emestar Uvod u pedagogiju (2006.) 1.

. Pedagogija: znanstveno odreenje, grane, discipline Pedagogija je znanost o odgoju kao specifinoj drutveno uvjetovanoj pojavi i djelatnosti. Dijelimo ju: A. prema dobi odgajanika - Predkolska pedagogija - Didaktika - Metodika - kolska pedagogija - Visokokolska pedagogija - Andragogija - Gerontogogija B. s obzirom na mjesto odgojnog rada - Obiteljska pedagogija - Domske ili internatske pedagogije - Industrijske - Vojna pedagogija - Teologijska pedagogija - Pedagogija slobodnog vremena C. potekoama u razvoju odgajanika - Specijalna pedagogija - Edukacijskorehabilitacijska pedagogija - Surdopedagogija - Tiflopedagogija - Oligofrenopedagogija - Logopedagogija - Ortopedagogija - Pedagogija za poremeaje u ponaanju D. kriterij vremena - Povijest pedagogije - Opa pedagogija - Futurologijska pedagogija - Komparativna pedagogija - Metodologija pedagogijskih istraivanja

2. Metode u odgoju i obrazovanju Metoda pouavanja objanjavanje pojmova, miljenja, normi, kategorija, naela, itd Etiki razgovor je vrlo prikladan oblik metode pouavanja. Metoda uvjeravanja smisao je da racionalno shvaene spoznaje prerastu u osobna uvjerenja, stavove, poglede. Time racionalna komponenta trai pomo emocionalne. Metoda navikavanja zapoljavanje, aktivno djelovanje i vjebanje odgajanika u poeljnim, individualno i drutveno vrijednim i korisnim postupcima. Navikavanje u procesu rada - dobro smiljena radna djelatnost moe snano utjecati na oblikovanje profila mladog ovjeka. Metoda spreavanja zadatak je da se preventivno izbjegnu ili potisnu loi primjeri, poticaji ili negativni utjecaji. Druga zadaa je korigirajua ili terapeutska, da se uklone nepoeljni stavovi, uvjerenja i navike. 3.Sredstva u odgoju i obrazovanju: obitelj roditelja, vlastita obitelj, vrti, grupe vrnjaka, kola, masovni mediji, obrazovanje odraslih, odnoajne grupe, pogon, sustav slobodnog vremena. 4. imbenici odgoja i obrazovanja Obitelj, vrti, grupe vrnjaka, kola, masovni mediji, odnoajne grupe, pogon, sustav slobodnog vremena. 5. Tko odreuje ciljeve odgoja i obrazovanja,zato Cilj odgoja i obrazovanja proizlazi iz konkretnih drutvenih, ekonomskih, politikih, socijalnih, filozofskih i opekulturnih prilika i odnosa. Jer , usporedo s drutvenim promjenama mijenjaju se i ideali i ciljevi. Ciljevi odgoja je na razini drutvenih vrijednosti odreene zajednice. U naim prilikama on izraava pozitivna odgojna nastojanja suvremenog hrvatskog demokratskog drutva. 6. to ini sustav odgoja i obrazovanja RH Odgojno-obrazovni sustav RH na prvom mjestu ini predkolski odgoj koji se odvija u djejim vrtiima, djejim jaslicama i djejim domovima. Zatim slijedi osnovna kola koja traje osam godina, zatim srednja, pa via i visoka, zatim fakultet (ide se na jedno od ta tri). Na to se naslanja postdiplomski studij. To su dijelovi formalnog obrazovanja. 7. Stupnjevi odgoja i obrazovanja (klasifikacijska ljestvica) Formalnim obrazovanjem u RH mogu se stei odreeni stupnjevi.Stupnjeve dokazuju certifikati. Postoji 8 stupnjeva vertikalnog obrazovanja. Na prvom je stupnju osnovna kola, koja traje 8 godina.

Srednja kola nosi drugi stupanj.Srednja kola moe biti trogodinja ili etverogodinja. Zatim slijede tri stupnja visokokolske nastave. Prvi stupanj traje dvije godine i osposobljava strunjake sa viom strunom spremom (6. stupanj). Drugi stupanj traje etiri godine i osposobljava strunjake sa visokom strunom spremom. Trei stupanj je sveuilini studij. Znanstvenim usavravanjem u postdiplomskim studijima na sveuilitu postiu se znanstveni stupnjevimagistar znanosti i doktorat znanosti. Specijalizacijom nakon visoke kole dobije se stupanj 7-1. Magisterij je stupanj 7-2.8. i zadnji stupanj je doktorat. Da bi se stekao znanstveni stupanj mora se u programu imati predmet istraivanja. 8. Odgoj i obrazovanje Pojam odgoja u irem smislu obuhvaa sveukupnost pedagokog djelovanja na sve djelokrug ovjekova bia. Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj. Odgoj u irem smislu obuhvaa tri procesa: 1. proces usvajanja znanja, umijea i navika 2. Proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti 3. proces izgraivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera, pogleda na svijet, osjeajnog i voljenog ivota Na temelju tih procesa postoje tri zadatka odgoja: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak. U uem smislu odgoj je usmjeren na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i karaktera a rezultati, a rezultati su uvjerenja i stavovi. Obrazovanje je proces usvajanja znanja,umijea i navika, to je osnova za izgradnju znanstvenog pogleda na svijet, razvijanje spoznajnih snaga Obrazovanje obuhvaa racionalno podruje: znanjeshvaanje.Jedna od najvanijih uloga obrazovanja je osposobiti mlade ljude za samoobrazovanjem. 9. Izobrazba i naobrazba -Izobrazba je stjecanje praktinih znanja vjetina i navika, ne obraa pozornost samo na upoznavanje odreenih tehnika manualne i intelektualne naravi, nego vodi k osobnom prosuivanju i donoenju odluka, dakle do savladavanja odreenog zanimanja. Strukovna izobrazba moe se stjecati u srednjim strukovnim kolama i u visokim uilitima. -Naobrazba: krajnji rezultat procesa obrazovanja 10. Edukacija (razliita odreenja navedenog termina) Edukacija je anglosaksonski termin koji se kod nas koristi u znaenju i odgoja i obrazovanja. Taj je termin danas internacionaliziran, a oznaava i instituciju i djelatnost koju odrasli provode; to je sadraj, a moe biti i rezultat. 11. Formalno i neformalno obrazovanje Pod pojmom obrazovanje podrazumijevamo stjecanje znanja i sposobnosti, do kojih dolazimo sluei se obrazovnim sustavom. Pri tome to obrazovanje moe biti formalno, neformalno i informalno. Formalno obrazovanje je ono koje se odvija unutar kolskog sustava (poevi od osnovne kole, pa sve do sveuilita), na kraju kojega obrazovana osoba dobiva svjedodbu ili diplomu koja svjedoi o zavrenom stupnju i vrsti obrazovanja. Povremeno velike organizacije kao to su vojska, velika poduzea ili vjerske zajednice, mogu organizirati obrazovanje odraslih, najee za svoje potrebe. I takvu vrstu obrazovanja smatramo formalnom, jer se svjedodbe takvih kola mogu koristiti i van tih ustanova. Neformalno obrazovanje se odvija izvan redovitog kolskog sustava. To su razni organizirani seminari ili teajevi, koji mogu i ne moraju rezultirati potvrdama o uspjeno savladanom programu. Takve potvrde nemaju status javne isprave, poput svjedodbe ili diplome. Informalno obrazovanje je ono koje nije ni formalno ni neformalno. To je samoobrazovanje koje organizira osoba sama za sebe, prema svojim eljama i mogunostima. Sama odabire sadraje i metode rada, sama je svoj uitelj. Samoosposobljavanje i usavravanje na radu je najmasovniji oblik informalnog obrazovanja odraslih. 12.Vertikalno i horizontalno obrazovanje

Obrazovni stupnjevi govore o vertikalnom obrazovanju, a na cijeni su svakog drutva. Stjecajem obrazovnog stupnja dobivamo titulu:prof, dipl, mr, sc, dr. Horizontalno obrazovanje je 3. vid obrazovanja kad ovjek ulae u sebe , ali ostaje na istom stupnju obrazovanja, a danas je cijenjeno isto kao i vertikalno npr: razni teajevi i seminari. 13. Funkcionalno obrazovanje Bez namjere , neplanski: ima uinak uenja , ali se za njih ne organiziraju. Na njega utjeu obitelj, vrnjaci i mediji (tisak, radio, TV, Internet). Namjerno obrazovanje, plansko (kroz kolski sustav) se naziva intencionalno. 14. Oblici povratnog obrazovanja Povratno ili rekurentno obrazovanje je potreba za sustavno cjeloivotno uenje s ciljem stjecanja novih znanja i sposobnosti. Povratno obrazovanje povezuje rad i obrazovanje. To je put, pristup, ostvarenje ideje permanentnog (trajnog) obrazovanja. Vidovi permanentnog obrazovanja: - obrazovanje uz rad - obrazovanje iz rada - obrazovanje na radu Povratno obrazovanje provodi se kroz izvankolske ustanove: narodna uilita, dopisne studije, razne teajeve u organizaciji udruga, ustanova, unutar poduzea i sl. 15. Kompetencije odgajatelja (drutvene uloge, usavravanja) Uitelj nije samo predava svog predmeta nego i odgajatelj. neposredni utjecaj uitelja na uenike izvanredno je vrijedno odgojno sredstvo. On mora biti moralna, cjelovita i stabilna osoba, obrazovan i kulturan ovjek, te mora imati i opu kulturu, mora biti i dobar strunjak (imati potrebno predmetno struno obrazovanje). Mora posjedovati pedagoku kulturu, pozitivan odnos, optimizam, ljubav, oduevljenje za svoj posao, mora voljeti mlade. Tada posjeduje ugled i autoritet. Neophodno je da se stalno usavrava, prati novosti iz svog strunog podruja i pedagogije. 16. Drutveni ciljevi odgoja i obrazovanja Izmeu obrazovanja/odgoja i drutva postoji meuodnos: drutvo edukacija Takoer, postoji uzajamno djelovanje drutva (kultura-ideologija), politike i gospodarstva. (to moemo nacrtati kao trokut, gdje u sredini pie obrazovno-odgojni sustav, a ova tri pojma na vrhovima trokuta izvana.) Odgoj je drutveno uvjetovan. Cilj drutva je i cilj odgoja. 17. Humanistiki ciljevi odgoja i obrazovanja Obrazovni i odgojni ideal se sastoji u viestranom razvoju linosti ovjeka. Humanistiki cilj mogli bismo nazvati unutranjim ciljem obrazovne djelatnosti. No, unutranji cilj ima i ue znaenje koje se odnosi na znanja, vjetine, stavove, navike, vrijednosti, tj. sve ono to je predmet uenja. 18. Ekonomski ciljevi odgoja i obrazovanja Obrazovanje treba doprinijeti ekonomskom napretku drutva (gospodarskom rastu, konkurentnosti nacionalnog gospodarstva). Ciljevi obrazovanja su poticanje privrednog rasta i unaprjeenje ekonomskog poloaja pojedinca. Ekonomski se ciljevi u suvremenom svijetu temelje na: - kvaliteti ostvarenih ciljeva - kreativnosti - fleksibilnosti i djelotvornosti kolstva - inovativnosti Vano je ulaganje u kolstvo jer obrazovanje ima kljunu ulogu u napretku u gospodarstvu, irenju znanosti i tehnologije. Gospodarstvo trai visoko obrazovane sposobne ljude s adekvatnim znanjem. Nuno je razvijati vezu izmeu obrazovanja i svijeta rada. Proces uenja i pouavanja nuno je usmjeravati prema cjeloivotnom uenju. Nuno je uskladiti ciljeve odgojno obrazovnih ustanova sa gospodarskim ciljevima kako bi ljudi bili pripremljeni za trite rada kada zavre kolu (npr. dananji zahtjev tehnoloka pismenost).

19. Moralni odgoj (odreenja i ciljevi) Smisao moralnog odgoja je u formiranju moralnog shvaanja , uvjerenja i navika , da ovjek misli, osjea i postupa u skladu s ljudskim dunostima Proces moralnog formiranja dijeli se u tri etape: formiranje moralne spoznaje,formiranje moralnih uvjerenja, formiranje moralnog ponaanja i djelovanja (moral, navike,volja i karakter-estitost, potenje, tonost, principijelnost,energinost, odlunost, rodoljublje, dosljednost,nepokolebljivost, sustavnost sklad misli, rijei i djela-ratio, oratio, operatio. Temeljna svrha je usmjerenje na formiranje slobode, humane i moralne osobnosti, ljudskog bia koji e cijeniti i potovati dostojanstvo slobodu, bratstvo, jednakost svih lanova ljudske zajednice. 20. Intelektualni odgoj (odreenja i ciljevi) On oznaava proces formiranja ovjeka kao razumnog ljudskog bia predstavlja jaanje i usavravanje ovjeka, buenje njegovih intelektualnih mogunosti Njegove bitne komponente su: znanje, umijea, navike, intelektualnih sposobnosti, kultura intelektualnog rafa, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s istinom. Temeljna vrijednost intelektualnog odgoja je istina. Cilj: obogaenje intelektualnih snaga i sposobnosti, stvaranje kritikog miljenja. 21. Tjelesni odgoj (odreenja i ciljevi) Vrijednost kojoj tei je zdravlje. Svrha i cilj tjelesnog odgoja: sastoji se u tome da u koordinaciji s odgojno-obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim podrujima, primjenom prirodnih faktora i tjelesnih aktivnosti , omoguiti optimalni i svestrani razvitak osobnosti pojedinaca, a oituje se u pravilnom rastu i razvitku, ouvanju zdravlja, podizanja ope tjelesne i radne sposobnosti. To je ujedno i cilj tjelesnog odgoja 22. Radni odgoj (odreenja i ciljevi) Temeljni smisao i svrha radnog odgoja je da svakom ovjeku omogui da ovlada kulturom rada, radno-tehnikom kulturom,da se ovjek razvija kao praktino i produktivno bie. Zadatci su materijalni, funkcionalni i odgojni (racionalni, emocionalni, voljno-djelatni), obrazovni, rekreativni, radno-profesionalni. Cilj radnog odgoja je razvoj stvaralatva. On poinje u obitelji, nadograuje se u vrtiu, koli itd. radni odgoj je temeljno odgojno podruje jer razvija vrijednost stvaralatva od najranije dobi. 23. Estetski odgoj (odreenja i ciljevi) Svrha estetskog odgoja je ouvanje, doivljavanje, ostvarivanje i vrednovanje ljepote. Zadatci estetskog odgoja; uoavanje, doivljavanje, izgraivanje, njegovanje. Razvijanje sposobnosti uoavanja lijepog, izgraivanje stvaralakih sposobnosti, formiranje sposobnosti estetskog doivljaja, njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja.. Najvaniji initelji estetskog odgoja su obitelj, vrti, kola, ueniki domovi, sredstva priopavanja, kulturne institucije. Metodski postupci: promatranje, slobodno izraavanje, estetska analiza. 24. Interdisciplinarnost u odgoju i obrazovanju Interdisciplinarnost oznauje proimanje spoznaja iz jedne znanosti u drugu radi rjeavanja sloenijih, istraivakih, tehnolokih, obrazovnih ili odgojnih problema i zadataka. U odgoju i obrazovanju neophodan je interdisciplinaran pristup. Postoje snane veze pedagogije sa psihologijom, sociologijom i filozofijom. 25. Multidiscipliniranost u odgoju i obrazovanju Multidisciplinarnost pojam kad se odreenim problemom bave dvije razliite znanosti, ali ne sa istog stajalita, ve sa dva razliita tj. svaka istrauje za sebe. 26. ovjekova otvorenost za svijet ovjek, kao vrsta, ima uroenu otvorenost za svijet, to mu omoguuje da uenjem odraste u kompliciranim uvjetima. Ne treba zaboraviti da je ovjek jedino bie koje se mora odgajati. Iz tog

razloga, odgoj u svim kulturama igra znaajnu ulogu. Iz ovjekove otvorenosti za svijet mogu se izvesti dva zakljuka: 1. ovjek je sposoban da oblikuje svoju okolinu i da se razvije u njoj (isticanje ove znaajke naziva se pedagoki optimizam) 2. ovjek nikada nije zadovoljan, nedostaje mu osjeaj sigurnosti, u odnosu na ivotinje, ovjek djeluje bioloki nedovren, ovisi o uroenim biolokim sposobnostima (pedagoki pesimizam) Kroz povijest, razni pedagozi su se pitali trebaju li se ovjeje sposobnosti uenja promatrati pesimistino ili optimistino. Reformi pravci uvijek su se zalagali za optimistinu varijantu. Takoer se postavlja pitanje koliko je ovjek odreen svojim prirodnim sklonostima i stoga, koliko je uope ostvarivo putem odgoja. To otvara pitanje obdarenosti: u kolikoj mjeri je obdarenost presudna u procesu odgoja i obrazovanja. Trima vrstama kola (gimnazija, realka i puka kola) naelo odgovara i struktura obdarenosti naroda. vano je naglasiti da je obdarenost jednako rasporeena u svim socijalnim slojevima, te da obrazovanje stoga treba biti dostupno svima bez obzira na socijalne uvjete. Dananja psihologija nam govori da je bez obzira na obdarenost, ovjek kompleksna sveza tri initelja: naslijeene strukture, uvjeta i uinaka socio-kulturne okoline, te onoga to je pojedinac djelovanjem i uenjem napravio od oba ta "materijala". 27. Postati ovjekom znai Individualni ljudski razvoj tee na dvije povezane razine: - na razini tjelesnih procesa sazrijevanja (bioloki) - na razini kognitivnog, emocionalnog i socijalnog uenja. Ova dva procesa, uenje i sazrijevanje, meusobno povezuje aktivnost djeteta. Dobar odgajatelj treba nai mjeru izmeu poticanja djeteta na aktivnost i uenje i podupiranja samostalnosti djeteta i usmjeravanja u odreenom pravcu, a sve to u skladu sa stupnjem razvoja djeteta. ovjekov individualni razvoj (ontogeneza), moe se ispuniti i oblikovati postignuima u uenju. Odgoj nije samo pomo u onome to je bioloki usaeno u dijete. 28. Uenje i pouavanje (odgoj i obrazovanje kao proces i kao djelatnost) Uenje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui, pod djelovanjem njegova iskustva. Uimo vjebom, praksom, treningom, asocijacijom. Uenje podrazumijeva koritenje osjeta (gledati, sluati), motoriko reagiranje (rukovanje) i koritenje emocija (strah, radost ue nas to je dobro, korisno ili opasno). Pouavanje je neposredna pedagoka pomo uenicima u odgojno-obrazovnom procesu (u usvajanju znanja, usvajanju odgojnih vrijednosti i razvijanju psiho-fizikih sposobnosti). Rad u suvremenoj koli ne moe se reducirati samo na pouavanje. Naprotiv, direktno pouavanje treba nadopunjavati sa samostalnim radom uenika radi njihova postupnog osposobljavanja za samoobrazovanje nakon kolovanja. 29. Filozofijsko-antropologijska refleksija o odgoju Filozofija je povezana sa pedagogijom jer odreuje odgojni cilj i svrhu odgajanja. Njene discipline etika i estetika znaajne su za moralni i estetski odgoj, a gnoseologija i logika u vezi sa didaktikom. Filozofija je teorija vrijednosti, a pedagogija njena praksa. Filozofija odgoja prouava odnos onoga to je prolo s onim to dolazi. Potrebno je odrediti to od beskonanog mnotva onog to se u prolosti zbilo, treba prenijeti u budunost, te zato ba to, a ne neto drugo. Filozofska antropologija trai odgovor na pitanje: Tko sam ja? (Tko je ovjek?), dakle odgovara na pitanje spoznaje ovjeka to je neophodno za postavljanje ispravnih ciljeva i metoda u pedagogiji. 30. Odgoj i socijalizacija Socijalizacija je sloeni proces izgraivanja djetetove linosti. Socijalizacija obuhvaa sve planirane pedagoke mjere i neplanirane utjecaje kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i preuzimaju svoje podruje odgovornosti. Odgoj je dio socijalizacije, onaj dio koji se planski organizira (kola, vrti, zatvor, domovi) i to neovisno o obitelji, u institucijama. Za razliku od pojma uenja koji obuhvaa sve stupnjeve starosti, pojam odgoja odnosi se na djetinjstvo i mladost. Odgoj uvijek podrazumijeva ono to se svjesno i planski dogaa radi optimalnog djejeg razvoja. Sve drugo je funkcionalno.

31. Odgoj i moral Moral je jedna od primarnih ivotnih potreba, a oituje se u aktivnom oblikovanju, usmjeravanju i vrednovanju ljudskih postupaka kao dobrih ili loih. Moral je jedan od oblika ovjekove drutvene svijesti u kojoj se odraava njegovo drutveno bie, moemo ga definirati kao skup pojmova o dobru i zlu, kao sustav drutvenih normi, obiaja, pravila, naela, smjernica, ideala i kategorija. Etika je filozofska disciplina koja objanjava narav i karakter morala, upozorava na njegov smisao i znaenje za drutveni ivot. Moralni odgoj je proces moralnog formiranja i oblikovanja ovjeka, njegove moralne svijesti, pogleda i stavova, osjeaja, volje i karaktera, formiranje umijea i navika u suglasju s prihvaenim moralno-etikim shvaanjima drutva. 32. Fenomen drop-outa Dropping out ili odustajanje od kolovanja je jako aktualna tema danas i to poglavito u razvijenim zemljama to je zabrinjavajui imbenik kvalitete obrazovanja.. Drutvo se sve ee susree s problemima odustajanja od kolovanja zbog okoline, vrnjaka ili nekih drugih socijalnih razloga. Da se zaustavi porast tog fenomena potrebno je poboljati kolstvo, poveati razinu kolske kulture, poveati organiziranost rada u koli, uvesti individualni rad, grupno uenje i slino. Potrebno je omoguiti tim ljudima da nastave kolovanje kroz veernje kole, teajeve ili slino. 33. Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo Stalne promjene na gospodarskom tritu trae i visoku sklonost poduzetnitvu te uvjetuju u poduzeima nastanak strategije unutranjeg poduzetnitva, koja dovodi do potrebe za poveanim znanjima iz tog podruja. Neke se odrasle zaposlene osobe odluuju stoga za (najee izvanredni) studij iz podruja poduzetnitva, a oni koji nemaju uvjete za to, dolaze do znanja kroz razne seminare i teajeve. Na takvu vrstu neformalnog obrazovanja sve ee se odluuju i nezaposleni, koji u poduzetnitvu trae rjeenje za svoju egzistenciju. Uspjenog poduzetnika ini interakcija njegovih uroenih sklonosti, odgoja kojeg je dobio u obitelji, tradicije njegove obitelji, kvalitete obrazovanja, povijesnih, kulturnih i civilizacijskih okolnosti drutva u kojem je odrastao i u kojem ivi i radi, trinosti gospodarstva, demokratinosti drave itd. Mnoge osobine, koje se pripisuju poduzetnicima, vidljive su kod djece ve u ranoj ivotnoj dobi, ali o okolinskim faktorima ovisi kako e se one razviti i hoe li se osoba baviti poduzetnitvom kad odraste. Zavod za zapoljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Centar za poduzetnitvo, razne udruge i privatne tvrtke organiziraju brojne seminare, teajeve i treninge iz podruja poduzetnitva, te daju strunu savjetodavnu pomo s ciljem razvijanja i unaprjeenja obrtnitva i poduzetnitva.