Ljudska prava i slobode

Allah, d.., je svemu to je stvoreno dao odreena

prava. Svemir, neiva priroda, biljke, ivotinje, sve to ima odreena prava koja im njihov Stvoritelj garantuje. Ako je tako sa neivom prirodom ili sa ivotinjama, kakav je onda odnos islama prema ljudima?! Ljudska prava su uroena prava i jednaka su za sve ljude na svijetu. Svaki ovjek ima pravo na njih samo na osnovu svog bivstvovanja kao ovjeka, nezavisno od njegove pojedinane pripadnosti nekom narodu, nezavisno od toga u ta on vjeruje i nezavisno od njegovog spola. Ljudskim pravima ograniava se mo drave, a sama ljudska prava ograniena su potivanjem prava drugih. U islamu prava su sainjena iz dva segmenta: prava i obaveza.

1. Sigurnost ivota i imovine Na oprosnom haddu je Muhammed s.a.v.s. rekao : "Zabranjeni su vam tui ivoti i tue imovine sve dok ne doete pred vaeg Gospodara na Sudnji dan." Za nemuslimanske graane u muslimanskoj dravi, Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Onaj ko ubije nemuslimana nee omirisati dennetski miris. 2. Zatita asti asni Kur'an kae: "O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju." ili "I ne kudite jedni druge!" ili "I ne zovite jedni druge runim nadimcima!" ili "I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge!"( Hudurat 11-12) 3. Svetost i sigurnost privatnog ivota Kur'an je postavio sljedei propis: - Ne uhodite jedni druge. - Ne ulazite u tue kue, ako niste sigurni da je vlasnik suglasan.

4. Sigurnost line slobode Islam je postavio princip da nijedan graanin ne smije biti zatvoren ukoliko njegova greka nije dokazana na javnom suenju. U islamu nije doputeno uhapsiti ovjeka samo na osnovu sumnje i zatvoriti ga bez odgovarajueg sudskog postupka i osiguranja mogunosti odbrane. 5. Pravo na protest protiv tiranije Meu pravima koja islam daje ljudima nalazi se pravo na protest protiv tiranije vlade. U islamu, sva mo i vlast pripadaju Allahu d.., a ovjek je samo namjesnik kome je vlast povjerena, a svako ko je primalac ili uivalac prava na tu vlast mora uivati izuzetno potivanje svog naroda, prema kojem i za ije dobro e biti pozvan da promijeni svoju vlast. Ovo je potvrdio Ebu Bekr r.a. koji je u svom prvom govoru rekao: "Suraujte sa mnom kada sam u pravu, ali me ispravite kada grijeim, sluajte me dok slijedim Allahove i Poslanikove naredbe, ali ako zastranim, okrenite se od mene."

6. Sloboda izraavanja Islam daje puno pravo na slobodu miljenja i izraavanja svim graanima Islamske drave, pod uvjetom da se ona koristi za propagiranje vrline i istine, a ne za irenje zla i poroka. Islam ni u kom sluaju ne doputa propagiranje zla i poroka. On takoer ne daje nikome pravo da koristi pogrdne i uvredljive rijei u ime kritike. Muslimani su praktikovali da upitaju Poslanika s.a.v.s. da li je po nekom pitanju dobio boansku uputu. Ako bi on odgovorio da nije, oni su slobodno izraavali svoja miljenja u tome.

7. Sloboda udruivanja Islam daje ljudima i pravo na slobodu udruivanja i formiranja stranki i organizacija.

8. Sloboda svijesti i uvjerenja Totalitarna drutva , za razliku od islama, potpuno liavaju pojedince njihove slobode. Naime, pretjerano uzdizanje autoriteta drave dovodi do neke vrste sluenja, robovanja od strane ovjeka. 9. Zatita religijskih osjeanja Islam je postavio sljedei stav: Nema prisile u vjeri. 10. Zatita od proizvoljnog lienja slobode Islam takoer priznaje pravo pojedinca da ne bude uhapen ili zatvoren za tue prekraje. Kur'an je jasno postavio taj princip: Niko nee biti optereen tuim teretom. 11. Pravo na osnovne ivotne potrebe Islam siromanima priznaje pravo na osiguranje pomoi: A u njihovom bogatstvu je pravo koje pripada siromanim i ubogim.

12. Jednakost pred zakonom Islam svim graanima daje pravo na apsolutnu i potpunu jednakost pred zakonom. 13. Vladari nisu iznad zakona Neka ena, je pripadala uglednoj i plemenitoj obitelji, i bila je uhapena radi krae. Sluaj je izneen pred Poslanika s.a.v.s. i predlagalo se da ona bude poteena kazne. Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: "ALLAH JE UNITIO NARODE KOJI SU IVJELI PRIJE VAS ZATO TO SU KANJAVALI OBINE LJUDE ZA NJIHOVE PREKRAJE, A DOSTOJANSTVENIKE PUTALI DA BUDU NEKANJENI ZA NJIHOVE ZLOINE. KUNEM SE ALLAHOM U IJOJ JE RUCI MOJ IVOT DA BIH I FATIMU KERKU MUHAMMEDOVU DA JE POINILA OVAJ ZLOIN, KAZNIO ODSJECANJEM RUKE."

 ena i mukarac su potpuno ravnopravni u islamskom

pravu. ena, kao i mukarac, ima odreene obaveze, ali i olakice koje joj islam prua su zaista velike. Od 114 kur'anskih sura niti jedna nije posveena mukarcima, ali je zato etvrta kur'anska sura nazvana enNisa' (ene), i opirno govori o pravima ena i njihovom porodinom ivotu. ena i mukarac imaju isti poloaj, ali razliite zadae; oni imaju istu vrijednost, ali razliite sposobnosti; jednaki su pred Bogom, ali imaju razliite uloge u ivotu. Ona je dolaskom islama postala punopravnim lanom branog ugovora, a ne objekat koji se moe prodati. Pravo da zadri i da upravlja svojim mirazom je bio izvor samopouzdanja i bogatstva u drutvu u kojem su mukarci dominirali.

Rekao je Poslanik a.s.: "Ko uini nasilje prema mu`ahidu (nemuslimanu tieniku islamske drave) ili mu uskrati pravo, ili ga optereti preko njegovih mogunosti,ili uzme neto njegovo bez saglasnosti, ja u mu biti tuitelj na Sudnjem danu." Takoe je rekao: "Ko uvrijedi zimmiju (nemuslimana-tienika) uvrijedio je mene, a ko uvrijedi mene uvrijedio je Allaha, d.."

 Opte je pravilo u islamskom pravu da nemuslimani i

muslimani imaju ista prava i obaveze osim u situacijama gdje postoji opravdanje za razliita prava i obaveze. Muslimani imaju obavezu nemuslimane tititi i od vanjske agresije. Pored ivota zatiena je i imovina nemuslimana ukljuujui i onu koja nije dozvoljena muslimanima kao to su alkohol i svinjsko meso. Islam titi i vjerske objekte nemuslimana. Nemuslimanima je takoer zagarantovana sloboda kretanja, posla i boravka. Nemuslimani mogu uestvovati i u vlasti. Islamsko pravo ne dozvoljava kolektivno kanjavanje nemuslimana

 Medinska povelja je najstariji pisani Ustav u povijesti koji je

imao zakonsku snagu. Sastoji se od 52 lana koji su regulisali odnose unutar novoformirane zajednice u Medini koju su sainjavali muslimani, Arapi-politeisti i idovi. Nakon to se preselio iz Meke u Medinu Muhammed, a.s.,nastojao je da formira jaku zajednicu koja nije bila vezana krvnim i plemenskim vezama, ve joj je osnova bila vjerovanje u Jednog Boga. Da bi to uradio 622. godine (1. godine po Hidri) sainio je sporazum izmeu muhadira, ensarija i Arapa koji su bili politeisti. Taj sporazum, koji po veini istraivaa, u poetku nije ukljuivao jevreje, postao je temeljni akt novoformiranog grada drave, Medine. Nakon to je pozicija muslimana u Medini ojaala pobjedom na Bedru sainjen je aneks Medinskoj povelji koji se odnosio na jevreje stanovnike Medine.

1. Jedinstvo islamskog ummeta i odbacivanje podjela po bilo kojoj osnovi. 2. Jednakost lanova ummeta u pravima. 3. Ummet se zajedniki suprotstavlja nasilju, grijesima i neprijateljstvu. 4. Ukljuivanje svih lanova zajednice u odluivanje o budunosti odnosa sa neprijateljem. U Povelji stoji: ''...sporazum o miru je jedinstven. Mirovni sporazumi odnose se na sve vjernike, uz pravdu i jednakost meu njima. 5. Islamsko drutvo uspostavljeno je na najmodernijim temeljima i na najljepoj i najvroj uputi. 6. Borba protiv svih koji podrivaju sistem i bore se protiv drave. Pobunjenicima se ne smije pruati potpora. 7. Pruanje zatite i sigurnosti nemuslimanima, sugraanima, koji su se opredijelili za miran suivot. Takvima se ne smije initi nepravda niti ih napadati. 8. Nemuslimani imaju pravo na slobodno ispovijedanje svoje vjere i slobodno raspolaganje linom imovinom. 9. Nemuslimani su, poput muslimana, duni izdvajati materijalni doprinos za dravu.

10. Nemuslimani su duni uzeti uee s muslimanima u odbrani zajednike domovine od bilo kakvih opasnosti.

11. Zajedniko uee svih u pruanju materijalne podrke zemlji u toku rata. 12. Islamska drava je duna pruiti zatitu od nasilja i nepravde svome graaninu bio musliman ili nemusliman. 13. Muslimani i nemuslimani ne smiju pruati zatitu neprijateljima domovine i njihovim pomagaima. 14. Ako je u interesu ummeta sklapanje mirovnog sporazuma, onda su taj mirovni sporazum duni prihvatiti i muslimani i nemuslimani. 15. Individualiziranje krivine odgovornosti. Kazna se izvrava samo nad prijestupnikom. 16. Zagrantovanost slobode kretanja unutar zemlje i izvan nje. 17. Nema protekcije u izvravanju kazne za grjenike i nasilnike. 18. Meusobni odnosi lanova zajednice poivaju na saradnji u bogobojaznosti i injenju dobra, a ne u grijehu i zloinu.

 Kada je 1463. godine sultan Mehmed II Fatih osvojio

Bosnu predstavnik bosanskih franjevaca fra Anelko Zvizdovi izaao je pred sultana Mehmeda II Fatiha na Milodraevo polje kod Fojnice, priznao ga za novog gospodara Bosne i zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja. Sultan je u skladu sa erijatskim propisima, u tom smislu izdao 28.maja 1463. godine ahdnamu, tj. pismenu obavezu o slobodi daljeg njihovog vjerskog rada, zagarantovso slobodu ispovijedanja vjere, zatitu ivota i imovine sve dok oni budu lojalni vlasti. Ahdnama je davala pravo katolicima da se ale na one koji nisu uvaavali prava navedena u ahdnami i vaila je za sve katolike u Bosni i Hercegovini. Dobivi sultanovom ahdnamom legalnost, franjevci preuzeli su vodstvo nad svim katolicima koji su se nali unutar bosanskog ejaleta.

Sultan Mehmed II Fatih

Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uope od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodraa povelja, kojom bosanskim sveenicima ukazujem veliku panju, te zapovjedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzviene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podinjenih (robova), niti od mojih podanika - raje niti od svega stanovnitva cjelokupne moje drave spomenutim nitko se ne smije mijeati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeati ni njih ni njihov ivot, njihov imetak (imovinu) ni njihove bogomolje. Takoer iz tuine osobito u moju dravu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvienu zapovijed u kojoj im posveujem svoju brigu i panju, te se kunem tekom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Boijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju paem da ovim to je napisano nikoje lice ne smije se suprostaviti dok god ovi (Franjevci) slue meni i mojoj zapovjesti budu pokorni. Pisano 28. maja 1463. Na granici Milodraa Fatih sultan Mehmed

Pismo (poslanica) Poslanika, a. s., islama upueno kranskim monasima samostana "Sveta Katarina" na Sinaju u Egiptu:
"Kranima na istoku i zapadu, u blizini islamske granice i daleko od nje, znanim i neznanim kranima se daje jamevina. Ukoliko se jedan monah zatekne na brdu ili u dolini, peini ili u naselju, ravnici ili u crkvi ili pak u dvoritu hrama, tada mi stojimo iza njih i oni su pod naom zatitom. Ja u ih zasigurno braniti svojim ivotom, svojim pomagaima i svojom vojskom, njih, njihove imetke i bogomolje, jer su oni moji podanici i kao takvi uivaju moju zatitu. Niko im ne smije uskratiti putovanja bilo gdje, poruiti im bigomolju, ulje otetiti, uzeti imovinu, jer sam ja njihov uvar na kopnu i moru, na istoku i zapadu, na sjeveru i jugu, gdje god se budu nalazili, imat e moju zatitu i garanciju od svega onoga sto im je neprijatno i neugodno. Niko ih ne smije optereivati putovanjima, obavezivati uestovanjem u borbi ili transportu oruja, ne polemizirati sa njima osim na najkulturniji nain slijedei u tome Kur'ansku uputu: 'I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain, ne sa onima koji su nepravedni i recite: Mi vjerujemo u ono to je objavljeno vama, a na Bog i va Bog jeste - jedan, i mi se Njemu pokoravamo.'" (Kur'an, Al-Ankebut, 46)

Povelja Ujedinjenih nacija Opa deklaracija o pravima ovjeka Konvencija o pravima djeteta Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Meunarodna konvencija o spreavanju svih oblika rasne diskriminacije Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena (iz 1979.) Opcioni protokol uz Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama Evropska socijalna povelja Itd..........

 Opa deklaracija o pravima ovjeka (Opa deklaracija

o ljudskim pravima) je prvi sveobuhvatni instrument zatite ljudskih prava, proglaen od strane jedne ope meunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je Opa skuptina UN 1948. godine.

Eleanor Roosevelt with the Spanish version of the Universal Declaration of Human Rights, which includes Franklin Roosevelt's Four Freedoms.

lan 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima... lan 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike lan 3. Svako ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost. lan 7. Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zatitu zakona lan 12. Niko na smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni zivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu ast i ugled... lan 13. 1.Svako ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granice svake drave. 2.Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju. lan 14. 1.Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama utoite pred progonima. 2.Na to se pravno ne moe pozivati u sluaju progona koji su zaista izazvani nepolitikim zloinima ili djelima protivnim ciljevima i naelima Ujedinjenih nacija. lan 16. 1.Punoljetni mukarci i ene bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda. 2.Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak. 3.Obitelj je prirodna i osnovna drutvena jedinica i ima pravo na zatitu drutva i drave. lan 17. 1.Svako ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. 2.Niko ne smije samovoljno biti lien svoje imovine. lan 18. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo ukljuuje slobodu promijeniti svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili vjerovanje uenjem, vrenjem, obredima i odravanjem. lan 19. Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja... lan 20. 1.Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja. 2.Niko ne moe biti primoran da pripada nekom udruenju. lan 26. Svako ima pravo na obrazovanje

 Opa povelja o ljudskim pravima u islamu usvojena 19.

septembra 1981. godine (21. zul-kade 1401. godine po Hidri) na sastanku UNESCO-a u Parizu, predstavlja prvi savremeni zanajniji pokuaj islamskih uenjaka da odgovore na brojne debate o nespojivosti islama iljudskih prava. Dekleracija je pripremljena na inicijativu Islamskog savjeta i njegovog generalnog sekretara Salema Azzama. U preambuli Dekleracije navode se osnovni razlozi za njeno usvajanje: ljudska prava su neodvojiva od islama i imaju Boansko porijeklo; ona tite ovjekovo dostojanstvo i ast

Opa povelja o ljudskim pravima u islamu sastoji se od 23 lana kojima se garantuju i tite graanska, socijalna, kulturna i politika prava. Svaki lan potkrijepljen je citatom iz Kurana ili hadisom iz neke od priznatih sunijskih zbirki tradicije.37 U odnosu na Univerzalnu dekleraciju o ljudskim pravima usvojenu u UN-u 1948. godine, razlikuju se sljedea prava: pravo na zatitu ovjekovog ivota i njegovog tijela nakon smrti: Materijalno i duhovno postojanje ovjeka je zatieno; zakon ga titi za vrijeme ivota i nakon smrti. (l.1) pravo na odbranu drave u sluaju agresije: Ni jedan narod ne smije napasti na slobodu drugog naroda. Napadnuti narod ima pravao odgovoriti napadu u ime svoje odbrane i svoju slobodu osvojiti na bio koji nain.38 (l. 2) pravo na zatitu od zloupotrebe vlasti: Svako ima pravo da bude zatien od provoenja samovolje vlasti nad njim. (l. 6) pravo na zatitu asti i dobrog glasa: Zabranjeno je otkrivati neije mahane i potkopavati njegovu linost i moral. (l. 8) prava manjina na ekonomsku, religijsku, kulturnu i sudsku samostalnost. (l. 10) socijalna prava: prava siromanih na posjed bogatih; zabrana: prevare, rizinih poslova, eksplatacije, monopola, kamate i lanih reklama. (l. 15) porodina prava: mu izdrava suprugu i djecu; roditelji imaju pravo na imetak djeteta. (l.19) prava supruge: uvanje branih tajni. (l. 20)

Eldin Sua, prof.