SADRAJ 1. PLANIRANJE.............................................................................................................................2 1.1 Vrste planiranja......................................................................................................................3 1.2. Planiranje u turizmu..............................................................................................................3 2. PODRAVSKI MOTIVI KOPRIVNICA..................................................................................6 3. PODRAVSKI MOTIVI - ANALITA TROKOVA..................................................................

.8 ZAKLJUAK................................................................................................................................10 Podravski motivi manifestacija su koja okuplja brojne posjetitelje. Oni su mega manifestacija, koja iziskuje visok stupanj organizacije, i naravno planiranje. Kao to je ve spomenuto, upravljanje dogaajima uvijek je u funkciji upravljanja...............................................................10

UVOD Upravljanje dogaajima bitan je segment razvoja pojedinog turistikog, ali i bilo kojeg drugog podruja. Upravljanje dogaajima uvijek je u funkciji planiranja, a osnovno sredstvo planiranja je sam plan. Seminarski rad e detaljno, na praktinom primjeru analizirati trokove Podravskih motiva, manifestacije koja se odrava u srpnju u Koprivnici. Predmet seminarskog rada bilo je obraditi temu planiranja, to jest upravljanja dogaajima, te to prikazati na praktinom primjeru trokovnika Podravskih motiva. Svrha i cilj ovog rada bio je prikazati vanost planiranja za bilo kakav razvoj, pa tako i turistiki. Rad je segmentiran u tri dijela. U prvom dijelu govori se o planiranju kao svjesnoj i kontinuiranoj aktivnosti usmjerenoj na definiranje ciljeva i na naine kojima se mogu ostvariti ti ciljevi. Zatim je bilo rijei o brojnim vrstama planiranja (strateko i operativno, gospodarsko, socijalno, planiranje okoline, planiranje javne zatite, prostorno planiranje, itd.), te o specifinostima planiranja u turizmu i njegovoj vanosti za turizam. U drugom dijelu opisali smo Koprivnicu, malo o njezinoj povijesti, poloaju, i samu manifestaciju Podravski motivi, te smo iznijeli specifinosti samo manifestacije. U treem dijelu analizirali smo, po svakom segmentu, trokove koji su nastali organizacijom same manifestacije u 2008. i 2009. godini, te naveli razloge poveanja, odnosno smanjenja. Usporedili smo trokove analitiki, te ih detaljno opisali. Metode koritene u ovom radu su metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, indukcije i dedukcije.

1. PLANIRANJE Planiranje je aktivnost ije zaetke moemo nai jo u starim istonim civilizacijama kada se razraivali sustavi navodnjavanja, gradili veliki objekti, vrtovi, nekropole i drugo. Planiranje jest svjesna i kontinuirana aktivnost usmjerena na definiranje ciljeva i na naine kojima se mogu ostvariti ti ciljevi, a pojavljuje u razliitim modalitetima. Planiraju pojedinci, poduzea, organizacije i razni drugi organizacijski i drutveni sustavi. Razvojem civilizacije potrebe za planiranjem postaju sve oitije i to ne samo u domeni prostornog planiranja ve i u drugim segmentima kao na primjer gospodarska, socijalna, kulturna domena, tj. cjelokupni razvoj. Bitno je napomenuti kako je potrebu za planiranje pospjeio i sam razvoj brojnih tehnikih i tehnolokih dostignua. U suvremenim uvjetima poslovanja planiranje je nunost, jer ne planirati znai da se samo poduzee, bez obzira kojom se djelatnosti bavilo, izlae riziku i nesigurnosti. Brojni autori navode kako planiranjem elimo stei znanje o budunosti, odnosno upravljati promjenama. Znaenje planiranja u uvjetima suvremenog dinamikog razvoja je viestruko jer se planiranjem: a) Odreuju ciljevi b) Integrira razvoj u sustav c) Odreuju vremenske sekvence razvoja d) Usklauju potrebe i mogunosti e) Usklauje razvoj i okolina standardiziraju odnosi izmeu gospodarstva, prirodnih resursa i kvalitete ivota f) Odreuju temeljni pravci razvoja, namjena prostora i koritenje prirodnih resursa g) Zatiuju stvorene prirodne vrijednosti i ovjekova okolina h) Regulira ponaanje svih sudionika u procesu razvoja1 Planirati se moe na kratki i na dugi rok, no bez obzira na vremenski period planiranja, moemo rei da svako planiranje ima odreena zajednika svojstva. To su orijentacija ka budunosti, jer se planiranje uvijek vri u budunosti, a nikad u prolosti, to je i nemogue. Takoer zadatak je planiranja da utvrdi posljedice koje se mogu pojaviti iz neke novonastale situacije. Po tome moemo zakljuiti kako je planiranje usko povezano sa samim predvianjem. Upravljaki mehanizam koji je zasluan za izbor instrumenata za voenje razvoje je sam plan. Moemo uvjetno rei kako je plan izvrni alat i sam rezultat planiranja. Aktivnost planiranja, dakle, zavrava planom, a sama realizacija plana ovisi o subjektu za koji je raen plan. Plan je zapravo struna podloga za svjesno i odgovorno upravljanje razvojem, a znamo da je planiranje uvije u funkciji razvoja.

Duli, A., Petri, L.:Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001., str 344.

1.1 Vrste planiranja Obzirom na podruja u kojima se planira, razlikujemo i brojne vrste planiranja: gospodarsko i socijalno planiranje, planiranje okoline, prostorno planiranje i planiranje javne sigurnosti. Gospodarsko planiranje je ope planiranje, uglavnom na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te pojedinano na razini poduzea. Socijalno planiranje je zapravo planiranje ivotnih, radnih i socijalnih uvjeta, ali i planiranje stanovnitva. Kada govorimo o zatiti i upotrebi prirodnih resursa, upotrebi alternativnih izvora energije i slino, zapravo govorimo o planiranju okoline. Prostorno planiranje se odnosi na koritenje zemljita, infrastrukture, mree naselja i objekata gradskog standarda ivljenja. Obrana od agresora i raznih drugih moguih katastrofa ureeno je planiranjem javne sigurnosti. Inskeep govori o sljedeim vrstama planiranja: a) Ekonomsko razvojno planiranje b) Planiranje fizikog koritenja prostora c) Planiranje infrastrukture d) Planiranje razvoja objekata socijalnog/drutvenog standarda e) Planiranje zatite okolia f) Planiranje u poduzeima g) Urbano i regionalno planiranje2 U drugoj polovici 20. stoljea poinje se raspravljati o nunosti integralnog pristupa planiranju, radi bolje kvaliteta i tonosti samog planiranja. Integralno planiranje razvoja pretpostavlja povezanost brojnih aspekata, kao na primjer ekonomskih, socijalnih, prostornih, ekolokih, infrastrukturnih i tako dalje. Takvo planiranje nastoji stvoriti jednu sintezu obzirom na sadraj, vrijeme i prostor. Stoga je integralno planiranje kao sistemski pristup planiranju postalo najpoeljnije upravo kod planiranja razvoja gradova, te kod regionalnog i nacionalnog planiranja i planiranja razvoja pojedinih sektora, kao to je turizam. Integralno planiranje se strukturira na: a) Strateko planiranje b) Operativno planiranje3 Strateko planiranje definira svrhu i smjer, tj. moemo rei da je ono openitije od operativnog planiranje. Ono od sudionika zahtjeva postizanje konsenzus o srednjoronim i dugoronim ciljevima, dok se operativno planiranje koncentrira na formuliranje detaljnih tehnikih programa, politika i procedura nunih za ostvarenje stratekog plana. Operativni plan zapravo je konkretizacija stratekog plana na terenu. Kao primjer stratekog i operativnog planiranje moemo navesti planiranje Podravskih motiva. Strateko planiranje bi bilo na primjer odreivanje datuma same manifestacija, dok bi operativno planiranje bilo odreivanje programa za svaki dan same manifestacije. Dakle, operativno planiranje temelji se na stratekom i ide sve u detalje, dok strateko planiranje daje smjernice za operativno planiranje. Operativno i strateko planiranje ine integralno planiranje, i veoma je bitno, posebice u turizmu, da kod provoenja operativnih planova, postoji povratna veza, kako bi se omoguio monitoring i kontrola same realizacije. 1.2. Planiranje u turizmu
2 3

Ibidem Ibidem, str 345.

U turizmu planiranje moemo promatrati kao proces i kao metodu. Kada planiranje definiramo kao proces moemo rei da je planiranje svjesno utvrivanje ciljeva i zadataka koji se u odreenom vremenskom razdoblju nastoje dostii u nekom sektoru ili subjektu. S druge strane planiranje kao metoda je skupina naina i metodolokih postupaka kojima se utvruje planirani sadraj i prevladavaju se nepodudarnosti i tekoe u sadanjem stanju.4 Planiranje u turizmu provode svi oni koji svoju djelatnost trebaju prilagoditi uvjetima i poticajima koje generira turizam. To mogu biti razliite dravne institucije i organizacije te poduzea, koja su svojom djelatnou upuena na distribuciju i proizvodnju turistikih usluga. Prema temeljnim znaajkama planiranja turizma moemo rei da planiranje mora biti: a) Kontinuirano b) Fleksibilno c) Sustavno d) Analitiko e) Integrirano f) Zajedniko i usklaeno g) Implementirajue h) Usmjeren odrivom razvoju i zatiti okolia5 Planiranje mora biti kontinuirani i fleksibilan proces jer je ono u stalnom razvoju i mora se moi mijenjati pod utjecajem razliitih determinanti, jer nije mogue na samom poetku sve predvidjeti. Isto tako zahtjeva se prethodna analiza svih elemenata turistikog razvoja, kao i zajedniko i usklaeno planiranje u koje trebaju biti ukljuene sve razine drutva. Na turizam se gleda kao na integrirani sustav unutar njega samog, ali i u smislu cjelovitosti, u sluaju kada je on dio nekog sustava. Svako planiranje mora biti mogue za provedbu i usmjereno odrivom razvoju i zatiti okolia jer turizam prvenstveno ovisi o vitalnosti resursa. Planiranje u turizmu provodi se kao sustavni proces u est temeljnih koraka: a) Pripremna faza b) Determiniranje ciljeva c) Istraivanje i evaluacija d) Analiza i sinteza e) Formuliranje drugih preporuka f) Implementacija i provoenje6 U pripremnoj fazi daju se reference za planski projekt, te lokali autoriteti donose odluku o provoenju ili neprovoenju turistikog plana. U ovoj fazi daju se preporuke kako bi se planski projekt trebao odvijati na valjani nain te kako bi postigao eljene rezultate. Takoer se sastavlja i projektni tim koji ukljuuje strunjake iz djelokruga fizikog planiranja, marketinga, ekonomije, financijske analize, planiranja infrastrukture, zatite okolia i sociokulturnih pitanja .U fazi determiniranja ciljeva turistikog razvoja odreuju se ciljevi koji se na temelju povratnih informacija kasnije potvruju u planskom procesu. Ciljevi se odreuju u suradnji lokalnih i dravnih vlasti te lokalnog stanovnitva. U fazi istraivanja i evaluacije istrauju se karakteristike okolia, ekonomska i sociokulturna prostora, postojei turistiki resursi i potencijalne turistike atraktivnosti, turistika razvijenost, postojee i potencijalno turistiko trite, prometna dostupnost, infrastruktura, institucionalni elementi, radna snaga i mnogo
4 5

Vukoni, B., Kea, K., Turizam i razvoj: Pojam, naela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 199. Ibidem, str. 203 6 Ibidem, str. 206.

drugih faktora koji su vani za odreeni turistiki plan. Podatke dobivene istraivanjem potrebno je analizirati. Potrebno je paljivo analizirati turistiko trite u relaciji s turistikom atraktivnostima, te na taj nain odrediti trine segmente prema kojima e biti usmjereno promotivno djelovanje. U ovoj fazi valja spomenuti SWOT analizu koja saimlje glavne prednosti i ogranienja razvoja turizma. Ta analiza identificira snagu, slabost, izglede i opasnosti odreenog prostora. Razine turistikog planiranja su sljedee: a) Meuregionalna ili meudravna b) Nacionalna c) Regionalna d) Lokalna7 Meuregionalna ili meudravna razina ukljuuje dvije ili vie drava koje granie, odnosno regije. Na toj razini naglasak je na planiranju pojedinih aspekata a ne na samom razvoju. Planiranje turizma na nacionalnoj razini odnosi se na ire razvojne ciljeve, dok se planiranje na regionalnoj i lokalnoj ili destinacijskoj razini moe okarakterizirati kao konkretno i detaljno. Kako bi se turistiki plan to kvalitetnije razradio formuliraju se preporuke koje se odnose na poboljanje turistike atrakcije, smjetajnih kapacitete, usluga i mnogih drugih elemenata plana. Analiziraju se uinci na okruenje, sociokulturni uinci i njihova zatita, te ekonomski uinci koji daju upute kako postii to bolju ekonomsku korist. Planovi moraju biti implementirajui jer od njih nemamo nikakvu korist ako se ne mogu provoditi. Turistiki management osim politike i planiranja ima i funkciju koordinacije s dravnim institucijama, postavljanje i upravljanje standardima, marketing, edukaciju, nadziranje, te niz drugih uloga. Planiranje se moe definirati na razne naine i mnogi autori su iznijeli svoje vienje procesa planiranja. No najopenitije planiranje moemo definirati kao proces utvrivanja odgovarajuih buduih aktivnosti u spektru vie mogunosti.8

7 8

Duli, A., Petri, L, op.cit., str 350. Vukoni, B., Kea, K., op.cit., 197.

2. PODRAVSKI MOTIVI KOPRIVNICA Koprivnica je 1356. godine postala slobodni kraljevski grad. Te povlastice omoguile su jo bri razvoj grada. Tijekom 20. stoljea, a posebno u posljednjih etrdesetak godina, Koprivnica je prerasla u moderan grad. Grad je od oko 8.000 stanovnika do danas prerastao u sredite s vie od 30.000 ljudi. Poetkom 20. stoljea u Danici, na sjevernom predgrau grada, podie se jedna od najveih kemijskih i metalnih industrija u ovom dijelu Europe- dananji Belupo.9 Za popularizaciju grada, osobito je vaan bio i poetak razvoja prehrambenog hrvatskog divaPodravke (od 1957.). Tako je Koprivnica postala grad poznatih hrvatskih, ali i svjetskih proizvodnih marki. Sve je to doprinijelo i razvoju najpoznatije manifestacije u Koprivnici Podravski motivi Podravski motivi su sajam naive, umjetnosti, folklora, kulinarstva, starih obrta i zabavnih sadraja. Osim to je poznata kao grad juha, vegete i bicikla, Koprivnica postaje sve prepoznatljivija i po jedinstvenom sajmu naivne umjetnosti. Dakle, projekt manifestacije zapoet je 1995. godine s osnovnom namjerom isticanja i promoviranja prepoznatljivih izvornih vrijednosti Koprivnice i cijelog kraja. Sredinji dio manifestacije ini poznato slikarstvo i kiparstvo naivne umjetnosti, bogata glazbena i folklorna batina, te jedan od najveih sajmova u Europi. Na sajmu naive na otvorenom, predstavlja se vie od 60 autora. U folklornom dijelu manifestacije osmiljena je Podravska hia, opremljena tradicijskim elementima podravske kue iz minulih vremena, u kojoj se predstavljaju stari, gotovo zaboravljeni obiaji. Na glavnom gradskom trgu tri dana traje velika prodajna izloba uvenoga naivnog slikarstva na staklu i kiparstva u drvu, a umjetnici demonstriraju svoje vjetine na licu mjesta. Na posebno ureenim tandovima svake godine izlau najpoznatiji autori Hlebinske kole, od Ivana Veenaja, Mije Kovaia, Martina Mehkeka, preko srednje generacije, do najmlaih autora. Kao to je poznato, Podravina je rodni kraj hrvatske naive, nastale poetkom tridesetih godina prolog stoljea pod budnim okom akademskog slikara Krste Hegeduia koji je u radovima dvojice seoskih mladia- Generalia i Mraza, prepoznao autentini stvaralaki glas. Uz poticaj kritike i publike ti su umjetnici dalje irili svoje iskustvo, tako da je u Hlebinama i Podravini postupno poeo raditi veliki broj slikara i kipara. Danas, na podruju ove male regije stvara vie od 300 umjetnika naivaca, pa stoga niti ne udi nastanak ove manifestacije, te njeno odravanje ve 16. godinu za redom.10 Simbolinim preuzimanjem kljueva grada Koprivnice, naivni slikari i kipari tri dana vladaju njome i privlae tisue posjetitelja, kupaca, galerista, ljubitelja umjetnosti. Podravski motivi dijelom se odvijaju i u Hebinama- rodnom selu naive i najpoznatijeg naivnog umjetnika, Ivana Generalia. Koliko su narodu u prolosti pjesma, ples i obiaji bili vani, pokazuje briga oko pripravljanja oprave za ples, osobito za djevojke. Dijelovi nonje ukraavali su se protkivanjem raznobojnim pamukom, pa onda jo i vezenjem prekrasnim Ivanekim vezom. Folklorna drutva i tamburaki sastavi koji e se predstavljati tijekom manifestacije, pokazat e da te vrijednosti Podravci njeguju jo i danas.
9 10

http://www.koprivnica.hr/kultura-i-povijest , 25.03.2010. Turistika zajednica grada Koprivnice: Podravski motivi, broura

Koprivnica kao i njeni itelji umiju pruiti nezaboravan uitak u hrani kao iskaz dobrodolice i zdravice zemlji koja nas je darivala. Hrana je zbog naina ivota, mukotrpnog rada na polju i specifinosti navika, oduvijek morala biti izdana. Specifina jela ovog podneblja su: svjei kravlji sir s vrhnjem, prge (sueni dimljeni sir), namaz s varcima, hladnetina, krvavice s hajdinskom kaom, rezanci sa sirom, pregana juha, grah s kiselim zeljem, goriki gula, kuhani buncek, mazanica, kukurunjaa, zlevanka i slino. To je samo djeli obilja podravske zemlje. Za Podravske motive na koprivnikom Zrinskom trgu, brojnim posjetiteljima ove neobine i zanimljive manifestacije, mnogi ugostitelji prezentiraju svoja jela (Podravkina pivnica Kralu s jedinstvenim interijerom, Podravska klet, sa specifinim poloajem, i sl.). Podravski motivi poznati su i po divovskom jegeru. 2009. godine bio je dugaak 1350 metara, a uao je ak i u Guinnessovu knjigu rekorda. Poznata je i palainka, koja je 2009 godine bila duga 400 metara. Jedinstvena su i jela od kopriva- naravno ne sluajno, jer je Koprivnica dobila ime po toj biljki.11 Obrtnitvo i cehovske udruge imaju bogatu povijest u Koprivnici i Podravini, a neki stari zanati jo uvijek odolijevaju i prkose modernoj industrijskoj proizvodnji. Prikazivanje starih obrta na centralnom gradskom trgu, kao i njihove gotovo zaboravljene vjetine, pretvaraju Koprivnicu u danima Podravskih motiva u neponovljivu aroliju nekih minulih vremena. Najvei sajam starih obrta u ovom dijelu Europe ukljuuje tridesetak starih majstora razliitih profila (uar, postolar, dimnjaar, kova, stolar, tkalja, lonar, notarica, tiskari i drugi), koji prezentiraju izradu svojih proizvoda na licu mjesta, a neke predmete poput koprivnike kovanice, mogu izraditi i samo posjetitelji. Osim naive, kulinarstva, folklora i zabavnih sadraja, stari obrti daju Podravskim motivima poseban tih, a svojom rijetkou i atraktivnou privlae pozornost velikog broja posjetitelja. Procjenjuje se, prema nekim regionalnim publikacijama, da je posjeenost samo manifestacije oko 25 000 ljudi godinje.12 Prema financijskom izvjetaju, koji emo u nastavku analizirati, trokovi Podravskih motiva za 2008. godinu iznosili su 235.212 kuna, dok su za 2009. godinu iznosili 244.741 kuna. Razlog tomu je irenje manifestacije svake godine, i ukljuivanje brojnih drugih atrakcija, obrta i sadraja prigodnih za samu manifestaciju.

11 12

http://www.koprivnicatourism.com/podravski-motivi2009.html , 18.03.2010 V. Prvi, Koprivnica- grad sa srcem, Meridijani (89), Samobor, str. 64.

3. PODRAVSKI MOTIVI - ANALITA TROKOVA U ovom poglavlju pokuat emo na temelju financijskog izvjetaja iz 2008. i 2009. godine razraditi analizu trokova Podravskih motiva. Svaki segment pojedinano emo analizirali, te pokuali objasniti na koji nain su trokovi rasporeeni u svakoj godini zasebno, te dati razloge drugaije alokacije. Trokovi Podravskih motiva 2008/2009 Promidba: - elektronika - tiskana Izlobeni prostor (oprema) Najam (table, tribine) Potroeni materijal Utroeno gorivo, telefon, potarina Ugovor o djelu Student servis Grafike usluge Usluge zatite Prehrana i pie za izvoae Donacije izvoaima Donacija Muzeju za 2008. Usluge ostalih servisa UKUPNO
Izvor: Turistika zajednica grada Koprivnice

2009. 22.790 5.191 19.187 11.651 63.183 4.236 958 19.581 22.096 10.066 21.917 12.025 14.500 17.360 244.741

2008. 14.823 14.425 49.184 35.014 24. 350 2.430 9.409 15.440 35.956 5.856 9.664 8.108 10.553 235.212

Promidba manifestacije obavljala se pomou tiskanih i elektronikih medija (radio, televizija, Internet, novine). Ukupna potroena sredstva u obje godine su podjednaka, ali je razlika u tome to su na drugaiji nain alocirana. U 2008. godini prilino jednaka svota novca je potroena i na elektroniku i na tiskanu promociju. Razlog je u tome to su se te godine tiskali sve publikacije, na novo, dok su u narednoj godini koriteni prologodinji materijali, te se vie sredstava moglo usmjeriti na elektroniku promidbu. Kao to smo rekli, u 2009. godini dolazi do drastinog smanjena potroenih sredstava za tiskanu promociju u odnosu na elektroniku. injenica da je sve vea rairenost Interneta i ostalih elektronikih medija, objanjava ove razlike u izvjetaju. Tiskana promocija provodila se samo u lokalnim publikacijama. Izlobeni prostor podrazumijeva razne atore, tandove, drvene kuice i ostali prostor za uesnike koji svoje radove izlau na ovoj manifestaciji. Iz priloene tablice moemo vidjeti da su u 2008. godini izdaci za ovaj segment mnogo vei nego u 2009. godini. Razlog toga moemo traiti u tome to se u 2008. godini investiralo u opremu, a naredne godine je koritena najveim djelom ista oprema, kupljena prethodne godine. Treba napomenuti da Turistika zajednica grada Koprivnice ne ostvaruje prihod od iznajmljivanja, ve se izlagai besplatno koriste izlobenim prostorom. U sljedei segment ubrajamo najam, te tabli za izlobu slika, drvenih tabli sa napisima za svaki pojedini zanat, tribina za gledateljstvo, bina za koncerte raznih etno izvoaa, itd. Razlog smanjenja izdataka za ovaj segment u 2009. godini jest koritenje prologodinje opreme, ali i u tome da su pojedini izvoai imali vlastitu opremu. 8

Razni materijal potroen je na interaktivne radionice za posjetitelje, materijali za slikare, kovae, pletare, pekare, tkalje, tiskare, kipare i slino. Na samoj manifestaciji mogue je pratiti nastanak umjetnikih dijela na licu mjesta. Takoer mogue je i okuati se u oslikavanju staklenih boca. Sredstva su u 2009. godini znatno poveana jer se poveao i broj zanata koji se prikazuju, kao i broj atrakcija u kojima mogu sudjelovati i sami posjetitelji. U 2009. godini biljeimo znatan porast izdataka u segmentu potronje goriva, telefona, potarine i drugo. Razlog toga je sve vea ekspanzija manifestacije, te irenje na sve vee podruje propagiranja same manifestacije. Osim lokalnih razmjera, manifestacija poprima sve vie zanimanja na prostorima gdje su obitavali takvi ili slini obiaji, poput kontinentalne Hrvatske, Maarske i Slovenije. U segmentu ugovora o djelu primjeujemo drastian pad u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu. Razlog je pomo od strane uenika i studenata, koji na taj nain odrauju praksu i stipendiju. Tako zajednica izlazi u susret mladim ljudima, pruajui ima nezaboravno iskustvo i znanja iz prve ruke. Turistika zajednica grada Koprivnice preko studentskih ugovora zapoljava studente za izvravanje teih fizikih poslova. Zapoljava uglavnom muke studente, koji onda ne sudjeluju samo na Podravskim motivima, ve i na ostalim manifestacijama koje se odvijaju pod vodstvom Turistke zajednice grada Koprivnica. Grafike usluge podrazumijevanju tiskanje letaka, izrada plakata, banera, zastava i slinih promotivnih materijala. U 2009. godini izdatci su znaajno pali u odnosu na 2008. godinu, a razlog je isti kao i u prethodnim segmentima kada je iskoriten materijal iz prethodne godine. Na taj nain turistika zajednica pokazuje vlastitu ekonominost i domiljatost. Pod usluge zatite podrazumijevamo uvanje eksponata preko noi, osiguranje zatvorenih prometnica u centru grada, zatita raznih izvoaa i slino. Izdaci su se poveali iz razloga to se poveala sama manifestacija pa je i potreba za zatitom postala vea. Svim izvoaima koji sudjeluju u Podravskim motivima, osigurani su hrana i pie. Svaki izvoa dobiva bon za koprivniki hotel Podravina u kojem moe besplatno objedovati. Izdaci su znatno poveani u 2009. godini to na potvruje da se manifestacija iri, te svake godine dolazi sve vei broj izvoaa, ali i zbog toga to se izvoaima nude izvorna jela koja su, dakako, i skuplja za pripremu. U sljedeem segmentu donacije se uglavnom odnose na afirmirane pjevae i bendove, a novac je uglavnom sponzorski. Samim poveanjem manifestacije poveava se i broj koncerata i broj izvoaa koji nastupaju na Podravskim motivima. Od 2009. godine posjetiocima je za vrijeme Podravskih motiva omoguen besplatan ulazak u Muzej grada Koprivnice. Od 2009. godine Muzej u svojim prostorijama ima stalnu izlobu starih zanata. Tu ideju Turistika zajednica grada Koprivnice podupire svojim donacijama. Pod usluge ostalih servisa podrazumijevamo usluge raznih tehnikih slubi, kao na primjer vatrogasaca, dizalice za Podravski hiu, koja je izloena na trgu i slino. Samo irenje manifestacije zahtjeva veu tehniku podrku, a to zahtjeva i vee izdatke. Usporedbom trokova Podravskih motiva u 2008. i 2009. godini doli smo do zakljuka da su ukupni trokovi poprilino jednaki. No u 2009. godini trokovi su ipak neto vei zbog sve veeg irenja manifestacije, koje nuno implicira poveanje samih trokova, ali i poveanje pozitivnih efekata koji nastaju odvijanjem same manifestacije.

ZAKLJUAK Podravski motivi manifestacija su koja okuplja brojne posjetitelje. Oni su mega manifestacija, koja iziskuje visok stupanj organizacije, i naravno planiranje. Kao to je ve spomenuto, upravljanje dogaajima uvijek je u funkciji upravljanja. Upravljanje samom manifestacijom, dakle, obuhvaa opirna znanja, te planiranje na vie razina, kako na operativnoj, tako i na stratekoj. Konkretno za organizaciju bilo koje velike manifestacije bitne su razine planiranje, i strateko koja nam daje glavne smjernice, ali i operativna koja je zapravo konkretizacija strateke razine u praksi. Naravno, postoje i brojni drugi aspekti planiranja, ali ovu vrstu planiranja smatramo najhitnijim za temu naeg seminarskog rada. Planiranje, a posebice u turizmu, od kljunog je znaaja. Planiranje u turizmu provode svi oni koji svoju djelatnost trebaju prilagoditi uvjetima i poticajima koje generira turizam. To mogu biti razliite dravne institucije i organizacije, te poduzea, koja su svojoj djelatnou usko povezana s proizvodnjom i distribucijom turizma, to jest turistikih usluga. to se tie analize samih trokova koja je iznijeta u seminarskom radu, moemo zakljuiti kako su trokovi neto vei u 2009 godini, a razloge pronalazimo u drugaijoj alokaciji samih resursa, o visini sponzorstava i donatorstva i slino. Primjeujemo, takoer, da trokovi imaju tendenciju rasta, to i ne udi obzirom da svake godine manifestacija sve vie i vie raste. Moemo zakljuiti kako planiranje, bez obzira na kakvu vrstu planiranja se odnosilo, mora biti integralno, tj. mora ukljuivati brojne domene. Ovo se posebice odnosi na turizam, a moemo rei kako su Podravski motivi, primjer integralnog planiranja.

10

LITERATURA Knjige: Duli, A., Petri, L.:Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001. Vukoni, B., Kea, K., Turizam i razvoj: Pojam, naela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001.

Publikacije TZ Koprivnica: Naiva, slikarstvo, kiparstvo, turizam (pod pokroviteljstvom grada Koprivnice) Koprivnica, grad sa srcem, Meridijani, 2006 Tragom zemlje- Povratak pevca, Muzej grada Koprivnice, 2009

lanci: V. Prvi, Koprivnica- grad sa srcem, Meridijani (89), Samobor, str. 58-70

Internet izvor: http://www.koprivnica.hr/ http://www.koprivnicatourism.com

11