijskog prava, a umjesto toga pogreno je primijenio kolizijsko pravilo B, koje je uputilo na maarsko pravo. U takvom sluaju postoje dva razloga za reviziju. Prvo zbog pogrene primjene hrvatskog prava, njenog kolizijskog pravila, i zbog toga to je to dovelo do pogrene primjene stranog prava. 2.nakon to je me. nadleni hrv. sud pravilnim izborom polaznog koliz. pravila uputio na strano pravo. Npr.:Hrv. je sud ispravno podvrgao pr. stanje pod domae koliz.pravilo, koje upuuje na mjerodavno talijan.pravo. Sud nije ispravno ni tumaio ni primijenio odgovarajue norme mjerodav. talijan. prava.

12. KAKO UTJEU PROMJENE PRAVA NA PRIMJENU MJERODAVNOG PRAVA 365.Kojim se pravilima rjeavaju sukobi prava u vremenu? Pravo se mijenja. Te promjene nastaju na podruju materijalnog, kolizijskog i procesnog prava, i to kako drave polaznog prava, tako i drave ije je pravo - kad se radi o ureivanju privatnopravne situacije s meunarodnim obiljejem situacija -mjerodavno u konkretnom sluaju. Radi se o tzv. sukobu prava u vremenu. Radi njihova rjeavanja najee se postavlja sljedee pitanje: treba li i kada primijeniti novo pravo, odnosno treba li i kada i nadalje primjenjivati staro pravo. Kao to se: teritor. i personalni sukobi prava rjeavaju koliz. pravilima tako postoje koliz.pravila mpp, interlokalnog i interpersonalnog prava i uz to postoje i posebna intertemporalna koliz.pravila koja ureuju navedene vremenske sukobe.Ta pravila dolaze do primjene ak i onda kad koliz. pravila mpp preciziraju as upuivanja. 366.Navedite tri vrste vremenske promjene statuta ? Tri vrste vremenske promjene prava: 1. promjena kolizijskih pravila legis fori 2. promjena materijalnog prava legis causae 3. utjecaj promjene injeni. stanja znaajnog za poveznicu - promjenjivost statuta Promjene kolizijskih pravila legis fori 367.Objasnite to je to promjena kolizijskih pravila legis fori? Takve se promjene, ako drukije nije odreeno meunarodnim ugovorima, najee ureuju na osnovi prijelaznih pravila drave foruma. Pri tome se propisuje odn. pretpostavlja u pravilu neretroaktivnost novih pravila.Smatra se da u pravilu treba o vremen.djelov. promijenjenih kp rjeavati na isti nain kao kad se radi o promjenama mater.pravila. a) opa rjeenja (ZRS, navedi l. i na. koje je izraeno u rje.) / Navedite i obrazloite intertemporalno pravilo ZRS-a? / Navedite opi stav ZRS o pit. koje od na. za primjenu kp je izraeno u tom rje. ZRS-a? ZRS:taj se zakon ne primjenjuje na odnose nastale prije njegova stupanja na snagu. Na te odnose primjenjuje se ranije pr., a po ZRS se ocjenjuju situacije nastale nakon nj. stupanja na snagu. Takvo stanovite izraava primjenu koliz.pr. na osnovi na. tempus regit actum, to podrazumijeva i neretroaktivno vaenje. b) posebna rjeenja ? / Navedi 3 poseb.vrste situacija koje uzimaju u obzir vremensku dimenziju pr.situacija i pr.odnose s me.obiljejem/ Obrazloite na primjerima iz hrv. i poredb.pr. kako se te vrste situacija ureuju? Neke novije nacionalne kodifikacije mpp polaze od prethodno navedenog naela neretroaktivnosti novog kolizijskog prava, no uz to daju i odreena posebna rjeenja koja uzimaju u obzir vremensku dimenziju pravnih situacija pravnih odnosa s meunarodnim obiljejem. Tako se razlikuju sljedee tri vrste situacija: 1.zavrene situacije npr. zakljueni brak, steeno vlasnitvo na pokretninama ili nekretninama, steena punoljetnost - i njihove pravne uinke ureuje ranije pravo, tj. ureuju se po kolizijskim propisima koji su bili na snazi u asu njihova nastanka. To se utvruje opim intertemporalnim pravilom ili posebnom normom ogranienog dometa. ZRS:U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak. 2.trajne situacije npr. osobnopravnih i imovinskopravnih uinaka braka - koje su nastale po prijanjim kolizijskim pravilima, njihov nastanak i uinci do stupanja novog zakona ocjenjuju se po ranijem pravu, a nakon toga te situacije,

58

59
dakle pro futuro, ureuju kolizijska pravila novog zakona. Npr.Njemaki zakon : Uinci obitelj. pr.odnosa procjenjuju se po tom zakonu od dana nj. stupanja na snagu. 3.situacije in statu nascendi situacije na koje se jo uope nije primijenilo mjerodavno pravo, primjenjuje se ono pravo na koje upuuju vaea pravila mpp. Npr.Ako brani drugovi sporazumno podnesu prijedlog za razvod braka, brakorazvodni razlozi prosuuju se po ZRS po njihovim domovinskim pravima u asu podnoenja takvog prijedloga. U takvim i slinim vrstama situacija zapravo ne postoji dilema o intertemporalnoj primjeni kolizijskih normi, jer se uvijek primjenjuje vaee kolizijsko pravilo. Za zavrene i trajne situacije primjenjuje se kolizijsko pravo u skladu s naelom tempus regit actum. Takav se pristup namee i za rjeavanje primjene kolizijskih pravila to se tie situacija iji pravni uinci nastupaju odreenim protekom vremena - npr. zastara i dosjelost. Promjenjivost statuta 368.Promjenjivost statuta : a) obrazloite ovu vrstu vremenske promjene prava? Pod promjenjivou statuta podrazumijeva se = pojava koja se javlja kad za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene injeninog stanja na kojem se zasniva poveznica, to moe utjecati na promjenu mjerod. prava .Primjenjuje se isto kolizijsko pravilo no mijenjaju se okolnosti na kojima se zasniva poveznica , npr. mijenja se dravljanstvo, dr.pripadnost broda,prebivalite ili mjesto gdje stvar lei. 369.Podjela poveznica? / Moe li u primjeni povez. mjesto zaklju.braka doi do promj.statuta? = NE Takva se pit. javljaju samo ako se mjerod. pr. odreuje pomou navedenih i drugih promjenjivih a ne stalnih poveznica. Podjela na: 1)stalne i 2)promjenjive poveznice zasniva se na mogu. / nemogu. njihove promjene. Promjenjive poveznice : dravna pripadnost broda mogu mijenjati Stalne poveznice : mjesto gdje nekretnina lei , mjesto zakljuenja braka , mjesto gdje je nastala teta Trenutno djelujue poveznice : mjesto zakljuenja braka , mjesto osnivanja pr. osobe , mjesto gdje je teta nastala. Kod stalnih i trenutno djelujuih povez. - a priori je iskljuena problematika conflits mobiles. Kod njih nema, uope mogunosti upuivanja na neko drugo pravo 370.Navedite 2 situacije kada se postavlja pitanje promjenjivosti statuta / Obrazloite na primjeru kp iz ZRS situaciju kad se postavlja pit. promjnj. statuta! Navedite primjere za 2 situacije? 1)ZRS: za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavna je njihova lex patriae. U asu zakljuenja braka oni su bili dravljani drave X, a pet godina nakon toga stekli su dravljanstvo drave Y.Deset godina nakon zakljuenja braka postavlja se pitanje mjerodavnog prava za njihove zakonske imovinske odnose. 2. Ukradena umjetnika slika kupljena je u dr. X od nevlasnika. Po pravu te dr., na osnovi stvarnog statuta lex rei sitae, kupac nije postao vlasnikom. Nakon par mjeseci slika se prenosi u dr. Y, po ijem pravu kupac postaje vlasnikom ukradene slike, ako je bio u dobroj vjeri.Postavlja se pitanje da li se primjenjuje pravo dr. X ili pravo dr. Y? 371.Kako utjee tono fiksiranje trenutka upuivanja na mjerodavno pravo kod promjenjivosti statuta? Tono odreivanje vremenske dimenzije kolizijskopr. upuivanja ne rjeava uvijek pitanje promjenjivosti statuta iz dva razloga : 1.s jedne strane njime se ne upuuje na najblie pravo , 2.a uz to takvo vremensko odreivanje propisuje se samo iznimno pa u pravilu ostaje otvoreno pit. odreiv. mjerod. pr. pri pojavi promjenjivosti statuta.Npr: ZRS: odreuje za razvod braka mjerodavnost prava drave iji su oni dravljani u vrijeme podnoenja tube. ZRS: uinak posvojenja ocjenjuje se po pravu drave iji su dravljani posvojitelj i posvojenik u vrijeme zasnivanja posvojenja. Opa rjeenja 372.Ope rjeenje za rjeavanje promjenjivosti statuta / Razlika izmeu promjenjivosti kolizijskih pravila i promjenjivosti statuta? Promjenjivost statuta rjeava se uglavnom analognom primjenom pravila o rjeavanju promjena kolizijskih pravila legis fori , a razlika je u sljedeem : 1) kod p r o m j e n j i v o s t i k o l i z ij s k i h p r a v i l a radi se o dva zakona istog zakonodavca, s tim da jedan zakon zamjenjuje drugi 2) kod p r o m j e n j i v o s t i s t a t u t a rije je o dva zakona razliitih zakonodavaca koji ostaju na snazi na svom podruju ,a pitanje je samo koji od njih treba od odreenog trenutka primjenjivati 373.Kako utjee promjenjivost statuta na zavrene , a kako na trajne pravne situcije?/ Objasnite kako se openito rjeava na primjeru kp ZRS-a zavrene i trajne pr.situacije?

59

60
Na zavrene situacije ni promjenjivost statuta ni kasnija promjena kolizijskog pravila ne utjeu. Na njih se primjenjuje pravo po kojem su nastale,odn. priznaju se i po novom pravu.Ovdje se radi o stalnoj odn. trenutno djelujuoj povez. ZRS: Za ug. o prodaji pokret.stvari, podredno je po ZRS mjerodavno, ako stranke nisu izabrale pr. koje e ureivati njihove meusobne ugovor.odnose, pr.mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebiv.odn. sjedite prodavaoca.Promjenjivost statuta je pravno nevana, iako postoji promjenjiva poveznica, ako se radi o zavrenim pravnim situacijama. Kod trajne situacije ako kolizijsko pravilo ureuje tzv. trajne situacije, njen pravni nastanak ureuje mjerodavno pravo koje je u to vrijeme vailo, a ako doe do promjene statuta, uinci takve pravne situacije ocjenjuju se po novom pravu od asa te promjene. Npr.: ZRS: Za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani. Neka posebna rjeenja 374.Posebna rjeenja promjenjivosti statuta? Katkada se u vezi s promjenom statuta javljaju tehniki problemi prilagoavanja kao npr. u branoimovinskim odnosima pri prijelazu iz sistema spajanja dobara na sistem brane steevine. Smatra se da nastale pravne odnose koji se ne mogu supsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuivati po ranijem pravu po kojem su valjano nastali. Daljnji razlog odstupanja od primjene prava na osnovi naela ,,tempus regit actum ,, jest naelo priznanja prava to su steena po ranijem mjerodavnom pravu (statutu). 375.Objasnite poseb.rje. promjenj. statuta na primjeru kp ZRS-a o pr.mjerod. za stjec. vlasni. koja 2 sluaja moemo razlikovati? / Kako se rjeava pit. promjenj.statuta u stvarnopr. odnosima kad se radi o stjec.vlasni.? Stjec.vlasni. i 2-ih stvar.pr. ocjenjuje se u hrv. mpp po lex rei sitae po pr. gdje stvar lei. Ako je pr.vlasni. steeno po ranijem statutu, ono i dalje postoji, iako po novom statutu jo ne bi bilo steeno. Ako stvar.pr. nije jo steeno po ranijem pr., jer nije bilo modusa, do takvog stjecanja dolazi, ako pokretnina stigne na podruje dr. po ijem pr. modus nije pretp. za prijenos vlasni. Ako naprotiv doe na podruje dr. po ijem se pr. trai modus, tada vrijedi ponovno ope na. tempus regit actum, pa se taj in treba ostvariti pod pretp. i u obliku novog statuta. Npr.: 1)Ako je ug. o prodaji zakljuen o stvari koja se u asu zaklju.ug. nalazila u Franc., obveznopr. ug. ima po franc.pr. i stvarnopr. uinke, pa za prijenos vlasni. nije potreban modus.Kad ta stvar kasnije stigne u RH po ijem je pr. potreban modus, smatra se da je i bez modusa valjano preneseno vlasni. na hrv. kupca primjenom ranijeg statuta. 2)Ug. o prodaji zakljuen je o stvari koja se je u tom asu nalazila u RH. Kad ta stvar kasnije bude prenesena u Franc., vlasni. e se smatrati prenesenim i bez modusa, jer po franc. pr. za prijenos vlasni. dostaje, obveznopr.ug. Promjena materijalnog prava legis causae 376.Promjena materijalnog prava legis cause koje pr.primijeniti u sluaju takove promjene? Smatra se da org. u polaznoj dravi treba postupiti na isti nain kako postupa u takvom sluaju org. drave legis causae , pod pretp. da se po polaznom pr. , str.pr. primjenjuje po slub.du. 377.Promjena materijalnog prava legis cause kada se prijelazne odredbe nee primijeniti? Prijelaz.odredbe o vremen.vaenju legis causae nee se primijeniti ako bi time bio povrijeen javni poredak polaznog prava. 378.Promjena mater.pr. legis cause objasni? Ako se promijeni mater.pr. dr. na ije su pr. norme uputila kp polaz.pr., polazni org. treba onda postupati na isti nain kako postupa u takvom sluaju org. dr. legis causae, pod pretp. da se po polaz.pr., str.pr. primjenjuje po slub.du.

13. JAVNI POREDAK 379. Tko je postavio temelj instituta jav.poretka? Tko je postavljao pitanja o granicama primjene mjerod.pr.? Postavilo se ve prije nekoliko stoljea pitanje o tome treba li uvijek primijeniti strano pravo, bez obzira na to je li ono slino, potpuno drugaije ili ak protivno osnovnim pravnim naelima polaznog prava. Takva pitanja o granicama primjene mjerod. prava postavljali su si ve u 14. stoljeu komentatori (postglosatori); oni su uili da se tzv. kodljivi statuti - statuta odiosa - primjenjuju samo teritorijalno. Time su postavljeni temelji institutu javnog poretka Nizozemac Ulrich Huber u 17. stoljeu - dalje razrauje institut jav. poretka pored ostalog time to odreuje granice primjene stranog prava. Savigny- moderno uenje o tom institutu, iako izriito ne spominje izraz javni poredak, razlikuje vie vrsta odstupanja od primjene mjerodavnog prava. On navodi da do odstupanja dolazi zbog prinudnih domaih propisa to se zasnivaju na moralu ili su doneseni zbog javnog interesa.

60

61
Uz to tvrdi da se strano pravo ne primjenjuje ako sadri pravne institute koji nisu ni poznati ni priznati u domaem pravu. takvo gledite je u odreenoj mjeri izrazio hrvatski znanstvenik Baltazar Bogii - intelektualni otac Opeg imovinskog zakonika Crne Gore iz 1888. Navedeno razlikovanje prinudnih propisa polaznog prava, s obzirom na njihov utjecaj na primjenu odnosno neprimjenu mjerodavnog stranog prava izraava Mancini u drugoj polovici 19. stoljea i talijanska kola koju on osniva, s dva sljedea pojma: 1.ordre public interne i 2.ordre public international

380.Objasnite razliku izmeu me. i internog jav.poretka? ordre public interne (interni jav.poredak) = podrazumijevaju se prinudni propisi domaeg pr. koji unutar privat.pr. iskljuuju sporazume stranaka koji su im protivni.Kad se ureuju odn. kontroliraju tuzemne pr. situacije, moe se govoriti samo o njihovoj protivnosti domaim prinudnim, kogentnim propisima interni jav.poredak. Navedena razlika je prihvatljiva i za hrv.pravo. ordre public international (me. jav. poredak) = dolazi do izraaja samo pri kontroli primjene str.pr. i kontroli str. sudskih arbitra.odluka. Izraz ordre public international oznauje jav.poredak koji kontrolira primjenu str.pr. 381.Objasnite pojam javnog poretka? BOUEK! Jav. poredak definira se u pr.doktrini i sudskoj praksi kao institut kojim se titi domai pravni sistem od primjene stranog prava protivnog osnovnim pravnim naelima domaeg prava , koji su u znatnoj mjeri sadrani u ustavima. 382.Na koji se nain propisuje zatita javnog poretka? Odredbe o zatiti javnog poretka sadre propisi unutranjeg meunarodnog privatnog prava i razne viestrane meunarodne konvencije. Te odredbe ne odreuju u pojedinostima sadraj javnog poretka - to je preputeno, organima primjene. Izmeu unutranjih propisa o javnom poretku postoje odreene razlike: 1.esto se samo propisuje neprimjena stranog prava koje je protivno domaem javnom poretku. 2.Katkada se propisuje da strano pravo ne smije biti protivno ni javnom poretku ni dobrim obiajima. 3.katkada se propisuje neprimjena stranog prava, ako bi uinci njegove primjene bili protivni javnom poretku. 383.Kako institut javnog poretka odreuje ZRS, a kako drugi unutranji izvori / Kako javni poredak odreuju PZ, ZOSZP, HK iz 1973. ? 1) ZRS: Ne primjenjuje se pravo strane drave ako bi njegov uinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja. 2) ZOSZP: Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se uinak primjene oito protivio jav. poretku RH. Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovog zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaenja odredaba prava RH. 3) HK iz 1973.: Primjena pr. koje je na temelju ove konvenc.mjerod. moe se iskljuiti samo ako je oito nespojiva s jav.poretkom. 4) PZ: nema odredbe BOUEK! 384. Kritiki komentirajte odredbu o jav.poretku u ZRS-u? Ne primjenjuje se pr. str. dr. ako bi nj. uinak bio suprotan Ustavom utvrenim osnovama dr. ureenja. Zatita jav.poretka izriito se povezuje s potivanjem domaeg Ustava, nj. naela i osnov. prava. Tim lankom se tite temeljne slobode i pr. . i graanina iz Ustava. 385.Znaaj klauzule javnog poretka u me. ugovorima (zato se ne unosi u dvostrane konvencije) ? to se tie klauzula o javnom poretku u meunarodnim ugovorima, one se nikada ne donose u dvostranim konvencijama. Iskljueno je, da to mjerodavno pravo bude proglaeno protivnim javnom poretku drave polaznog prava, tj. javnom poretku jedne od drava ugovornica. HK o mpp-u, kojima se u potpunosti ili djelomino ujednauje kolizijsko pravo, odreuju da se mjerodavno materijalno pravo nee primijeniti ako je oito protivno javnom poretku. 1)HK o mjerod.pr. za oblik oporu.raspol. 1961.:Primjena pr. koje je mjerod. po ovoj konvenc. moe se odbiti samo ako je oito nespojivo s jav.poretkom 2)HK o mjerod.pr. za cestovne nesree 1971: Primjena pr. koje je mjerod. na osnovi ove konvenc. moe se odbiti samo ako je ono oito protivno jav.poretku 386.Zato se u sluaju renvoi nee primijeniti javni poredak? Javni poredak ne predstavlja samo zatitu domaeg prava od primjene inozemnog materijalnog prava, nego i od inozemnih kolizijskih pravila koja mogu biti neprihvatljiva za polazno pravo, pa se stoga takva mpp ili intertemporalna kolizijska pravila u sluaju renvoi nee primijeniti. Pretpostavke za primjenu javnog poretka veza s legis fori

61

62
387.Pretpostavka za primjenu javnog poretka ? Opravdanost pozivanja na zatitu domaeg javnog poretka zavisi od toga ima li predmet koji se rjeava usku vezu s tuzemstvom i nj. pr. tj s lex fori. Takva veza postoji npr.: 1. kad bi primjena stranog prava imala u tuzemstvu trajnije uinke ili 2. ako je tuzemni organ me. nadlean u predmetu nastanka ili promjene odre. pr.odnosa kao npr pri zakljuivanju braka. 388.Objasnite i dajte primjer za tzv. ,, ublaeno djelovanje javnog poretka / Regulira li ZRS tzv.ubla.djelov.jav.poretka? Takvo gledite koje respektira uinke pravnih stanja nastalih primjenom stranog prava u inozemstvu , iako takve situacije ne bi mogle nastati primjenom stranog prava koje je protivno tuzemnom jav.pr., prihvatljivo je i za hrv.mpp. Radi se o pojavi tzv. ublaenog djelovanja javnog poretka - uinak takve strane situacije priznaje se u tuzemstvu, on se ne iskljuuje pozivanjem na zatitu domaeg jav.poretka. Katkada pravni odnos, koji je nastao u inozemstvu, zbog protivnosti javnom poretku samo privremeno ne proizvodi uinke u tuzemstvu. 389. Objasnite na primjeru tzv.ublaeno djelovanje jav.poretka? U inozem. su nupturijenti , svaki od 12.god., meusobno zakljuili brak u skladu sa svojim domovin.pravima. Taj brak u RH sigurno ne bi proizveo uinak prvih nekoliko god. nakon zakljuenja, zbog niske dobi nupturijenata. Meutim, ako bi se te osobe nakon npr. 8.god. nastanile u RH, gdje bi potom stekle i prebiv., tada prvotna situacija koja je bila protivna hrv.jav.poretku vie ne postoji, pa bi se njihovoj vezi u RH trebali priznavati uinci braka. 390.Regulira li ZRS ublaeno djelov.jav.poretka? ZRS to pit. ne regulira izriito. Funkcija javnog poretka, njegov sadraj i podredno mjerodavno pravo 391.Navedi i obrazloi funkcije javnog poretka / Objasnite redoslijed postupanja suca u primjeni negativne funkcije javnog poretka ? Pravnotehniki javni poredak ima dvostruku funkciju: 1.pozitivnu kojom se namee primjena domaeg, polaznog prava. Ve u 18.st.stoljeu franc. GZ: Policijski i sigurnosni zakoni obvezuju sve koji borave na podruju dr. Pored javnopravnih propisa donose se i privatnopravni propisi kojima se ureuju situacije s me. obiljejem tako da se ili: neposredno upuuje na primjenu polaznog prava, ili propisuju odstupanje, pod odreenim okolnostima, od primjene stranog mjerodavnog prava, te utvruje primjena prava drave foruma. To su pravila neposredne primjene polaznog prava. 392.Objasnite post. koji se primjenjuje pri ocjeni negat.funkc.jav.poretka? 2.negativna njome se iskljuuje primjena mjerod. stranog prava, ako ta primjena nije spojiva s osnov.pr. na.polaznog pr.Ona nije uperena protiv odreene norme stranog materijalnog prava tj. njezinog sadraja, ve samo protiv njene primjene na konkretni sluaj. Umjesto stranog prava primjenjuje se odgovarajua norma domaeg, polaznog prava , a pritom se postupa ovim redoslijedom: 1)na osnovi polaznog kolizijskog pravila utvruje se mjerodavno strano pravo 2)nakon to se ocijeni da bi primjena stranog prava bila protivna domaem jav. poretku, ne dolazi do primjene tog stranog prava 3)umjesto stranog (mjerodavnog) prava, primjenjuju se esto odgovarajua pravila domaeg polaznog prava, odn. tako da se to pravo prilagoava 393.Kako se rjeavaju situacije do kojih dolazi nakon ocjene negativne funkcije javnog poretka? 1.Samo se iznimno propisuje izriita primjena polaznog prava: 2.U praksi se najee podredno i primjenjuje polazno materijalno pravo 3.Katkada nee doi do podredne primjene polaznog prava, ve se situacije koje su nastale primjenom stranog prava nee priznati, nee im se dati nikakav pravni uinak. 4.Postoje i situacije: neprimjenom stranog prava, koje je protivno domaem javnom poretku, nastaje pravna praznina, pa je pitanje da li je popunjavati ipak pravilima stranog mjerodavnog prava, ili po domaem pravu. Radi se o potrebi tzv. prilagoavanja, koje treba rjeavati tako da se to manje dira u inozemno pravo. To se rjeava na osnovi naela pravinosti, u okviru materijalnog polaznog prava. 394.Nepostojanje odredbe o javnom poretku? BOUEK! Svi pravni poreci tite javni poredak, bez obzira postoji li o tome zakonska klauzula ili ne pa stoga nepostojanje odredbe ne znai da sud ne primjenjuje taj institut. 395.Vrijeme relevantno za ocjenu suprotnosti s jav.poretkom? to se tie relevantnog vremena za ocjenu protivnosti stranog prava domaem javnom poretku, to je as donoenja odluke.

62

63
Ako se od asa nastanka pravne situacije o kojoj se radi pa do trenutka odluivanja o zatiti javnog poretka mnogo proirio ili suzio opseg tog pojma, konano rjeenje o odreivanju javnog poretka zavisi od pravila intertemporalnog prava legis fori. Na zatitu javnog poretka nadlena domaa tijela, dravni sudovi i arbitrana tijela, paze po slubenoj dunosti.

Procesni javni poredak 396.to je procesni javni poredak i koja mu je funkcija (tri primjera) / Navedite 3 primjera iz hrv. pr. u kojima je sadran taj pr.institut? Proc. jav. poredak = institut kojim se titi domai procesni javni poredak kojim se: 1)spreava da strane sudske i arbitrane odluke koje su nespojive s bitnim naelima domaeg procesnog prava ostvaruju uinke u inozemstvu 2)uskrauje se pr.pomo ako se trai na nain bitno nespojiv s domaim proc.pr. U hrv.pr. kao ni u str. ne postoji opa klauzula proc.jav.poretka. Posebne odredbe sadri: ZRS : Strana sudska odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrenim osnovama dr.ureenja ZPP: Sud e uskratiti pravnu pomo inozemnom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna jav.poretku ZPP: Radnja koja je predmet molbe inozemnog suda moe se obaviti i na nain koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Republike Hrvatske. ZA: Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit e se ako sud utvrdi da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. 3)Na zatitu procesnog javnog poretka pazi se po slubenoj dunosti. 397.to u postupku priznanja stranih odluka znai materijalni javni poredak,a to procesni ? M a t e r i j a l n o pr a v n i javni poredak je usmjeren protiv sadraja odluke ; P r o c e s n i javni poredak spreava priznanje inozemnih odluka ako su donesene protivno osnovnim naelima procesnog prava drave priznanja.Time obuhvaa na. audiatur et altera pars, nepristranost suda, ishoenje odluke na dolozni nain. 398.Obrazloite na temelju primjera odnos izmeu ustanove jav.poretka i pravila neposredne primjene? Prav. neposred. primjene = opa funkc. je ira jer 1. ureuje i situacije vane za funkcionir. dr., 2. ali i potpuno privatnopr. odnose ije je stvaranje, uinci i prestanak nikako nisu vezani uz osnov.na. pr. ure. dr. koja donosi te propise, pa prema tome ni ti propisi nisu dio tog dr. jav.poretka. Samo odre.vrste prisilnih propisa polaz.pr. vre tzv. pozit.funkc. jav.poretka (neposredno ureuju situac. s me.obiljejem primjenom odn. konkretiziranjem temeljnih pr.na. dr. polaz.pr.) dok 2 vrste tih pravila ureuju primjenu polaz.pr. no ne bezuvjetno ve samo ako bi mehanizam kolizijskopr. metode doveo do neprihvatljivog pr.rezultata.

III . OSTALE METODE 1. METODE KOJE ISKLJUUJU ILI DOPUNJUJU KOLIZIJSKOPRAVNU METODU Pravila neposredne primjene 399.Koje su to metode koje iskljuuju ili dopunjuju kolizijskopr. metodu? 1.pravila neposredne primjene 2.posebna materijalna pravila 400.Kakva su to pravila neposredne primjene? / Obrazloite kakva su to pravila neposred.primjene? Navedite 2 pravila neposred.primjene iz hrv.mpp-a? Na primjeru odredbe ZRS-a objasnite primjenu pravila neposred.primjene nadle.hrv.upr.tijela? To su posebna pravila legis fori , koja se donose u istom zakonu s kolizijskim normama, a katkada ih sadre i drugi propisi. ZRS: I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom Republike Hrvatske, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pravu Republike Hrvatske smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje. PZ : Iznimno od odredaba Zakonika, koje za naknadu tete zbog sudara brodova upuuju na primjenu stranog prava, primjenjuju se: Hrvatsko pravo - ako je jedan od brodova koji je sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod. 401.Kako pravila neposredne primjene ureuju odreene vrste privatnopravnih odnosa? Pravila neposredne primjene polaznog prava ureuju

63

64
1. odreene vrste privatnopravnih odnosa domaih dravljana, 2. kao i neke druge privatnopravne odnose. Pri tome se propisuje samo iznimno opa primjena domaeg prava; najee se domae pravo treba primijeniti ako je to stroe ili povoljnije nego materijalno pravo na koje upuuju kolizijska pravila polaznog prava, odnosno kao podredno pravo koje omoguuje stvaranje novog pravnog stanja. PZ : Primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ogranienju odgovornosti stroe od propisa drave iju dravnu pripadnost brod ima. PZ: Primjenjuje se na ugovore o iskoritavanju brodova ovaj Zakonik:ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika. ZRS: Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu odreenom u st. 2. (po kojem je za razvod mjerodavno kumulativno domovinsko pravo oba brana druga), za razvod braka mjerodavno je pravo RH ako je jedan od branih drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivalite u RH. 402. Kako RK ureuje pravila neposredne primjene? Ovom se konvenc. ne ograniava primjena pravila dr. suda koja, bez obzira na pr. koje je mjerod. za ug., prinudno ureuju injeni.stanje. 403.Obrazloite na temelju primjera odnos izmeu ustanove javnog poretka i pravila neposredne primjene? Tvrdi se da se radi o pravilima koja tite domai javni poredak. To je samo djelomino tono, jer je opa funkcija tih pravila mnogo ira: njima se ureuju i situacije koje su vane za funkcioniranje drave, to se ini javnopravnim propisima, ali i potpuno privatnopravni odnosi ije stvaranje, uinci i prestanak nikako nisu vezani uz osnovna naela pravnog ureenja drave koja donosi te propise, pa prema tome ni ti propisi nisu dio tog dravnog javnog poretka. Samo odreene vrste pravila neposredne primjene polaznog prava vre tzv. pozitivnu funkciju javnog poretka tj.neposredno ureuju situacije s meunarodnim obiljejem primjenom odnosno konkretiziranjem temeljnih pravnih naela drave polaznog prava, dok druge vrste pravila odreuju primjenu polaznog prava, no ne bezuvjetno, ve samo ako bi mehanizam kolizijskopravne metode doveo do neprihvatljivog pravnog rezultata. Tako odreena pravila neposredne primjene, iskljuuju kolizijskopravnu metodu odnosno dovode do neprimjene prava odreenog kolizijskopravnom metodom. 404.Pravila neposredne primjene kojim se a priori odnosno a posteriori iskljuuje primjena kolizijskopr. metode? A priori: ZRS: I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom Republike Hrvatske, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pravu Republike Hrvatske smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje. A posteriori: ZRS: Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu odreenom u st. 2. (po kojem je za razvod mjerodavno kumulativno domovinsko pravo oba brana druga), za razvod braka mjerodavno je pravo RH ako je jedan od branih drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivalite u RH. Posebna materijalna pravila 405.Posebna materijalna pravila razlika od pravila neposredne primjene i ratio njihova donoenja ? Uz pravila neposredne primjene, kojima se tite uglavnom domai nacionalni interesi, donose se posebna materijalna pravila koja neposredno ureuju situacije s meunarodnim obiljejem. Pri tome, za razliku od pravila neposredne primjene, ratio njihova donoenja nije zatita domaeg pravnog poretka, ve utvrivanje pravila koja izraavaju specifinosti situacija s meunarodnim obiljejem. 406.Nain donoenja posebnih mater.pravila i izvori tih pravila / to se njima prvenstveno uzima u obzir? Posebna mater.pravila donose se tako da prvenstveno uzimaju u obzir meunarodna obiljeja situacija koje ureuju. Njima se odstupa od rjeenja koja postoje za iskljuivo interne pravne odnose - stvaraju se posebna pravila za me.situacije. Izvori tih pravila su: 1.unutranji propisi, 2.meunarodni ugovori i 3.u odreenoj mjeri i sudska praksa. 407.Kakav je spram njima pr. poloaj koliz.pr.? Tom se metodom iskljuuje, u okviru pravila koja se donose, primjena kolizijskopravne metode. Pri tome je pravno nevano bi li kolizijskom metodom u konkretnom sluaju, zavisno od situacije, dolo do primjene lex fori, tj. domaeg materijalnog prava ili materijalnog prava neke strane drave. 408.Primjeri hrv. zakona koji sadri posebna mater.pravila? 1.Zakon o koncesijama iz 1992. 2.Zakon o strancima iz 2003. 409.Dva me. ugovora koji sadre posebna mater.pravila? 1. Beka konvencija o ugovorima o me.prodaji robe iz 1980.

64

65
2.Bernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela iz 1886. 3. Parika konvencija o zatiti industrijskog vlasnitva iz 1883. Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnoj prodaji robe iz 1980. 410.Koji izvor a na snazi je i u RH ureuje me.prodaju robe. Navedite i god. donoenja?Na to se odnosi te kada i pod kojim uvjetima se primjenjuje navedena Beka konvencija? Beka konvencija o me.prodaji robe iz 1980. odnosi se na me. prodaju. Primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljene izmeu stranaka koje imaju poslovni nastan na podruju razliitih drava : 1.kad su to drave ugovornice ili 2.kad pravila mpp upuuju na primjenu prava jedne od drava ugovornica; uz to se konv. primjenjuje na: 1.ugovore o isporuci robe koja se treba izraditi ili proizvesti, osim ako je strana koja je robu naruila preuzela obvezu da isporui bitan dio materijala potrebnog za tu izradu ili proizvodnju 2.kao i na ugovore u kojima se manji dio obveza stranke koja isporuuje robu sastoji u obavljanju nekog rada ili pruanju usluga 411.Koji je odnos izmeu tog konvencijskog prava i kolizijskopr.pravila? = Posebna materijalna pravila 412.to je opting out u me.ug. koji sadri posebna mater.pravila te navedite izvor i obrazloite? Stranke mogu iskljuiti primjene Konvencije u potpunosti ili djelomino tzv. opting out. U sluaju iskljuenja Konvencije, ako je za spor meunarodno nadlean hrvatski sud, mjerodavno pravo utvruje se po hrvatskom meunarodnom privatnom pravu, ako su stranke odredile mjerodavno pravo, ili u sluaju da to nisu uinile; dolazi do primjene mjerodavno materijalno pravo, a ne primjena iskljuenih konvencijskih rjeenja. Primjeri:Stranke utvruju primjenu prava drave X koja je lanica Konvencije, no izriito iskljuuju primjenu Konvencije. 413. Osobno polje primjene BK o me.prodaji robe i polje primjene ratione materiae? Osobno polje primjene Polje primjene ratione materiae Konvenc. ne sadri ograni. na osnovi dravlj. ni statusa Njezino polje primjene ratione materiae odnosi se samo na stranaka.Primjenjuje se bez obzira na to jesu li stranke sklapanj. ug. o prodaji te pr. i obveze prodavaoca i kupca trgovci ili nisu. koje proistjeu iz takva ug. Ako konvenc. nije izriito drugaije utvreno, ona se ne odnosi na: 1)pravovaljanost ug. ili bilo koju od nj. odredaba ili obiaja 2)uinak to bi ga ug. mogao imati na vlasnitvo prodane robe

ZAKON O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREENIM ODNOSIMA IZ 1991. 414.Podjela ZRS na opi i posebni dio? 1) opi dio : 1 13 l. = pravila o odreivanju mjerodavnog prava za statusne, porodine i imovinske odn. stvarnopr. odnose s me elementom 2) posebni dio : 14 106 l. = pravila o nadlenosti sudova i drugih organa RH, pravila postupka i pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka 415.Objasnite polje primjene ZRS-a ratione materiae?l.1 Ovaj Zakon sadri pravila o odreivanju mjerodavnog prava za: 1.statusne, 2.porodine i 3.imovinske odnosno stvarnopravne odnose s meunarodnim elementom i 4.pravila o nadlenosti sudova i drugih organa Republike Hrvatske, 5.pravila postupka i 6.pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka. 416.Navedite 3 primjera za sadraje iz l.1 ZRS koji su regulirani i me.sporazumima. Navedite naziv tih me. sporazuma i godinu donoenja? 1) statusni odnosi pr. i posl.spos. fizi.o. NYK o pr.polo. osoba bez dravlj. 1954. 2) porodini odnosi razvod braka HK o graanskopr. aspektima me. otmice djece 1980. 3) imovinski odnosi naknada tete RK o mjerod.pr. za ugovorne obveze 1980.

65

66
417.Kada je dolo do promjene polja primjene ZRS ratione materiae i u emu se ta promjena sastojala? Navedite i usporedite polje primjene ZRS ratione materiae u lipnju 2001. i u lipnju 2002.? U rujnu 2001 donesen je ZA kojim se ujedno ureuje i podruje priznanja i izvrenja arbitranih odluka koje je do tada bilo ureeno ZRS-om. 418.Na koji nain ZRS rjeava pitanje '' lacunae iuris'' , a kako drugi izvori mpp / Kako ZRS rjeava pit.popunjavanja pr.praznina?l.2 ZRS : Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, odgovarajue se primjenjuju: a)odredbe i naela ovog zakona, b)naela pravnog poretka Republike Hrvatske i c)naela meunarodnoga privatnog prava. PZ : Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajui nain primjenjuju: a)odredbe i naela ovoga Zakonika, b)odredbe i naela drugih zakona koji ureduju odnose s meunarodnim obiljejem, c)naela pravnog poretka Republike Hrvatske i d)opeprihvaena naela meunarodnog privatnog prava ZOSOZP :Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, primjenjuju se : a)naela pravnog poretka Republike Hrvatske i b)ope prihvaena naela meunarodnog privatnog prava. 419.Poloaj ZRS-a meu izvorima hrvatskog prava?l.3 Odredbe ovoga zakona ne primjenjuju se na 1.statusne, 2.porodine i 3.imovinske odnosno stvarnopravne odnose s meunarodnim elementom ako su oni regulirani drugim zakonom ili me. ugovorima .

420.Na primjeru osnovnih odredaba ZRS-a objasnite alternativni statut? l.7 Koje je pr.mjerodavno za oblik pr.radnje, pr.posla? Ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno pravne radnje. 421.O kakvom je upuivanju tu rije? = Alternativno 422.to to znai? = Favor negotii 423.O kojem naelu je tu rije? = Na.povoljnosti 424.Navedite hrv. i latinske pr.izraze? = Pr.zakljuenja pr.posla, lex loci actus 425.Je li tona tvrdnja da se zastara smatra procesnim institutom?l.8 = Ne Za zastaru mjerod. je pr. koje je mjerod. za sadraj pr. posla odn. pr. radnje. 426.Skrbnitvo?l.15 Za stavljanje pod skrbnitvo i prestanak skrbnitva, te za odnose izmeu skrbnika i tienika, mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin tienik. 427.Koje pravo je mjerodavno za zatitu imovine odsutnog stranog dravljanina koja se nalazi u RH i za trajanje te zatite?Privremene mjere zatite - koje je pr.mjerod. za prestanak mjera zatite?l.15 st.2,3 Privremene zatitne mjere prema stranom dravljaninu i prema osobi bez dravljanstva koji se nalazi u Republici Hrvatskoj odreuju se po pravu Republike Hrvatske i traju dok nadlena drava ne donese odluku i ne poduzme potrebne mjere. Ova odredba primjenjuje se i to se tie zatite imovine odsutnoga stranog dravljanina i osobe bez dravljanstva koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. 428.Proglaenje nestale osobe umrlom? l.16 Za progla. nestale osobe umrlom mjerod. je pr. dr. iji je dravljanin bila ta osoba u vrijeme nastanka. 429.Pr. osoba? l.17 BOUEK! Pripadnost pr.osobe odreuje se po pr. dr. po kojem je ona osnovana.Ako pr.osoba ima stvarno sjedite u 2 dr., a ne u onoj u kojoj je osnovana i po pr. te 2 dr. ima njezinu pripadnost, smatrat e se pr. osobom te dr. 430.Koje potekoe postoje u vezi s odreiv. mjesta gdje se pokretnina nalazi? Navedite kako te pr.probleme rjeava ZRS!? / Pravo mjerodavno za odricanje od prava vlasnitva ; l 18 st 1

66

67
Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima, te za pr. raspolaganja stvarima u drut. vlasni. , mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi (lex rei sitae) 431.Pravo mjerodavno za stjecanje vlasnitva na tjelesnoj pokretnoj stvari / navedite 1 koliz.pravilo u kojem je mjerodavna lex loci destinationis / navedite kako potekoe u vezi s odreiv. mjesta gdje se pokretnina nalazi rjeava ZRS? l 18 st 2 i 3 Za odnose u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo mjesta odredita (opredjeljenja) 432.Koje pr. je mjerod. za zalo.pr. na prijevoznim sredstvima? Za odnose na prijevoznim sredstvima mjerod. je pr. dr. iju dr. pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugaije odreeno. 433.Odreivanje supsidijarnog mjerodavnog prava za ugovore? / Kako ZRS a kako ostali unutarnji izvori hrv. mpp-a ureuju primarno mjerodavno pravo za ugovore?... supsidijar.mjerodavno pravo za ugovore? l.19, 20 Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. primarno mjerod.pr. Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se pr.mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebiv. / sjedite osobe koja izvrava karakter.in. suspsidijarno mjerod.pr. 434.Koje pr. je primarno a koje podredno mjerodavno prema ZRS-u za ; l 20 a)ug. o autorskom pr = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite autora; b)ug. o posluzi = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslugodavca c)burzovne poslove = pravo sjedita burze d)ug. o licenci = pravo mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite primaoca tehnologije; e)ug. o djelu = pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslenika (poduzimaa); 435.Koje je pr.mjerod. za oblik o imovin. ug. bra.drugova koji se odnose na nekretnine? l.21 Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se teritoriju nalazi nekretnina. 436.Koje pr. je mjerod. za prijelaz rizika u odnosima izmeu ugovornih strana? / mjerodavno pravo za odreivanje trenutka od kojeg stjecatelj odnosno preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima ?l 22 U odnosima izmeu ugovornih strana, ako ugovorne strane nisu drugaije ugovorile, pravo mjesta osobe koja izvrava karakteri.in. mjerodavno je i za: 1) odreivanje asa od kojega stjecatelj odnosno preuzimatelj pokretne stvari ima pravo na proizvode i plodove stvari; 2) odreivanje asa od kojega stjecatelj odnosno preuzimatclj snosi rizik u vezi sa stvarima. 437.Pravo mjerodavno za postupanje prodavaoca kad kupac odbije preuzeti stvar koja je predmet ugovora o prodaji /Pr. mjerod. za nain predaje stvari? l 23 Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drugaije ugovorile, za nain predaje stvari i za mjere koje treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari. 438.Koje pravo je mjerodavno za cesiju? l 24 Na uinak odstupanja potraivanja ili preuzimanja duga prema duniku odnosno vjerovniku koji nisu sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju primijenit e se pravo koje je mjerodavno za potraivanje odnosno dug. 439.Pravo mjerodavno za akcesorne pr. poslove / koje pravo je mjerodavno za kamate , ugovornu kaznu i o kakvim je pravnim poslovima rije? l 25 Na akcesorni pravni posao, ako nije drugaije odreeno, primijenit e se pravo mjerodavno za glavni pravni posao. 440.Navedite primjer jednostranih pravnih poslova i mjerodavno pravo ? l. 26 Npr. darovanje. Za jednostrani pr.posao mjerodavno je pravo drave dunikova prebivalita odnosno sjedita 441.Koje pravo je mjerodavno za stjecanje bez osnove?lanak 27. st.1 Na stjecanje bez osnove primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji je nastao, bio oekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje. 442.Koje pr. je mjerodavno za negotorium gestio ; poslovodstvo bez naloga ? l 27 st 2

67

68
Za poslovodstvo bez naloga mjerod. je pravo mjesta gdje je radnja poslovoe izvrena . Za obveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva te za ostale izvanugovorne obveze koje ne potjeu iz odgovor. za tetu mjerod. je pr. mjesta gdje su se dogodile injenice koje su uzrokovale obvezu 443.Pravo mjerodavno za delikte / Navedite 1 koliz.pravilo u kojem je izraeno naelo favor laesi? / Kako e konkretno u odreiv.mjerod.pr. postupati nadle.sud u sluaju primjene odredbe deliktnog statuta hrv.mpp? l 28 st.1 i 3 Za izvanugovornu odgovor. za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je: pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. a ako je radnja izvrena ili je posljedica nastupila na vie mjesta - dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojega od tih mjesta. 444.Objasnite teoriju ubikviteta na primjeru privatnopr.situacije s me.obiljejem iz ZRS-a?l.28st.3 Za protuprav.radnje mjerod. je pr. mjesta gdje je radnja izvrena ili gdje je posljedica nastupila, a ako je radnja izvrena ili je posljedica nastupila na vie mjesta dovoljno je da je radnja protupravna po pr. bilo kojega od tih mjesta. 445.Posebni sluajevi deliktnog statuta ? l 29 Ako je dogaaj iz kojeg proizlazi obveza za naknadu tete nastao na brodu,na otvorenom moru ili zrakoplovu , pravom mjesta gdje su se dogodile injenice koje su uzrokovale obvezu naknade tete smatra se a) pravo drave iju pripadnost brod ima odnosno b) pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran 446.Koje pravo je mjerodavno za sadraj pitanja zakonskog , a koje za oporunog nasljeivanja (lex personalis de cujus) ? l 30 Za zakonsko nasljeivanje je mjerodavno pravo drave iji je dravljanin bio ostavitelj (lex patriae de cujus) u vrijeme smrti Za sadraj oporunog tj. za sposobnost pravljenja oporuke mjerodavno je pravo drave ije je dravljanstvo imao oporuitelj u trenutku sastavljanja oporuke 447.Koje pr. je mjerod. za oblik opoziva oporuke? l.31 Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena; 2) po pravu dr. iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspol. oporukom bilo u vrijeme smrti; 3) po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 4) po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 5) po pravu Republike Hrvatske; 6) za nekretnine - i po pravu gdje se nekretnina nalazi. Opozivanje oporuke pravovaljano je to se tie oblika ako je taj oblik pravovaljan bilo po kojem pravu prema kojem je, oporuka mogla biti pravovaljano sastavljena. 448.Koje je pr. prema odredbama ZRS-a mjerod. za nitavost braka? l.34 Za nevanost braka (nepostojanje i nitavost) mjerodavno je bilo koje pravo po kojem je brak sklopljen = U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak. 449.Koje pr. je mjerod. za dunost meusobnog pomaganja i uzdravanja bra.drugova? / Koje pr. je mjerod. za imovinske odnose suprunika? Navedite sva 4 koliz.pravila? l.36 Koje pr. je mjerod. za uzdravanje izmeu bra.drugova? ZRS pr.mjerod. za osobne i zakon.imovin.odnose bra.drugova? Za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani. Ako su brani drugovi dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite. Ako brani drugovi nemaju ni zajedniko dravljanstvo ni prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo drave u kojoj su imali posljednje zajedniko prebivalite. Ako se mjerodavno pravo ne moe odrediti mjerodavno je pravo Republike Hrvatske. 450.Koje je pravo prema ZRS-u mjerodavno za branoimovinski ugovor ? l 37 Za ugovorne imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose. Ako pravo predvia da brani drugovi mogu izabrati pravo koje je mjerodavno za branoim.ugovor,

68

69
mjerodavno je pravo koje su oni izabrali. 451.Mjerodavno pr. za odnose roditelja i djece ? / Pr.mjerod. za dunost roditelja da koluje djecu? l 40 a)koje je pr. primarno mjerod. = Za odnose izmeu roditelja i djece mjerodavno je pravo drave iji su oni dravljani. b) koje je pr. podredno mjerod. = Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj svi oni imaju prebivalite. c)u kojim e se sluajevima, ako se ne moe primijeniti podredno mjerod. pr. primijeniti pr. RH = Ako su roditelji i djeca dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske ako je dijete ili koji od roditelja dravljanin Republike Hrvatske. d)koje je pr. mjerod. u svim ostalim sluajevima = Za odnose izmeu roditelja i djece to nisu predvieni mjerod. je pr. dr. iji je dravljanin dijete. 452.Koje pr. je mjerod. za priznavanje, utvriv. ili osporavanje oinstva? l.41 Za priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva odnosno majinstva mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja djeteta bila osoba ije se oinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvruje ili osporava. 453.to je favor legitimationis ( navedite primjer) ? l 43 st 1 i 2 ZRS - Favor validitatis? Favor legitimationis ili poticanje pozakonjenja jest kolizijsko pravilo kojim se upuuje na pravni poredak koji je za osobe koje se posvajaju povoljniji pa e tako po l 43 st 1 (uvjetno kolizijsko pravilo ) za pozakonjenje biti mjerodavno pravo iji su dravljani roditelji, a ako roditelji nisu dravljani iste drave , pravo drave onog roditelja po kojemu je pozakonjenje pravovaljano Ako po tima pravima nema uvjeta za pozakonjenje,a roditelji i dijete imaju prebivalite u RH mjerodavno je pravo RH 454.U kojem sluaju je mjerodavno hrvatsko pravo za pozakonjenje djeteta ? l 43 st 2 i 3 Ako nema uvjeta za pozakonjenje , a roditelji i dijete imaju prebivalite u RH mjerod. je pr.RH Koje je pr. u post. pozakonjenja mjerod. za pristanak djeteta po odredbama ZRS? Za pristanak djeteta , druge osobe ili dravnog organa za pozakonjenje mjerod. je pr.dr. iji je dravljanin dijete 455.Za posvojenje, koje je mjerod.pr.?l.44 st.1 Za uvjete zasnivanja posvojenja i prestanka posvojenja mjerod. je pr.dr. iji su dravljani posvojitelj i posvojenik. 456.O kakvoj se kumulaciji radi kod uvjeta za zasnivanje i prestanak posvojenja kada su posvojitelj i posvojenik dravljani razliitih drava ; l 44 st 2 Radi se o potpunoj kumulaciji po kojoj su mjerodavna kumulativno oba prava drava iji su dravljani (moraju postojati uvjeti i po jednom i po drugom pravu) 457.Navedite statut koji je odreen kumulativnom primjenom tri prava ? l 44 st 3 Ako brani drugovi zajedniki posvajaju, pretpostavke za zasnivanje i prestanak posvojenja, osim prava drave iji je dravljanin posvojenik, mjerodavna su i prava drava iji su dravljani i jedan i drugi brani drug. Za oblik posvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se posvojenje zasniva. 458.Nadlenost suda i drugih organa Republike Hrvatske u stvarima s meunarodnim elementom l. 46. Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. 459.Objasnite zato se i kako u sluaju podnoenja tube protiv osobe koja nema prebivalite u RH odstupa od pravila da na sud ne moe primjenjivati strane procesne norme?l.46 st.2 Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj dravi, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj. Ako su parnine stranke dravljani Republike Hrvatske, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj. Ako u parnici ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji kad jedan od tuenika ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. 460.2 opa pravila o opoj nadle. suda RH u izvanparni.post.?/ Navedi pravilo o me.nadle.suda u izvanparni.post.?l.46 st.5 Kad se o pravnom odnosu odluuje u izvanparninom postupku, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj,

69

70
a kad u postupku sudjeluje samo jedna osoba ako ta osoba ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. 461.Kako ZRS ureuje retorzijsku nadlenost?lanak 48. Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima protiv dravljana Republike Hrvatske po kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o nadlenosti suda Republike Hrvatske, ti e kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadlenosti suda Republike Hrvatske u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te strane drave. 462.Objasnite mogunost prorogacije stranog suda, te hrv. suda u hrvatskom pravu?l. 49 Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o sporu za koji postoji, prema odredbama ovoga zakona ili drugog zakona Republike Hrvatske, iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda Republike Hrvatske ako je barem jedna stranka dravljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. 463.Za koje vrste sporova nije po ZRS-u doputena prorogacija nadlenosti?l.49 st.3 Odredbe se ne primjenjuju se kad je rije o nadlenosti u stvarima: 1.utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda braka (brani sporovi) 2. u sporovima o uvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskim staranjem 3. u sporovima o zakonskom uzdravanju djece 4.roditeljsko pravo 5. za davanje dozvole za stupanje u brak 464.Prorogatio tacita l.50 Kad nadle. suda RH ovisi o pristanku tuenika da sudi sud RH, smatra se da je tuenik dao pristanak podnoenjem odgovora na tubu odn. prigovora na platni nalog, a nije osporio nadle. ili se uputio u raspravu. 465.Navedite 4 pravila ZRS-a o meunarodnoj nadlenosti suda RH u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu?l.46 st.1, l.51, l.52, l.53 1) Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. 2)Kad je odredbama ovog zakona nadlenost suda Republike Hrvatske odreena pod pretpostavkom da parnina stranka ima dravljanstvo Republike Hrvatske ta nadlenost, postoji i za osobe bez dravljanstva koje imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj. 3)U sporovima protiv dravljana Republike Hrvatske koji ive u inozemstvu, gdje su ih na slubu ili na rad uputili dravni organi, poduzea ili druga (drutvena) pravna osoba, nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako su oni imali prebivalite u Republici Hrvatskoj. 4)U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadlenost postoji prema odredbama o nadle. suda Rh u stvarima s me.elementom, prorogatio tacita i ili ako je teta nastala na teritoriju Republike Hrvatske. Odredba primjenjivat e se i u sporovima protiv zajednice osiguranja imovine i osoba radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti te zajednice, a i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika. 466.Navedite pravila ZRS-a o me.nadle. suda RH u imovinskopr. odnosima?lanak 54 U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadlenost suda Republike Hrvatske postoji 1. ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuenika ili 2. predmet koji se trai tubom. 3. i u sporovima zbog obveza nastalih za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj. 467.Navedite pravilo ZRS o elektivnoj meunarodnoj nadlenosti hrvatskog suda za ponitaj braka?lanak 61., l.62 1)Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda braka (brani sporovi) i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj: 1.ako su oba dravljani Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ili 2.ako je tuitelj dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, ili

70

71
3.ako su brani drugovi imali svoje posljednje prebivalite u Republici Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj. Ako je tueni brani drug dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlenost suda Republike Hrvatske je iskljuiva. 2)Nadlenost suda Republike Hrvatske u sporovima postoji i kad nisu brani drugovi strani dravljani koji su imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, ali samo ako u tim sluajevima tuenik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske i ako je po propisima drave iji su dravljani brani drugovi doputena ta nadlenost. 468.Kad je hrv.sud nadlean za raspravu pokretne ostavine dravljanina RH? l.71 st.3 Nadle.suda RH za raspravu pokretne ostavine dravljanina RH postoji, ako se: 1.pokretnine nalaze na teritoriju RH ili 2.ako po pr.dr. u kojoj se pokretnine nalaze nije nadlean strani org odn. ako taj org. odbija da raspravlja ostavinu 469.Navedite sve sluajeve iskljuive me. nadle. upravnog organa RH? l.66, l.74 st.1,l.75,l.76 Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji u: 1) sporovima o uvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi i kad tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, ako su oba roditelja dravljani Republike Hrvatske. 2) posvojenju te o prestanku posvojenja osobe koja je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. 3) u stvarima skrbnitva dravljana Republike Hrvatske bez obzira na to gdje imaju prebivalite, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. 4)Organ Republike Hrvatske nee donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbnitva dravljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalite u inozemstvu ako utvrdi da je organ nadlean po pravu strane drave donio odluku ili poduzeo mjere kojima je osigurana zatita linosti, prava i interesa dravljanina Republike Hrvatske. 470.Pod kojim pretpostavkama po ZRS organ RH nee donijeti odluku u postupku u kojem je stranka dravljanin RH?lanak 76 Organ Republike Hrvatske nee donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbnitva dravljanina Republike Hrvatske koji ima prebivalite u inozemstvu ako utvrdi da je organ nadlean po pravu strane drave donio odluku ili poduzeo mjere kojima je osigurana zatita linosti, prava i interesa dravljanina Republike Hrvatske. 471.Kako ZRS odreuje nadle. hrv. org. u tim sluajevima? Kad je hrv.org. nadlean u stvarima skrbnitva str. dravljanina? l.77 Org. RH poduzet e nune privremene mjere radi zatite linosti, pr. i interesa str.dravljanina koji se nalazi ili ima imovinu u RH, o emu e obavijestiti org.dr. iji je dravljanin ta osoba. Org.RH donijet e odluku i poduzeti mjere u stvarima skrbnitva str.dravljanina koji ima prebivalite u RH ako zatitu nj. linosti, pr. i interesa nije osigurao org. dr. iji je on dravljanin. 472.Po kojem pravu se dokazuje smrt stranog dravljanina koji je umro na podruju RH ?l.78 st 2 Pred sudom Republike Hrvatske moe se po pravu Republike Hrvatske dokazivati smrt stranog dravljanina koji je umro na teritoriju Republike Hrvatske. 473.Navedite pravila ZRS-a mjerodavno za stranaku sposobnost pravne osobe?l.79, l.17 BOUEK! Za stranaku sposobnost strane pravne osobe mjerodavno je pravo predvieno u :Pripadnost pravne osobe odreuje se po pravu drave po kojem je ona osnovana.Ako pravna osoba ima stvarno sjedite u drugoj dravi, a ne u onoj u kojoj je osnovana i po pravu te druge drave ima njezinu pripadnost, smatrat e se pravnom osobom te drave. 474.Koji je vremenski trenutak odluan prema ZRS-u za ocjenu nadlenosti hrvatskog suda / perpetuatio iurisdictionis? l.81 Za ocjenu nadlenosti suda Republike Hrvatske znaajne su injenice koje postoje u vrijeme kad parnica poinje tei. 475.Cautio judicatum solvi? / Do kada se zahtjev moe postaviti? l.82 Kad str. dravljanin ili osoba bez dravlj.koja nema prebivali. u RH pokree parnicu pred sudom RH , duan je tueniku na nj.zahtjev, osigurati parni.tro.Tuenik je duan zahtj. staviti najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije odrano na 1.roitu za gl.ras. prije nego to se upusti u raspravu o gl.stvari odn. im je saznao da postoje pretp. za traenje osiguranja.Osigur.parni.tro. daje se u novcu, ali sud moe odobriti da se osigur. daje i u 2 pogodnom obliku. 476.Kada tuenik nema pravo na osiguranje parninih trokova?lanak 83. Tuenik nema pravo na osiguranje parninih trokova: 1) ako u dravi iji je dravljanin tuitelj dravljani Republike Hrvatske nisu duni davati osiguranje; 2) ako tuitelj uiva u Republici Hrvatskoj pravo azila; 3) ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje tuitelja iz njegovog radnog odnosa u Republici Hrvatskoj;

71

72
4) ako je rije o branim sporovima ili sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva te ako je rije o zakonskom uzdravanju; 5) ako je rije o mjeninoj ili ekovnoj tubi, protutubi ili izdavanju platnog naloga. Ako se sumnja da su dravljani Republike Hrvatske duni dati osiguranje u dravi iji je dravljanin tuitelj, objanjenje daje Ministarstvo pravosua, uprava i lokalne samouprave. 477. to ako stranka ne dokae da je udovoljila zahtjevu? l.84 st.2 Ako tuitelj u odre.roku ne dokae da je dao osigur. za parni.trokove, smatrat e se da je tuba povuena odn. da je tuitelj odustao od pr.lijeka ako je zahtjev. za osigur. stavljen tek u post. povodom pr.lijeka. 478.Osloboenje od prethodnog snoenja trokova postupka ima li strani dravljanin koji nema prebivalite u RH pravo postaviti takav zahtjev, mogu li pr.osobe biti osloboene? l.85 1.Strani dravljani imaju pravo na oslobaanje plaanja parninih trokova uz uvjete uzajamnosti.Ako se sumnja u postojanje uzajamnosti, objanjenje u pogledu oslobaanja plaanja parninih trokova daje Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske. 2.Uzajamnost ne predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na oslobaanje plaanja parninih trokova, ako strani dravljanin ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. 3.Osoba bez dravljanstva ima pravo na osloboenje plaanja parninih trokova ako ima prebivalite ili boravite u RH. 479.Kako ZRS odreuje priznanje strane odluke? Koja se odluka prema hrv. pravu smatra stranom?Navedite sadrajno toniji naziv za priznanje i izvrenje stranih odluka. U smislu zakonske definicije odredite navedeni pojam? / Priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka lanak 86.,87,88, 1.Strana sudska odluka izjednauje se s odlukom suda RH i ima pravni uinak u RH samo ako je prizna sud RH. Stranom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom (sudska nagodba). smatra se i odluka drugog organa koja je u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom odnosno sudskom nagodbom ako se njome reguliraju odnosi . 2.Str.sud.odluka priznat e se ako je podnositelj zahtj.za priznanje uz tu odluku podnio i potvrdu nadle. str.suda odn. 2 org. o pravomo. te odluke po pr. dr. u kojoj je donesena. 3.Sud RH odbit e priznanje str.sud.odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u post. zbog nepravilnosti u post.Osobito e se smatrati da osoba protiv koje je donesena str.sud.odluka nije mogla sudjelovati u post. zbog toga to joj poziv,tuba ili rje. kojim je zapoet post. nije bilo osobno dostavljeno odn. to uope nije ni pokuana osob.dostava osim ako se bilo na koji nain upustila u raspravu o gl.stvari u 1 post. 480.Moe li pojedina dr. utjecati na odreivanje nadlenosti u drugim dravama? Kada postojanje iskljuive nadle. naeg suda nije smetnja za priz. i izvrenje str.sudske odluke?l.89 Strana sudska odluka nee se priznati ako u toj stvari postoji iskljuiva nadlenost suda ili drugog organa Republike Hrvatske. Ako tuenik trai priznanje str.sudske odluke koja je donesena u bra.sporu ili ako to trai tuitelj, a tuenik se ne protivi, iskljuiva nadle. suda RH nije smetnja za priznanje te odluke. 481.Kakav e procesni uinak imati res iudicata u postupku priznanja strane arbitrane odluke?l.90 Strana sudska odluka nee se priznati ako je 1. u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ RH donio pravomonu odluku ili 2. ako je u RH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari. Sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke 3. ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama do pravomonog okonanja te parnice. 482.Navedite primjer iz hrvatskog mpp kad domaa litispendencija ima prednost u odnosu na stranu pravomonost? Objasnite procesne posljedice domae litispendencije za postupak priznanja uinka strane pravomone odluke donesene u postupku koji je zapoeo poslije utuenja pred domaim sudom? l.90 st.2 Sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Republike Hrvatske u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama - do pravomonog okonanja te parnice. 483.Zatita jav.poretka ?l.91 Str.sud. odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrenim osnovama dr.ureenja.

72

73
484.Uzajamnost ? l.92 BOUEK! Str. sud. odluka nee se priznati ako ne postoji uzajamnost.Nepostojanje uzajam. nije smetnja za priznavanje str.sud.odluke donesene u 1. bra.sporu i u 2. sporu radi utvriv.i osporavanja oinstva ili majinstva te 3. ako priznanje ili izvrenje str.sud. odluke trai dravljanin RH Postojanje uzajamnosti to se tie priznanja str.sud.odluke pretpostavlja se dok se ne dokae suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objanjenje daje Ministar.pravosua, uprave i lokal. samouprave RH 485.Kad se po ZRS-u moe odbiti priznanje strane statusne odluke koja se odnosi na status dravljanina RH?l.93 Ako je pri odluivanju o osobnom stanju (statusu) dravljanina Republike Hrvatske trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka priznat e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos. 486.Kada je po ZRS-u mogue priznanje uinaka stranih odluka bez preispitivanja? l.94 Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) dravljanina drave o ijoj je odluci rije priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja prema: 1.iskljuiva nadlenost 2.javni poredak 3.uzajamnost Ako nadle.org. RH smatra da se str. sud. odluka odnosi na osobno stanje (status) dravlj. RH, takva odluka, da bi bila priznata , podlijee preispitivanju 487.Koji pr. lijek imaju stranke na raspolaganju prema ZRS-u protiv rjeenja o priznanju strane arbitrane odluke? Je li to devolutivni ili remonstrativni pr.lijek? L.101 st.1 i 3 Za priznanje i izvrenje str.sud. odluka i str. arbitra.odluka mjesno je nadlean sud na ijem podruju treba provesti post. priznanja odn. izvrenja. Protiv rjeenja o priznanju odnosno izvrenju odluke stranke mogu izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. alba je devolutivni pr.lijek , o njoj odluuje 2 sud. 488.Kada je po ZRS-u mogue incidentno priznanje uinaka stranih odluka?l.101 st.5 Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rjeenje, svaki sud moe o priznanju te odluke rjeavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s uinkom za taj postupak. 489.to je to konzularni brak i uz koje pretpostavke se moe sklopiti ? l 102 Dravljani Republike Hrvatske mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlatenim konzularnim predstavnitvom ili diplomatskim predstavnitvom Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove, a ako se tome ne protivi drava u kojoj se nalazi predstavnitvo Republike Hrvatske ili ako je to predvieno meunarodnim ugovorom. Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske odredit e predstavnitva pred kojima se u inozemstvu mogu sklapati brakovi izmeu dravljana Republike Hrvatske. 490.Kolizijska pravila za: a)lex loci actus = pr.mjesta gdje je pr.posao sklopljen b)lex loci solutionis = pr.mjesta ispunjenja ug. 491.Kako RK, a kako ZRS rjeava ova pitanja: a) ug. koji se odnosi na nekretnine RK Ako je predmet ug. stvar.pr. na nekret. ili pr.korit.nekretn., smatra se da je ug. u najblioj vezi s dr. u kojoj nekretnina lei. b) nesposobnost fizi.o. RK U ug. zakljuenom izmeu osoba koje se nalaze u istoj dr. , fizi. se o., koja bi bila sposobna po pr. te dr., ne moe pozivati na svoju nesposob. po pr. 2 dr. , osim ako je u trenutku zakljuenja ug. 2 ugovor. stranka znala za njenu nespos. ili ju je previdjela zbog vl. nemarnosti. ZRS Za strana. i parni.spos. fizi. o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin. Ako str. dravljanin nije parnino sposoban po navedenoj odredbi, a parni. je sposoban prema pr. RH, moe sam poduzimati radnje u post. ZRS Za ug. koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerod. pr. dr. na ijem se teritoriju nalazi nekretnina.

492. Pozitivne i negativne pretpostavke? BOUEK!

73

74
ZRS - pozitivne i negativne pretpostavke za priznanje uinaka str. sudskih i 2-ih odluka koje su s njima izjednaene? Pozit.pretp. za prizn. str. deklaratorne i kondemnatorne odluke? POZITIVNE: ( 4 ) 1)Str.sud.odluka priznat e se 1.ako je podnositelj zahtj.za priznanje uz tu odluku podnio i 2.potvrdu nadle. str.suda odn. 2 org. o pravomo. te odluke po pr. dr. u kojoj je donesena. (l.87) 2) Ako je pri odluivanju o osobnom stanju (statusu) dravljanina Republike Hrvatske trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Republike Hrvatske, strana sudska odluka priznat e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Republike Hrvatske koje se primjenjuje na takav odnos.(l.93) 3) Odluke stranih sudova koje se odnose na osobno stanje (status) dravljanina drave o ijoj je odluci rije priznaju se u Republici Hrvatskoj bez sudskog preispitivanja ako su ispunjene pretp. u pogledu postojanja: 1.iskljuive nadlenosti 2.javni poredak 3.uzajamnost Ako nadle.org. RH smatra da se str. sud. odluka odnosi na osobno stanje (status) dravlj. RH, takva odluka, da bi bila priznata , podlijee preispitivanju (l.94) 4)ako se str.sud.odluka odnosi na osobno stanje(status) stranaca koji nisu dravljani dr. koja je donijela tu odluku, odluka e se priznati samo ako udovoljava uvjetima za prizn. u dr. iji su dravljani te osobe (l.95) NEGATIVNE: ( 5 ) 1) Sud RH odbit e priznanje str.sud.odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da a)ta osoba nije mogla sudjelovati u post. zbog nepravilnosti u post. b)Osobito e se smatrati da osoba protiv koje je donesena str.sud.odluka nije mogla sudjelovati u post. zbog toga to joj poziv,tuba ili rje. kojim je zapoet post. nije bilo osobno dostavljeno odn. c)to uope nije ni pokuana osob.dostava osim ako se bilo na koji nain upustila u raspravu o gl.stvari u 1 post. (l.88) 2) Strana sudska odluka nee se priznati ako u toj stvari postoji iskljuZA pozitivne i negativne pretp. str.arb.odluka? NYK pozitivne i negativne pretp. za prizn. i izvrenje str.pravorijeka?

POZITIVNE: ( 7 ) Stranka koja trai priznanje ili ovrhu pravorijeka odn. koja se u post. na nj. poziva, duna je uz 1. svoj pisani prijedlog podnijeti sudu 2.izvornik pravorijeka ili 3.propisno ovjerovljeni prijepis pravorijeka. Ako stranka trai priznanje ili ovrhu str.pravorijeka ili se u post. poziva na takav pravorijek, duna je uz 4.svoj prijedlog podnijeti i 5..izvornik ug. o arb. ili 6.propisno ovjerovljeni prijepis toga ug. Ako pravorijek ili ug. nisu sastavljeni na hrv.jeziku, stranka je duna podnijeti i 7.propisno ovjerovljeni prijevod tih isprava na hrv.jeziku

POZITIVNE: ( 6) Za priznanje i izvrenje, stranka koja trai priznanje i izvrenje treba 1)uz zahtjev podnijeti: 2)propisno ovjeren izvornik odluke ili 3)prijepis tog izvornika koji udovoljava svim uvjetima potrebnim za njegovu autentinost; 4)izvornik ugovora o arb. 5)ili prijepise koji udovoljavaju svim potrebnim uvjetima za njegovu autentinost; 6) Ako navedena odluka ili ugovor nisu sastavljeni na slubenom jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, stranka koja trai priznanje i izvrenje odluke bit e duna podnijeti prijevod tih dokumenata na tom jeziku. Prijevod treba ovjeriti slubeni prevoditelj ili zakleti prevoditelj ili neki diplomatski ili konzularni agent.

NEGATIVNE: ( 6 ) Strani pravorijek priznat e se i njegova ovrha odrediti u Republici Hrvatskoj osim ako sud u povodu prigovora protivne stranke utvrdi da 1.postoji neki od razloga: Pravorijek moe ponititi Trg. sud u Zg, i to samo: ako stranka koja podnese tubu dokae: 1) da ugovor o arbitrai nije uope bio sklopljen ili da nije bio valjan, 2) da stranka u postupku nije bila sposobna zakljuiti ugovor o arbitrai i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana. 3) da stranka koja je podnijela tubu za ponitaj pravorijeka nije bila uredno obavijetena o pokretanju

NEGATIVNE: ( 7 ) Priznanje i izvrenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka istie, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadlenoj vlasti u kojoj su traeni priznanje i izvrenje: 1)da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili 2)da stranka protiv koje se istie odluka nije bila uredno obavijetena o odreivanju arbitra ili o arbitra. postupku ili da joj iz nekog drugog razloga nije bilo mogue

74

75
iva nadlenost suda ili drugog organa Republike Hrvatske. Ako tuenik trai priznanje str.sudske odluke koja je donesena u bra.sporu ili ako to trai tuitelj, a tuenik se ne protivi, iskljuiva nadle. suda RH nije smetnja za priznanje te odluke. (l.89) 3) Strana sudska odluka nee se priznati ako je 1.u istoj pravnoj stvari sud ili drugi organ RH donio pravomonu odluku ili 2.ako je u RH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari. Sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke 3.ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama - do pravomonog okonanja te parnice. (l.90) 4) Str.sud. odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH utvrenim osnovama dr.ureenja. (l.91) 5) Str. sud. odluka nee se priznati ako ne postoji uzajamnost.Nepostojanje uzajam. nije smetnja za priznavanje str.sud.odluke donesene u 1.bra.sporu i u 2.sporu radi utvriv.i osporavanja oinstva ili majinstva te 3.ako priznanje ili izvrenje str.sud. odluke trai dravljanin RH Postojanje uzajamnosti to se tie priznanja str.sud.odluke pretpostavlja se dok se ne dokae suprotno, a ako se sumnja u postojanje te uzajamnosti objanjenje daje Ministar.pravosua, uprave i lokal. samouprave RH. (l.92) arbitranog postupka ili da joj je na drugi nezakonit nain bilo onemogueno raspravljanje pred arbitranim sudom, 4) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predvien arbitranim ugovorom, ili koji nije obuhvaen njegovim odredbama, ili da sadri odluke o predmetima koji prekorauju granice ugovora o arbitrai, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitrai moe odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, moe ponititi samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitrai, 5) da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili doputenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadraj pravorijeka, 6) da pravorijek nije obrazloen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakona ili 2.da pravorijek jo nije postao obvezatan za stranke, ili 3.da ga je sud zemlje u kojoj je ili po ijem je zakonu donesen ponitio ili 4.da je odgodlio nastupanje njegovih uinaka. Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit e se ako sud utvrdi: 5) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske, 6) da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. upotrebljavati svoja sredstva; ili 3)da se odluka odnosi na spor koji nije predvien u kompromisu ili nije obuhvaen arbitranom klauzulom, ili da sadri odredbe koje premauju granice kompromisa ili arbitrane klauzule; ipak, ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitrai mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitrai, prve e moi biti priznate i izvrene; ili 4)da osnivanje arbitranog suda ili arbitrani postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka ili, ako ne postoji ugovor, da nije bio u skladu s pravom zemlje u kojoj je obavljena arbitraa; ili 5)da odluka jo nije postala obvezna za stranke ili da ju je ponitila ili obustavila nadlena vlast u zemlji u kojoj ili na temelju ijeg prava je donesena odluka. Priznanje i izvrenje arbitrane odluke mogu takoer biti odbijeni ako nadlena vlast u zemlji u kojoj je traeno priznanje ili izvrenje odluke utvrdi: 6)da prema pravu te zemlje, predmet spora nije prikladan za reguliranje arbitraom; ili 7) da bi priznanje ili izvrenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje.

POMORSKI ZAKONIK IZ 2004. 493.Supstancijalna pr.? Renvoi? l.968 Upuiv. na mjerod.pr. strane dr. znai upuiv. na nj. mater. odredbe uz iskljuenje nj. koliz.pr Kada koliz.odredbe ovog dijela Zakonika upuuju na primjenu pr.dravne pripadnosti broda, a to pr. doputa da brod privremeno vije zastavu 2 dr. u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni e se odnos primijeniti pr. dr. iji brod zastavu privremeno vije ako to predvia pr. drav. pripadnosti broda. 494.Koje je pravo mjerodavno za stvarna prava na brodu?lanak 969. 495.Kako PZ odreuje mjerod.pr. za zasniv. pr. i obveza za vlasnika broda i brodara Prema pravu drave iju dravnu pripadnost brod ima ocjenjuju se: 1.dunosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda ili brodara, 2.stvarna prava na brodu, 3.pravne posljedice dogaaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je dogaaj nastao - primjenjuje se na dogaaje koji su nastali na stranim brodovima na podruju RH.

75

76
496.Koje je pr.mjerod. za hipoteku na brodu u gradnji koji se gradi u RH?lanak 970. Navedite primjer za jednostr. ili nepotpuno kp koje upuuje na primjenu pr. RH? Na prava vlasnitva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH primjenjuje se hrvatsko pravo. O kakvoj vrsti kp je rije? = Nepotpuno ili jednostr. 497.Kako PZ odreuje mjerodavno pravo za : lanak 971. a) ugovor o zapoljavanju? b) za radne odnose? c)za radne odnose lanova posade broda? Za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapoljavanju lanova posade broda 1) mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, 2)mjerodavno je pravo drave dravne pripadnosti broda 3)ako okolnosti ne upuuju na neko drugo pravo koje je injenino ili pravno u blioj vezi sa spornim odnosom i strankama. Primjena prava ne iskljuuje 4)primjenu prisilnih propisa prava najblie veze o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede lana posade ako su oni za lana posade povoljniji. 498.Koje je pravo mjerodavno za ogranienje odgovornosti brodara? lanak 972. Na ogranienje odgovornosti brodara ili druge fizike ili pravne osobe koja je prema ovom Zakoniku s njim izjednaena primjenjuje se 1)pravo drave iju dravnu pripadnost brod ima. 2)Iznimno primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ogranienju odgovornosti stroe od propisa drave iju dravnu pripadnost brod ima. 499.Lex autonomiae/ Koje je pr. primarno mjerodavno? l.973 Na ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale. 500. Koju vrstu shvaanja strana.autonomije kod ug. o plovidbenim odnosima prihvaa PZ? Navedite tono pr. izvor i objasnite Va odgovor? l.973 Radi se o kolizijskopr. autonomiji stranaka jer stranke odabiru koje e pr. primijeniti, one odabiru cijelo pravo koje se primjenjuje bez obzira na sadraj supstancijalnih odredaba legis fori. 501.Navedite sluajeve kad stranke ug. o prijevozu stvari i ug. o prijevozu osoba ne mogu iskljuiti djelovanje odredaba hrv. prava / Koje kogentne odredbe kod ug. o iskoritav. brodova ugovorne strane ih ne mogu iskljuiti? Koja je pri tome dunost suda? Navedite sluajeve kad je kod ug. o iskoritavanju brodova iskljuivo mjerod. hrvatsko pravol.974. Primjenjuje se na ug. o iskoritavanju brodova ovaj Zakonik: 1) na odgovornost prijevoznika za oteenje, manjak ili gubitak tereta, predvienu odredbama ovog Zakonika, ija se primjena ne moe iskljuiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredita nalazi u Republici Hrvatskoj. 2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika. 502.Navedite primjer za alternativni statut u odredbama hrv. PZ iz 2004.god.? Kada e se po odredbama PZ primijeniti:l.975 a)pr.mjesta gdje je ug. sklopljen?/ koje je pr.mjerod. za ocjenu gl.pr. i obveza ugovorne strane? Kod ug. o iskorit. brodova 1.ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 2.na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najblioj vezi 3.ako se ne moe utvrditi koje je pravo s njim u najblioj vezi 4.tada se za ocjenu gl.pr. i obveza ugovor.strana, primjenjuje pr.mjesta gdje je ug.sklopljen. b)pravo dr. pripadnosti prijevoznika / koje je pr.mjerod. za ug. o prijevozu putnika i stvari sklopljen na temelju opih uvjeta prijevoznika / koje je pr.mjerod. za prijevoz putnika koji je zakljuen temeljem opih uvjeta prijevoznika?? Kod ug. o iskorit. brodova 1.ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 2. na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najblioj vezi 3. ako se ne moe utvrditi koje je pravo s njim u najblioj vezi

76

77
4.tada se za ug. o prijevozu putnika ili stvari koji je sklopljen na temelju unaprijed utvrenih opih uvjeta prijevoznika, primjenjuje pr. drave iji je dravljanin ili iju dravnu pripadnost ima prijevoznik . c) pravo mjerodavno za ug. o tegljenju? BOUEK! 1. Primarno se primjenjuje pr. koje su stranke izabrale, 2.a ako se pr. iju su primjenu stranke izabrale za ug. o iskorit.brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 3.na ug. ili ugovor.odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi, 4.a ako se ne moe utvrditi koje je to pr. onda se primjenjuju odredbe PZ. d)pr. mjerod. za nain krcanja i redaje tereta? = na nain izvrenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (nain krcanja i predaje tereta, raunanje vremena za stojnice i prekostojnice, nain plaanja vozarine i sl.) primjenjuje se, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene. 503.Navedite sve plovidbene nezgode karakteristine za pomorsku plovidbu? 1)sudar 2)spaavanje 3)zajedni.havarija 4)vaenje potonulih stvari 504.Koje pravo je prema odredbama PZ-a mjerodavno za naknadu tete zbog sudara brodova na otvorenom moru? l.976, 977 Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuju se: 1) pravo drave u ijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar, 2) odredbe Zakonika - ako se sudar dogodio na otvorenom moru. Iznimno ,na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuju se: 3) ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu dravnu pripadnost - pravo te drave, 4) ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju razliitu dravnu pripadnost, ali je pravo svih tih drava isto - pravo tih drava. Iznimno od odredaba Zakonika koje za naknadu tete od sudara brodova upuuju na primjenu stranog prava primjenjuju se: 5) odredbe Zakonika - ako sve zainteresirane stranke imaju zajedniko dravljanstvo ili uobiajeno boravite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj; 6) hrvatsko pravo - ako je jedan od brodova koji jc sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod 505.Koje je pravo prema naem plovidbenom pravu mjerodavno za izvanugovorno spaavanje broda? / Koja su prava supsidijarno mjerodavna, ako nema uvjeta za primjenu primarno mjerodavnog prava? l.978 Objasnite nain odreivanja supsidijarnog mjerod.pr. za ug. Kako se odreuje podredni ugovorni statut? 1.Ako se pravo iju su primjenu stranke iz ugovora o spaavanju broda izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz tog ugovora, ili ako stranke nisu izriito izabrale pravo koje e se primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 2.na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 3.Ako se ne moe utvrditi koje je pravo u najblioj vezi s ugovorom o spaavanju, primjenjuje se pravo drave one luke gdje je spaavanje okonano, odnosno 4.pravo prve luke u koju je spaeni brod prispio poslije zavrenog spaavanja. 5.U svim drugim sluajevima primjenjuju se odredbe Zakonika. 506.Koja su pr. supsidijarno mjerod. za spaav. brodova kad nema uvjeta za primjenu primarnog mjerod.pr.? l.978 st.2 Pravo koje je s njim u najblioj vezi ili pravo drave one luke gdje jc spaavanje okonano, odnosno pravo prve luke u koju je spaeni brod prispio poslije zavrenog spaavanja ili odredbe Zakonika. 507.U kojim sluajevima je hrv. pravo iskljuivo mjerodavno za odnose iz ug. o spaavanju broda / ogranienje strana.autonomije? l.979 Navedite sluajeve kad je kod ug. o spaavanju broda iskljuivo mjerod.hrv.pr.? Iznimno od odredaba Zakonika, primjenjuju se odredbe Zakonika 1. ako su se spaavale osobe bez istodobnog spaavanja imovine, 2.ako su sve te osobe dravljani Republike Hrvatske, ili 3.ako je brod koji je spaavao ili brod koji je bio spaavan, a ako je vie brodova jedan od njih, hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod, 508.Kako PZ odreuje mjerodavno pravo za ug. o preinaci i popravku broda? / Koje pravo je prema odredbama PZ-a mjerodavno za ug. o popravku broda? l.980 Na odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilita ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje e se primijeniti ili

77

78
ako se u cijelosti ili djelomino izabrano pravo ne moe primijeniti. 509.Pomorsko osiguranje, koje je pr.mjerod.?l.981 Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistjeu primjenjuje se 1. pravo koje su izabrale ugovorne stranke. Ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, 2. primijenit e se pravo sjedita osiguravatelja. 3.Iznimno, na odnose iz ugovora o pomorskom osiguranju primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru dravljani Republike Hrvatske s redovnim boravitem u Republici Hrvatskoj ili domae pravne osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na podruju RH. 510.Na primjeru iz PZ objasnite izravnu tubu?l.982 Postojanje prava na izravnu tubu utvruje se prema : a) pravu koje je mjerodavno za glavno potraivanje ili b) prema pravu koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju. 511.PZ koje je pravo mjerodavno za oblik pr.ina u plovidbenom odnosu?l.983 Oblik pravnog ina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema 1.pravu mjesta gdje je in izvren, odnosno gdje je morao biti izvren ili 2.prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti. 512.Na 2 primjera iz PZ-a objasnite alternativni statut? 1.Kod ug. o iskorit. brodova (l.975) 1.ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 2. na ug. ili ugovor. odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najblioj vezi 3.ako se ne moe utvrditi ni koje je pravo s njim u najblioj vezi 3.tada se za ocjenu gl.pr. i obveza ugovor.strana, primjenjuje pr.mjesta gdje je ug.sklopljen. 2. Oblik pravnog ina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema (l.983) 1.pravu mjesta gdje je in izvren, odnosno gdje je morao biti izvren ili 2.prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti. 513. Izloite sadraj kp PZ o mjerod. pr. za vaenje potonulih stvari.? l.984 Odredbe Zakonika o spaavanju na odgovarajui se nain primjenjuju i na spaavanje imovine potonule izvan teritor. mora i unutar. morskih voda RH , a imovinu spaava hrv.trg. drutvo, 2 hrv. prav.osoba ili dravljanin RH. 514.O kojoj vrsti kp je rije? Nepotpunom ili jednostranom pravilu o primjeni mjerod.pr. 515.Koje pravo je prema odredbama naeg pomor.prava mjerodavno za zajedniku havariju?l.985 BOUEK! 1.U sluaju zajednike havarije, ako se pravo koje su stranke izabrale ne moe primijeniti na koji od odnosa to proistjeu iz zajednike havarije, ili ako stranke nisu izriito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, 2.primjenjuje se pravo luke u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvrenja ina zajednike havarije. 3.Ako su sve stranke u sluaju zajednike havarije dravljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe, primijenit e se hrvatsko pravo. 516.to je zajednika havarija? Namjeran i razloan troak ili teta uinjena od zapovjednika broda ili 2 osobe poduzeta radi spaavanja imovine sudionika istog pomorskog pothvata od opasnosti koja im zajedniki prijeti i koju zajedniki snose. 517. Navedite i parafrazirajte sve primjere nesamostalnog kp u odredbama hrv.PZ-a? 1) l.984 :Odredbe Zakonika o spaavanju na odgovarajui se nain primjenjuju i na spaavanje imovine potonule izvan teritor. mora i unutar. morskih voda RH , a imovinu spaava hrv.trg. drutvo, 2 hrv. prav.osoba ili dravljanin RH. 2)Pr. praznine : lanak 986.: Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajui nain primjenjuju odredbe i naela ovoga Zakonika, odredbe i naela drugih zakona koji ureduju odnose s meunarodnim obiljejem, naela pravnog poretka Republike Hrvatske i opeprihvaena naela meunarodnog privatnog prava 3) Zabrana fraudoloznog zaobilaenja pr. lanak 987.: Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta iskljuivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.

78

79
518.Popunjavanje pr.praznina po PZ?l.986 Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajui nain primjenjuju: a) odredbe i naela ovoga Zakonika, b) odredbe i naela drugih zakona koji ureduju odnose s meunarodnim obiljejem, c) naela pravnog poretka Republike Hrvatske i d) opeprihvaena naela meunarodnog privatnog prava 519.Kako javni poredak odreuje PZ? U PZ-u nema odredbe o jav.poretku. 520. Objasnite na.koneksiteta u naem plovidbenom pravu? To je ograni. koje znai da ugovorne strane i kad imaju autonomiju moraju izabrati takvo pr. koje je barem u nekakvoj vezi s njihovim ugovornim odnosom. To na. nije prihvaeno u PZ-u. 521.Iskljuiva nadle.hrv.suda? l.988 Hrvatski sud iskljuivo je nadlean za suenje: 1) u sporovima o nagradi za spaavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi tete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod, 2) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi s provoenjem postupka ogranienja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud 3) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim ovrnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima

ZAKON O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRANOM PROMETU IZ 1998. 522. Navedite 3 sluaja iskljuive primjene hrv.prava prema odredbama ZOSZP? l.177 ZOSZP navedi sluajeve kad se obvezno primjenjuju odredbe tog zakona o ugovorima? Odredbe ovog zakona o ugovorima o prijevozu putnika i stvari ne primjenjuju se ako su stranke ugovorile primjenu odreenog drugog prava. Iznimno odredbe ovog zakona o ugovorima o iskoritavanju zrakoplova obvezno se primjenjuju: 1) kad su obje ugovorne strane - naruilac prijevoza i prijevoznik -fizike ili pravne osobe s prebivalitem odnosno sjeditem u Republici Hrvatskoj, a zrakoplovno se pristanite - zrana luka polaska ili odredita nalazi u Republici Hrvatskoj; 2) ako bi se primjenom drugog prava povrijedile prisilne odredbe ovog zakona, koje se sporazumom stranaka ne mogu iskljuiti i mijenjati, a zrana luka se polaska ili odredita nalazi u Republici Hrvatskoj; 3) kad bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego primjenom odredaba ovog zakona. Ugovor sklopljen protivno odredbama bez pravnog je uinka. 523. Odreivanje supsidijarnog mjerodavnog prava za ugovore?l.178 Ako se pravo iju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako strane nisu izriito odredile pravo koje e se primjenjivati, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe nedvosmisleno utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 524.Kako ZOSZP ureuje pit. autonomije stranaka kod ug. o iskorit. broda? Mjerod. je pr. koje su stranke ugovorile, a ako ga nisu ugovorile mjerod. je pr. najblie veze. 525.Koje se pr. kao najblie primjenjuje na gl.pit. i gl.obveze? Ako iz bitnih okolnosti ne proizlazi nita drugo, na glavna prava i glavne obveze primjenjuje se, kao najblie, pravo drave u kojoj je u vrijeme sklapanja ugovora prijevoznik imao prebivalite odnosno sjedite. 526.Kada se primjenjuje lex loci executionis / Koje je pr.mjerod. za nain prdaje stvari kod ug. o prijevozu stvari zrakoplovom?l.178 st.3 Na sporedna prava i sporedne obveze, kao to su nain primanja i predaje stvari ili nain plaanja prevoznine i slino, primjenjuje se pravo mjesta gdje su radnje izvrene odnosno gdje je trebalo da budu izvrene. 527. Koje je pravo mjerodavno za ugovor o osiguranju u zranom prometu?l.179 Na ugovor o osiguranju u zranoj plovidbi i odnose koji iz njega proizlaze primjenjuje se 1.pravo sjedita osiguravatelja, uz uvjet: 1) da stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti na ugovor, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja; 2) da se pravo iju su primjenu stranke odredile ne moe primijeniti na dio tog ugovora ili na neki odnos iz tog ugovora - ili samo na taj dio ugovora odnosno na pravni odnos iz tog ugovora.

79

80
2.Iznimno primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru dravljani Republike Hrvatske s prebivalitem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe s hrvatskom dravnom pripadnou sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni rizicima iskljuivo na teritoriju Republike Hrvatske. 528.Kako ZOSZP ureuje primarno a kako supsidijarno mjerod.pr. za ug. o osigur. u zra.prometu? Primarno pr. koje su stranke ugovorile, a supsidijarno primjenjuje se pravo sjedita osiguravatelja, uz uvjet: 1) da stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti na ugovor, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja; 2) da se pravo iju su primjenu stranke odredile ne moe primijeniti na dio tog ugovora ili na neki odnos iz tog ugovora - ili samo na taj dio ugovora odnosno na pravni odnos iz tog ugovora. 529.Daje li supsidijarno mjerod.pr. nadle. tijelu primjene veu ili manju slobodu u izboru mjerod.pr. u odnosu na identinu pr.situaciju prema odredbama PZ-a? = Veu slobodu 530.Kad ugovorne strane prema ZOSZP ne mogu birati mjerod.pr. za ug. o osigur.? Iznimno primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru dravljani Republike Hrvatske s prebivalitem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe s hrvatskom dravnom pripadnou sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni rizicima iskljuivo na teritoriju Republike Hrvatske. 531.Obrazloite odredbe zakona o preutnoj volji stranaka? a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja ovo je uputa sudu da uzme u obzir samo realnu, a ne nedvojbenu ili ak fiktivnu volju stranaka. 532.Koje je pravo mjerodavno po ZOSZP za oblik pr.ina? / Navedite primjer za alter.statut? l.180 Ugovor i svaka druga pravna radnja izvrena u ispunjenju ugovora valjani su u pogledu oblika ako je sklopljen odnosno izvren u obliku koji je 1.propisan pravom mjesta drave u kojoj je sklopljen ugovor odnosno izvrena radnja ili 2.pravom prema kojemu se ocjenjuju glavna prava i glavne obveze iz ugovora. 533.Pravo mjerodavno za stvarna prava na zrakoplovu?/ Kako ZOSZP ureuje stvarnopr. odnose? l.181 U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran. 534.Navedite pravilo iz ZOSZP po kojem je mjerodavan lex delicti commissi! / Koje pravo je prema odredbama ZOSZP mjerodavno za odgovor. za tetu koje zrakoplov u letu nanese na zemlji? / Kako ZOSZP ureuje izvanugovornu odgovor. za tetu?l.182 Na odgovornost za tetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji primjenjuje se zakon drave na ijem je teritoriju nanesena teta. 535.Na koji nain rjeava ZOSOZP lacunae iuris? / Na koji nain rjeava pr.praznine? l.183 Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos, primjenjuju se: 1) naela pravnog poretka Republike Hrvatske i 2) ope prihvaena naela meunarodnog privatnog prava. 536.Kako jav.poredak odreuju ZOSZP? l.184 Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se uinak primjene oito protivio jav. poretku RH. 537.Kako ZOSZP definira javni poredak? ako bi se uinak primjene oito protivio jav. poretku RH 538.ZOSOZP 2 opa sluaja kad se ne primjenjuje strano pravo? 1) Odredbe inozemnog prava ne primjenjuju se ako bi se uinak primjene oito protivio jav. poretku RH 2) Inozemno pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovog zakona ne primjenjuje se ako je mjerodavnost postignuta radi zaobilaenja odredaba prava RH. 539.to je imatrikulacija i za to je ona pretpostavka? Imatrikulacija je upis u registar zrakoplova. Pretpostavka je za stjecanje dravne pripadnosti zrakoplova. ZAKON O MJENICI IZ 1994. 540.Koje vrste kp susreemo u odredbama unutar.izvora hrv.mpp-a koja ureuju pit. pasivne mjeni. i ekovne sposobnosti?

80

81
= Uvjetna kp 541.Koje je pravo mjerodavno za tzv. pasivnu mjeninu sposobnost?l.94 st.1 Navedite bezuvjetno kp./ Kod pasivne mjeninopr. spos. objasni nesamost. kp? / Kako ZM ureuje pitanje renvoi? Sposobnost osobe da se mjenino obveze odreuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upuuje na zakon koje druge zemlje, onda se primjenjuje zakon te druge zemlje. 542.Na primjeru odredaba posebnih unutarnjih formalnih izvora hrv. mpp-a objasnite uvjetno koliz.pravilo?l.94 st.2 Osoba koja bi prema zakonu oznaenom u prednjem stavku bila mjeninopravno nesposobna, ipak je pravovaljano obvezana, ako je potpis dala na podruju zemlje po ijim bi zakonima imala mjenino-pravnu sposobnost. 543.Navedite koliz.pravila za oblik mjeninih obveza? / Objasnite kolizijskopr. rje. ZM koje se odnosi na oblik mjeninih obveza koje u skladu s naelom samostalnosti mjeninih obveza, ali inter alia znai iznimku od pravila o neprekinutom nizu valjanih indosamenata kojima se mora iskazati zakoniti imalac mjenice (formalna mjenina legitimacija) Navedite pravilo i iznimke za oblik primanja mjeninih obveza?l.95 Oblik primanja mjeninih obveza odreuje zakon zemlje na ijem su podruju te obveze primljene. Iznimno od toga: 1) ako primljene mjenine obveze nisu pravovaljane, ali odgovaraju zakonu zemlje gdje je neka kasnija obveza primljena, onda okolnost da su prijanje obveze glede oblika nepravilne ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obvezama. 2) mjenine obveze izmeu naih dravljana primljene u inozemstvu, ako odgovaraju odredbama ovoga Zakona pravovaljane su, mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje su nastale. 544.Mjerodavno pravo za rokove i oblik protesta?l.96 Oblik i rokove protesta, kao i oblik radnji potrebnih za ostvarenje ili za odravanje mjeninih prava, odreuje zakon zemlje na ijem se podruju mora podii protest ili izvriti radnja. 545.Mjerod.pr. za uinak obveza izdatnika vlastite mjenice?lanak 97.st.1 Uinak obveza akceptanta trasirane mjenice i izdavatelja vlastite mjenice odreuje zakon koji vrijedi u mjestu gdje su ove isprave plative. 546.Koje pravo je mjerodavno za obveze indosanta?l.97st.2 Uinak koji proizvode obveze ostalih mjeninih dunika odreuje zakon zemlje na ijem su podruju dani potpisi kojima su te obveze primljene. 547.Mjerodavno pravo za rokove za ostvarivanje regresnih zahtjeva? / Koje pravo je mjerodavno za regresni zahtjev u mjeninom pravu, napiite toan naziv poveznice i na latinskom i na hrvatskom jeziku? Mjerod.pr. za pit. stjee li imalac mjenice trabinu koja je dala povoda izdanju mjenice?l.98 Rokove za ostvarivanje regresnih zahtjeva odreuje u pogledu svih mjeninih potpisnika zakon mjesta u kome je mjenica izdana. Isto tako, zakon mjesta izdanja isprave odreuje stjee li imatelj mjenice trabinu koja je dala povoda izdavanju isprave. 548.Koje je pravo mjerodavno za dunost primanja ili neprimanja djelomine isplate mjenice? Koje je pravo mjerodavno za pitanje mora li imalac trasirane mjenice primiti djelominu isplatu od osobe na koju je vuena mjenica?l.99 Pitanje moe li se akcept ograniiti na jedan dio svote i je li imatelj mjenice duan ili ne primiti djelominu isplatu, rjeava se prema zakonu zemlje gdje je trasirana mjenica plativa. Po istom zakonu raspravlja se i pitanje djelomine isplate vlastite mjenice. 549.ZM kraa mjenice mjerodavno pravo?l.100 Koje je pr. prema ZM-u mjerod. za gubitak mjenice? Zakon zemlje gdje je mjenica plativa odreuje mjere koje se imaju poduzeti u sluaju gubitka ili krae mjenice. 550.Objasnite odnos Zakona o mjenici i Zakona o eku kao izvora hrv. mpp-a?Z l.23 Na ek odgovarajue se primjenjuju odredbe zakona o mjenici.

ZAKON O ARBITRAI IZ 2001. 551.to su Zagrebaka pravila? Navedite osnovne pretp. za njihovu primjenu kao form.izvora kojim se u RH uz ostalo ureuje arbitra.rjeav.sporova?

81

82
to se tie formiranja institucionalne arbitrane ustanove, Hrvatska gospodarska komora (HGK) donijela je 1992. Pravila o meunarodnoj arbitrai svog Stalnog izbranog sudita (Zagrebaka pravila), dok su se i nadalje primjenjivali ZPP, ZRS i razni meunarodni arbitrani ugovori koji su bili na snazi u bivoj Yu. HGK donijela je godine 2002. nova Zagrebaka pravila pod pretpostavkom da su ih stranke ugovorile, koja su zamijenila ona iz 1992.; njima se ureuje arbitrani postupak u okviru Stalnog izbranog sudita HGK kako za sporove s tuzemnim tako i za sporove s meunarodnim obiljejem. 552.Podruje primjene zakona? l.1 Ovim se Zakonom ureuje: 1) domaa arbitraa, 2) priznanje i ovrha arbitranih pravorijeka, 3) nadle. i postupanje sudova u vezi s domaom arbitra. te u 2-im sluajevima predvienim ovim Z. 553.Navedite zakonske definicije arbitrae, domae arbitrae,arbitranog suda, suda, arbitrane ustanove, spora s me.obiljejem?/to je pravorijek i koje su njegove procesne karakteristike? l.2 1) arbitraa (izbrano suenje) je suenje pred arbitra. sudom bez obzira organizira li ga ili njegovo djelovanje osigurava arbitrana ustanova ili ne. 2) domaa arbitraa je arbitraa ije je mjesto na podruju Republike Hrvatske, 3) arbitrani sud (izbrani sud) je nedravni sud koji svoje ovlatenje za suenje crpi iz sporazuma stranaka, 4) arbitrana ustanova je pravna osoba ili tijelo pravne osobe koje organizira i osigurava djelovanje arbitranih sudova, 5) arbitar (izbrani sudac) je arbitar pojedinac ili lan odnosno predsjednik vijea arbitranog suda, 6) spor bez meunarodnog obiljeja je spor u kome su stranke fizike osobe s prebivalitem ili uobiajenim boravitem u tuzemstvu, odnosno pravne osobe koje su osnovane po pravu Republike Hrvatske, osim ako spor ispunjava uvjete iz spora s me.obiljejem 7) spor s meunarodnim obiljejem je spor u kojem je barem jedna od stranaka fizika osoba s prebivalitem ili uobiajenim boravitem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja jc osnovana po stranom pravu, 8) pravorijek je odluka arbitranog suda o biti spora, 9) konani pravorijek je odluka kojom je odlueno o osnovi i visini pojedinog zahtjeva, 10) sud je tijelo dravne sudbene vlasti, 11) posrednik (izmiritelj) je osoba koja na temelju pisanog sporazuma stranaka provodi posebni postupak mirenja. 554.Navedite i definirajte vrste arbitraa? 1.povremene ili ad hoc = osnivaju ih stranke da postupe samo u pojedinoj spornoj stvari 2.institucionalne = stalne organizac. koje djeluju najee u sklopu 2-ih organizac. kao to je trg.komora 555.Kako ZA odreuje arbitrabilnost sporova?l.3 Stranke mogu ugovoriti domau arbitrau za rjeavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati. 556.Arbitrabilnost u sporovima s me.obiljejem?l.3. st.2 i 3 U sporovima s meunarodnim obiljejem stranke mogu ugovoriti i arbitrau ije je mjesto izvan podruja Republike Hrvatske, osim ako je posebnim zakonom propisano da takav spor moe rjeavati samo sud u Republici Hrvatskoj. Stranke se mogu sporazumjeti o tome da takve sporove iznesu pred arbitrani sud bez obzira na to organizira li njegovo djelovanje arbitrana ustanova ili ne. 557. Pravo mjerodavno za ocjenu arbitrabilnosti? l.6.st.7 i 8 Tko i kada po hrv.pr. moe odluivati o arbitrabilnosti? Koje je pr. prema ZA mjerod. za materijalnopr. valjanost ug. o arb? Za materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno e biti pravo koje je mjerodavno za bit spora ili pravo Republike Hrvatske. Smatra se da je ugovor o arbitrai valjan i ako tuitelj podnese tubu arbitranom sudu, a tuenik ne prigovori nadlenosti arbitranog suda najkasnije u odgovoru na tubu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora. 558.Navedite odredbu hrv. ZA kojom se ureuje pitanje dostave u arbitranom postupku? l.4 1. Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, smatrat e se da su pisana priopenja dostavlj. onog dana kada budu predana na potansku adresu adresatu ili 2. osobi ovlatenoj za primanje pisanih priopenja. Potanska adresa = je adresa na kojoj adresat redovito prima potu. 3. Ako adresat nije izriito odredio 2 adresu ili to ne proizlazi iz okol. sluaja, potan.adresa bit e adresa sjedita ili 4. podrunice adresata, 5. nj. uobiajenog boravita ili 6. adresa navedena u gl.ug. ili 7. u ug. o arb.

82

83 8. Ako nijedno od navedenih mjesta nije poznato, smatrat e se da su pisana priopenja dostavljena onog dana
kada bude pokuana nj. predaja na posljednju poznatu potan. adresu, pod uvjetom da su bila uredno otpremljena preporu. pismom uz povratnicu ili na 2 nain kojim se moe potvrditi da je predaja bila pokuana. Smatrat e se da je predaja izvrena i ako adresat kome se dostava obavlja odbije primiti pisano priopenje. Odredbe se ne primjenjuju na priopenja koja se dostavljaju u post. pred sudom.

9.

559.Oblik ugovora o arbitrai po ZA / Vrste arbitranih ugovora? ? l 6 st 1 Ug. o arb. je ug. kojim stranke podvrgavaju arb. sve ili odre.sporove koji su meu njima nastali ili bi mogli nastati iz odre.pr. odnosa, ugovornog ili izvanugovornog. Ug. o arb. moe se sklopiti u obliku : 1) arbitra. klauzule u nekom ug. ili 2) u obliku posebnog ug. 560.Kada je sklopljen u pisanom obliku ? l 6 st 2 i 3 Ugovor o arbitrai je valjan ako je sklopljen u pisanom obliku. Ugovor je sklopljen u pisanom obliku : 1. ako je unesen u isprave koje su stranke potpisale ili 2. ako je sklopljen razmjenom pisama, teleksa, telefaksa, brzojava ili drugih sredstava telekomuniciranja koja omoguavaju pisani dokaz o ugovoru, bez obzira jesu li ih stranke potpisale. 3. ako je jedna od strana uputila drugoj strani ili ako je neka trea osoba uputila objema stranama pisanu ponudu za zakljuenje ugovora o arbitrai a protiv te ponude nije pravodobno izjavljen prigovor, to se prema obiajima u prometu moe smatrati prihvatom ponude, 4. ako nakon usmeno zakljuenog ugovora o arbitrai jedna od ugovornih strana uputi drugoj pisanu obavijest u kojoj se poziva na prethodno zakljueni usmeni ugovor a druga strana pravodobno ne prigovori sadraju primljene obavijesti, to se prema obiajima u prometu moe smatrati suglasnou sa sadrajem primljene obavijesti. 5. Upuivanje u glavnom ugovoru na ispravu (ope uvjete za sklapanje pravnog posla, tekst drugog ugovora i slino) koja sadri arbitranu klauzulu predstavlja ugovor o arbitrai ako je upuivanje takvo da je ta klauzula sastavni dio toga ugovora. 561.Ugovor o arbitrai sadran u teretnici?l.6 st.5 Ugovor o arbitrai je valjan i ako se u teretnici izriito poziva na arbitranu klauzulu u brodarskom ugovoru ( charter partiji) . 562.Ug. o arbitrai i spor iz potroa.ug.? l.6.st.6 Ako je spor nastao ili bi mogao nastati iz potroakog ugovora, iznimno, ugovor o arbitrai mora biti napisan u posebnoj ispravi koju su potpisale obje stranke. U toj ispravi, osim ako je sastavljena kod javnog biljenika, ne smije biti drugih utanaenja osim onih koja se odnose na arbitrani postupak. 563.Sposobnost fizikih, pravnih osoba i dr. javnopr. osoba kao ugovornih strana (koje su to)? / Kako ZA ureuje pitanje sposobnosti pravnih osoba? O kojim je pr. subjektima rije? l.7 Koji izvori i kako u hrv.pr. ureuju sudjelovanje javnopr. subjekata u (privatnopr.) arb? = ZA Koje je pr. mjerod. za subjekt. arbitrabilnost? Sposobnost fizikih, pravnih i drugih osoba da zakljue ugovor o arbitrai i da budu stranke u sporu pred arbitranim sudom ocjenjuje se prema pravu koje je za njih mjerodavno. Koje javnopr. osobe mogu prema hrv.pr. biti stranke u sporu pred arb.sudom? 1.Dravljani Republike Hrvatske i 2.pravne osobe hrvatskoga prava, 3.ukljuujui i Republiku Hrvatsku te 4.jedinice lokalne samouprave i 5.jedinice podrune (regionalne) samouprave, mogu zakljuiti ugovor o arbitrai i biti stranke u sporu pred arbitranim sudom. 564.Broj arbitara? l.9 i l.10 st.4.1 Ako sporazumom stranaka nije odreen br.arbitara, imenovat e se 3 arbitra. Ako nema takvog sporazuma stranaka, kad arb. provode 3 arbitra, svaka stranka imenovat e 1, a 2 tako imenovana arbitra imenovat e 3, koji e biti predsjed. arb. vijea. Ako 1 stranka ne imenuje arbitra i o tome ne obavijesti 2 stranku u roku od 30 dana nakon to primi obavijest o imenov. arbitra i poziv da imenuje arbitra, ili ako se 2 arbitra ne sporazumiju u pogledu 3 u roku od 30 dana od imenovanja posljednjega od njih 2-ice, imenov. e na zahtj. stranke obaviti ovlatenik arb.ustanova ili neki 2 ovlatenik ili predsjed.suda ili sudac kojega on na to ovlasti. 565.Receptum arbitri?l.11 Izjavu o prihvaanju dunosti arbitar mora dati pismeno, to moe obaviti i tako da potpie ugovor stranaka o arbitrai.

83

84
Arbitar je duan arbitrau voditi: 1. primjerenom brzinom i 2. pravodobno poduzimati radnje u postupku 3. te se brinuti da se izbjegne svako odugovlaenje postupka. Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, one mogu sporazumno opozvati i arbitra koji proputa ili odugovlai ispunjavanje svojih dunosti. Arbitar ima pravo na naknadu trokova i na nagradu za obavljeni rad osim ako se tih prava izriito pismeno odrekao. Stranke mu solidarno odgovaraju za isplatu navedene naknade trokova i nagrade. Ako arbitar odredi visinu naknade svojih trokova i nagrade, njegova odluka ne obvezuje stranke ako je ne prihvate. Ako stranke ne prihvate tu odluku, o naknadi trokova i o nagradi odluit e, na prijedlog arbitra ili stranke, ovlatenik arb.ustanova ili neki 2 ovlatenik ili predsjed.suda ili sudac kojega on na to ovlasti. Odluka ovlatenika je ovrna isprava protiv stranaka iz spora pred arbitranim sudom. 566.Kompetenz kompetenz po ZA?l.15 Arbitrani sud moe odluivati o svojoj nadlenosti, ukljuujui i odluivanje o svakom prigovoru o postojanju ili valjanosti ugovora o arbitrai. U tu e se svrhu arbitrana klauzula koja je sastavni dio nekog ugovora smatrati kao sporazum nezavisan od ostalih odredaba tog ugovora. Odluka arbitranog suda o tome da je taj ugovor nitav sama po sebi ne znai da ni arbitrana klauzula nije valjana. Prigovor da arbitrani sud nije nadlean tuenik mora podnijeti najkasnije kad i odgovor na tubu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora. Okolnost to je stranka imenovala arbitra ili to je sudjelovala u imenovanju arbitra ne liava je prava na podnoenje takvog prigovora. Prigovor da arbitrani sud prekorauje granice svojih ovlatenja mora se podnijeti im predmet za koji se tvrdi da prelazi djelokrug njegovih ovlatenja bude iznesen u arbitranom postupku. Arbitrani sud moe u oba sluaja dopustiti naknadno podnoenje prigovora ako smatra da je zakanjenje opravdano. Arbitrani sud moe odluivati o prigovoru kao o prethodnom pitanju ili u odluci o biti spora. Ako arbitrani sud odlui kao o prethodnom pitanju da je nadlean, svaka stranka moe, u roku od 30 dana nakon to joj bude dostavljena odluka, traiti od Trg. suda u Zg da odlui o tom pitanju. Dok je postupak o tom traenju u tijeku, arbitrani sud moe nastaviti postupak i donijeti pravorijek. Postupak pred sudom je hitan. 567.Mjesto arbitrae? / Objasnite vanost mjesta arb. u me.trg.arb.?l. 19 1. Stranke se mogu sporazumjeti o mjestu arbitrae. 2. Ako takvog sporazuma nema, mjesto arbitrae odredit e arbitrani sud vodei rauna o okolnostima spora, ukljuujui i pogodnost odreenog mjesta za stranke. 3. Ako mjesto arbitrae nije odreeno , smatra se da je mjesto arbitrae ono mjesto koje je u pravorijeku oznaeno kao mjesto njegovog donoenja. 4. Ako se stranke o tome nisu drukije sporazumjele, , arbitrani sud moe se radi savjetovanja izmeu svojih lanova, sasluanja svjedoka, vjetaka ili stranaka. radi pregleda robe ili isprava sastajati u bilo kome mjestu koje smatra prikladnim. 568.Poetak arbitranog postupka? / Poetak arb.post. ako se arbitraa provodi pred arb.vijeem institucionalnog sjedita? l. 20 Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, arbitrani postupak poinje: 1) ako se arbitraa provodi pred arbitranim sudom ije djelovanje organizira i osigurava arbitrana ustanova - onog dana kad ta arbitrana ustanova primi tubu, 2) u ostalim sluajevima (ad hoc arbitraa) - onoga dana kad tuenik primi obavijest o tome da je protivna stranka imenovala arbitra ili predloila arbitra pojedinca i uz nju poziv da imenuje drugoga arbitra ili da se izjasni o predloenom arbitru pojedincu te tubu kojom se spor iznosi pred arbitrani sud. 569.Koje je pravo mjerodavno za bit spora? l.27 Arbitrani sud odluit e po pravnim pravilima koja su stranke izabrale kao mjerodavna za bit spora. Svako upuivanje na pravo ili pravni sustav odreene drave tumait e se, osim ako se stranke nisu izriito drukije sporazumjele, kao neposredno upuivanje na supstancijalna pravila te drave, a ne na njezina pravila o odreivanju mjerodavnog prava. Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama, arbitrani sud e suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najuoj vezi. 570.Odluivanje po pravinosti? 1.Arbitrani sud odluit e o sporu po pravinosti samo ako su mu stranke izriito dale takvo ovlatenje. 2.U svakom sluaju arbitrani sud odluit e u skladu s odredbama ugovora te e uzeti u obzir mjerodavne obiaje. 571.Odluivanje u vijeu? / Donoenje odluka u vijeu?l.28

84

85
Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, arbitrano vijee odluuje veinom glasova. Ako se ne postigne veina glasova, ponovo e se raspravljati o razlozima za svako miljenje, pa ako se ni nakon toga ne postigne veina glasova, pravorijek e donijeti predsjednik vijea. pitanjima upravljanja postupkom predsjednik arbitranog vijea moe izvan sjednice vijea samostalno odluivati ako to nije u protivnosti sa sporazumom stranaka ili s odlukom vijea. Vijee arbitranog suda moe povjeriti jednome od lanova vijea provoenje odreenih istranih radnja.

572.Pravna priroda i uinci nagodbe?/ Objasnite kako pitanje nagodbe ureuje ZA? l.29 Ako se stranke tijekom postupka nagode o sporu, arbitrani sud e na njihov zahtjev obustaviti postupak, osim ako stranke zatrae da se na temelju nagodbe donese pravorijek. Arbitrani sud e na traenje stranaka donijeti pravorijek na temelju nagodbe, osim ako nae da je sadraj nagodbe protivan javnom poretku Republike Hrvatske. Pravorijek na temelju nagodbe donosi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i ima pravnu snagu i uinke pravorijeka 573.to je pravorijek i koje su nj. proc. karakteristike? l.30 1. Pravorijek je odluka arbitranog suda o biti spora. Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, arbitrani sud moe donositi djelomine pravorijeke i meupravorijeke. Djelomini pravorijek smatra se samostalnim pravorijekom. 2. Pravorijek se donosi u mjestu arbitrae . 3. Pravorijek se izrauje u pisanom obliku. On mora biti obrazloen osim ako su se stranke sporazumjele da obrazloenje nije potrebno ili ako je pravorijek donesen na temelju nagodbe stranaka. 4. U pravorijeku treba navesti dan kada je donesen i mjesto njegovog donoenja . 5. Izvornik pravorijeka i sve prijepise potpisuju arbitar pojedinac, odnosno svi lanovi vijea. Pravorijek je valjan i ako ga koji arbitar uskrati potpisati ako je pravorijek potpisala veina lanova vijea te je na pravorijeku utvrdila to uskraivanje potpisa. 6. Pravorijek koji je donio arbitrani sud koji djeluje u okvirima neke arbitrane ustanove dostavlja strankama ta arbitrana ustanova. U ostalim sluajevima pravorijek dostavlja strankama arbitrani sud. 7. Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, dostava pravorijeka obavlja se prema: 1. odredbama o dostavlj.pisanih priopenja . 2.Na sporazumni zahtjev obje stranke dostava pravorijeka moe se izvriti i preko stvarno nadlenog suda za pruanje pr.pomoi mjesno nadle. prema mjestu na kojem treba poduzeti odre.radnju ili 3.preko javnog biljenika. 574.Pravna snaga pravorijeka? l.31 Pravorijek arbitranog suda ima prema strankama snagu pravomone sudske presude, osim ako su se stranke izriito sporazumjele da se pravorijek moe pobijati pred arbitranim sudom vieg . 575.Okonanje postupka? l.32 1. Donoenjem konanog pravorijeka okonava se postupak o pitanjima kojima je njime odlueno. 2. Postupak se moe okonati i zakljukom arbitranog suda kada: 1) tuitelj povue tubu, osim ako se tuenik tome usprotivi a arbitrani sud smatra da tuenik ima opravdani pravni interes da se donese konani pravorijek o sporu; 2) stranke sporazumno odlue o okonanju postupka; 3) arbitrani sud nae da je nastavak postupka iz nekog drugog razloga postao nepotreban ili nemogu. Mandat arbitranog suda prestaje: 1. okonanjem postupka, 2.osim u sluajevima u kojima mandat prestaje donoenjem odgovarajue odluke. 576.Tuba za ponitaj pravorijeka ? / Ponitenje arb.odluke (razlozi) ? / Navedite razloge iz kojih se moe podnijeti tuba za ponitaj pravorijeka? l.36 Protiv pravorijeka arbitranog suda moe se podnijeti tuba za ponitaj. Meupravorijek se moe pobijati samo tubom za ponitaj podnesenom protiv pravorijeka kojim je okonan postupak o zahtjevu u povodu kojega je on donesen. Protiv pravorijeka nisu doputena druga pravna sredstva sudu Pravorijek moe ponititi Trg. sud u Zg, i to samo: 1 ako stranka koja podnese tubu dokae: 1) da ugovor o arbitrai nije uope bio sklopljen ili da nije bio valjan, 2) da stranka u postupku nije bila sposobna zakljuiti ugovor o arbitrai i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana.

85

86
3) da stranka koja je podnijela tubu za ponitaj pravorijeka nije bila uredno obavijetena o pokretanju arbitranog postupka ili da joj je na drugi nezakonit nain bilo onemogueno raspravljanje pred arbitranim sudom, 4) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predvien arbitranim ugovorom, ili koji nije obuhvaen njegovim odredbama, ili da sadri odluke o predmetima koji prekorauju granice ugovora o arbitrai, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitrai moe odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, moe ponititi samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitrai, 5) da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili doputenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadraj pravorijeka, 6) da pravorijek nije obrazloen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakona, ili 2. ako sud nae, i kad se stranka nije pozvala na taj razlog: 7) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske, 8) da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Tuba za ponitaj pravorijeka moe se podnijeti u roku: 1. od tri mjeseca od dana kad je stranci koja ju je podnijela dostavljen pravorijek ili, 2. ako je tuba podnesena u jednom od sluajeva, od dana kad je stranci koja je tubu podnijela dostavljena odluka arbitranog suda o jednom od tih zahtjeva. Sud od koga se trai ponitaj pravorijeka moe, 1.ako nae da je to prikladno ili 2.ako to zatrai jedna od stranaka, odgoditi postupak po tubi za ponitaj za vrijeme koje on odredi kako bi dao mogunost arbitranom sudu da nastavi postupak ili da poduzme neto drugo to bi moglo ukloniti razloge za ponitaj pravorijeka. 577.Pobijanje zbog novih injenica i novih dokaza?l.36 st.5 9)Ako stranke to izriito predvide u ugovoru o arbitrai, pravorijek se moe pobijati tubom i ako stranka koja ga pobija sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi za nju mogao biti donesen povoljniji pravorijek da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni prije zakljuenja raspravljanja koje je prethodilo donoenju pobijanog pravorijeka. Ovaj razlog moe se isticati samo ako tuitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u arbitranom postupku. Stranke se ne mogu unaprijed odrei prava na pobijanje pravorijeka tubom za ponitaj. 578.Arbitrani post. nakon ponitaja pravorijeka? l.37 Ako je pravorijek koji je donesen na temelju valjanog ug. o arb.u kojem imena arbitara nisu bila odre. poniten zbog razloga koji se ne odnose na postojanje ili pr. valjanost arb.ug., taj ug. valjan je pr. temelj za novu arbitrau u istom sporu. U sluaju sumnje sud moe o tome, na zahtj.stranke, donijeti posebnu odluku. Kad sud kome je podnesena tuba za ponitaj pravorijeka nae da je to mogue i prikladno, u povodu ponitaja pravorijeka vratit e, na traenje 1 stranke, predmet na ponovno odluiv. arbitra.sudu. U ostalim sluajevima, nova arbitraa u istom sporu bit e mogua ako stranke nakon ponitaja pravorijeka zakljue novi arbitra.ug. 579.Dravna pripadnost pravorijeka? lanak 38. Pravorijek arbitranog suda ima pripadnost drave u kojoj se nalazi mjesto arbitrae . 580.Ovrha domaeg pravorijeka? l.39 Sud e odrediti ovrhu doma. pravorijeka osim ako utvrdi da postoji neki od razloga za ponitaj pravorijeka: 1. da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima RH i 2.da je pravorijek u suprotnosti s jav.poretkom RH. 581.Priznanje i ovrha stranog pravorijeka? l.40 Strani pravorijek priznat e se i njegova ovrha odrediti u Republici Hrvatskoj osim : 1.ako sud u povodu prigovora protivne stranke utvrdi da postoji neki od razloga, Pravorijek moe ponititi Trg. sud u Zg, i to samo: 1) ako stranka koja podnese tubu dokae: a) da ugovor o arbitrai nije uope bio sklopljen ili da nije bio valjan, b) da stranka u postupku nije bila sposobna zakljuiti ugovor o arbitrai i biti stranka u sporu ili da stranka nije bila uredno zastupana. c) da stranka koja je podnijela tubu za ponitaj pravorijeka nije bila uredno obavijetena o pokretanju arbitranog postupka ili da joj je na drugi nezakonit nain bilo onemogueno raspravljanje pred arbitranim sudom, d) da se pravorijek odnosi na spor koji nije predvien arbitranim ugovorom, ili koji nije obuhvaen njegovim odredbama, ili da sadri odluke o predmetima koji prekorauju granice ugovora o arbitrai, s time da se, ako se odluka o predmetima koji su podvrgnuti arbitrai moe odvojiti od onih koja joj nisu podvrgnuta, moe

86

87
ponititi samo onaj dio odluke u kome se nalaze odredbe koje se odnose na predmete koji nisu bi!i podvrgnuti arbitrai, e) da sastav arbitranog suda ili arbitrani postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili doputenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadraj pravorijeka, f) da pravorijek nije obrazloen ili potpisan u smislu odredaba ovoga Zakona ili 2.ili da pravorijek jo nije postao obvezatan za stranke, 3.ili da ga je sud zemlje u kojoj je ili po ijem je zakonu donesen ponitio ili 4.da je odgodio nastupanje njegovih uinaka. Priznanje i ovrha stranog pravorijeka odbit e se ako sud utvrdi: a) da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima Republike Hrvatske, b) da bi priznanje ili ovrha pravorijeka bili u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske.

582.Ugovor o arbitrai i tuba sudu o biti spora u istom sporu? lanak 42. Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile arbitrau, sud kome je podnesena tuba u istom sporu i meu istim strankama 1)na prigovor tuenika oglasit e se nenadlenim, 2)ukinut e provedene radnje u postupku i 3)odbaciti tubu osim 1.ako nae da ugovor o arbitrai nije valjan, 2.da je prestao vaiti ili 3.da se ne moe ispuniti. Prigovor tuenik moe staviti pred sudom najkasnije na pripremnom roitu, a ako se pripremno roite ne odrava, onda na glavnoj raspravi prilikom uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari, sve dok ne zavri svoj odgovor na tubu. Ako je tuba podnesena sudu, arbitrani postupak moe se ipak pokrenuti ili se moe nastaviti ako je ranije pokrenut, a pravorijek se moe donijeti i dok je parnica pred sudom jo u tijeku. 583.Nadlenost suda? / Stvarnu nadle. kojih dr. sudova predvia zakon? lanak 43. Za odluivanje o nadlenosti arbitranog suda, polaganje pravorijeka, odluivanje o tubi za ponitaj pravorijeka arbitranog suda i o zahtjevu za priznanje i o prijedlogu za odreivanje ovrhe u predmetima iz stvarne nadlenosti trgovakih sudova nadlean je Trgovaki sud u Zagrebu, a u ostalim predmetima upanijski sud u Zagrebu. 584.Prilozi uz prijedlog za priznanje i ovrhu? l.47 Stranka koja trai priznanje ili ovrhu pravorijeka odn. koja se u post. na nj. poziva, duna je uz 1. svoj pisani prijedlog podnijeti sudu 2.izvornik pravorijeka ili 3.propisno ovjerovljeni prijepis pravorijeka. Ako stranka trai priznanje ili ovrhu str.pravorijeka ili se u post. poziva na takav pravorijek, duna je uz 1.svoj prijedlog podnijeti i 2.izvornik ug. o arb. ili 3.propisno ovjerovljeni prijepis toga ug. Ako pravorijek ili ug. nisu sastavljeni na hrv.jeziku, stranka je duna podnijeti i 1.propisno ovjerovljeni prijevod tih isprava na hrv.jeziku 585.to moe uiniti hrvatski sud kao sud priznanja, ako je u zemlji donoenja arbitrane odluke pokrenut postupak za njezin ponitaj? / Prekid postupka priznanja ili ovrhe stranog pravorijeka lanak 48 Ako je pred nadlenim tijelom pokrenut postupak za ponitaj pravorijeka ili postupak za obustavu stranog pravorijeka, sud kome je podnesen prijedlog za priznanje ili ovrhu moe, ako to smatra svrhovitim, 1.prekinuti postupak do okonanja postupka za ponitaj ili obustavu, 2.a moe, ako to zatrai stranka koja je podnijela prijedlog za priznanje ili ovrhu, prekid uvjetovati polaganjem odgovarajueg osiguranja. 586.Odluivanje o priznanju i ovrsi pravorijeka? l.49 st.4 i 5 Rje. o priznanju i ovrsi moraju biti obrazloena.Protiv rje. donesenog u post. priznanja kao o gl.stvari moe se izjaviti alba Vrhovnom sudu RH u roku od 15 dana od dostave rje. o priznanju. 587.Temeljem kojeg pr.izvora se moe obrazloiti stav hrv.prava o pravu mjerod. za arbitrani post.? Temeljem Europske konvencije o meunarodnoj trgovakoj arbitrai iz 1961. 588.Naini omekanja strogosti pravila o pisnom obliku ugovora kod: a) NYK = ne treba potpis ako je arb. klauzula sadrana u razmijenjenim pismima ili brzojavima

87

88
b) ZA = ne treba potpis ako je sklopljen razmjenom pisama, teleksa ili telefaksa, brzojava ili 2-ih sreds. telekomuniciranja koja omoguuju pisani dokaz o ug. 589.Pod kojom pretp. ovlatenje za zakljuenje gl.ug. obuhvaa i ovlatenje za sklapanje ug. o arb.? l.8 Ako je za valjanost punomoi mjerod. pr.Rh, ovlatenje za zaklju. gl.ug. obuhvaa i ovlat. za sklapanje ug. o arb. 590.Kako pitanje mjerod. mater.pr. ureuje: a) unutarnji hrv.izvor mpp-a = l.6 (7) ZA: Materijalnopr. valjanost ug. ocjenjuje se po koliz.odredbama; primarno se odreuje po lex autonomiae pr. koje su stranke izabrale, a podredno po pr. koje je mjerod. za sutinu spora (tj.lex causae) ili po hrv.pr. b) kako i koji viestrani me.ug. = l. 5 (1) (a) NYK 1958: Odreuje mjerod. pr. za ug. o arb. samo to se tie post. priznanja i ovrhe str. arb. odluka; propisuje primjenu legis autonomiae, a podredno pr. dr. donoenja pravorijeka 591.Pr.priroda ug. o arb. - teorije? 1.U smislu kontraktualne teorije, pravorijek nije odluka sudbene vlasti, nego proizlazi iz arbitranog ugovora na kojemu se temelje njeni uinci. Radi se o pravnom poslu za koji vrijede propisi materijalnog prava. U prilog ovoga gledita navodi se vie argumenata: da su se stranke, sklapanjem arbitranog ugovora, unaprijed obvezale da e postupiti prema pravorijeku, da arbitraa moe suditi et aequo et bono te da se moe traiti ponitenje pravorijeka kao i drugog pravnog posla. Stoga strani pravorijek valja tretirati kao i domai (Belgija, Francuska). Ovo olakava priznanje uinaka stranih pravorijeka. 2.Ako se arbitrani pravorijek promatra u svjetlu jurisdikcione teorije, radi se o rjeavanju sporova umjesto dravnih sudova, i takve odluke imaju karakter sudskih odluka. Ovo proizlazi iz okolnosti to uinci pravorijeka ne ovise samo o arbitranom ugovoru, nego postoje jer ih drava priznaje. Iz ovoga slijedi da drava treba priznavati i domae i strane pravorijeke. Kad su u pitanju strani pravorijeci, s obzirom na njihov postupovnopravni znaaj, valja priznavati i ovravati kao i strane sudske odluke. U RH se strani pravorijeci tretiraju slino kao i strane sudske odluke. 3.Postoje i eklektika gledita pa se pravorijek tretira i kao pravni posao i kao sudska odluka. Priznavanje i ovrha stranih pravorijeka razvijalo se pod utjecajem rjeavanja o priznavanju i ovrsi stranih sudskih odluka. I u ovom sluaju rije je o priznanju uinaka stranih pravorijeka, tj. njihove pravomonosti (konanosti) i ovrnosti. 4.U hrvatskom pravu vie ne postoje isti propisi o postupku priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka i stranih arbitranih pravorijeka, s obzirom da su odredbe ZRSZ koje se odnose na priznanje stranih pravorijeka prestale vaiti, pa je ta materija ureena Zakonom o arbitrai.

MGPP - 1. POJAM MGPP 592. Definiraj mgpp i navedi gledita koja postoje o nj. mjestu u pr.sustavu? MGPP = skup supstanc. (pod supstan. ne podrazumijevaju se samo mater. nego i postupovne norme koje ne upuuju na mjerod.pr., nego same rjeavaju postup.pitanja) i kolizijskih normi koje ureuju: 1.nadlenost i 2 pretp. za voenje sudskih i 2-ih post. u gra. stvarima s me. elementom, 2.institute i radnje u tim postupcima, 3.radnje koje se u vezi s tim postupcima vre u stranim dr. 4.te priznanje uinaka str. sudskih odluka i odluka (ali i isprava) koje su s njima izjednaene, kao i stranih arbitra.odluka (pravorijeka). Koje je mjesto mgpp u pravnom sustavu? Postoje 3 gledita: 1.mgpp spada u gra. postupovno pravo. Prigovor: ovdje se radi o sustavnoj cjelini koja ima svoje posebnosti, a koju ureuju i me. konvencije. 2.mgpp je samostalna pr. grana. To gledite ne uzima u obzir povezanost izmeu gra. postup.prava i mgpp, ali ni povezanost izmeu mpp i mgpp. 3.mgpp je sastavni dio mpp-a. Mpp ureuju i brojni drugi javnopr. propisi, npr. o dravljanstvu, pravnom poloaju stranaca, deviznom poslovanju itd. Mgpp isprepleteno je i s me. jav. pr., npr. kod ureenja prava stranaca ili izuzea od jurisdikcije. 2. IZVORI MGPP 593. Navedi sve unutarnje formalne izvore mgpp-a? 1.me. pravila i 2.interni propisi drava 3.judikatura

88

89
4.opepriznata naela u opeprihvaena naela graanskog postupka ubrajaju se npr. 1)naelo zabrane zlorabljenja postupovnih prava, 2)naelo sasluanja stranaka, 3)naelo iura novit curia, 4)naelo slobodne ocjene dokaza, 5)naelo dopustivosti albe, 6)naelo sudake neovisnosti itd., 5.regionalna naela spada npr. na.sudjelov. nepravnika u sudovanju. Meunarodna pravila nastajala su i kao: 1.konvencijska nalaze se u viestranim (multilateralnim) i dvostranim (bilateralnim) me. konv. Multilateralne konv. sklapaju se s globalnim tendencijama ili na regionalnoj osnovi. Tako, npr. iri domaaj imaju konvencije koje se donose u okviru UN ili koje priprema Haka konferencija za mpp. Te konvencije izraavaju gledita o kojima postoji ira suglasnost. 2.obiajna aktualna su i danas, npr. u sluajevima izuzea od jurisdik. pojedinih skupina povlatenih osoba. Interni izvori mgpp jesu propisi koje donose drave. Postoje pisane i obiajne norme. Pisana pravila mogu se nalaziti u propisima koji ureuju gra.post. openito, z. o mpp ili drugim zakonskim aktima. Postoje i propisi koji ureuju samo neko pitanje. U angloamerikim dravama i nekim drugim zemljama ija su se pravila razvijala pod utjecajem angloamerikog prava, pored pisanih pravila vano je i obiajno pravo (common law). 594.Svi pozitivni hrv. zakoni s odredbama mgpp-a? Izvori mgpp-a? 1.Z. o rjeavanju sukoba z. s propisima 2-ih zemalja u odre. odnosima od 15. srpnja 1982. godine, 2.Zakon o parninom postupku, 3.Ovrni zakon, 4.Pomorski zakonik, 5.Steajni zakon, 6.Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, 7.Zakon o legalizaciji isprava u me.prometu 8.Zakon o arbitrai 9.kao i pravila pojedinih institucionalnih arbitraa II MEUNARODNA NADLENOST- 1. POJAM ME. NADLENOSTI 595.Pojam me.nadle.? / Forum exclusivum , forum electivum ? BOUEK! 1.objektivna nadlenost = pojedina tijela vre samo poslove za koje su nadlena 2. subjektivna nadlenost = ona imaju pravo i dunost da postupaju u odreenim stvarima 3.sudska nadlenost (apsolutna nadlenost, sudbenost, jurisdikcija, podsudnost) = to vrijedi i za sudove kao posebna tijela za vrenje sudbene funkcije. 4. relativna nadlenost (nadlenost u uem smislu, kompetencija)= u suvremenoj dravi ima vie sudova izmeu kojih postoji dioba rada. 5.stvarna nadlenost = dioba rada vri se s obzirom na podjelu poslova izmeu sudova razliite vrste i izmeu sudova iste vrste razliitog ranga . S obzirom na vrste predmeta (competentia ratione materiae) ili S obzirom na svojstvo osoba (competentia ratione personae). 6.mjesna nadlenost (competentia ratione loci) = dioba rada postoji i izmeu sudova iste vrste i ranga s obzirom na podruje na kojem su nadleni: Opa mjesna nadlenost = postoji za sve vrste pr.stvari (forum generalis) 596. 3 vrste posebne nadle. u BU I? BOUEK! Posebna mjesna nadlenost (forum specialis): 1.iskljuiva (forum exclusivum) = znai da se post. moe pokrenuti iskljuivo pred odre. mjesno nadlenim sudom 2.izberiva ( elektivna - forum electivum) = postoji mogunost izbora 1 od nadle. sudova 3.supsidijarna (pomona forum subsidialis) = postoji kad se u odre.sluaju ne moe primjenjivati ope pravilo o mjesnoj nadle. pa je mjesno nadlean neki 2 sud. 597.to je to sukob nadlenosti? Sukob ili kolizija, konflikt nadlenosti postoji iz razloga to ukoliko nema me.pravila dr., ili neka drava njima nije vezana, drave su slobodne odrediti u kojim e sluajevima njihova sudbena vlast biti nadlena. Stoga moe doi do konkurencije nadle. Sukob nadlenosti je: 1.pozitivan kad vie drava svojata postupanje u odreenoj vrsti pravnih stvari. 2.negativan kad vie drava odbija postupati u odreenoj vrsti pravnih stvari, pa dolazi do situacija koje praktino predstavljaju uskraivanje pravne zatite. 3.otvoren kad postoje propisi s razliitim formulacijama te kao 4.latentan kad pojmovi imaju razliit sadraj.

89

90
598.Pojam meunarodne nadlenosti ? Me nadle. = nadlenost sudova i drugih tijela drava .Od me. nadle.treba razlikovati: 1) internu ili specijalnu nadle. koja obuhvaa mjesnu i stvarnu nadle. unutar sudbenog sustava 1 dr. Interna nadle. nije bez znaenja, jer se iz postojanja mjesne nadle. moe izvoditi zakljuak o postojanju me. nadlenosti. Me. i mjesna nadle. u 1 dr. redovito se podudaraju utoliko to, ako postoji 1 nadle., postoji i 2 nadle. Meutim, ne mora uvijek biti tako. Mogue je da: 1.postoji mjesna nadle., ali da je me. nadle. iskljuena, na primjer kad se radi o povlatenim osobama koje uivaju imunitet od jurisdikcije sudova odnosne dr. 2.da postoji me. nadle., ali da se mjesna nadle. ne moe utvrditi. Tada se kao rjeenje odreuje forum ordinatum. Tako predvia i hrv.pr. Ako je za suenje nadle. sud u RH a ne moe se utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhov.sud RH e, na prijedlog stranke, odrediti koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean. 2. ODREIVANJE ME. NADLENOSTI 599. Odreivanje meunarodne nadlenosti / Doktrina '' forum non conveniens''? Me.nadle. se moe odreivati na 2 naina: 1) elastino - zakonodavac utvuje naela i daje smjernice , a preputa sudovima da odluuju o pojedinostima . Prema angloamerikoj doktrini (forum non conveniens), sudovi su nadleni ako postoji izvjesna veza s odnosnom dravom; ova doktrina javlja se u dvije varijante; 1. sudovi odnosne dr. su nadleni, ali ako postoje posebne okolnosti zbog kojih je nadle. neprikladna, ona je iskljuena (forum non conveniens) 2. sudovi 1 dr. nisu automatski , nego samo ako to proizlazi iz okolnosti sluaja (forum conveniens). 2) kruto - propisima se utvruje kad ona postoji ; pridonosi pravnoj sigurnosti i vodi rauna o postupovnoj ekonomiji .Tako i prema hrv.pr. , domai sud je nadle. kad je nj. nadle. izriito predviena zakonom ili me.ug. 600.ime se moe regulirati (ureivati ) me. nadlenost? 1) me. pravilima 2) internim propisima dr. - interno ureivanje dovodilo je do neujednaenosti, to je stvaralo tekoe u me. prometu. Stoga se ono regulira i na me.planu me. konv. i izgradnjom kriterija za utvriv. nadle. Kad pojedine dr. ureuju me. nadle. svoje sudbene vlasti, ine to svojim pravilima. 601.Moe li pojedina dr. utjecati na odreiv. me. nadle. u 2-im dr.? Pojedina dr. ne moe svojim pravilima izravno utjecati na odreivanje me. nadle. u drugim dr. Ona to moe initi samo neizravno, nepriznavanjem uinaka odluka str. sudova, ako su donijete u pr. stvarima u kojima, prema njenom shvaanju, strani sudovi ne bi mogli postupati. Ova pravila neki nazivaju bilateralnim kolizijskim normama. To je takozvana neizravna nadlenost. Neizravnu nadlenost mogu ureivati i me. konvencije. To su takozvane jednostavne konv. (conventions simples). Te konv. ureuju me. nadlenost kao pretp. za priznanje uinaka sudskih odluka. U novije vrijeme donose se i me. pravila kojima se izravno ureuje me. nadle. sudova i drugih tijela drava. 3. KRITERIJI ZA ODREIVANJE ME.NADLE. 602.Koji se kriteriji za odreivanje me.nadle. redovito prihvaaju u dr. kontinentalne Europe a koji u angloamerikim dravama?/ Kriteriji u kontinentalnoj Europi i angloamerikom pravu? Me. nadle. odreuje se uporabom odreenih kriterija. Kriterij se nalazi u postojanju odre. poveznica (veznih okolnosti) koje mogu biti osobne ili stvarne. To moe biti stvarno postojea ili izabrana veza s nekim podrujem. U vie drava kontinentalne Europe i nekim drugim dravama ta je veza 1. prebivalite (forum domicilii) ili boravite (forum residendi) stranaka . 2. u parninim stvarima to je redovito prebivalite tuenika , ali nije iskljueno da je to katkad i prebivalite tuitelja. 3. u nekim izvanparninim stvarima, to je prebivalite zainteresirane stranke. 4. neka prava poznaju i izbrano prebivalite. 5. moe se raditi i o poslovnom sjeditu stranke. Postojanje prebivalita, odnosno boravita ili poslovnog sjedita prosudit e se, prema legis fori. Prema angloamerikom pravu i pravu nekih drugih zemalja koja su se razvijala pod utjecajem angloamerikog prava, nije odluno prebivalite ili dravljanstvo stranaka . 1. Trai se fizika prisutnost stranaka na domaem podruju, koja moe biti i kratkotrajna, to omoguuje dostavu . To se kritiziralo, pa je u nekim sluajevima i modificirano utoliko to domai sud ne postupa ako je to neprikladno (forum non conveniens). ISKLJUIVA MEUNARODNA NADLENOST 603. Definiraj forum exclusivum?

90

91
Iskljuiva me. nadle. (bezuvjetna, rezervirana, ekskluzivna) postoji kad dr. svojim propisima bezuvjetno pridrava za svoju sudbenu vlast i druga tijela postupanje u odreenim pr. stvarima (forum exclusivum), i to bez obzira na postojanje nadle. sudova (tijela) drugih drava. Postojanje iskljuive me. nadle. dovodi se u vezu s jav. poretkom dr. ili njenim najvanijim politikim ili gospodar. interesima, premda ne mora uvijek biti tako. Razlikuju se i apsolutni i relativni sluajevi iskljuive me. nadle., ve prema tome poznaju li ih sve drave ili samo neke. Hoe li za neke pr. stvari postojati iskljuiva me. nadle., ovisi o potrebama pojedine dr. Postojanje iskljuive me. nadle. domaih sudova ili tijela ne znai da se time iskljuuje ili ograniava nadle. str. sudova. Postojanje iskljuive me. nadle. ipak je relevantno. Ako strani sud ili drugo tijelo donese odluku u pr. stvari za koju je iskljuivo nadlean domai sud ili drugo tijelo, takva se odluka, u pravilu nee u tuzemstvu priznati pa nee imati niti uinak ovrne isprave. 604.Iskljuiva me.nadlenost hrv.suda navedi 5 vrsta sporova? / Navedi 3 primjera iskljuive nadle. hrv. suda? Navedi 5 vrsta sporova u kojima je iskljuiva nadle.suda RH? Iskljuivu me. nadle. domaih sudova i drugih tijela predvia i hrv. pravo. Ona postoji samo kad je to ZRS-om ili drugim zakonom izriito odreeno. Iskljuiva me.nadle. hrv. sudova postoji: 1) u sporovima o pr. vlasnit. na nekretninama; u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretninama te u sporovima nastalim iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnina, ili iz ugovora o uporabi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnine nalaze na podruju Hrvatske; 2) u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja ili razvoda braka (brani sporovi), ako je tuenik brani drug hrvatski dravljanin i ima prebivalite Hrvatskoj; 3) u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuba podnijeta protiv djeteta koje je dravljanin Hrvatske i ima prebivalite odnosno boravite u Hrvatskoj; 4) u sporovima o uvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi, ako su tuenik i dijete dravljani Hrvatskoj i oboje imaju prebivalite u Hrvatskoj; 605.ZRS iskljuiva nadle. za davanje suglas. za sklapanje braka? 5) za davanje dozvole za stupanje u brak, ako je maloljetnik, koji trai dozvolu, dravljanin Hrvatske, odnosno, ako su obje osobe koje ele stupiti u brak dravljani Hrvatske, a brak se sklapa u inozemstvu; 606.Iskljuiva nadlenost organa RH? Hrv. pravo posebno odreuje iskljuivu me. nadle. drugih domaih tijela. Kad je ta nadle. predviena, ona postoji bez obzira je li u istim pr. stvarima nadlean odgovarajui strani sud ili kakvo drugo tijelo. Ova nadlenost prema odredbama ZRSZ postoji u sljedeim sluajevima: 1) kad se odluuje o uvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskom skrbi, ako su obje stranke hrvatski dravljani i imaju prebivalite u Hrvatskoj; 2) kad se odluuje o posvojenju i njegovom prestanku, osobe koja je hrv. dravljanin i ima prebivalite u Hrvatskoj; 3) u stvarima skrbnitva hrvatskih dravljana bez obzira gdje imaju prebivalite, ako zakonom nije drukije odreeno. 607.Pretp. pod kojima organ RH nee donijeti odluku u post. u kojem je dr. RH? / Za koje osobe pod kojom pretp.? Tijelo nee donijeti odluku i poduzimati mjere u stvarima skrbnitva hrvatskog dravljanina koji ima prebivalite u inozemstvu, ako utvrdi da je tijelo, nadleno po pravu strane drave, donijelo odluku ili poduzelo mjere kojima je osigurana zatita osobe, prava i interesa hrvatskog dravljanina. IZBERIVA MEUNARODNA NADLENOST 608. Izberiva me.nadlenost? / Elektivna nadle. hrv.suda za obveznopr. sporove? Izberiva me. nadle. znai da subjekt koji pokree postupak moe odabrati hoe li ga pokrenuti pred domaim ili pred stranim sudom (tijelom). Ako ga pokrene pred stranim forumom, odluka koja je donijeta u tom postupku moe se priznati i postati ovrna isprava, ako su ispunjene i ostale pretpostavke. Izberiva meunarodna nadlenost predvia se za pravne stvari za koje je drava manje zainteresirana. Izberivu me. nadlenost (opu i posebne) hrvatskih sudova i drugih tijela predvia i hrvatsko pravo. 609.Izberiva mjesna nadlenost ZRS, 2 primjera? Ope je pravilo da nadlenost hrvatskog suda postoji ako: 1.tuenik ima u Hrvatskoj prebivalite, odnosno sjedite. 2.ako su stranke hrvatski dravljani, nadlenost postoji i kad tuenik ima boravite u Hrvatskoj. 3.ako tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj dravi, hrv. sud je supsidijarno nadlean, ako tuenik ima boravite u Hrvatskoj. 4.ako ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara, nadle. hrv. suda postoji i kad 1 od njih ima prebivalite, odnosno sjedite u Hrvatskoj. 5.u sporovima protiv hrv. dravljana koji ive u inozemstvu, kamo su ih na slubu uputila dr. tijela nadle. hrv. suda postoji, ako su oni imali prebivalite u Hrvatskoj.

91

92
610.Imovinskopravni spor? Ima sluajeva u kojima se me. nadle. ravna prema prebivalitu ili boravitu tuitelja u kombinaciji s kriterijem mjesta imovine. U sporovima o imovinskim odnosima branih drugova, kad se imovina nalazi u Hrvatskoj, nadle. hrv. suda postoji i kad tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj, ali tuitelj ima u Hrvatskoj prebivalite ili boravite. Ako se preteiti dio imovine nalazi u Hrvatskoj, hrv. sud moe odluivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojem se odluuje i o imovini koja se nalazi u Hrvatskoj, i to samo ako tuenik pristaje da sudi hrv. sud. Nadle. hrv. suda postoji neovisno o tome traje li brak ili je prestao postojati. To, meutim, ne utjee na zakonske odredbe o iskljuivoj nadlenosti hrvatskih sudova u imovinskopravnim sporovima. 611.Kada je hrv.sud nadlean ako se o pr. odnosu odluuje u izvanparni.post.? Posebno se ureuje me. nadle. hrv. sudova za izvanparnine stvari, ukoliko za pojedine sluajeve nema posebnih propisa. Kad se o pr. odnosu odluuje u izvanparni. post., nadle. hrv. suda postoji, ako osoba prema kojoj je podnijet zahtjev ima prebivalite odnosno sjedite u Hrvatskoj. Kad u postupku sudjeluje samo 1 stranka, hrv. sud je nadlean ako ona ima prebivalite odnosno sjedite u Hrvatskoj. 612.Pod kojim pretpostavkama postoji po ZRS nadlenost suda RH protiv pravne osobe sa sjeditem u inozemstvu? Poseban sluaj nastaje kad se kriterij prebivalita, odnosno sjedita kombinira s kriterijem mjesta inidbe. U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu, postoji nadle. hrv. suda za obveze koje su nastale u Hrvatskoj ili se na njenom podruju imaju izvriti, ako ta osoba ima na podruju Hrvatske svoje predstavnitvo ili zastupnitvo, ili ako je u Hrvatskoj sjedite trg. drutva kojem je povjereno obavljanje njenih poslova. Kriterij dravljanstva je osobito znaajan kod obiteljskih stvari. Tako nadle. hrv. suda postoji za davanje dozvole za stupanje u brak, ako je 1 od podnositelja zahtjeva hrv. dravljanin, neovisno tome gdje je prebivalite osoba koje ele stupiti u brak. U sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja, ponitenja ili razvoda braka (brani sporovi), nadlenost hrvatskog suda postoji i kad tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj: 1) ako su oba brana druga hrvatski dravljani; ili 2) ako je tuitelj hrvatski dravljanin i ima prebivalite u Hrvatskoj; ili 3) ako su brani drugovi imali posljednje prebivalite u Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Hrvatskoj. Nadle. postoji i kad su brani drugovi str. dravljani koji su imali posljednje zajedniko prebivalite u Hrvatskoj, ili kad tuenik ima prebivalite u Hrvatskoj i pristaje da sudi hrv. sud, a prema propisima dr. iji su dravljani ti brani drugovi doputena je ta nadlenost. 613.Pravilo o posebnoj pomonoj nadle. sudova RH u sporovima za rastavu braka? U sporovima za razvod braka, nadle. hrv. suda postoji i kad je tuitelj hrvatski dravljanin, a pravo drave iji bi sud bio nadlean ne predvia ustanovu razvoda braka. U sporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva, nadle. hrv. suda postoji i kad tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj: 1) ako su obje stranke hrvatski dravljani bez obzira gdje imaju prebivalite; ili 2) ako je tuitelj hrvatski dravljanin i ima prebivalite u Hrvatskoj. Nadlenost postoji i kad su stranke strani dravljani, ako tuitelj, ili jedan od njih, ima prebivalite u Hrvatskoj, ali samo ako tuenik pristaje da sudi hrvatski sud i ako je po propisima drave iji je on dravljanin doputena ta nadlenost. U sporovima o uvanju, podizanju i odgoju djece koja su pod roditeljskom skrbi, nadlenost hrvatskog suda postoji i kad tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj, ako su oba roditelja hrvatski dravljani. 614.Izvanparnini spor (posebna pravila)? Postoje i posebni propisi o nadlenosti hrvatskih sudova i stvarima zakonskog uzdravanja. U sporovima o zakonskom uzdravanju djece, nadlenost postoji i kad tuenik nema prebivalite u Hrvatskoj: 1) ako dijete podnosi tubu i ima prebivalite u Hrvatskoj; ili 2) ako su obje stranke hrvatski dravljani, bez obzira gdje imaju prebivalite; ili 3) ako je tuitelj maloljetno dijete i hrvatski dravljanin. U sporovima o zakonskom uzdravanju izmeu branih drugova i bivih branih drugova, nadlenost hrvatskog suda postoji i kad su brani drugovi imali svoje posljednje prebivalite u Hrvatskoj, a tuitelj u vrijeme suenja ima i dalje prebivalite u Hrvatskoj.Nadlenost u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji i kad tuenik ima imovinu u Hrvatskoj. Meunarodna nadlenost hrvatskih sudova postoji i primjenom posebnih poveznica u sljedeim sluajevima: 1) u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu i kad je teta nastala na podruju Hrvatske; 2) u sporovima o imovinskopravnim zahtjevima kad se na podruju Hrvatske nalazi imovina tuenika ili predmet koji se tubom trai; 3) u sporovima zbog obveza nastalih u vrijeme boravka tuenika u Hrvatskoj; 4) u sporovima o vlasnitvu i zalonom pravu na zrakoplovu, pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe te o zakupnim odnosima o ovim stvarima, kad se na podruju Hrvatske vodi upisnik u koji su upisane;

92

93
5) u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima ili ako je smetanje nastalo na podruju Hrvatske; te 6) u sporovima zbog smetanja posjeda na zrakoplovu, pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe, i kad se na podruju Hrvatske vodi upisnik u koji su ove stvari upisane ili kad je na podruju Hrvatske nastalo smetanje. Za proglaenje nestale osobe za umrlu i dokazivanje smrti, redovito je nadlean forum patriae. Meutim, hrvatsko pravo predvia i da se pred hrvatskim sudom po domaem pravu moe dokazivati smrt stranog dravljanina, ako je umro na podruju Hrvatske. Posebni propisi postoje za raspravljanje nepokretne i pokretne ostavine hrvatskih dravljana i stranaca. Ako se nepokretna imovina hrvatskog dravljanina nalazi u inozemstvu, nadlenost hrvatskog suda postoji samo ako po pravu drave u kojoj se nalazi nekretnina nije nadleno njeno tijelo. Za raspravljanje pokretne ostavine hrvatskog dravljanina, nadlenost hrvatskog suda postoji, ako se pokretnine nalaze na podruju Hrvatske ili ako po pravu drave u kojoj se pokretnine nalaze nije nadleno strano tijelo, odnosno ako to tijelo odbije raspravljati ostavinu. Za raspravljanje pokretne ostavine stranog dravljanina koja se nalazi u Hrvatskoj, nadlean je hrvatski sud, izuzev ako u dravi ostavitelja sud nije nadlean za raspravljanje pokretne imovine hrvatskih dravljana. Za raspravljanje pokretne ostavine osoba bez dravljanstva, osobe ije se dravljanstvo ne moe utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, nadlenost hrvatskog suda postoji, ako se pokretnine nalaze na podruju Hrvatske ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite u Hrvatskoj. Ako ostavitelj nije imao prebivalite u Hrvatskoj, odgovarajue e se primijeniti odredbe koje vae za raspravljanje ostavine stranog dravljanina, razumijevajui pod stranom dravom onu u kojoj je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite.Ove odredbe odnose se i na nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa i sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostavini. Meunarodna nadlenost hrvatskih sudova moe pod odreenim pretpostavkama postojati i prema kriterijima koje domae pravo inae ne poznaje. To e biti ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda protiv hrvatskog dravljana prema kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o kriterijima o nadlenosti hrvatskih sudova. Tada e ovi kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadlenosti hrvatskih sudova u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te strane drave. Tako, na primjer, ako u stranoj dravi postoji nadlenost prema mjestu ispunjenja (forum adimpleti contractus), ovakva nadlenost postojat e i u Hrvatskoj, premda je hrvatsko pravo inae ne predvia. Postoje i neki propisi o meunarodnoj nadlenosti drugih hrvatskih tijela u odreenim stvarima. Ova nadlenost postoji: 1) kad se odluuje o uvanju, podizanju i odgoju djece pod roditeljskom skrbi; 2) kad se odluuje o usvojenju i njegovom prestanku, ako je osoba koja usvaja hrvatski dravljanin i ima prebivalite u Hrvatskoj - kad brani drugovi zajedniki usvajaju, dovoljno je da je jedan od njih hrvatski dravljanin i da ima prebivalite u Hrvatskoj; te 3) kad se odluuje i poduzimaju mjere u stvarima skrbnitva stranog dravljanina koji ima prebivalite u Hrvatskoj, ako zatitu njegove osobe, prava i interesa nije osiguralo tijelo drave iji je dravljanin. Predviena je i meunarodna nadlenost hrvatskih sudova ili drugih tijela za donoenje privremenih mjera. Ove mjere mogu se donijeti: 1) kad ne postoji nadlenost hrvatskog suda za raspravu ostavine stranog dravljanina, a potrebno je osigurati ostavinu i zatititi prava prema ostavini koja se nalazi u Hrvatskoj;te 2) radi zatite osobe, prava i interesa stranog dravljanina koji se nalazi, ili ima imovinu, u Hrvatskoj, o emu e tijelo koje je postupalo obavijestiti tijelo drave iji je dravljanin ta osoba. ODREIVANJE MEUNARODNE NADLENOSTI PUTEM PROPISA O MJESNOJ NADLENOSTI 615.Objasni odreivanje mjesne nadlenosti putem propisa o mjesnoj nadlenosti i postoji li kod nas? BOUEK! U nekim dravama nisu donijeti posebni propisi o me.nadle.domaih sudova (tijela) za sve ili neke pravne stvari (npr. Austrija, Turska). To ne znai da u takvoj dravi ne postoji me.nadlenost. U takvim sluajevima e se postojanje me. nadlenosti cijeniti prema propisima o mjesnoj nadle. domaih sudova. Odreivanje me.nadle. putem propisa o mjesnoj nadle. mogue je jer, ako prema propisima o mjesnoj nadle.postoji nadle.bilo kojeg domaeg suda, postoji i me. nadle Ovako utvrena meunarodna nadlenost moe biti iskljuiva ili izberiva, ve prema tome o kakvoj se mjesnoj nadlenosti radi. Ovakvo odreivanje meunarodne nadlenosti slui uklanjanju pravnih praznina, ali nije uvijek dovoljno precizno. ZPP. lanak 27: Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj za odreenu vrstu sporova, nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj. 5.SPORAZUM STRANAKA O ME.NADLE. IZRIITI SPORAZUM 616. Izriit sporazum (prorogatio expresso)? Mogunost prorogacije str. suda tj. sporazum o nadle.?

93

94
Meunarodna nadlenost sudbene vlasti neke drave moe se zasnovati i sporazumom stranaka. Tada se postupak nee voditi pred sudom one drave gdje bi se vodio da nema sporazuma, nego pred sudom drave u kojoj je on odreen sporazumom. Rije je o postupovnom aspektu naela autonomije stranake volje. To je prorogacija, odnosno izriita prorogacija (prorogatio expresso) i derogacija meunarodne nadlenosti. Prorogacijom se ustanovljuje nepostojea nadlenost, a derogacijom iskljuuje postojea nadlenost. U sutini, prorogacija i derogacija dva su aspekta iste pojave. Prorogiranjem nadlenosti jedne sudbene vlasti istovremeno se redovito derogira nadlenost druge. Danas se gotovo svuda smatra da je prorogacija meunarodne nadlenosti korisna i mogua. Njome se ostvaruje fleksibilnost i mogunost uspjenijeg rjeavanja pravih stvari s meunarodnim elementom, to je od izuzetnog znaenja u meunarodnom prometu. Ovaj institut predviaju meunarodna pravila, interni propisi i judikature nekih drava. 617.Pretp. za zakljuenje sporazuma? Prorogacija, odnosno derogacija meunarodne nadlenosti nisu neograniene. Da bi se stranke mogle sporazumjeti o meunarodnoj nadlenosti, potrebno je da su ispunjene odreene pretpostavke. Postoje ogranienja koja se odnose na: 1.derogaciju domae sudbene vlasti i prorogaciju strane. Ona redovito nije doputena u pravnim stvarima za koje postoji iskljuiva nadlenost domaih sudova. Najee su to statusne i obiteljske stvari. 2.trai se da je barem jedna od stranaka - stranac. 3.postoje i druge pretpostavke, na primjer da je prorogacija bezuvjetna i slino. 4.posebna ogranienja mogu postojati za derogaciju strane sudbene vlasti i za prorogaciju domae. Tako se smatra da treba postojati interes domae drave za postupanje u odreenoj stvari. Sporazum o meunarodnoj nadlenosti ureuje i hrvatsko pravo. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda, ako je barem jedna od njih strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu, a ne radi se o ugovoru za koje postoji iskljuiva nadlenost hrvatskog suda. 618.Za koje vrste spora po ZRS nije doputena prorogacija nadle.? To znai da stranke ne mogu prorogirati nadlenost stranog suda, ako su obje domai dravljani. Ako bi one ipak to uinile, i strani sud donio odluku, njeni uinci ne bi se priznali u Hrvatskoj. Ovo se rjeenje moe opravdano kritizirati. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti hrvatskog suda, ako je barem jedna od njih hrvatski dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u Hrvatskoj. 619.Izjednaenost apatrida s dravljanima RH u pogledu odreivanja nadle.suda RH? U hrvatskom pravu nema posebnih propisa o mogunosti da osobe bez dravljanstva prorogiraju, odnosno derogiraju meunarodnu nadlenost. Ovim bi osobama takoer trebalo pruiti tu mogunost pri emu kriterij dravljanstva moe biti zamijenjen kriterijem njihova prebivalita.To znai da bi se apatrid tretirao kao domaa osoba, ako mu je prebivalite u Hrvatskoj. 620.Posebni sluajevi u hrv.pravu kad se stranke ne mogu sporazumijevati o me.nadle.? U hrvatskom pravu postoje i posebni sluajevi kad se stranke ne mogu sporazumijevati o me. nadlenosti. Prema ZRSZ to su: 1)odreeni brani sporovi; 2)sporovi za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva; 3)sporovi o uvanju, podizanju i odgoju djece; 4)sporovi o zakonskom uzdravanju djece te branih drugova i bivih branih drugova; 5)stvari koje se odnose na osobna stanja roditelja i djece; 6)stvari davanja dozvole za stupanje u brak. PREUTNI SPORAZUM 621.Preutni sporazum (prorogatio tacita)?Nadlenost po pristanku tuenika? Pored izriito ugovorene, postoji i preutna prorogacija (prorogatio tacita) me. nadlenosti sudstva 1 dr. Preutna prorogacija postoji kad 1 stranka pokrene post. pred sudom neke dr. koji nije me. nadlean, a 2 stranka ne prigovori nenadlenosti i upusti se u raspravljanje o meritumu spora. Me. nadle.zasniva se i podnoenjem protutube. Prema hrv. pravu, kad nadle. hrv. suda ovisi o pristanku tuenika, smatra se da je dao pristanak podnoenjem odgovora na tubu, odnosno prigovora na platni nalog i nije osporio nadle., ili se upustio u raspravljanje.Podnoenje protutube bi se u svakom sluaju moglo smatrati preutnim pristankom tuenika na meunarodnu nadlenost. ZASNIVANJE MEUNARODNE NADLENOSTI PUTEM IZBRANOG PREBIVALITA 622. Zasnivanje me.nadle. putem izbranog prebivalita? Me. nadle. sudova 1 zemlje moe se zasnovati i putem izbranog prebivalita.

94

95
Stranke biraju prebivalite imajui u vidu svoju pravnu stvar i sudski postupak u kojem e se odluivati o toj stvari. Ovakvo zasnivanje me. nadle. razvilo se u Belgiji, Engleskoj, Francuskoj i nekim 2-im zemljama. Sporno je radi li se ovdje o: *izriitoj ili *preutnoj prorogaciji *zasnivanju meunarodne nadlenosti sui generis. MJERODAVNO PRAVO ZA SPORAZUM O MJESNOJ NADLENOSTI 623. Pravo mjerodavno za sporazum o me. nadlenosti? Za prosuenje doputenosti, valjanosti i uinaka sporazuma o meunarodnoj nadlenosti sudbene vlasti 1 drave mjerodavna su: 1.me. pravila, ako postoje i ako obvezuju odnosnu dravu. 2.ako nije tako, bit e mjerodavno interno pravo odreene drave, ovisno o tretmanu sporazuma o nadlenosti. Ako se taj sporazum tretira kao: materijalnopravni institut, prosudit e se po pravu koje je mjerodavno za pravni odnos (lex causae). postupovni institut, prosuuje se po postupovom pravu, ali i po mjerodavnom materijalnom pravu. a)Valjanost sporazuma, odnosno nedostaci u oitovanju volje (zabluda, prijevara, prinuda) prosuuju se po pravu koje je mjerodavno za ugovore (ugovorni statut). b)Sposobnost za sklapanje ugovora redovito se prosuuje po personalnom statutu stranaka, ali nije iskljueno da to bude i ugovorni statut. c)Doputenost i uinci sporazuma o nadlenosti prosuuju se prema postupovnim pravima drava ija je meunarodna nadlenost prorogirna, odnosno derogirana. 6.PERPETUATIO IURISDICTIONIS 624.Objasni pojam perpetuatio iurisdictionis, koji zakoni i kako odreuju vremenski trenutak vaan za objanjenje pojma? Meunarodna nadlenost sudbene vlasti neke drave postoji u trenutku pokretanja sudskog postupka i ona e redovito postojati do njegova okonanja. Meutim, okolnosti iz kojih proizlazi postojanje nadlenosti mogu se tijekom postupka promijeniti. Hoe li se to odraziti na postojanje nadlenosti? 1.Okolnosti na kojima se temelji meunarodna nadlenost moraju postojati ne samo u vrijeme pokretanja sudskog postupka, nego i tijekom njegova trajanja do donoenja odluke. Ako se te okolnosti tijekom postupka promijene, postupak se ne moe okonati. Tada e se sud proglasiti nenadlenim, ukinuti provedene radnje i odbaciti tubu. 2.Prema drugom stajalitu, vrijedi naelo perpetuatio iurisdictionis. U tom smislu postupa se analogno kao kad se radi o internoj nadlenosti za koji vrijedi naelo perpetuatio fori. Postojanje nadlenosti ocjenjuje se prema stanju u vrijeme pokretanja postupka i kasnije promjene nisu odlune. Ako je sud bio nadlean u momentu pokretanja postupka ostaje to i dalje. U prilog ovom rjeenju govore razlozi pravne sigurnosti i ekonominosti. 625.Usporedite s obzirom na vremenski trenutak, rje. hrv.zakonod. o: BOUEK! a)perpetuatio jurisdikcionis = Hrvatsko pravo usvaja naelo perpetuatio iurisdictionis pa su, prema ZRSZ, za ocjenu nadlenosti hrvatskog suda znaajne injenice koje postoje u vrijeme kad parnica poinje tei. b) perpetuatio fori = kad se tijekom post.promijene okol. na kojima je utemeljena nadle. suda, sud koji je bio nadle. u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean 2 sud iste vrste ili sud 2 vrste ako z. nije izrijekom drugaije odreeno. 7.OGRANIENJE ME.NADLE. (IMUNITET) 626. Drava tuenik suvremeno stajalite? Dr. je pravna osoba privat. prava i kao takva moe biti tuena. Ako se to ima u vidu, postavlja se i pitanje njenog poloaja u postupku pred sudom druge drave. O tome postoje uglavnom 2 gledita: 1)Prema starijem shvaanju, drava je suverena i kao takva ne moe biti podvrgnuta vlasti druge drave . Svi njeni akti jesu akti vlasti . Drava je podvrgnuta samo vlastitom pravu i jurisdikciji pa i onda kad je subjekt privatnopravnih odnosa kao npr. u vanjsko trgovakim transakcijama. Drava uvijek uiva imunitet koji je apsolutan. Koncepcija apsolutnog imuniteta danas je prevladana. Uoava se da apsolutni imunitet drava znai njihovu faktiku neodgovornost. Po drugoj strani, apsolutni imunitet teti i dravama, jer slabi povjerenje u njih kao poslovne partnere. 2)Stoga se sve vie irilo gledite prema kojem drave ne bi trebale biti u svakom sluaju izuzete od jurisdikcije. Razlikuju se akti drave kad ona nastupa kao nositelj vlasti (acta iure imperii) od privatnopravnih akata kad nastupa kao subjekt privatnopravnih odnosa (acta iure gestionis). 627.Za koje akte dr. uivaju imunitet, a za koje ne? Dr. uivaju imunitet samo za akte iure imperii, a ne i za privatnopr. poslove u najirem smislu.

95

96
III PR.POLOAJ STRANACA U SUDSKOM POSTUPKU - 1.PR. NA PRISTUP SUDU 628. Poloaj apatrida u post. pred sudom; sluajevi u kojima su apatridi izjednaeni s domaim dravlj. i pod kojim uvjetima? U prava koja imaju stranci ubraja se i pravo na slobodan pristup sudu strane drave . Strancima se priznaju materijalna prava, pa je slobodan pristup sudu nuna posljedica toga. Priznanje materijalnih prava trai odgovarajuu zatitu pred sudom. Uskraivanje tog prava jest povreda meunarodnog prava. Slobodan pristup sudu imaju i pravne osobe. To nisu samo pravne osobe privatnog prava, nego i pravne osobe javnog prava koje imaju i privatnopravni subjektivitet prema mjerodavnom pravu, kao to su drave, njihova tijela i teritorijalne jedinice te meunarodne organizacije. Ovamo spadaju ne samo drave i njene javnopravne osobe koje drava postupka priznaje, nego i one koje ne priznaje. Pravo stranaca da nastupaju pred sudovima znaajno je zbog vie razloga. Prije svega stoga to jo ne postoje meunarodni forumi za pravne stvari s meunarodnim elementom. Uslijed toga su stranci redovito upueni na interne sudove drava radi zatite svojih prava. Obraanje internim sudovima drava takoer je pretpostavka za diplomatsku zatitu. Da bi pojedinac mogao dobiti diplomatsku zatitu svoje drave radi ostvarenja svoga prava, potrebno je, u pravilu, da su iscrpljene postupovne mogunosti prema pravu drave u kojoj se zatita trai. 2. STRANA. I POSTUPOVNA SPOSOB. STRANACA 629. Stranaka sposobnost pravne osobe? Za stranaku sposobnost pravne osobe mjerodavno je pravo drave po kojem je osnovana. Ako ta osoba ima stvarno sjedite u drugoj dravi, ,a ne u onoj u kojoj je osnovana, i po pravu te druge drave ima njenu pripadnost, smatrat e se pravnom osobom te drave. I prema hrvatskom pravu parninu sposobnost ima stranka koja je potpuno poslovno sposobna, a uz odreene pretpostavke i osoba koja je ogranieno poslovno sposobna. Mjerodavnost personalnog statuta za stranaku i postupovnu sposobnost ne znai da e se lex patriae, odnosno lex domicili, uvijek primijeniti. To e biti samo ako nisu u protivnosti s domaim javnim poretkom. Tada je mjerodavno pravo lex fori. Kako postupiti kad strani dravljanin nije postupovno sposoban prema svojem personalnom statutu, ali bi to bio prema legis fori? I prema hrvatskom pravu, ako strani dravljanin nije parnino sposoban prema pravu drave iji je dravljanin, a parnino je sposoban prema hrvatskom pravu, moe sam poduzimati radnje u postupku.Tekoe mogu nastati, ako takva osoba ima zakonskog zastupnika. Moe li zakonski zastupnik nastupati pred sudom umjesto takve osobe i vriti pravno relevantne radnje? Zastupnik moe poduzimati radnje u postupku, ali samo dotle dok strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice. Pravna i stranaka sposobnost na jednoj strani te poslovna i postupovna sposobnost na drugoj strani redovito se podudaraju. Meutim, ne mora uvijek biti tako. U nekim dravama postoje asocijacije koje nemaju pravnu sposobnost, ali im se priznaje stranaka sposobnost. Prema hrvatskom pravu, postoji mogunost da se jednoj asocijaciji koja nije pravna osoba prizna stranaka sposobnost. Parnini sud moe iznimno, s pravnim djelovanjem u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha. Nepodudarnost izmeu poslovne i postupovne sposobnosti postoji kad je poslovna sposobnost ograniena. Subjekti koji imaju djelominu poslovnu sposobnost redovito nemaju postupovnu sposobnost jer ta ne moe biti djelomina. Postoje, meutim, sluajevi u kojima se tim osobama priznaje postupovna sposobnost. Prema hrvatskom pravu, punoljetna osoba kojoj je djelomino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. Postulacijska sposobnost stranaka ureuje se razliito u pojedinim dravama. Hoe li se ona priznati, i u kojim sluajevima, ovisi od pravnom poretku drave u kojoj se vodi sudski postupak (lex fori). Razlog tomu nije samo postupovna narav ovog instituta, nego i okolnost to od njega ne ovisi meritorna odluka. 4.SLUAJEVI NEPOVOLJNIJEG POLOAJA STRANACA 630.Navedite i opiite sluajeve nepovoljnog poloaja stranaca? Stranci mogu biti u nepovoljnijem poloaju zbog: 1.pravila o uzajamnosti i retorziji, 2.kad moraju dati osiguranje za trokove postupka,

96

97
3.kad im se ne priznaje osloboenje od prethodnog snoenja trokova postupka te 4.uslijed nepoznavanja slubenog jezika suda, 5.udaljenosti i slino. Stranci mogu biti i neizravno u nepovoljnijem poloaju uslijed ogranienja koja predviaju imigracijski, devizni i drugi propisi drave postupanja. UZAJAMNOST I RETORZIJA 631. to je to uzajamnost u me. proc.pravu/ Koje vrste uzajamnosti postoje u me.gra.proc.pr.?/ ZRS, NYK, gdje se jo spominje? = kod prizn. i ovrhe str. odluka i osigur. parni.tro BOUEK! Prava nekih drava izjednaavaju u sudskom postupku strane dravljane s domaima, ali se to uvjetuje uzajamnou (reciprocitet). Uzajamnost moe biti: 1.formalna formalna uzajamnost moe biti: A)zakonska zakonska uzajamnost postoji ako je predviena zakonom ili izjavom vlade odnosno drugih dravnih tijela B)diplomatska diplomatska uzajamnost kad je predviena meunarodnom konvencijom 2.faktika faktika uzajamnost je ona koja postoji u praksi. Nije potrebno da postoji podudarnost priznatih prava. Dovoljno je da se u sutini radi o istim pravima. U tom smislu, ako se u dravi kojoj pripada stranac, ne priznaju odreena prava stranim dravljanima, ona se nee priznati niti u dravi postupka, premda se u njoj priznaju domaim dravljanima. U pojedinim sluajevima, propisi nekih drava predviaju da sudovi trae objanjenja o postojanju uzajamnosti od odreenih tijela svoje drave, na primjer ministarstva vanjskih poslova ili ministarstva pravosua. Objanjenja katkad mogu biti i obvezatna. Objanjenja su potrebna kako ne bi dolo do neujednaene prakse. Meutim, obvezatnost objanjenja se kritizira, jer je sud taj koji treba odluivati u jednoj pravnoj stvari. Institut uzajamnosti se danas sve vie podvrgava kritici. Traenje uzajamnosti moe dovesti do uskraivanja prava subjektima iz stranih drava, iako oni ne moraju imati nita zajedniko s praksom svoje drave niti mogu utjecati na nju. Drava koja trai uzajamnost moe ak i vlastitim dravljanima onemoguiti ostvarenje njihovih prava. 632. O kojim vrstama uzajamnosti je rije u odredbama: BOUEK! a) ZRS - zakonska b) NYK diplomatska 633.Objasnite negativne strane uzajamnosti? Negativne posljedice uzajamnosti mogu se ublaiti tako da se presumira njeno postojanje uz mogunost utvrivanja suprotnoga, bilo po slubenoj dunosti bilo na prijedlog stranaka. 634.Pravilo ZRS-a o retorzijskoj nadlenosti? Kakvo stajalite o uzajamnosti postoji u hrv. sudskoj praksi? Strani dravljani mogu u sudskom postupku biti u nepovoljnijem poloaju u odnosu na domae dravljane i uslijed retorzije (odmazde). Retorzija je druga strana uzajamnosti. Radi se o tome da e jedna drava primjeniti neke nepovoljnije mjere prema dravljaninu neke strane drave kad strana drava primjenjuje takve mjere (idem per idem) prema njenim dravljanima Nepovoljniji poloaj stranih dravljana uslijed retorzije moe se kritizirati zbog istih razloga kao i u sluaju uzajamnosti. 635.Sluajevi u kojima ZRS zahtijeva uzajamnost? 1) kod pr. na oslobaanje sudskih trokova 2) prizn.str.sudske odluke 3) prizn. str.sudske odluke koja se odnosi na prizn. osob. statusa stranca OSIGURANJE TROKOVA POSTUPKA (CAUTIO IUDICATUM SOLVI) 636.Osiguranje trokova postupka (cautio iudicatum solvi) Postoje sluajevi u kojima su stranke u sudskom post. dune dati osig. da e podmiriti tro. post., koje bi mogla imati nj. protustranka (ako ih na to obvezuje sudska odluka). To je institut osig. tro. post. Ima dr. u kojima postoji opa dunost osig. tro., ali je ona ograniena na odre.kategorije stranaka. Preteiti broj dr. usvaja institut imajui u vidu samo strance.Tako predvia i hrv. pravo, i to izrijekom kad su u pitanju fizike osobe. Ovakva obveza stranaca moe postojati samo u sluaju da nemaju prebivalite u Hrvatskoj. Osobe, koje uivaju sudski imunitet i pokrenu sudski postupak-ako je svrha ovog instituta osiguranje tuenika, tada te osobe ne bi trebalo osloboditi od davanja osiguranja. Ako stranac i domai dravljanin nastupaju kao suparniari -ako odgovaraju pojedinano, suparniar stranac treba dati osiguranje. Ako su suparniari solidarno odgovorni, to nije potrebno jer se trokovi mogu naplatiti i od domaeg suparniara. Pravo na osiguranje trokova treba priznati svakoj stranci, a ne samo onoj koja je domai dravljanin.

97

98
Subjekt dunosti davanja osigur.tro. post. moe biti kako tuitelj tako i tuenik. 637. Aktorska kaucija? BOUEK! Osig. daje tuitelj u korist tuenika. Stoga se govori i o aktorskoj kauciji. Ako ima vie tuenika, svaki moe traiti osig. Osigur. postoji i u odnosu na umjeae. Umjea na strani tuenika moe traiti osiguranje, a umjea na strani tuitelja duan je ovo dati u visini trokova mijeanja. Podnositelj protutube nije duan dati osiguranje trokova jer je protutuba sredstvo obrane. Da bi nastala obveza davanja osigur. tro. post., potrebno je da tuenik postavi zahtjev. To trae prava vie zemalja pa i hrvatsko pravo.Zahtjev mora biti odreen i treba ga postaviti prije uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari. Prema hrvatskom pravu, tuenik je duan postaviti zahtjev: najkasnije na pripremnom roitu, a ako ovo nije odrano, na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, odnosno, im je saznao o pretpostavkama za traeno osiguranje. Aktorska kaucija se najee daje u: gotovu novcu, ali postoje i druge mogunosti, poput deponiranja stvari, osnivanja hipoteke na nekretninama, vrijednosnim papirima (mjenica, ek) i slino. Njena visina se odreuje uzimajui u obzir sve okolnosti, a napose mogue trokove postupka. Visina aktorske kaucije ne bi trebala biti previsoka jer to faktiki oteava pristup sudu. Zahtjev za davanje aktorske kaucije redovito se podnosi 1 sudu. Iznimno, ako se pretpostavke za davanje kaucije ostvare kasnije, zahtjev se moe podnijeti onom sudu kod kojeg se stvar nalazi, kako se postupak ne bi prekidao. O davanju aktorske kaucije i njenoj visini odluuje sud, odreujui i rok u kojem se mora dati. Ako tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao osiguranje, smatrat e se da je tuba povuena, odnosno da je tuitelj odustao od pravnog lijeka, ako je zahtjev za osiguranje stavljen tek u postupku povodom pravnog lijeka. Tuenik koji je pravodobno postavio zahtjev da mu tuitelj osigura trokove, nije duan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomono ne odlui o njegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen, dok tuitelj ne poloi osiguranje. Meutim, ako sud odbije zahtjev za osiguranje trokova, moe odluiti da se postupak nastavi prije nego to je rjeenje o njegovu odbijanju postalo pravomono. Ako prestanu postojati okolnosti koje su bile razlog za odreivanje aktorske kaucije, na primjer kad je tuitelj stranac postao domai dravljan, nju bi trebalo ukinuti. Brojne meunarodne konvencije ne doputaju odreivanje kaucije bilo openito bilo u odreenim sluajevima. 638. Kada prema hrv.pravu tuenik nema pravo na osigur. parni.trokova? Prema hrvatskom pravu, tuenik nema pravo na osiguranje parninih trokova, ako u dravi iji je on dravljanin hrvatski dravljani nisu duni davati osiguranje. Radi se o uzajamnosti, koja moe biti formalna i faktika. Ako postoji sumnja jesu li hrvatski dravljani duni davati osiguranje u dravi iji je dravljanin tuitelj, objanjenje daje Ministarstvo pravosua. Ostali su sluajevi kad tuenik nema pravo na osiguranje trokova sljedei: 1) kad tuitelj uiva u Hrvatskoj pravo azila; 2) kad se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje tuitelja iz njegova radnog odnosa u Hrvatskoj; 3) kad se radi o branim sporovima, ili sporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva ili o zakonskom uzdravanju; 4) kad se radi o mjeninoj ili ekovnoj tubi, protutubi ili izdavanju platnog naloga. OSLOBOENJE OD PRETHODNOG SNOENJA TROKOVA POSTUPKA 639. Pr.poloaj stranaca i siromako pravo? Dunost stranaka da prethodno podmiruju trokove postupka moe dovesti u pitanje realizaciju njihovih prava kad su trokovi relativno visoki, a stranke ne raspolau potrebnim sredstvima. Kako bi se i takvim strankama omoguio pristup sudu, postoji institut osloboenja od prethodnog snoenja trokova postupka (siromako pravo) i besplatna pravna pomo. Stranke se pod odreenim pretpostavkama mogu osloboditi od predujmljivanja trokova, a moe im se pruiti i besplatna pravna pomo u vidu zastupanja po strunoj osobi. 640.to sve prema hrv.pravu obuhvaa osloboenje od plaanja trokova post.? BOUEK! Prema hrvatskom pravu, osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa: 1.osloboenje od plaanja pristojbi i 2.polaganja predujma za trokove svjedoka, 3.vjetaka, 4.oevida i 5.sudskih oglasa. 641.to je to djelomino osloboenje od plaanja trokova postupka?

98

99
Postoji i djelomino osloboenje kad se stranka oslobaa samo plaanja pristojbi. IV DOKAZI I DOKAZIVANJE JAVNE ISPRAVE 642.Javna isprava, mjerod.pr. radi li se o jav.ispravi? Javne isprave izdaju dravna tijela i druge ovlatene osobe (vjerske zajednice, pojedine ovlatene osobe poput javnih biljenika i sl.). S javnim se ispravama mogu izjednaiti privatne isprave, ako su na odreeni nain potvrene od dravnih tijela ili drugih ovlatenih osoba. Prema hrvatskom pravu, isprava koju je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizika osoba u obavljanju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu jest javna isprava. Po kojem e se pravu prosuditi radi li se o javnim ispravama? To su prvenstveno: 1.meunarodna pravila, 2.a ako ih nema ili ne obvezuju dravu postupka, mjerodavno pravo je lex loci actus. I prema hrvatskom pravu, pod javnom ispravom podrazumijevaju se isprave koje se u dravi u kojoj su izdate, smatraju javnim ispravama i koje su izdate u obliku i na nain propisan zakonom odnosne drave. Mjerodavnost legis loci actus opravdana je, jer svojstvo javnosti isprave proizlazi iz odreenog pravnog poretka, a to je redovito onaj na ijem podruju vaenja je ona donijeta. Iznimno, mjerodavno pravo moe biti i lex fori kad se lex loci actus iz bilo kojeg razloga ne moe primijeniti. O mjerodavnom pravu po kojem e se prosuditi dokazna snaga stranih javnih isprava postoje dva gledita: 1.treba primijeniti lex loci actus, odnosno, naelo locus regit actum. Ovo je gledite izraeno u vie bilateralnih konvencija i u praksi nekih drava, napose francuske judikature. 2.mjerodavno je pravo drave u kojoj stranu javnu ispravu valja uporabiti (lex fori). To usvajaju neki meunarodni akti i interni propisi drava. Hrvatsko pravo usvaja drugo gledite tako da strane javne isprave, koje su propisno ovjerovljene, uz uvjet uzajamnosti i ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, imaju istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave. LEGALIZACIJA STRANIH JAVNIH ISPRAVA 643. to je legalizacija stranih javnih isprava i to sve u pravilu obuhvaa? Posebna pretpostavka za uporabu stranih javnih isprava kao dokaznih sredstava jest njihova legalizacija. Pod legalizacijom se razumijeva potvrda autentinosti isprave. Sama legalizacija takoer je javna isprava, ali je treba razlikovati od isprave koja se ovjerava. Legalizaciju predviaju neka meunarodna pravila i interni propisi odreenog kruga drava (Austrija, Njemaka itd.). Ima i zemalja u kojima se ona ne trai (Norveka, kotska). Prema hrvatskom pravu, javne isprave izdane u inozemstvu mogu se uporabiti u Hrvatskoj samo ako su ovjerovljene. Legalizaciju ureuju i bilateralne konvencije koje je sklopila Hrvatska. Ne postoji ujednaena praksa u pogledu toga to legalizacija obuhvaa. Najee su to: *potpisi na ispravi, *svojstvo izdavatelja isprave i *peat ili *tambilj na ispravi. *to moe biti i nadlenost izdavatelja isprave, *njen sadraj i drugo. Prema hrvatskom pravu, ovjerovljenjem se potvruje vjerodostojnost potpisa osobe koja je potpisala ispravu i peata stavljenog na ispravu. Legalizaciju mogu vriti: 1)tijela drave u kojoj je isprava izdana ili 2)tijelo drave u kojoj stranu ispravu treba uporabiti. Kad se u jednoj dravi izda javna isprava koja se namjerava uporabiti u inozemstvu, katkad je potrebno da ju najprije legaliziraju odreena tijela drave izdavanja. To su obino ministarstva vanjskih poslova ili diplomatska i konzularna predstavnitva, a mogu biti i sudovi. To je takozvana interna legalizacija. Poslije interne legalizacije, ukoliko je bila potrebna, javna se isprava dostavlja na legalizaciju nadlenom tijelu strane drave u kojoj se isprava namjerava uporabiti. To je ministarstvo vanjskih poslova ili diplomatsko odnosno konzularno predstavnitvo strane drave. Radi se o takozvanoj meunarodnoj legalizaciji. Zato se trai legalizacija stranih javnih isprava? Postoji miljenje da se legalizacijom olakava njihova primjena. Ako je to s jedne strane tako, s druge strane upravo legalizacija oteava njihovu primjenu. Uslijed toga danas postoji trend, a napose na meunarodnom planu, da se legalizacija ukine. Prema hrvatskom pravu, strane javne isprave ne podlijeu ovjeravanju, ako s osnova uzajamnosti niti hrvatske javne isprave ne podlijeu ovjerovavanju u dravi o kojoj je rije.Uzajamnost moe biti formalna ili faktika.

99

100
Je li legalizacija stranih javnih isprava potrebna, prvenstveno odreuju meunarodna pravila. Ako takvih pravila nema, mjerodavno je pravo drave u kojoj se isprava namjerava uporabiti. VI ME. PR. POMO - 1.POJAM I PREDMET ME. PRAVNE POMOI 644. Me. pr. pomo to je ime je ureena? Pretp.? Mjerodavno pravo? Koje djelatnosti obuhvaa? Na koje naine se moe pruiti? Rjeavajui pravne stvari, sudovi i druga tijela poduzimaju postupovne radnje. U tome su sudovi ogranieni. Oni mogu vriti samo radnje za koje su nadleni, i to samo na svojem sudskom podruju. Mogue je, meutim, da neku radnju treba izvesti na podruju drugog suda. Tada e se sud obratiti sudu na ijem podruju treba izvesti radnju i od ovoga zatraiti da to obavi. Do ovoga dolazi jer sud ne moe djelovati izvan svojeg podruja, a prisutni su i razlozi ekonominosti. Radi dobivanja pravne pomoi, jedan se sud obraa drugomu posebnim aktom koji se naziva zamolnica (molbeno pismo, molba za pravnu pomo). Kad zamoljeni sud primi zamolnicu, izvest e radnje koje se od njega trae i rezultate svojeg postupanja dostavit e sudu koji je to traio. Zamoljeni sud je, u pravilu, duan postupiti po zamolnici, premda ne moe meritorno odluivati u danoj stvari. Za odluivanje je i nadalje nadlean sud koji je traio pravnu pomo. Mogue je da je za potrebe sudskog postupka, koji se vodi u jednoj dravi, potrebno izvesti neke radnje u drugoj dravi. I tada se pribjegava pravnoj pomoi. To je meunarodna pravna pomo. Ona se ukazuje jer sudovi ne mogu, u pravilu, djelovati izvan podruja svoje drave. Meunarodnu pravnu pomo reguliraju: *meunarodna pravila i *interni propisi drava. Meunarodnu pravnu pomo pruaju drave, odnosno njihovi sudovi i druga tijela, jedni drugima. Pojedina drava ima pravo traiti meunarodnu pravnu pomo od druge drave, a ova je duna tu pomo pruiti, ako to predviaju meunarodne konvencije. Sporno je postoji li ta obveza, ako nema meunarodnih konvencijskih pravila. Prema jednom gleditu, meunarodna pravna pomo tada ima kurtoazni karakter. Meunarodna pravna pomo moe obuhvatiti razne djelatnosti. Naelno ovamo spada: 1) dostavljanje isprava iz jedne drave adresatima u drugoj dravi; 2) izvoenje i pribavljanje dokaza i drugih podataka u jednoj dravi za potrebe sudskog postupka koji se vodi u drugoj dravi; te 3) pribavljanje podataka o stranom pravu. PRETPOSTAVKE ZA ME.PR.POMO 645.Pretpostavke za pruanje pr. pomoi? Meunarodna pravna pomo pruit e se ako su ispunjene odreene pretpostavke. Pretpostavke se, uglavnom, mogu svrstati u tri skupine: 1) pretpostavke koje se tiu zahtjeva za ukazivanjem meunarodne pravne pomoi; 2) pretpostavka uzajamnosti izmeu drave moliteljice i zamoljene drave; te 3) pretpostavka da traena radnja nije protivna javnom poretku zamoljene drave. Pretpostavke koje se odnose na zahtjev za ukazivanjem meunarodne pravne pomoi mogu biti razne. One se mogu odnositi na: *sadraj i oblik zahtjeva, *nain njegova dostavljanja, *nadlenost tijela koja postupaju i slino. Ako se ovakve pretpostavke predviaju, a nisu ostvarene, nee se pruiti meunarodna pravna pomo. esto traena pretpostavka za pruanje meunarodne pomoi jest postojanje uzajamnosti (reciprociteta) izmeu drave moliteljice i zamoljene drave. Postojanje uzajamnosti trai i hrvatsko pravo. Uzajamnost moe biti faktika ili formalna i njeno postojanje se presumira. U sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti s odreenom dravom, objanjenje daje Ministarstvo pravosua Ima sluajeva u kojima bi po redovnom tijeku stvari trebalo ukazati meunarodnu pravnu pomo, ali do toga ipak nee doi jer bi to bilo protivno javnom poretku zamoljene drave (ordre public). To je vladajue gledite koje usvajaju meunarodne konvencije i interni propisi drava. I prema hrvatskom pravu uskratit e se pravna pomo stranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna javnom poretku Republike Hrvatske. U takvom e sluaju sud nadlean za pruanje pravne pomoi dostaviti po slubenoj dunosti predmet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi donoenja konane odluke. 3.ODNOSI DRAVNIH TIJELA I DRUGIH OSOBA 646. Na koje se naine moe pruiti me.pr.pomo?

100

101
Razlikuju se: 1) izravni put izravni put ukazivanja meunarodne prave pomoi najjednostavniji je, najbri i najjeftiniji. Tada postoji izravno kontaktiranje izmeu suda (tijela) drave moliteljice i suda (tijela) zamoljene drave, odnosno adresata akta koji se nalazi u zamoljenoj dravi. Kad se radi o izvrenju odreenih radnji; sud postupka izravno dostavlja zamoljenom sudu svoj zahtjev. Izravni put ukazivanja meunarodne pravne pomoi pretpostavlja dobre odnose izmeu drava. On se moe primijeniti samo ako je to posebno predvieno ili ako se zamoljena drava tome ne protivi. 2) diplomatski put pruanje meunarodne pravne pomoi preko diplomatskih tijela najformalnije je, najsloenije i najdugotrajnije, ali se esto koristi. Naime, smatra se da se takvim postupanjem najbolje tite interesi drava, premda je takvo stajalite upitno. Diplomatski se put koristi i kad nisu predvieni drugi naini pruanja meunarodne pravne pomoi ili kad to trae posebne okolnosti. 3) konzularni put; 4) preko ministarstava pravosua; 5) preko sredinjih otpremnih i prijamnih tijela; te 6) preko posebnih ovlatenih osoba. Prema hrvatskom pravu i praksi, dostavljanje osobama u inozemstvo redovito se vri diplomatskim putem uz stanovite specifinosti ako su u pitanju hrvatski dravljani. to se tie izvoenja i pribavljanja dokaza, hrvatski sudovi u pravilu (ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno) uzimaju u postupak molbe za pravnu pomo inozemnih sudova samo ako su dostavljene sudovima diplomatskim putem. I molbe domaih sudova za pravnu pomo u inozemstvu dostavljaju se diplomatskim putem. U novije se vrijeme meunarodna pravna pomo sve ee ukazuje preko sredinjih otpremnih tijela u dravi moliteljici i prijamnih tijela u zamoljenoj dravi. Zadatak je otpremnih tijela da u dravi moliteljici prikupljaju zahtjeve za meunarodnu pravnu pomo i ove prosljeuju zamoljenoj dravi. Prijamna tijela zamoljene drave prikupljaju prispjele zahtjeve i prosljeuju ih nadlenim tijelima, a eventualno se brinu i o njihovu udovoljenju. VII LITISPENDENCIJA 647.to je litispendencija ? Postojanje parnice u jednoj pravnoj stvari naziva se litispendencijom. Voenje dvaju postupaka u identinoj pravnoj stvari moglo bi imati za posljedicu da se donesu razliite odluke, a to bi moglo stvoriti tekoe. Time bi se poveali i trokovi, to se protivi naelu postupovne ekonominosti. Stoga interna prava drava ne doputaju istovremeno voenje dvaju postupaka u identinoj stvari, premda se u pojedinostima razlikuju. 648.Razlike izmeu litispendencije pred domaim sudom i one pred stranim sudom u hrvatskom pravu / Domaa litisp. i prizn. str.sudske odluke? Prema hrv.pr. dok parnica tee , ne moe se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e odbaciti tubu. Tuba e se odbaciti u parnici koja je kasnije poela tei. U sluaju litispend. pred str. sudom, sud RH samo prekida post. i to na zahtjev stranke uz slijedee pretpostvake koje moraju postojati a) da je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak b) da ne postoji iskljuiva nadlenost suda RH c) da postoji uzajmanost 649.Koje su posljedice a koje pretp. litispendencije u hrv.pravu? 1.mogu. priznanja i ovrhe str. odluka 2.uvaavanje prigovora litispendenc. ovisi o trenutku u kojem su pokrenuti sudski postupci u 2 dr.. Da bi se u 1 dr. uvaila litispend., potrebno je da je str. post. pokrenut prije domaeg 650.Objasnite procesne posljedice domae litispendencije za postojanje priznanja uinka strane pravomone sudske odluke u postupku koji je zapoeo poslije utuenja pred domaim sudom ; -l 90 st 2 ZRS, sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama, do pravomonog okonanja te parnice 651.Kako treba odluiti hrvatski sud o prigovoru litispendencije kada je utvreno da izmeu RH i strane drave ne postoji uzajamnost (ili je prvo pred domaim sudom pokrenut postupak ili postoji iskljuiva nadlenost suda RH ; - l 80 , odbit e prigovor i nastaviti s postupkom 652.Navedite primjer iz hrv. mpp-a kada domaa litispendencija ima prednost u odnosu na stranu pravomonost -l 90 st 2 ZRS , sud e zastati s priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i meu istim strankama, do pravomonog okonanja te parnice VIII RES IUDICATA 653. ta je res iudicata? Pravomonom sudskom odlukom konano se rjeava neki pravni odnos. Stranke ne mogu vie traiti sudsku zatitu u stvari o kojoj je pravomono (konano) odlueno (ne bis in idem). To je presuena stvar ili res iudicata.

101

102
Stoga interna prava drava ne doputaju pokretanje sudskog postupka kad postoji pravomona sudska odluka, a radi se o identinim stvarima. Prema hrvatskom pravu, sud tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve pravomono odlueno, odbacit e tubu.Ako je ipak odlueno o zahtjevu o kojem je ranije presueno, postoji apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka. 654.Opiite post. hrv. suda kada tuenik istakne prigovor strane res iudicate i priloi u sudski spis tu stranu odluku? Stranka moe iskoristiti prigovor rei iudicatae i predoiti sudu stranu odluku. Bez te intervencije mali su izgledi da sud sazna za postojanje takve odluke. Zatim bi se moglo postupiti na dva naina: a)da se postupak prekine i stranka uputi da u delibacijskom postupku ishodi priznanje uinaka strane odluke. Prekid bi trajao do okonanja delibacijskog postupka. b)drugo rjeenje, koje treba usvojiti, da sud incidenter cijeni uinke strane odluke. Ako se uinci strane odluke priznaju, sud e odbaciti tubu, jer se tada strana odluka izjednauje s domaom odlukom. U protivnom, postupak se nastavlja. U pogledu mjerodavnog prava za ustanovu rei iudicata, rjeenja su analogna kao i za litispendenciju. U nedostatku meunarodnih pravila, mjerodavna su interna prava drava. 655.Kakav e procesni uinak imati res iudicata u postupku priznanja strane arbitrabne odluke l 90 st 1 : nee se priznati 656.Res iudicata i litispendencija kao smetnje za prizn. str.sudske odluke? Litispendencija = Postojanje parnice u jednoj pravnoj stvari . U sluaju litispend. pred str. sudom, sud RH samo prekida post. i to na zahtjev stranke uz slijedee pretpostvake koje moraju postojati a) da je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak b) da ne postoji iskljuiva nadlenost suda RH c) da postoji uzajmanost Res iudicata ili presuena stvar = Pravomonom sudskom odlukom konano se rjeava neki pravni odnos. Stranke ne mogu vie traiti sudsku zatitu u stvari o kojoj je pravomono (konano) odlueno (ne bis in idem). To je presuena stvar ili res iudicata. Stranka moe iskoristiti prigovor rei iudicatae i predoiti sudu stranu odluku. X PRIZNANJE I OVRHA STRANIH ODLUKA - PRETPOSTAVKE ZA PRIZNANJE UINAKA STRANIH ODLUKA 657.Pojam priznanja? Uinci sudskih odluka najee su ogranieni na podruje drave iji je sud donio odluku. Moe se, ukazati potreba da se uinci protegnu i na podruje 2 drave, kako se u njoj ne bi moralo ponovno pokretati odgovarajui postupak. U tom sluaju govori se o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka. Deklarativne i konstitutivne odluke bi se priznavale, a kondemnatorne odluke bi bilo mogue i prinudno ovriti. Kad se radi o kondemnatornim odlukama, potrebno je razlikovati priznanje njihove ovrnosti od same ovrhe. Da bi se strana odluka mogla ovriti, potrebno je najprije priznati njenu ovrnost. Stoga bi bilo preciznije, umjesto o priznanju i ovrsi stranih odluka, govoriti o priznanju njihovih pravnih uinaka. Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka pretpostavlja aktivnost barem 2-iju drava. To su : a) drava iji je sud donio odluku naziva se dravom odluke (dravom podrijetla, prvom dravom), b) drava u kojoj se trai priznanje njenih uinaka a druga drava dravom priznanja (zamoljenom dravom, domaom dravom, drugom dravom). Priznanje i ovrhu stranih sudskih (i drugih) odluka ureuju: 1. meunarodne konvencije meunarodne su konvencije raznovrsne. Mogu se razlikovati: multilateralne i bilateralne konvencije - i bilateralnih konvencija ima raznih. Najee su to specijalne konvencije i konvencije o pravnoj pomoi. konvencije s globalnim tendencijama i regionalne konvencije, ope i specijalne konvencije i slino. 2. interni propisi drava. 658.Koje je pr.mjerod. za ocjenu radi li se o str.odluci? = Lex fori dr.priznanja Koje su strane sudske (i druge) odluke podobne za priznanje i ovrhu? Da bi se priznali uinci jedne odluke kao strane, potrebno je: 1) da je odluka strana; 2) da je odluka donijeta u graanskopravnoj stvari; 3) da je odluku donio ovlateni sud, drugo ovlateno tijelo ili ovlatena osoba; te

102

103
4) da se radi o odluci odreene vrste. Kad e se raditi o stranim odlukama? Za razgranienje stranih odluka od domaih moe se primijeniti: 1. teritorijalni strane su odluke one koje su donijete izvan podruja drave priznanja. Nedostatak je tog kriterija to se kao strane odluke tretiraju i one koje su donijela tijela drave priznanja sa sjeditem u inozemstvu (npr. konzuli). Po drugoj strani, prema tom kriteriju, strane odluke nisu one koje su donijela tijela druge drave koji imaju sjedite u dravi priznanja. 2. personalni kriterij personalni kriterij ima u vidu pripadnost suda (tijela) koji je donio odluku. Strana odluka je ona koju nije donio sud (tijelo) drave priznanja, nego sud (tijelo) neke druge drave. Ovaj kriterij bolje pogaa sutinu stvari i treba ga prihvatiti. Koji e se kriterij primijeniti, ako nema meunarodnih pravila, ovisi o pravu drave priznanja.Priznaju se i ovravaju strane odluke koje su donijete u gradanskopravnim stvarima. 659. U kojem post.,ovisno o vrsti presude? Za priznanje i ovrhu naelno su podobne sljedee odluke: 660.Koje pr. je mjerod. za ocjenu da li je str. odlukom odlueno u graanskopr.stvari? 1) sudske presude u graanskom postupku njima je meritorno odlueno o osnovanosti ili neosnovanosti tubenog zahtjeva. Zahtjevima za priznanje i ovrhu mogu udovoljiti: 1. konane presude, 2. dopunske presude, 3. djelomine presude, 4. meupresude, 5. presude zbog izostanka, 6. presude na temelju priznanja i 7. platni nalozi. 661. Podobnost odluka kaznenih sudova za priznanje i ovrhu? 2) odluke kaznenih sudova o graanskopravnim zahtjevima podobne su za priznanje i ovrhu kad je u njima odlueno o graanskopravnim zahtjevima u kaznenom (adhezijskom) postupku. To su takoer graanskopravne presude. 3) odluke sudova u izvanparninom postupku mogu se priznati, ako propisi to ne iskljuuju. Potrebno je da se radi o graanskopravnim stvarima o kojima se u dravi odluke moe odluivati u izvanparninom postupku. 4) odluke sudova o trokovima postupka dolaze u obzir za priznanje i ovrhu i kad se o tome odluuje posebnom odlukom 5) privremene mjere ne postoje jedinstvena gledita mogu li se priznavati uinci stranih privremenih mjera. Protiv toga se navodi njihova privremena narav. Praktini razlozi i socijalni momenti govore u prilog priznanju. Strane privremene mjere mogu se odnositi na: stvari koje se nalaze u dravi priznanja (zapljena pokretne ili nepokretne imovine) ili inidbe koje u toj dravi treba izvriti (osiguranje alimentacije, predaja djece, zabrana poslovanja i sl.). Potrebno je da su privremene mjere ovrne i u dravi u kojoj su donijete. 662.Navedite puni naziv i god. za sve vaee izvore hrv.mgpp-a koji ureuju materiju priznanja str.odluka? 1) ZRS 1982. 2) ZA 2001. 3) STE. Z. 1996. 4) OVRNI Z. 5) NYK 1958. 6) EKOMTA 1961. 663.Navedite sve formalne izvore (osim dvostranih me.ug.) koji u hrv.pr. ureuju prizn. str. pravorijeka? 1) enev. konvenc. o izvrenju str.odluka 1927 2) NYK o prizn. i izvrenju inoz.arb. odluka 1958 3) ZA 2001. 664.Moe li sudska nagodba u hrv.pr. biti ovrna isprava? U postupcima o graanskopravnim stvarima pred sudovima i drugim dravnim tijelima, stranke mogu sklapati nagodbe kojima sporazumno ureuju svoje odnose. Nagodbe zamjenjuju odluke tih tijela i naelno su ovrne isprave. Stoga se strane nagodbe mogu priznavati i ovravati kao i odgovarajue strane odluke. Potrebno je da nagodbu prethodno priznaje drava pred ijim je tijelom sklopljena. Hrvatsko pravo izjednaava nagodbe sklopljene pred stranim sudom sa stranim sudskim odlukama. 665. Tko dokazuje negativne pretp. za priznanje stranih odluka?

103

104
Pretpostavke se mogu formulirati: 1.negativno potrebno je da okolnosti na koje se odnose pretpostavke ne postoje. Negativne pretpostavke olakavaju priznanje uinaka stranih odluka pa ih, po mogunosti, treba primjenjivati. Pretpostavke za priznanje uinaka stranih odluka odreuju meunarodne konvencije i interna prava drava. teret dokazivanja, u pravilu, treba biti na stranci protiv koje se trai priznavanje uinka strane odluke 666. to su to pozit. pretp. za priznanje strane odluke? Tko ih dokazuje? 2.pozitivno potrebno je da okolnosti na koje se odnose pretpostavke da postoje. teret dokazivanja, u pravilu, treba biti na na predlagatelju Jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje uinaka stranih odluka, moe sud priznanja utvrivati po: 1. slubenoj dunosti utvrivanje pretpostavaka po slubenoj dunosti treba ograniiti na najvanije sluajeve za koje je zainteresirana drava priznanja, jer je to neprimjereno optereenje za sud. 2. a to mogu predlagati i dokazivati stranke Bolje je rjeenje da ispunjenje pretpostavaka, u pravilu, dokazuju stranke, ali ne postoji suglasnost koja od stranaka. POSTUPAK ZA PRIZNANJE UINAKA STRANIH ODLUKA 667.Delibacioni postupak? / Kada e hrv.sud priznati str.odluku? Navedite post. ili post. u kojima se to pit. rjeava? Postupak za davanje egzevature tj posebni postupak s ciljem priznanja uinaka strane odluke u kojem se ispituje ostvarenje traenih pretpostavaka (donoenjem odluke o priznanju , on je u pravilu zavren, osim ako se radi o kondemnatornoj odluci koju treba zatim i izvriti) PRIZNANJE UINAKA STRANIH ODLUKA U POSEBNOM POSTUPKU 668. Navedite sisteme priznanja stranih odluka u posebnom postupku? Postoji vie naina priznanja uinaka stranih odluka.Klasifikacija razliitih sustava ovisi o tome kojoj e se okolnosti dati dominantna vanost. esto se razlikuju: 1) sustav neograniene kontrole prema sustavu neograniene kontrole, u dravi priznanja ne ispituje se samo jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje uinaka strane odluke, nego i sama odluka u formalnom i materijalnom smislu. Ispituje se injenino stanje koje je ranije utvrdilo tijelo odluke i njegova pravna ocjena. Radi se o ponavljanju postupka u kojem je donijeta strana odluka. Uinci strane odluke e se priznati ili nee. Sama odluka se ne moe mijenjati i realizirat e se onako kako glasi. 2) sustav revizije iz osnova sustav revizije iz osnova slian je prethodnomu. I ovdje se ispituje jesu li ostvarene pretpostavke za priznanje uinaka strane odluke te njena injenina i pravna strana. Strana odluka se moe i izmijeniti u dispozitivnom dijelu, ako sud priznanja smatra da je utemeljena na pogreno utvrenom injeninom stanju, odnosno na pogrenoj primjeni zakona. Meritorno ispitivanje stranih odluka i njihova revizija naila su na ozbiljnu kritiku, pa i u samoj Francuskoj. Upozorava se da se time provjerava rad stranih sudova i prema njima pokazuje nepovjerenje. Ovakvo ispitivanje stranih odluka protivno je potrebama meunarodne suradnje i olakanja priznanja uinaka stranih odluka. Stoga je ono naputeno gotovo u svim zemljama, pa i u Francuskoj. Danas brojne meunarodne konvencije i interni propisi drava izriito zabranjuju meritorno ispitivanje stranih odluka. I prema hrvatskom pravu, sud priznanja ograniit e se da ispita jesu li ostvarene pretpostavke za priznanje i ovrhu stranih odluka. 3) sustav ograniene kontrole sustav ograniene kontrole postoji kad se strane odluke samo formalno ispituju u dravi priznanja. Ispituje se samo jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje uinaka stranih odluka. Strana odluka se ne ispituje meritorno i ne moe se mijenjati. Sustav ograniene kontrole je jedan od najprikladnijih, jer je ispitivanje strane odluke svedeno na minimum. Taj sustav postoji u preteitom broju drava izvan angloamerikog pravnog kruga, a usvajaju ga i brojne meunarodne konvencije. Kako je ve spomenuto, usvaja ga i hrvatsko pravo. 4) sustav prima facie evidence prema sustavu prima facie evidence, da bi vjerovnik realizirao svoje pravo iz strane odluke, mora podnijeti novu tubu u dravi u kojoj eli ostvariti pravo . U pokrenutom postupku, koji je sumaran, strana odluka nije bez znaenja. Izmeu stranaka postoji obveza i ona je predmet spora pred sudom zemlje u kojoj treba realizirati pravo. U tom je sporu strana odluka dokaz . Ona je osnova za donoenje nove odluke. Kakva e biti ta odluka, ovisi o tome jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje stranih odluka koje se trae u dravi priznanja. Strana odluka se, u pravilu, ne moe meritorno ispitivati. Sustav prima facie evidence postoji prema common lawu u Engleskoj. 5)sustav registracije str.odluka = postoji pored ili umjesto sustava prima facie evidence; prema njemu vjerovnik moe u propisanom roku traiti od nadle.tijela da registrira str.presudu, potrebno je da se radi o nov.potraivanju. Presuda se nee registrirati, ako nisu ispunjene traene pretp. Registrirana str.odluka ima isti uinak kao i domaa odluka. 6) sustav meunarodnih konvencija sustav meunarodnih konvencija sastoji se u tome to se uinci stranih odluka priznaju samo ako je to predvieno meunarodnom konvencijom. Pretpostavke i postupak mogu biti propisani meunarodnim konvencijama ili internim propisima drave priznanja. Ako priznanje uinaka stranih odluka nije predvieno meunarodnom konvencijom, potrebno je u dravi priznanja ponovno tuiti u danoj stvari. Tom se sustavu prigovara da ne odgovara dananjim potrebama meunarodnog prometa.

104

105
669.Navedite i objasnite dva sustava u pogledu opsega kontrole strane sudske odluke koji se primjenjuje? = sistem neogr.kontrole i sistem ograni.kontrole U sutini postoje dva sustava priznanja uinaka stranih odluka, koji mogu postojati u vie varijanata. Razlika izmeu njih je u nainu na koji e se ostvariti uinci iz strane odluke: a) izravno ako se ostvaruju izravno, to znai da se ostvaruju na temelju priznate strane odluke. Ovrna je isprava strana odluka. b) neizravno ako se ostvaruju neizravno, u dravi priznanja donosi se, na temelju strane odluke, nova odluka iji se uinci realiziraju. To je najoitije kod kondemnatornih stranih odluka. Ovrna je isprava domaa odluka. Iz izravnog ili neizravnog ostvarivanja uinaka stranih odluka proizlazi i rjeenje problema je li njihovo priznanje deklarativno ili konstitutivno. a) Ako uinci strane odluke dolaze do izraaja izravno, njihovo priznanje ima deklarativni znaaj s djelovanjem ex tunc. Ako uinci strane odluke dolaze do izraaja tek njihovim priznanjem putem domae odluke, ta odluka ima konstitutivni znaaj s djelovanjem ex nunc. Priznanje uinaka stranih odluka naelno treba biti deklarativno s djelovanjem ex tunc. Satno se tako uvaava strana odluka u potpunosti. NEIZRAVNO PRIZNANJE UINAKA STRANIH ODLUKA 670. Interpolacija ili dvostruka egzekvatura? Priznanje uinaka strane odluke znai da se u 1 dravi priznaju uinci odluke koja je donijeta u 2 dravi. To se odvija na relaciji drava odluke - drava priznanja. Nije, meutim, iskljueno da izravno priznanje strane odluke nije mogue, jer nisu ostvarene traene pretpostavke u dravi priznanja. Najee je to nepostojanje uzajamnosti s dravom odluke. Te su se zapreke pokuale otkloniti neizravnim putem. Strana odluka, priznat e se najprije u 3 dravi koja se ubraja u one ije se odluke priznaju. Priznanjem strane odluke u 3 dravi, ova se izjednaava s domaim odlukama te drave. Nakon toga, takva se odluka moe priznati i u dravi u kojoj to inae ne bi bilo mogue. U ovakvim sluajevima govori se o interpolaciji ili dvostrukoj egzekvaturi.

XI OVRHA I OSIGURANJE 671. Navedite odluke, odnosno ovrne isprave, koje su naelno podobne za priznanje i ovrhu pred nadlenim hrv.sudom? Da bi se prinudna ovrha mogla provesti, potrebno je da postoji ovrna isprava (ovrni naslov, titulus executionis). Ovrne isprave jesu: 1.domae kondemnatorne sudske, arbitrane i druge odluke poput javnobiljenikih isprava (u nekim zemljama). 2.meutim, ovrne isprave mogu biti i strane sudske, arbitrane i druge odluke kojima je priznat uinak ovrnosti. Prema hrvatskom pravu sredstva ovrhe su: 1.ovrne radnje, ili 2.sustav takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje. STEAJNI ZAKON 672. Koje je pravo mjerodavno za uinke priznate strane odluke o otvaranju ste.post.? Koji se izvori u post. primjenjuju i kako?l.308 BOUEK! Na priznanje stranih odluka o otvaranju steajnoga postupka na odgovarajui se nain primjenjuju opa pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama steajnog Zakona nije drukije predvieno. 673.Koje su pretp. za priznanje strane odluke o otvaranju steaj. post.?l.311 BOUEK! Strana e se odluka o otvaranju steajnoga postupka priznati: 1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom pravu meunarodno nadlean, 2. ako je ovrna prema pravu drave u kojoj je donesena, 3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. 674.Kada e hrv.sud odbiti priznanje strane odluke o otvaranju ste.post.? Prijedlog za priznanje strane odluke sud e odbiti ako, u povodu prigovora dunika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da duniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom drave u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeena njegova temeljna prava na obranu. Strana odluka o otvaranju steajnoga postupka priznat e se i ako nije pravomona. 675.Koji izvori se u post. priznanja str.odluke o otvaranju ste.post. primjenjuju? = Ste.z.

105

106
676.Koncilijacija? BOUEK! Z. o mirenju iz 2003. : mirenje (posredovanje, medijacija, koncilijacija) = je svaki post. bez obzira na nj. naziv u kojem stranke nastoje sporazumno rijeiti svoj spor uz pomo 1 ili vie izmiritelja koji strankama pomau postii nagodbu bez ovlasti da im nametnu obvezujue rje.

1. HK O UKIDANJU POTREBE LEGALIZACIJE STRANIH JAVNIH ISPRAVA IZ 1961. 677. to se sve smatra stranim jav.ispravama?l.1 Ova se Konvencija primjenjuje na javne isprave izdane na podruju jedne drave ugovornice i koje se trebaju predoiti na podruju druge drave ugovornice. Stranim javnim ispravama, u smislu ove konvencije, smatraju se: a) isprave koje je izdao sud ili slubena osoba vezana uz dravne sudove ili javnog tuioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvritelj b) upravne isprave; c) javnobiljenike isprave; d) slubena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao to su navodi o registraciji, ovjera tonosti datuma, ovjera potpisa. Meutim, ova konvencija se ne primjenjuje: a) na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici; b) na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje. 678.to je legalizacija?l.2 Svaka drava ugovornica oslobaa od legalizacije one isprave na koje se primjenjuje ova konvencija i koje se trebaju predoiti na njenom podruju. U smislu ove konvencije legalizacija se smatra formalnou kojom diplomatski ili konzularni predstavnik one zemlje na ijem podruju isprava treba biti predoena, potvruje: 1.vjerodostojnost potpisa, 2.svojstvo u kojem je potpisnik te isprave djelovao i po potrebi, 3.vjerodostojnost peata ili iga to ga sadri. 679. Jedina formalnost?l.3 Jedina formalnost koja se moe zahtijevati za potvrdu vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik isprave postupio i, po potrebi, vjerodostojnosti peata ili iga koju ta isprava sadri, jest sastavljanje potvrde to je daju nadlena tijela drave u kojoj je isprava izdana. Meutim, ni formalnost se ne moe zahtijevati ako je ona: 1. zakonima, 2. propisima ili 3. obiajima koji su na snazi u dravi gdje se isprava predouje ili 4. sporazumom izmeu dvije ili vie drava ugovornica, ukinuta, pojednostavljena ili je takva isprava osloboena legalizacije.

2. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA OBLIK OPORUNIH RASPOLAGANJA IZ 1961. 680. Koje je pr.mjerod. za formal.pretp.valjanosti? l.1.st.1 Opouno je raspolaganje valjano to se tie oblika ako je u skladu s unutar.pr.: 1.mjesta gdje je oporuitelj tako raspolagao 2.oporuiteljeva dravlj. bilo u asu raspolaganja bilo u asu smrti 3.mjesta oporuiteljeva prebivalita bilo u asu raspolaganja bilo u trenutku smrti ili 4.mjesta oporuiteljeva redov.boravita bilo u asu raspolag. bilo u asu smrti ili 5.za nekretnine, mjesta gdje one lee 681. Kako se rjeava pitanje nejedinstvenog pr.poretka na koji upuuje poveznica dravljanstvo? Kako glasi odredba o nejedinstvenim pr. porecima po HK iz 1961.?l.1.st.2 Ako je pravni poredak koji treba primijeniti na osnovi dravljanstva nejedinstven, tada se, u okviru ove konvencije, mjerodavno pravo odreuje po propisima koji se primjenjuju unutar tog pravnog ustroja, a ako nema takvih propisa, po najblioj vezi koju je oporuitelj imao s jednim od prava unutar takvoga ustroja. 682.U kojoj se od HK i kako rjeava problem kvalif. prebivalita, obrazloi? to se u Konvenciji nudi kao pravilo, a to kao iznimka?Objasnite problem kvalifikacije prebivalita u Haakoj konvenciji iz 1961. Navedite naziv te konvencije?l.1.st.3, l.9 = U HK iz 1961. BOUEK!

106

107
Pitanje o tome je li oporuitelj imao prebivalite u odreenom mjestu, ureuje pravo tog mjesta. Svaka drava ugovornica moe, odstupajui od navedenog lanka izjaviti rezervu da odreuje mjesto oporuiteljeva prebivalita po pravu drave suda. 683. Odnos HK i dr. ugovornica ? l.3 Ova konvenc. ne utjee na sadanje ili budue propise dr.ugovornica po kojima se priznaju oporu.raspolaganja u obliku koje odreuje pr. na koje se ne odnose prethodni lanci. 684.to odreuje konvencija o primjeni svojih odredaba na tzv. zajednike oporuke?l.4 Ova se konvencija primjenjuje na oblik oporunih raspolaganja koja su dvije ili vie osoba uinili u istoj ispravi. 685.Kako se odreuje uzajamnost?l.6 Primjena pravila o mjerodavnom pravu utvrenih ovom konvencijom ne zavisi od uzajamnosti. Konvencija se primjenjuje iako interesirane osobe nisu dravljani drava ugovornica ili mjerodavno pravo na osnovi prethodnih lanaka nije pravo drave ugovornice. 686.Javni poredak?l.7 Primjena prava koje je mjerodavno po ovoj konvenciji, moe se odbiti samo ako je oito nespojivo s javnim poretkom. 687.Intertemporalno kolizijsko pravilo?l.8 Ova se konvencija primjenjuje na sve sluajeve u kojima je oporuitelj umro poslije njezinog stupanja na snagu. 688.Rezerve?l.9,10,11,12,13 odreuje mjesto oporuiteljeva prebivalita po pravu drave suda. ne priznaje oporuna raspolaganja u usmenom obliku, osim u sluaju izvanrednih okolnosti, svog dravljanina koji nema neko drugo dravljanstva. ne priznaje, na osnovi odredaba svog prava, odreene oblike oporunih raspolaganja uinjenih u inozemstvu, ako su ispunjene sljedee pretpostavke: a) ako je oblik oporunog raspolaganja valjan samo po jednom pravu koje se primjenjuje iskljuivo zbog mjesta u kojem je oporuitelj raspolagao, b) ako je oporuitelj bio dravljanin drave koja je izjavila rezervu, c) ako je oporuitelj imao prebivalite ili redovno boravite u toj dravi, d) ako je oporuitelj umro u nekoj drugoj dravi, a ne u onoj gdje je oporuno raspolagao. Ova rezerva djeluje samo na imovinu koja se nalazi u dravi koja ju je izjavila. iskljuiti primjenu ove konv. na oporune odredbe koje se po njezinom pravu ne odnose na nasljeivanje. primjene ove konvencije samo na oporuna raspolaganja uinjena nakon njezinog stupanja na snagu. 689.Objasnite to znai izraz unutarnje pravo koji se ponekad koristi u Hakim konvencijama?Koja je pr. posljedica upotrebe tog izvora? Taj izraz prema ustaljenoj terminologiji koja se upotrebljava u HK znai primjenu supstancijalnih (materijalnih) , a ne kolizijskih pravila, i na taj nain se iskljuuje primjena ustanove renvoi (npr. HK o mjerod. pr. za oblik oporu.raspolag. 1961. oporu. raspolag. je valjano to se tie oblika ako je u skladu s unutarnjim pravom.

3. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA PROMETNE NEZGODE NA CESTAMA IZ 1971. 690. Polje primjene konvencije? l.1 Ova konvencija odreuje mjerodavno pravo za graansku izvanugovornu odgovornost za prometne nezgode na cestama, bez obzira na vrstu postupka po kojem se utvruje ta odgovornost. 691. to se smatra vozilom, to se smatra cestom? l.1 st.2 BOUEK! Pod prometnom nezgodom na cestama u smislu ove konvencije smatra se prometna nezgoda u kojoj je ukljueno jedno ili vie motornih ili nemotornih vozila, a koja se dogodila u prometu na javnoj cesti na podruju otvorenome za svakoga ili na nejavnom podruju, ali otvorenome za odreeni broj osoba koje imaju prava da se njime koriste. 692. Navedite pitanja na koja se ne primjenjuje HK iz 1971.?l.2 Ova se konvencija ne primjenjuje: (1) na odgovornost proizvoaa, prodavaa, kao i popravljaa vozila. (2) na odgovornost vlasnika ceste ili svake druge osobe obvezane da osigura odravanje ceste ili sigurnost korisnika. (3) na odgovornost treih osoba, iskljuujui odgovornost vlasnika vozila ili naredbodavca, (4) na regresne zahtjeve izmeu odgovornih osoba, (5) na regresne zahtjeve i subrogacije koje se odnose na osiguravatelje,

107

108
(6) na zahtjeve i regresne zahtjeve to ih podnose ustanove socijalnog osiguranja, druge sline ustanove i javni automobilski garancijski fondovi, ili se ti zahtjevi podnose protiv njih, kao i na svako oslobaanje od odgovornosti predvieno pravom koje je mjerodavno za te ustanove. 693. Prometna nezgoda, mjerodavno pravo? l.3 BOUEK! Mjerod. pr. je unutra.pr. dr. na ijem se podruju dogodila prometna nezgoda. 694. Navedite 1 sluaj kad je prema HK o pr. mjerod. za promet.nezgode mjerod.pr. dr. registracije vozila? l.4 Ako je samo 1 vozilo sudjelovalo u promet.nezgodi i ako je registrirano u nekoj 2 dr., a ne u onoj gdje se dogodila promet.nezgoda, unutarnje pr.dr. registrac. primjenjuje se prema vozau, posjedniku, vlasniku ili svakoj 2 osobi koja polae neko pr. na vozilo, bez obzira na njihovo redovno boravite. 695. Kako konvenc. odreuje mjerodavno pravo za odgovornost za tetu koja nastane na drugim stvarima osim vozila?l.5 Pravo koje je mjerodavno. na odgovornost prema putniku koji je oteen, ureuje odgovornost za tetu na stvarima u vozilu koje pripadaju putniku ili su mu bile povjerene. Pravo koje se primjenjuje na odgovornost prema vlasniku vozila ureuje odgovornost za tetu na stvarima koje se prevoze u vozilu, osim stvari utvrenih prethodnim stavkom. Pravo koje se primjenjuje na odgovornost za tetu na stvarima koje se nalaze izvan jednog ili vie vozila, je unutranje pravo drave na ijem se podruju dogodila prometna nezgoda. Meutim odgovornost za tetu nanesenu osobnim stvarima oteenoga koje se nalaze izvan jednog ili vie vozila, ureuje unutra. pravo drave registracije, ako se to pravo primjenjuje na odgovornost prema oteenome . 696. Opseg primjene mjerodavnog prava?l.8 Koja pitanja (navedite najmanje 5) osobito ureuje mjerod.pr. odreeno prema odredbama HK iz 1971.? BOUEK! Mjerodavno pravo odreuje osobito: (1) pretpostavke i opseg odgovornosti, (2) razloge za osloboenje od odgovornosti kao i svako ogranienje i podjelu odgovornosti, (3) postojanje i narav tete koja se moe naknaditi, (4) vrstu i opseg naknade, (5) pitanja ustupa ili nasljeivanja prava na naknadu, (6) osobe koje imaju pravo na naknadu tete koju su osobno pretrpjele, (7) odgovornost nalogodavca za postupke njegova agenta ili poslodavca za njegova posloprimca, (8) zastaru i gubitak prava protekom vremena, ukljuujui poetak, prekid i zastoj rokova. 697. Objasnite kako konvencija odreuje po kojem e se pravu ocijeniti ima li oteeni pravo izravne tube prema osiguravatelju?l.9 / Izravna tuba na primjeru iz vaeeg me.ug.? Oteene osobe imaju pravo izravne tube protiv osiguravatelja odgovorne osobe, ako im takvo pravo priznaje pravo koje se primjenjuje. Ako pravo drave registracije, koje se primjenjuje ne predvia to pravo, ono se ipak moe ostvariti ako ga utvruje unutarnje pravo drave u kojoj se je dogodila prometna nezgoda. Ako nijedno od tih prava ne utvruje takvo pravo na tubu, ono se moe ostvariti ako ga predvia pravo koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju. 698. Kako se u HK iz 1971. rjeava pitanje jav. poretka?l.10 Primjena prava koje je mjerodavno na osnovi ove konvencije moe se odbiti samo ako je ono oito protivno javnom poretku. 699. Obrazloite pr.poloaj teritor.jedinice u dr. koja nema jedinstveni pr.poredak po odredbama Haake konvencije o mjerodav. pravu iz 1971. Navedite toan naziv te konvencije?l.13 Dr. koja nema jedinstveni prav. ustroj nije obvezatna primjenjivati ovu konvenc. na nezgode koje se dogode na njezinu podruju u kojima su sudjelovala samo vozila koja su registrirana u teritorijalnim jedinicama te drave. 700. Objasni federalnu klauzulu? Obrazloite tzv. federalnu klauzulu u Haakoj konvenciji iz 1971. Navedite naziv te konvenc.?l.14 Drava koja nema jedinstveni pravni ustroj moe u asu potpisivanja, ratifikacije ili pristupanja izjaviti da se ova konvencija proiruje na sve njezine pravne ustroje ili samo na jedan ili vie njih i moe svakoga asa izmijeniti tu izjavu dajui novu. Te se izjave priopuju Ministarstvu vanjskih poslova Nizozemske i izriito naznauju pravne sustave na koje se ova konvencija primjenjuje. 701. Kako rjeava pitanje odnosa prema drugim konvencijama?l.15

108

109
Ova konvencija nema prednost pred drugim konvencijama kojih su lanice postale ili e postati drave ugovornice i koje sadre odredbe o graanskoj izvanugovornoj odgovornosti zbog prometne nezgode. 4. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA ODGOVORNOST PROIZVOAA ZA SVOJE PROIZVODE IZ 1973. 702. Navedite naziv Haake konvencije iz 1973. i objasnite razliku u znaenju izmeu osobe koja je pretrpjela tetu i osobe koja je izravno pretrpjela tetu. Navedite kad se koji od tih pojmova upotrebljava.?l.1 Ovom konvencijom odreuje se mjerodavno pravo za odgovornost proizvoaa i drugih osoba za tetu koju nanese neki proizvod, ukljuujui i tetu nastalu kao posljedica netonog opisa proizvoda ili zbog toga to nije dana odgovarajua naznaka njegovih osobina, posebnih karakteristika ili naina upotrebe. 703. Navedite osobe na iju se odgovornost ne primjenjuje HK iz 1973.?l.1 st.2 Ako je osoba ija je odgovornost u pitanju prenijela vlasnitvo ili pravo na upotrebu proizvoda na osobu koja je pretrpjela tetu, konvencija se ne primjenjuje na njihove meusobne odnose. Ova se konvencija primjenjuje bez obzira na vrstu postupka. 704. Navedite sve osobe na iju odgovornost se primjenjuje Haaka konvencija iz 1973.?Tko su odgovorne osobe u smislu konvencije?l.3 BOUEK! Ova se konvencija primjenjuje na odgovornost ovih osoba: 1) proizvoaa konanog proizvoda ili sastavnih dijelova; 2) proizvoaa prirodnih proizvoda; 3) isporuilaca proizvoda; 4) ostalih osoba, ukljuujui onih koje se bave popravcima i dre skladita za robu i koje se u trgovakoj mrei bave pripremom i distribucijom proizvoda. 5)Ova se konvencija takoer primjenjuje na odgovornost agenata ili osoblja koje radi pod kontrolom gore navedenih osoba. 705. HK o pravu mjerodavnom za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode pretpostavke za mjerod.prava drave na ijem se podruju teta dogodila?Opseg primjene mjerodavnog prava? Objasnite alternativni statut ? l.4 BOUEK! Mjerodavno pravo je unutarnje pravo drave na ijem se teritoriju teta dogodila, ako je ta drava takoer: a) drava redovnog boravita neposredno oteene osobe, ili b) drava glavnog poslovnog sjedita osobe ija je odgovornost u pitanju, ili c) drava na ijem je podruju neposredno oteena osoba pribavila proizvod. 706. Objasnite odnos legis loci delicti commissi i prava redovnog boravita prema konvenciji iz 1973.?l.5 Mjerodavno pravo je unutarnje pravo drave redovnog boravita neposredno oteene osobe, ako je ta drava takoer: a) drava glavnog poslovnog sjedita osobe ije je odgovornost u pitanju, ili b) drava na ijem je podruju neposredno oteena osoba pribavila proizvod. 707. Objasnite naelo ravnotee interesa stranaka (proizvoa oteena osoba) u konvenciji?l.7 Objasnite tzv.subjekt.pretp. iz Hk iz 1973? Ne primjenjuju se ni pravo drave na ijem se podruju teta dogodila niti pravo drave redovnog boravita neposredno oteene osobe, kako je predvieno, ako osoba ija je odgovornost u pitanju dokae da se razborito nije moglo predvidjeti da bi se proizvod ili njezini vlastiti proizvodi istog tipa mogli nabaviti u toj dravi u trgovakoj mrei. 708. Kako pitanje uzajamnosti ureuje HK iz 1973.?l.11 Primjena konv. ne zavisi od uzajamnosti. Konvencija se primjenjuje ak ako mjerodavno pravo nije pravo drave ugovornice. 709. Federalna klauzula po HK iz 1973.?l.14 Svaka drava ugovornica koja se sastoji od dviju ili vie teritorijalnih jedinica koje imaju vlastite propise o odgovornosti proizvoaa za svoje proizvode moe u trenutku potpisivanja, ratifikacije, prihvaanja, odobravanja ili pristupanja izjavili da se vaenje ove konvencije primjenjuje na sve njezine teritorijalne jedinice ili na samo jednu ili neke od njih, te moe u svakom trenutku izmijeniti tu izjavu davanjem nove. Izjave se priopuju Ministarstvu vanjskih poslova Nizozemske i u njima se izriito navode teritorijalne jedinice na koje se primjenjuje konvencija. 5. HK O GRAANSKOPRAVNIM ASPEKTIMA MEUNARODNE OTMICE DJECE IZ 1980. 710. Kako HK o otmici djece odreuje pojam djeteta, mjerodavno pravo te koja prava ima osoba ija prava su odvoenjem ili zadravanjem povrijeena? Naziv i godina! l.4 Konvencija se primjenjuje na dijete koje je imalo redovno boravite u dravi ugovornici neposredno prije bilo kakve povrede prava na skrb ili prava na susrete i druenje. Konvencija se prestaje primjenjivati kada dijete napuni 16 godina.

109

110
711. Dva osnovna pr. koja ima roditelj ije je pr. na skrb povrijeeno?l.5 U smislu ove konvencije : a) "pravo na skrb" ukljuuje prava koja se odnosi na brigu o linosti djeteta, osobito pravo na odreivanje mjesta boravka djeteta; b) "pravo na susrete i vienje'' ukljuuje pravo da se dijete na odreeno vrijeme odvede izvan mjesta njegova redovnog boravita. 712. Koja HK (navedite puni naziv i god.) i kako odreuje pojam djeteta? HK o graanskopr. aspektima me. otmice djece iz 1980. Dijete = fizi.o. do navrenih 16.god. ivota NEWYORKA KONVENCIJA O PRIZNANJU I IZVRENJU INOZEMNIH ARBITRANIH ODLUKA IZ 1958. 713. Navedite puni naziv i godinu donoenja Konvencije koja, izmeu ostalog, ureuje pitanje priznanja sudskih odluka? NY konvenc. o priznanju i izvrenju inoz. arbitra.odluka iz 1958. 714. Koje je pr. po NYK mjerod. za valjanost ug. o arb.? = lex causae 715. Definicija arbitrane odluke?Koja se arbitrana odluka smatra stranom arbitranom odlukom? l.1 st. 1 i 2 Ova se konv. primjenjuje na prizn. i izvr. arb.odluka u sporovima izmeu fizikih ili pravnih osoba: Pod "arbitranim odlukama"' razumijevaju se: odluke donesene na podruju neke 2 drave, a ne one u kojoj se trai priznanje i izvrenje odluka. odluke koje se ne smatraju domaim odlukama u dravi u kojoj se trai njihovo priznanje ili izvrenje. ne samo odluke koje donesu arbitri imenovani za odreene sluajeve nego i one koje donesu stalna arbitrana tijela kojima su se stranke podvrgnule. 716. Koje rezerve sadri (primjenjuju li se u RH)?Kako Newyorka konvencija iz 1958. ureuje pitanje rezervi? l.1 st.3 1. U trenutku potpisivanja ili ratifikacije ove konvencije, pristupa ili notifikacije o njezinom proirenju., svaka e drava moi, na osnovi uzajamnosti, izjaviti da e Konvenciju primjenjivati na priznanje i izvrenje jedino onih odluka koje su donesene na podruju neke druge drave ugovornice. 2. Isto tako moi e izjaviti da e Konvenciju primjenjivati samo na sporove to potjeu iz pravnih odnosa, ugovornih ili neugovornih, koji se prema njezinom nacionalnom zakonodavstvu smatraju trgovakim. 717. Kako ureuje pitanje oblika ugovora, a kako uzajamnosti kao pretpostavke za priznanje (sadri li uope tu odredbu)? Navedite odredbu o obliku ug. o arbitrai?l.2 1.Svaka drava ugovornica priznaje pismeni ugovor kojim se stranke obvezuju da stave u nadlenost arbitrai sve sporove ili neke od sporova koji nastanu ili bi mogli nastati izmeu njih po odreenom pravnom odnosu, ugovornom ili neugovornom, koji se odnosi na pitanje koje je prikladno za rjeavanje arbitraom. 718. NYK to se smatra pisani sporazum o arb.? 2. Pod pismenim sporazumom razumijevaju se arbitrana klauzula unesena u ugovor ili kompromis, koje su potpisale stranke ili su sadrani u razmijenjenim pismima ili brzojavima. 3. Sud drave ugovornice kojem je podnesen na rjeavanje spor o nekom pitanju o kojem su stranke sklopile ugovor u smislu ovog lanka uputit e stranke na arbitrau, na zahtjev jedne od njih osim ako ustanovi da je taj ugovor prestao biti valjan, da je bez uinka ili neprikladan za primjenu. 719. Lex fori dr. priznanja?l.3 / Moe li zainteresirana stranka zatraiti primjenu nacion.pravila o prizn. i ovrsi str.pravorijeka? = Ne Svaka strana ugovornica priznat e vanost arbitrane odluke i odobriti izvrenje te odluke prema pravilima postupka koja vrijede na podruju na kojem se poziva na odluku, uz uvjete utvrene u sljedeim lancima. Za priznanje i izvrenje arbitranih odluka na koje se primjenjuje ova konvencija ne mogu se nametnuti osjetno stroiji uvjeti niti znatno vei sudski trokovi od onih koji se zahtijevaju za priznanje ili izvrenje domaih arbitranih odluka. 720. Pozitivne pretpostavke za priznanje i izvrenje stranog pravorijeka? l.4 BOUEK! Za priznanje i izvrenje, stranka koja trai priznanje i izvrenje treba uz zahtjev podnijeti: 1. propisno ovjeren izvornik odluke ili prijepis tog izvornika koji udovoljava svim uvjetima potrebnim za njegovu autentinost;

110

111 2. izvornik ugovora o arb. ili prijepise koji udovoljavaju svim potrebnim uvjetima za njegovu autentinost; Ako navedena odluka ili ugovor nisu sastavljeni na slubenom jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, stranka koja trai priznanje i izvrenje odluke bit e duna podnijeti prijevod tih dokumenata na tom jeziku. Prijevod treba ovjeriti slubeni prevoditelj ili zakleti prevoditelj ili neki diplomatski ili konzularni agent.
721. Tko dokazuje negativne pretp. za prizn. str.odluka te kakvu e odluku donijeti sud ako bude dokazana? Dokazuje ih osoba protiv koje je donesena odluka ije se priznanje i izvrenje trai, a ako bude dokazana sud e odbiti prizn.str.odluke 722. U kojoj se zemlji moe zahtijevati ponitenje arbitrane odluke?Kada e se prema odredbama Konvenc. odbiti priznanje?l.5 Priznanje i izvrenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka istie, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadlenoj vlasti u kojoj su traeni priznanje i izvrenje: 723. Pravo mjerodavno za sposobnost stranaka?Koje je pravo po NY konvenciji mjerodavno za arbitrani ugovor? l.5 st.1 Negativne pretp. za prizn.str.pravorijeka?(= 5 na zahtj.str. +2 ex offo) BOUEK! 1. da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili 2. da stranka protiv koje se istie odluka nije bila uredno obavijetena o odreivanju arbitra ili o arbitra. postupku ili da joj iz nekog drugog razloga nije bilo mogue upotrebljavati svoja sredstva; ili 724. Pravo mjerodavno za obvezatnost arbitrane odluke prema strankama?Je li mogue djelomino priznanje stranog pravorijeka prema NY konvenciji? / Pod kojim pretp. je po odredbama NYK mogue djelomino priznati str.pravor.?l.5st.3 3. da se odluka odnosi na spor koji nije predvien u kompromisu ili nije obuhvaen arbitranom klauzulom, ili da sadri odredbe koje premauju granice kompromisa ili arbitrane klauzule; ipak, ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitrai mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitrai, prve e moi biti priznate i izvrene; ili 725. Koje je pravo mjerodavno za arb.post.? / Pr.mjerod. za osnivanje arb.suda? l.5 st.4 4. da osnivanje arbitranog suda ili arbitrani postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka ili, ako ne postoji ugovor, da nije bio u skladu s pravom zemlje u kojoj je obavljena arbitraa; ili 726.U kojoj se zemlji po NY konvenciji moe zahtijevati ponitenje arbitrane odluke? l.5 st.5 5. da odluka jo nije postala obvezna za stranke ili da ju je ponitila ili obustavila nadlena vlast u zemlji u kojoj ili na temelju ijeg prava je donesena odluka. 727. Na koje razloge pazi sud dr.priznanja po slub.du.? BOUEK! 2. Priznanje i izvrenje arbitrane odluke mogu takoer biti odbijeni ako nadlena vlast u zemlji u kojoj je traeno priznanje ili izvrenje odluke utvrdi: (a) da prema pravu te zemlje, predmet spora nije prikladan za reguliranje arbitraom; ili (b) da bi priznanje ili izvrenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje. 728. Na koji nain u tom sluaju moe reagirati sud pred kojim je u toku post. izvrenja?Pod pretpostavkom da je zatraeno priznanje i izvrenje hrvatske arbitrane odluke u inozemstvu koje su posljedice, u smislu NY konvencije , pokretanja postupka protiv arbitrane odluke u RH.U inozemstvu je po NY konvenciji zatraeno priznanje i izvrenje arbitrane odluke donesene u RH. Koje su posljedice na postupak priznanja i izvrenja, u smislu NY konvencije, pokretanja postupka protiv arbitrane odluke u RH?l.6 Ako se od nadlene vlasti zahtijeva ponitaj ili obustava odluke, vlast pred kojom se poziva na odluku : a)moe, ako to smatra umjesnim, odgoditi rjeavanje o izvrenju odluke, a isto tako b)moe, na zahtjev stranke koja trai izvrenje odluke, narediti drugoj strani da podnese odgovarajue osiguranje. 729. Odnos s drugim multilateralnim i bilateralnim konvencijama u pogledu priznanja i izvrenja arb.odluka?l.7 Odredbe ove konvencije ne diraju u vanost multilateralnih ili bilateralnih sporazuma koje su sklopile drave ugovornice u pogledu priznanja i izvrenja arbitranih odluka i ne liavaju nijednu zainteresiranu stranku prava koje bi mogla imati da se koristi nekom arbitranom odlukom na nain i u mjeri koji su doputeni zakonodavstvom ili ugovorima zemlje u kojoj se poziva na odluku. 730. Odnos prema enevskom protokolu iz 1923. i K iz 1927.(primjenjuje li se ista i danas)? BOUEK! enevski protokol iz 1923. godine koji se odnosi na arbitrane klauzule i enevska konvencija iz 1927. godine o izvrenju stranih arbitranih odluka prestat e s uinkom izmeu drava ugovornica od dana kada i u onoj mjeri u kojoj one postanu obavezne po ovoj konvenciji. 731. Federalna klauzula po Newyorkoj konvenciji?l.8,l.9 Ova konvenc. je od 31.12. 1958. otvorena za potpis: 1.svakoj dr. lanici UN 2.i svakoj 2 dr. koja je 3.ili e naknadno postati lanica 1 ili vie specijaliziranih ustanova UN ili 4.lanica Statuta Me.suda pravde, ili

111

112
5.koju bude pozvala Opa skup. UN-a. Sve ove dr. mogu pristupiti ovoj Konvenc.Pristupanje e se obaviti deponiranjem isprava o pristupanju kod Gl.tajnika UN-a. 732. Navedite rezerve predviene konvencijom?l.10st.1 Svaka e dr. moi, u trenutku potpisivanja, ratif. ili pristupa, izjaviti da e se ova Konvenc. proiriti na sva podruja koja ona predstavlja na me. planu, ili na 1 ili vie njih. Ova e izjava imati uinak u trenutku stupanja na snagu Konvenc. za tu dr. Svako kasnije proirivanje ove vrste izvrit e se notif. upuenom Gl.tajniku UN i imat e uinak od 90-tog dana od dana kad gl. tajnik UN primi notif. ili na dan stupanja na snagu Konvenc. za tu dr., ako je ovaj datum kasniji. to se tie podruja na koje se ova Konvenc. ne primjenjuje na dan potpisivanja, ratif. ili pristupa , svaka zainteresirana dr. ispitat e mogu. za poduzimanje potrebnih mjera radi proirenja primjene Konvenc. na ta podruja, pod rezervom suglasnosti Vlada tih podruja, gdje to zahtijevaju ustavni propisi. 733. Navedite rezerve koje vezuju RH? Dr. ugovornica e se moi pozivati na odredbe ove konvenc. protiv 2-ih dr. ugovornica samo u onoj mjeri u kojoj se i sama obvezala primjenjivati ovu konvenciju. 734. NYK arbitrabilnost u post. priznanja? Kako NYK iz 1958. ureuje mjerod.pr. za arbitrabilnost? NYK ne sadri kp o mjerod.pr. za arbitrabilnost spora ratione materiae, tj. o tome je li spor prikladan za rjeav. arbitraom. Smatra se da u fazi ocjene ug. o arb. treba mjerod. pr. za arbitrabilnost spora ocjenjivati na osnovi kp utvrenog u konven. za stadij prizn. i ovrhe str.arbitra.odluke, tj. za tu arbitrabilnost mjerodavna je lex fori koju sud primjenjuje ex offo. 735. Je li lake priznanje pravorijeka po ZRS ili NYK? Lake je prema odredbama NYK jer se po ZRS-u dodatno postavljaju negativ.pretp. nepostojanja iskljuive nadle. suda RH + postojanje uzajamnosti + nerazumljivosti i neproturjenosti izreke. 736. Kako pitanje sposobnosti stranaka ureuju: a) NYK b) ZA NYK Priznanje i izvrenje odluka mogu biti odbijeni, na zahtjev stranke protiv koje se odluka istie, jedino ako ta stranka podnese dokaz nadlenoj vlasti u kojoj su traeni priznanje i izvrenje: da su stranke iz ugovora na temelju prava koje se na njih primjenjuje, nesposobne ili da spomenuti ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule ili, ako nema oznake u tom pogledu, na temelju prava zemlje u kojoj je donesena odluka; ili da odluka jo nije postala obvezna za stranke ili da ju je ponitila ili obustavila nadlena vlast u zemlji u kojoj ili na temelju ijeg prava je donesena odluka.

ZA Sposobnost fizi., pr. i 2-ih osoba da zakljue ug. o arb. i da budu stranke u sporu pred arb.sudom ocjenjuje se prema pr. koje je za njih mjerod. Dravljani RH i pr.osobe hrv.pr. ukljuujui i RH te jed.lokal. samoupr. i jed. podru. (regionalne) samoup., mogu zakljuiti ug. o arb. i biti stranke u sporu pred arb.sudom

ENEVSKA KONVENCIJA O IZVRENJU STRANIH ARBITRANIH ODLUKA 1927. Odnos enevske konvenc. i NYK sastoji se u tome to K prestaje djelovati prema dr. ugovornicama od dana kada one postanu obvezne (u onoj mjeri u kojoj postanu obvezne) prema NYK. NYK je prema pr.snazi iznad K. to se tie samog ureivanja pojedinih pitanja, 1)kod K je teret dokazivanja pretp. za prizn. na podnosiocu zahtjeva, dok se kod NYK prebacuje na protivnika priznanja. 2)Daljnja se razlika oituje u brojnosti pretp. kojih K predvia vei broj. Prema K pretp. za prizn. i izvr. str.arb. odluka su: Pozitivne: 1. pravovaljanost ug. o arb. (kompromis ili arb.klauzula) 2. arbitrabilnost ( po z. zemlje priznanja) 3. nadle.suda temeljem ug. i pravila o arb.post.

112

113
4. konanost odluke (u zemlji odluke) 5. jav.poredak zemlje u kojoj se trai izvrenje Negativne: 1.odluka o ponitenju u zemlji gdje je donijeta arb.odluka 2.povreda na.sasluanja stranaka 3.prekoraenje ovlatenja suda pri donoenju pravorijeka 4.ako nesposobna stranka nije bila pravilno zastupana u sporu 3) trea je razlika u tome da je prema NYK mogue djelomino priznanje dok po K nije

EUROPSKA KONVENCIJA O MEUNARODNOJ TRGOVAKOJ ARBITRAI IZ 1961. 737. Polje primjene?l.1 Ova Konvencija se primjenjuje: na sporazume o arbitrai sklopljene radi rjeavanja sporova koji nastaju iz meunarodne trgovine izmeu fizikih ili pravnih osoba koje imaju, u vrijeme sklapanja sporazuma, svoje uobiajeno boravite ili svoje sjedite u razliitim dravama ugovornicama; na arbitrani postupak i odluke utemeljene na sporazumima Izraz "sporazum o arbitrai" znai bilo arbitranu klauzulu u nekom ugovoru, bilo sporazum o arbitrai, ugovor ili arbitrani sporazum koji su potpisale stranke ili je sadrim u razmijenjenim pismima, telegramima ili teleprinterskim priopenjima, te u odnosima izmeu drava ija prava ne zahtijevaju da sporazum o arbitrai bude u pisanom obliku svaki sporazum sklopljen u oblicima koji dozvoljavaju ta prava; Izraz "arbitraa" znai rjeavanje sporova ne samo od strane arbitara imenovanih za odreene sluajeve (ad hoc arbitraa) nego i od strane stalnih arbilranih ustanova; Izraz "sjedite" znai mjesto u kojem se nalazi organ upravljanja pravne osobe koja je sklopila sporazum o arbitrai. 738. Sposobnost pravnih osoba javnog prava da se podvrgnu arbitrai?l.2 Pravne osobe koje se po pravu koje se na njih primjenjuje smatraju "pravnim osobama javnog prava", imaju ovlatenje sklapati pravovaljane sporazume o arbitrai. Prilikom potpisivanja, ratifikacije ili pristupanja ovoj Konvenciji svaka drava moe izjaviti da ograniava to ovlatenje uvjetima navedenim u njenoj izjavi. 739. Kompetenz- kompetenz problem? Koji viestrani me.ug. prvi put ureuje to pr.pitanje? Navedite potpun naziv i godinu donoenja tog izvora?l.5 BOUEK! 1. Stranka koja namjerava istaknuti prigovor nenadlenosti arbitrae koji se temelji bilo na injenici da sporazum o arbitrai ne postoji ili da je nitav ili da je prestao vaiti, treba to uiniti u tijeku arbitranog postupka, ne kasnije od podnoenja odgovora na tubu koji se odnosi na bit spora; prigovore koji se temelje na injenici da je arbitar prekoraio svoje ovlasti treba istaknuti u tijeku arbitranog postupka im se pitanje za koje se tvrdi da arbitar nije nadlean iznese u arbitranom postupku. Ako do zakanjenja u isticanju prigovora doe iz razloga za koji arbitar nae da je opravdan, arbitar e objaviti da je prigovor dopustiv. 2. Prigovori nenadlenosti koji ne budu podneseni u roku ne mogu se isticati ni u nastavku arbitranog postupka, ako je rije o prigovorima koje su na temelju prava koje arbitar primjenjuje ovlatene istaknuti jedino stranke, niti tijekom kasnijeg sudskog postupka o biti spora ili o izvrenju arbitrane odluke, ako se radi o prigovorima koje su na temelju prava odreenog kolizijskim pravilima suda koji odluuje o biti spora ili o izvrenju arbitrane odluke ovlatene istaknuti jedino stranke. Odluka arbitra o odbacivanju zakanjelog prigovora podlona je, meutim, sudskoj kontroli. 3. Pod rezervom bilo koje kasnije sudske kontrole predviene po pravu suda, arbitar ija je nadlenost osporena moe nastaviti arbitrani postupak; on je ovlaten odluiti o svojoj nadlenosti i o postojanju ili valjanosti sporazuma o arbitrai ili ugovora iji je sporazum sastavni dio. 740.Navedite rje. Europske konvenc. iz 1961. o odreiv. mjerodavnog prava za bit spora?l.7 Navedite rje.konvenc. o mjerod.pr.? Stranke su slob. sporazumno odrediti pr. koje e primijeniti na bit spora. Ako nema naznake o tome koje se pr. treba primijeniti, arbitri e primijeniti pr. na koje upuuje kp koje arbitri smatraju prikladnim.U oba sluaja arbitri e voditi rauna o odredbama ug. i o trg. obiajima.Arbitri e suditi kao prijateljski posrednici, ako tako odlue stranke i ako to doputa pr. koje se primjenjuje na arb. 741.Kako pitanje oblika ugovora u arbitrai regulira NYK konvencija ,a kao Europska iz 1961? NYK pisani oblik, Europska preutno

113