Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za kulturologiju Medijska kultura

Seminarski rad

Pridjevi

Kolegij: Hrvatski knjievni jezik II Mentor: prof.dr.sc. Borko Baraban, asistent Autor: Vita Polanec

Osijek, 26. oujka 2012. Godine

SADRAJ
UVOD ........................................................................................................................................ 3 USPOREDBA DEFINICIJA PRIDJEVA .................................................................................. 4 USPOREDBA PRIMJERA PRIDJEVA .................................................................................... 5 Primjeri opisnih pridjeva ........................................................................................................ 5 Gramatika hrvatskoga jezika .............................................................................................. 5 kolska gramatika hrvatskoga jezika ................................................................................. 5 Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika ........................................................................... 6 Primjeri posvojnih pridjeva .................................................................................................... 6 Gramatika hrvatskoga jezika .............................................................................................. 6 kolska gramatika hrvatskoga jezika ................................................................................. 6 Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika ........................................................................... 7 Primjeri gradivnih pridjeva .................................................................................................... 7 Gramatika hrvatskoga jezika .............................................................................................. 7 kolska gramatika hrvatskoga jezika ................................................................................. 8 Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika ........................................................................... 8 ZAKLJUAK ............................................................................................................................ 9 LITERATURA ......................................................................................................................... 10

UVOD
U ovom seminarskom radu usporeivat u pridjeve iz triju gramatika. To su kolska gramatika hrvatskoga jezika autorice Sande Ham, zatim Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika autorice Eugenije Bari i ostalih te Gramatika hrvatskoga jezika autora Stjepka Teaka i Stjepana Babia. Po definiciji prof. dr. sc. Sande Ham, pridjevi su rijei koje se pridjevaju imenicama i poblie odreuju ono to je imenica pridjevi znae razliite osobine koje pridjevamo predmetima, biima i pojavama.1 Prema definiciji Eugenije Bari i skupine autora, pridjevi su rijei kojima se oznaavaju svojstva predmeta i pojava, oznaenih drugim vrstama rijei, i odnosi meu njima.2 Stjepko Teak i Stjepan Babi u svojoj gramatici pridjeve odreuju kao rijei koje poblie oznaavaju imenice, izraavajui razliite osobine bia, stvari i pojmova, te se sklanjaju, obiljeavajui rod i broj, a opisni se mogu i stupnjevati.3 U nastavku seminarskog rada poblie u ih usporediti.

1 2

kolska gramatika hrvatskoga jezika Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika 3 Gramatika hrvatskoga jezika

USPOREDBA DEFINICIJA PRIDJEVA

U sve tri gramatike, autori navode da pridjevi oznaavaju odreena svojstva, odnosno osobine. U gramatici Sande Ham i u gramatici Teak Babi, navodi se da pridjevi oznaavaju svojstva tj. osobine bia, predmeta tj. stvari i pojava, dok se u gramatici Eugenije Bari i skupine autora ne spominje da pridjevi mogu oznaavati svojstva bia, ali se navodi da mogu oznaavati odnosi meu predmetima i pojavama. Jedino se u Gramatici hrvatskoga jezika Teaka i Babia odmah u definiciji navodi da se pridjevi sklanjaju te da se opisni pridjevi mogu stupnjevati, dok se u ostale dvije gramatike time bave u daljnjoj razradi.

USPOREDBA PRIMJERA PRIDJEVA

U Gramatici hrvatskoga jezika (Teak - Babi), navedena je po jedna imenica za svaki od gramatikih rodova te je na svaku imenicu dano po pet primjera pridjeva. U kolskoj gramatici hrvatskoga jezika takoer su pridjevi podjeljeni prema rodu, dok se u Gramatici hrvatskoga knjievnog jezika podjela vri prema tvorbenim nastavcima.

Primjeri opisnih pridjeva

Opisni ili kvalitativni pridjevi odgovaraju na pitanje kakav?, tj. oznauju kakvo je to. Takvu definiciju opisnih pridjeva navode sve tri gramatike.

Gramatika hrvatskoga jezika

U ovoj gramatici primjeri opisnih pridjeva su: M.r. Djeak je velik, vitak, brz, pametan, drueljubiv. .r. Rijeka je duboka, bistra, zelena, opasna, velika. S.r. Janje je maleno, bijelo, draesno, lijepo, umiljato.

kolska gramatika hrvatskoga jezika

Navedeni primjeri su: Lijep djeak (mn. Lijepi djeaci) Lijepa djevojica (mn. Lijepe djevojice) Lijepo selo (mn. Lijepa sela)

Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika

Podjela se vri prema tvorbenim nastavcima: an (-ni): blatan (blatni) -an (-ani): lanan (lanani) -en: leden -ovan/-evan: duhovan, duevan -ian: ironian -nat: konat

Primjeri posvojnih pridjeva

Posvojni ili posesivni pridjevi odgovaraju na pitanje iji?, odnosno ije je to. Gramatika hrvatskoga jezika

Primjeri posvojnih pridjeva su: M.r. Auto moe biti bratov, oev, tetkin, susjedov, opinski. .r. Zemlja moe biti majina, strieva, seoska, zadruna. S.r. Mlijeko moe biti ovje, kozje, kravlje.

kolska gramatika hrvatskoga jezika

Navedeni primjeri su: Bakin al (mn. Bakini alovi)

Bakina marama (mn. Bakine marame) Bakino pletivo (mn. Bakina pletiva) Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika

Podjela se vri prema tvorbenim nastavcima: -ov: bratov -ev: bratiev -in: tatin -ljev: Tomislavljev -ski/-ki: gradski -ovski/-evski: etnografski -inski: sestrinski ...

Primjeri gradivnih pridjeva

Gradivni ili materijalni pridjevi oznauju od ega je to.

Gramatika hrvatskoga jezika

Primjeri gradivnih pridjeva : M.r. Sat moe biti zlatan, srebrn, limen, drven. .r. Ogrlica moe biti srebrna, staklena, jantarna, zlatna. S.r. Stubite moe biti drveno, kameno, betonsko, eljezno.

kolska gramatika hrvatskoga jezika

Navedeni primjeri su: Vuneni al (mn. vuneni alovi) Vunena kapa (mn. vunene kape) Vuneno pletivo (mn. vunena pletiva)

Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika

U ovoj gramatici ne postoji podjela na gradivne pridjeve.

ZAKLJUAK
U ovom seminarskom radu zakljuila sam da su definicije pridjeva u velikoj mjeri jednake, osim to je u Gramatici hrvatskoga jezika definicija malo opirnija. U kolskoj gramatici hrvatskoga jezika autorice Sande Ham te u Gramatici hrvatskoga jezika autora Stjepka Teaka i Stjepana Babia u primjeri pridjeva nisu ba opirno napisani, ve je za svaki rod navedeno po jedan, odnosno po etiri do pet primjera, dok su u Gramatici hrvatskoga knjievnog jezika pridjevi rasporeeni po tvorbenim nastavcima, ali u ovoj gramatici se ne nalaze gradivni pridjevi.

LITERATURA
Ham, Sanda; kolska gramatika hrvatskoga jezika; kolska knjiga, Zagreb, 2002. Bari, Eugenija i skupina autora;Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika; kolska knjiga, Zagreb, 1990.*4 Teak, Stjepko i Babi, Stjepan; Gramatika hrvatskoga jezika; kolska knjiga, Zagreb, 2009.

*U knjinici ne postoji novije izdanje ove gramatike.