Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine

I. OSNOVNA ODREDBA lan 1. Ovim zakonom ureuju se: definicija lokalne samouprave, samoupravni djelokrug, organi jedinica lokalne samouprave, meusobni odnosi vijea i naelnika/ca jedinica lokalne samouprave, mjesna samouprava, finansiranje i imovina, javnost rada, neposredno uestvovanje graana u odluivanju, upravni nadzor, saradnja jedinica lokalne samouprave i viih organa vlasti, odnos i saradnja federalnih i kantonalnih vlasti i jedinica lokalne samouprave, nadzor nad primjenom zakona, kao i druga pitanja. II. DEFINICIJA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 2. Lokalna samouprava podrazumijeva pravo i osposobljenost jedinica lokalne samouprave da, u granicama zakona, reguliraju i upravljaju odreenim javnim poslovima na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva. lan 3. Lokalna samouprava se organizira i ostvaruje u opinama i gradovima kao jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave), a izvravaju je organi jedinice lokalne samouprave i graani, u skladu sa Ustavom i zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave. lan 4. Opina je jedinica lokalne samouprave koja je na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija uspostavljena zakonom. lan 5. Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnitva. Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruivanju dviju ili vie opina, odnosno odluke opinskog vijea opine koja ispunjava propisane kriterije stava 1. ovog lana, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u ijem gradskom sreditu kao zaokruenom urbanom podruju ivi najmanje 10.000

stanovnika. Grad u smislu ovog zakona predstavlja sjedite kantona i u sluaju neispunjavanja uvjeta iz stava 2. ovog lana. Izuzetno od uvjeta iz st. 1. i 2. ovog lana, gradom se moe proglasiti opina od posebnog historijskog i kulturnog znaaja. lan 6. Jedinica lokalne samouprave ima svojstvo pravnog lica. lan 7. Jedinica lokalne samouprave ima pravo slobodnog i samostalnog raspolaganja svojom imovinom u skladu sa zakonom. Jedinica lokalne samouprave samostalno raspolae finansijskim sredstvima u skladu sa zakonom. III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE lan 8. Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo baviti se svim pitanjima od lokalnog znaaja koja nisu iskljuena iz njene nadlenosti, niti dodijeljena u nadlenost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. Ona e biti samostalna u odluivanju o pitanjima iz vlastitih nadlenosti, koje ne mogu biti ograniene ili uskraene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u sluajevima i u okvirima utvrenim ustavom i zakonom. U vlastite nadlenosti jedinice lokalne samouprave posebno spadaju: - osiguranje i zatita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom; - donoenje budeta jedinice lokalne samouprave; - donoenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapoljavanje; - utvrivanje i provoenje politike ureenja prostora i zatite ovjekove okoline; - donoenje prostornih, urbanistikih i provedbenih planova, ukljuujui zoniranje; - utvrivanje i provoenje stambene politike i donoenje programa stambene i druge izgradnje; - utvrivanje politike koritenja i utvrivanje visine naknada za koritenje javnih dobara; - utvrivanje i voenje politike raspolaganja, koritenja i upravljanja graevinskim zemljitem; - utvrivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave; - utvrivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog koritenja; - upravljanje, finansiranje i unapreenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture: - vodosnabdijevanje, odvoenje i prerada otpadnih voda, - prikupljanje i odlaganje vrstog otpada,

- odravanje javne istoe, - gradska groblja, - lokalni putevi i mostovi, - ulina rasvjeta, - javna parkiralita, - parkovi; - organiziranje i unapreenje lokalnog javnog prijevoza; - utvrivanje politike predkolskog obrazovanja, unapreenje mree ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predkolskog obrazovanja; - osnivanje, upravljanje, finansiranje i unapreenje ustanova osnovnog obrazovanja; - osnivanje, upravljanje, unapreenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovnitva u oblasti kulture i sporta; - ocjenjivanje rada ustanova i kvaliteta usluga u djelatnosti zdravstva, socijalne zatite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguranje finansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice lokalne samouprave; - analiza stanja javnog reda i mira, sigurnosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema nadlenim organima za ova pitanja; - organiziranje, provoenje i odgovornost za mjere zatite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa; - uspostavljanje i vrenje inspekcijskog nadzora nad izvravanjem propisa iz vlastitih nadlenosti jedinice lokalne samouprave; - donoenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave; - raspisivanje referenduma za podruje jedinice lokalne samouprave; - raspisivanje javnog zajma i odluivanje o zaduenju jedinica lokalne samouprave; - preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja; - osiguravanje uvjeta rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom; - osiguravanje i voenje evidencija o linim stanjima graana i birakih spiskova; - poslovi iz oblasti premjera i katastra zemljita i evidencija o nekretninama; - organiziranje efikasne lokalne uprave prilagoene lokalnim potrebama; - uspostavljanje organizacije mjesne samouprave; - zatita ivotinja. Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadlenost treba smatrati povjerenom, nadlenost, ustanovljena ili predviena zakonom, smatra se vlastitom nadlenosti jedinice lokalne samouprave. lan 9. Poslove iz okvira vlastitih nadlenosti, kao i poslove iz okvira povjerenih poslova jedinice lokalne samouprave mogu obavljati i putem zajednikih organa, slubi, organizacija i institucija s javnim ovlatenjima i putem drugih vidova saradnje jedinice lokalne samouprave. lan 10.

Poslovi federalnih i kantonalnih vlasti mogu biti povjereni jedinici lokalne samouprave zakonom nakon konsultovanja organa lokalnih vlasti kojima se navedeni poslovi povjeravaju, uzimajui u obzir princip supsidijarnosti i sposobnosti lokalnih vlasti i njihove administracije da te poslove efikasno obavljaju. lan 11. Prijenos i povjeravanje novih poslova jedinicama lokalne samouprave bit e praeni dodjelom sredstava potrebnih za njihovo efikasno obavljanje. IV. ORGANI JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE lan 12. Organi jedinice lokalne samouprave su vijee i naelnik/ca. lan 13. Organ odluivanja jedinice lokalne samouprave je opinsko vijee u opini, a gradsko vijee u gradu (u daljnjem tekstu: vijee). Vijee u okviru svojih nadlenosti: - priprema i dvotreinskom veinom glasova usvaja statut jedinice lokalne samouprave; - usvaja budet i izvjetaj o izvrenju budeta jedinice lokalne samouprave; - donosi razvojne, prostorne i urbanistike planove i programe, te provedbene planove, ukljuujui zoniranje; - donosi propise o porezima, taksama, naknadama i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom; - donosi odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave; - donosi odluke o zaduivanju; - donosi programe ureenja graevinskog zemljita; - donosi plan koritenja javnih povrina; - donosi odluke o organizaciji mjesne samouprave i nazivima ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta; - donosi odluke o udruivanju jedinica lokalne samouprave u savez i druge oblike organiziranja; - donosi odluke o proglaenju praznika jedinice lokalne samouprave; - donosi odluke o nagradama i priznanjima jedinica lokalne samouprave; - bira i razrjeava predsjedavajueg i zamjenika predsjedavajueg vijea; - donosi odluke o raspisivanju referenduma; - razmatra godinje izvjetaje o provoenju politike jedinice lokalne samouprave i aktivnostima naelnika/ce; - osniva preduzea i ustanove za obavljanje poslova od interesa za jedinicu lokalne samouprave; - donosi poslovnik o svom radu; - obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom.

lanovi vijea odgovaraju za ustavnost i zakonitost akata koje vijee donosi u okviru svojih nadlenosti. lan 14. Izvrni organ jedinice lokalne samouprave je opinski naelnik/ca u opini a gradonaelnik/ca u gradu (u daljnjem tekstu: naelnik/ca). lan 15. Naelnik/ca u okviru svoje nadlenosti: - predstavlja i zastupa jedinicu lokalne samouprave; - donosi akte iz svoje nadlenosti; - izrauje i vijeu na usvajanje podnosi nacrt i prijedlog budeta, ekonomske planove, razvojne planove, investicione programe, prostorne i urbanistike planove i ostale planske i regulatorne dokumente koji se odnose na koritenje i upravljanje zemljitem, ukljuujui zoniranje i koritenje javnog zemljita; - predlae odluke i druge ope akte vijeu; - provodi politiku jedinice lokalne samouprave u skladu sa odlukama vijea, izvrava budet jedinice lokalne samouprave i osigurava primjenu odluka i drugih akata vijea; - izvrava zakone i druge propise ije je izvrenje povjereno jedinici lokalne samouprave; - utvruje organizaciju slubi za upravu i drugih slubi jedinice lokalne samouprave; - donosi pravilnik o unutranjoj organizaciji slubi jedinice lokalne samouprave; - realizira saradnju jedinice lokalne samouprave s drugim opinama, gradovima, meunarodnim i drugim organizacijama u skladu sa odlukama i zakljucima vijea i njegovih radnih tijela; - podnosi izvjetaj vijeu o ostvarivanju politike jedinice lokalne samouprave i svojim aktivnostima. Naelnik/ca odgovara za ustavnost i zakonitost akata koje donosi, odnosno predlae vijeu. V. MEUSOBNI ODNOSI VIJEA I NAELNIKA/CE lan 16. Meusobni odnosi vijea i naelnika/ce zasnivaju se na principima meusobnog uvaavanja i saradnje, uz pojedinanu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadlenosti i zajedniku odgovornost za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. lan 17. Naelnik/ca je duan dostaviti prijedlog budeta vijeu u roku propisanom budetskim kalendarom. lan 18.

Vijee veinom od ukupnog broja vijenika usvaja budet u roku predvienom budetskim kalendarom. Do usvajanja novog budeta, najdue 90 dana nakon poetka budetske godine, finansiranje jedinice lokalne samouprave ne moe biti vee od realizacije budeta za isti period prethodne godine umanjenog za kapitalne investicije, izuzevi kapitalne investicije ija se realizacija nastavlja u tekuoj godini. Ukoliko vijee ne usvoji budet u roku od 90 dana od poetka budetske godine, naelnik/ca proglaava budet. Budet stupa na snagu nakon objavljivanja u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave. lan 19. Ukoliko naelnik/ca, vijee ili jedna treina vijenika smatraju da usvojeni budet u odreenoj poziciji moe ugroziti funkcioniranje jedinice lokalne samouprave, mogu u roku od sedam dana traiti arbitrau. Arbitrau e u roku od mjesec dana vriti tijelo koje e formirati Federalno ministarstvo finansija, iji je nalaz obavezujui. Arbitrano tijelo init e predstavnici Federalnog ministarstva finansija, kantonalnog ministarstva finansija, opinskog vijea i opinskog naelnika/ce, nezavisni ekspert iz oblasti finansija i predstavnik Saveza opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Do donoenja arbitrane odluke budet se izvrava. lan 20. Vijee, odnosno, naelnik/ca moe u roku od tri dana nakon donoenja odluke zatraiti da vijee, odnosno naelnik/ca preispita odluku ili akt koji smatra neustavnim ili nezakonitim. U sluaju iz prethodnog stava nadleni organ duan je preispitati svoju odluku, odnosno akt u roku od 30 dana i obavijestiti vijee, odnosno naelnika o svojoj odluci do kada se taj akt nee izvriti. Kada vijee, odnosno naelnik/ca potvrdi svoju odluku, odnosno akt, vijee, odnosno naelnik/ca moe u roku od 15 dana pokrenuti postupak preispitivanja odluke, odnosno akta pred nadlenim organom u skladu sa ustavom i zakonom. lan 21. Vijee, odnosno naelnik/ca moe u roku od tri dana nakon donoenja odluke zatraiti da vijee, odnosno naelnik/ca preispita odluku, ili akt koji smatra tetnim po jednicu lokalne samouprave, a ije izvrenje moe proizvesti nepopravljivu tetu po interese ili imovinu jedinice lokalne samouprave. Organ koji je donio odluku preispitat e je nakon 15 dana do kada se ona ne primjenjuje. lan 22.

Naelnik/ca duan je redovno informirati vijee o ostvarivanju politike jedinice lokalne samouprave, odgovarati na zastupnika pitanja i inicijative, na nain i u rokovima utvrenim statutom. lan 23. Vijee je duno razmotriti prijedlog odluke, odnosno informaciju koju podnese naelnik/ca i o tome se izjasniti u rokovima utvrenim statutom. VI. MJESNA SAMOUPRAVA lan 24. Mjesna samouprava u jedinici lokalne samouprave ostvaruje se u mjesnoj zajednici kao obaveznom obliku mjesne samouprave koju osniva vijee, te u gradskim etvrtima i drugim oblicima mjesne samouprave u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave. Odlukom o osnivanju mjesne zajednice utvruju se: naziv, sjedite, podruje mjesne zajednice, mjesna podruja, odnosno drugi dijelovi mjesne zajednice, kao i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem mjesne samouprave. lan 25. Graani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odluuju o poslovima znaajnim za ivot i rad na podruju mjesne zajednice, a naroito: - pokreu i uestvuju u javnoj raspravi kod pripreme i donoenja urbanistikih planova na podruju mjesne zajednice, pokreu inicijative, daju miljenja i uestvuju u izgradnji komunalnih objekata i objekata u opoj upotrebi; - pokreu i uestvuju u raspravama o inicijativama i aktivnostima za razvoj privrede i drutvenih djelatnosti; - brinu o zatiti osoba kojima je potrebna pomo i u tu svrhu pokreu saradnju sa strunim organima u oblasti socijalne zatite; - staraju se o razvoju kulture i sporta i stvaraju uvjete za dostupnost ustanova i objekata kulture i sporta svim graanima, a pogotovo mladim; - stvaraju uvjete i preduzimaju mjere za ouvanje i zatitu prirodnih i radom ostvarenih vrijednosti ovjekove sredine; - drugim poslovima utvrenim statutom i pravilima mjesnih zajednica vodei rauna o vrsti i obimu potreba, raspoloivim sredstvima, kao i interesima graana u cjelini. lan 26. Mjesna zajednica moe biti osnovana za jedno naseljeno mjesto, vie meusobno uvezanih manje naseljenih mjesta, ili za vei dio naselja koji u odnosu na ostale dijelove naselja ini cjelinu. Inicijativu za osnivanje mjesne zajednice mogu pokrenuti graani, udruenja graana sa podruja naseljenog mjesta za ije se podruje predlae osnivanje nove mjesne zajednice, vijee ili naelnik/ca jedinice lokalne samouprave.

Mjesna zajednica osniva se na nain i po postupku utvrenom statutom jedinice lokalne samouprave u kojoj se osniva mjesna zajednica. lan 27. Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dunosti utvrenih statutom i odlukom o osnivanju. lan 28. Statutom mjesne zajednice, u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave i aktom o osnivanju, utvruju se poslovi koje obavlja mjesna zajednica, organi, kao i postupak izbora, organizacija i rad organa, nain odluivanja i druga pitanja od znaaja za rad mjesne zajednice. lan 29. Organi mjesnih zajednica bit e obavezno konsultovani o pitanjima o kojima vijee jedinice lokalne samouprave odluuje dvotreinskom veinom i u postupku donoenja planova jedinice lokalne samouprave, kao i o drugim pitanjima o kojima je zatraena konsultacija od vijea ili naelnika/ce jedinice lokalne samouprave. Organi mjesnih zajednica mogu davati inicijative o pitanjima iz nadlenosti mjesne zajednice, jedinice lokalne samouprave i institucija koje vre javne ovlasti. lan 30. Odlukom vijea jedinice lokalne samouprave moe se svim ili pojedinim mjesnim zajednicama povjeriti obavljanje odreenih poslova iz izvornog djelokruga lokalne samouprave, uz osiguranje za to potrebnih sredstava. lan 31. Sredstva za rad mjesne zajednice, odnosno drugog oblika mjesne samouprave su: 1) mjesne zajednice imat e prihode srazmjerne ovlatenjima predvienim zakonom i statutom; 2) sistem finansiranja mjesnih zajednica mora biti dovoljno raznovrstan i evolutan kako bi mogao slijediti, koliko je praktiki mogue, promjene stvarnih trokova obavljanja poslova iz ovlatenja mjesne zajednice; 3) sredstva osigurana iz sredstava samodoprinosa; 4) sredstva za usluge koja svojim aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica; 5) pokloni i druga sredstva. Mjesna zajednica koristi sredstva u skladu sa svojim programima i planovima. lan 32.

Nadzor nad radom organa mjesne zajednice vri vijee jedinice lokalne samouprave na nain utvren statutom. VII. FINANSIRANJE I IMOVINA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE lan 33. Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu i na odgovarajue izvore finansiranja kojima slobodno raspolau u okviru svojih ovlasti, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i dunosti viih tijela vlasti. lan 34. Jedinice lokalne samuoprave imaju pravo na odgovarajue sopstvene finansijske izvore kojima lokalni organi mogu slobodno raspolagati u okviru svoje nadlenosti u skladu sa zakonom. Jedan dio finansijskih izvora jedinica lokalne samouprave ostvarivat e se od lokalnih taksi i naknada iju stopu jedinica lokalne samouprave utvruje u okviru zakona. Finansijska sredstva jedinica lokalne samouprave bit e srazmjerna njihovim nadlenostima koje su im dodijeljene zakonom. Svaki prijenos novih funkcija bit e praen finansijskim sredstvima potrebnim za njihovo efikasno izvravanje. Zakonodavac je duan pribaviti miljenje od Saveza opina i gradova o svim pitanjima koja se odnose na dodjelu sredstava, kao i o svim promjenama zakona koje mogu utjecati na finansijske obaveze jedinica lokalne samouprave. U skladu sa utvrenom fiskalnom politikom, zakonom se utvruju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cijelosti ili djelimino pripadaju jedinicama lokalne samouprave kao izvorni prihodi. lan 35. Imovinom u vlasnitvu opine mora se upravljati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te u interesu lokalnog stanovnitva i s panjom dobrog domaina. Postupak utvrivanja i prijenosa vlasnitva i rjeavanje meusobnih potraivanja u vezi s prijenosom vlasnitva, kao i druga imovinska potraivanja ureuju se zakonom. Vijee odluuje o pribavljanju, koritenju, upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave. lan 36. U zakonom propisanim okvirima jedinice lokalne samouprave donose propise o naknadama i taksama, kao i provedbene propise o oporezivanju. lan 37.

Jedinicama lokalne samouprave pripadaju prihodi: a) vlastiti prihodi: - porezi za koje jedinice lokalne samouprave samostalno odreuju stopu u skladu sa zakonom, - lokalne takse i naknade ije iznose utvruje vijee u skladu sa zakonom, - kazne i kamate u skladu sa zakonom, - prihod od upotrebe i prodaje imovine, - prihod od preduzea i drugih pravnih lica u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, kao i prihod od koncesija u skladu sa zakonskim propisima, - darovi, nasljedstva, pomoi i donacije, - prihodi od samodoprinosa, - prihodi od budetskih korisnika, - drugi prihodi utvreni zakonom ili odlukom vijea; b) drugi prihodi: - prihodi od dijeljenih poreza, definirani zakonom, - transferi i grantovi od viih nivoa vlasti, - dug u skladu sa zakonom. lan 38. Raspodjela sredstava jedinicama lokalne samouprave vrit e se na osnovu kriterija i formula za dodjelu koji e biti utvreni posebnim zakonom, uvaavajui princip solidarnosti i fiskalnog izjednaavanja. VIII. JAVNOST RADA ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 39. Jedinica lokalne samouprave duna je, na nain utvren ovim Zakonom, kao i preduzimanjem drugih mjera i aktivnosti, osigurati, razvijati i jaati javnost rada kao preduvjet efektivnog politikog nadzora i garancije da e organi jedinice lokalne samouprave provoditi svoje dunosti u interesu lokalne zajednice. lan 40. Sjednici vijea mogu prisustvovati graani na nain i pod uvjetima propisanim poslovnikom o radu u skladu sa zakonom. Obavjetenja i informacije o obavljanju poslova organa jedinice lokalne samouprave mogu davati predstavnici naelnika/ce i predstavnici vijea. U cilju informiranja javnosti organi jedinice lokalne samouprave podnosit e javnosti godinje izvjetaje u kojima e se uporediti postignuti rezultati s planiranim pogramskim ciljevima. Vijee e statutom regulirati javnost rada pravovremenim, istinskim, potpunim i objektivnim informiranjem javnosti o svom radu.

lan 41. Slubenici lokalne samouprave koji su ovlateni davati odgovarajue informacije lino su odgovorni za njihovu tanost i pravovremenost. Neovlateno davanje informacija ili davanje netanih informacija predstavlja teu povredu slubene dunosti. lan 42. Predstavnik naelnika/ce i vijea mogu odluiti da se u postupku pripreme i donoenja opeg akta objavi njegov tekst u svim fazama donoenja putem sredstava javnog informiranja, kao i da se odredi rok za davanje pisanih primjedbi na odnosni tekst opeg akta. I X. NEPOSREDNO UESTVOVANJE GRAANA U ODLUIVANJU U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 43. Graani neposredno odluuju o pitanjima iz nadlenosti organa jedinica lokalne samouprave putem referenduma, mjesnog zbora graana i drugih oblika neposrednog izjanjavanja. Postupak i procedure neposrednog odluivanja graana iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave ureuju se zakonom i statutom. Svoje prijedloge graani podnose putem graanske inicijative, udruenja graana, nevladinih organizacija, kao i na drugi nain utvren statutom. Jedinice lokalne samouprave mogu uvoditi bilo koje druge mehanizme participatorne demokratije koji nisu zabranjeni zakonom. lan 44. Referendum se moe raspisati radi odluivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu opeg akta ili drugih pitanja iz organa jedinica lokalne samouprave, kao i o drugim pitanjima odreenim zakonom i statutom. Odluka donesena na referendumu obavezna je za vijee jedinice lokalne samouprave. lan 45. Graani imaju pravo organu jedinice lokalne samouprave podnositi inicijative za donoenje odreenog akta ili rjeavanje odreenog pitanja iz njegovog djelokruga. O inicijativi iz stava 1. ovog lana vijee mora raspravljati ako ga potpisom podri odreeni broj graana upisanih u biraki spisak jedinice lokalne samouprave, to se utvruje statutom. Ovaj broj nee biti vei od 5% ukupnog broja graana upisanih u biraki spisak. lan 46.

Organi jedinica lokalne samouprave duni su omoguiti graanima i pravnim licima podnoenje podnesaka i pritubi na svoj rad, kao i na rad njihovih institucija i tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Na podnesene podneske i pritube organi jedinica lokalne samouprave duni su graanima i pravnim licima dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora ili podnesaka. X. UPRAVNI NADZOR NAD RADOM JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 47. Upravni nadzor nad aktivnostima jedinica lokalne samouprave vre nadleni federalni i kantonalni organi u okviru svojih odgovarajuih podruja nadlenosti. Upravni nadzor nad aktivnostima jedinica lokalne samouprave vri se samo u sluajevima utvrenim zakonom. Upravni nadzor nad aktivnostima jedinica lokalne samouprave ne ograniava pravo lokalnih vlasti da samostalno i u skladu sa zakonom upravljaju javnim poslovima koji spadaju u djelokrug njihovih vlastitih nadlenosti. Nadzor nad vrenjem vlastitih nadlenosti jedinica lokalne samouprave ograniava se na nadzor nad zakonitou preduzetih aktivnosti. Nadzor u pogledu zakonitosti i ekspeditivnosti donesenih odluka moe se vriti u odnosu na poslove ije je obavljanje povjereno jedinicama lokalne samouprave. Federalni i kantonalni organi mogu zajedniki vriti nadzor nad ekspeditivnou u donoenju odluka. Intervencija nadzornih organa bit e srazmjerna vanosti interesa koji titi. Sve konane odluke koje se odnose na ponitavanje ili preinaavanje akata jedinica lokalne samouprave, usvojenih u okviru njihovih vlastitih nadlenosti, donosi nadleni sud. Postupak vrenja upravnog nadzora nad aktivnostima jedinica lokalne samouprave utvruje se zakonom. lan 48. Upravni nadzor nad radom organa jedinice lokalne samouprave u vrenju vlastitih nadlenosti jedinice lokalne samouprave ureuje jedinica lokalne samouprave statutom, na nain da se ojaa uloga nezavisnih tijela, te unutranji mehanizmi nadzora, posebno u oblastima finansija i upravljanja. lan 49. Organi jedinice lokalne samouprave odgovorni su za hitnu i potpunu provedbu privremene mjere i sudske odluke koje sud donese u okviru svoje nadlenosti u vezi s nadzorom nad radom organa jedinice lokalne samouprave. XI. SARADNJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 50.

Jedinice lokalne samouprave imaju pravo da u vrenju svojih dunosti meusobno sarauju radi obavljanja poslova od zajednikog interesa. O oblicima i nainu saradnje iz prethodnog stava jedinice lokalne samouprave zakljuuju sporazum. lan 51. U cilju zatite zajednikog interesa, kao i promoviranja i unapreenja lokalne samouprave, gradovi i opine mogu formirati saveze na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Savez na nivou Federacije ima pravo: 1. djelovati kao zakonski zastupnik svojih lanica pred vlastima u Federaciji BiH; 2. pripremati prijedloge zakona i amandmane na prijedloge zakona u cilju poboljanja zakona i propisa koji reguliraju rad jedinica lokalne samouprave; 3. davati miljenja i prijedloge u vezi s raspodjelom javnih prihoda u dijelu koji se odnosi na finansiranje jedinica lokalne samouprave; 4. uspostavljati kontakte i saradnju sa slinim organizacijama u zemlji i inozemstvu, te postati lan meunarodnih asocijacija; 5. obavljati druge funkcije u skladu sa statutom Saveza. Prava navedena u ovom lanu mogu biti koritena ako Savez na nivou Federacije BiH okuplja vie od dvije treine gradova i opina u Federaciji BiH. XII. ODNOS I SARADNJA FEDERALNIH I KANTONALNIH VLASTI I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE lan 52. U vrenju vlasti i ostvarivanju prava i dunosti graana kantonalne i vlasti jedinica lokalne samouprave djeluju zajedniki na partnerskim osnovama, izuzev u oblasti administrativnog nadzora koji vee federalne i kantonalne vlasti u pogledu rada vlasti jedinica lokalne samouprave. lan 53. Federalne, odnosno kantonalne vlasti dune su razmotriti inicijative, prijedloge i sugestije jedinica lokalne samouprave i o svom stavu i preduzetim aktivnostima obavijestiti jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, prijedloga ili sugestije. lan 54. U vrenju povjerenih ovlasti jedinice lokalne samouprave primjenjuju sva uputstva i smjernice koje dobiju od federalnih i kantonalnih vlasti. lan 55.

Jedinica lokalne samouprave ima pravo da izvrenje prenesenih nadlenosti prilagodi lokalnim uvjetima kada to predvia zakon, ili kada ih za to ovlaste nadlene federalne ili kantonalne vlasti. lan 56. Federalne, odnosno kantonalne vlasti dune su u najveoj moguoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donoenja propisa koji ih se direktno tiu. Konsultovanje, u smislu iz prethodnog stava ovog lana, federalne, odnosno kantonalne vlasti vre putem saveza opina i gradova. XIII. NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA lan 57. Nadzor nad primjenom ovog zakona vri Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo finansija, svako u okviru svojih nadlenosti. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 58. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osnovama lokalne samouprave ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/95). Federacija BiH i kantoni duni su uskladiti svoje zakone sa ovim zakonom, te izvriti prijenos poslova i nadlenosti, kao i odgovornosti dodijeljenih jedinicama lokalne samouprave ovim zakonom u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Jedinice lokalne samouprave dune su uskladiti svoje statute sa ovim zakonom u roku od 12 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe kantonalnih zakona o lokalnoj samoupravi i odredbe statuta jedinica lokalne samouprave koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. lan 59. Prijenos poslova i nadlenosti dodijeljenih ovim zakonom, kao i odgovornost jedinica lokalne samouprave za njihovo vrenje, poet e istovremeno s prijenosom sredstava potrebnih za njihovo obavljanje. lan 60. Odredbe ovog zakona primjenjivat e se i na Grad Sarajevo i na Grad Mostar, osim onih koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Federacije BiH koje su regulirale status Grada Sarajeva i Grada Mostara. U Kantonu Sarajevo, ustavom, zakonom i statutom, uredit e se pitanja nadlenosti i teritorijalne organizacije Grada Sarajeva, opina u sastavu Grada Sarajeva, kao i opina

koje nisu u sastavu Grada Sarajeva, njihovi meusobni odnosi i nain finansiranja, s obzirom na specifinosti organizacije Sarajeva, u roku od 12 mjeseci od dana donoenja ovog zakona. lan 61. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".