Med.

sociologija Uloge i odnosi pacijenta i lijenika

Prof.dr.sc. Stipe Orekovi kola narodnog zdravlja Andrija tampar

Odnos lijenik pacijent isti interpersonalni odnos (Henry Sigerist, 1931.) kljuna ulogu u razumijevanju same biti medicinske prakse Razvoj suvremene medicine, podjela rada, specijalistiko usmjerenje, izgradnja sustava zdravstvenog osiguranja, tehnoloki i financijski rast zdravstvenog sektora:
promijenili narav uloga i odnosa lijenika i pacijenta znanstvena panja usmjerena s mikro-sociologijskih na makrosociologijske teorije

Odnos lijenik pacijent - kljuna uloga u razumijevanju same biti medicinske prakse

Duga tadicija prouavanja interakcije pacijent lijenik u med. sociologiji:

Raniji radovi bavili se zadovoljstvom pacijenta pruenom uslugom (kvantitativna istraivanja mjerljivih varijabli):
Cilj: poveati zadovoljstvo pacijenta tj. poveati efikasnost medicinskog sustava Odnos lijenik pacijent: mikrokozmos izoliran od ireg drutvenog konteksta

Noviji pristup: kritiniji, bavi se drutvenom dinamikom medicinskih interakcija (kvalitativna istraivanja koja su vie usmjerena osnaivanju pacijenata nego veoj efikasnosti lijenika)

Sistemska teorija: Lawrence Henderson

Henderson - meu prvima koristio pojam bolesti kao metaforu za ilustraciju funkcioniranja drutvenog sustava prema sistemskoj teoriji Vilfreda Pareta:

bioloki kao i drutveni sustavi nisu naprosto cjeline sastavljene od mehanikog zbira svojih dijelova, organa ili elemenata, ve ivi i dinamini organizmi
Medicina kao primijenjena znanost temelji se na uzajamnoj ovisnosti lijenika i pacijenta Teza: odnos lijenik pacijent ne ovise samo od njihovih meuljudskih relacija ve i od odnosa u drutvenom sustavu

Hendersonov model ravnotee drutvenog sustava Slika prikazuje 4 vrsta tijela privrena u okviru elastinim vezama: Ukoliko se bilo koji element sustava promijeni (primjerice zakonske norme, organizacija zdravstvene slube, sustav plaanja medicinskih usluga i sl.) taj pomak utjee na cijeli sustav

Sistemska teorija procesno orijentirana naglasak na unutranjim procesima interakcije izmeu lijenika i pacijenta
Lijenik moe rijeju povrijediti pacijenta kao i skalpelom ozlijediti

Funkcionalistika teorija: Parsons

2 konceptualne inovacije ugraene u teorijski model:

Parsonsova perspektiva strukturalno je proirena na shvaanje medicine kao posebnog znaajnog podsustava zapadnog civilnog drutva naglasak na projekciju posebnih drutvenih uloga i statusa koje lijenik i pacijent usvajaju; proces lijeenja bolesti usmjeren je na povrat zdravlja kao zajedniki cilj njihova djelovanja.

Teorija o ulogama i statusima omoguava izuavanje ponaanja pojedinaca i skupina polazei od istog konceptualnog okvira Uloga/status Ralph Linton:
Poloaj (status) u apstraktnom smislu predstavlja mjesto pojedinca u odreenom drutvenom sustavu. Poloaj, za razliku od pojedinca koji ga zauzima, predstavlja naprosto zbir prava i obveza Uloga predstavlja dinamini aspekt nekog poloaja. Odreeni pojedinac drutveno pripada nekom poloaju i zauzima ga u odnosu na druge poloaje. Kad taj pojedinac koristi prava, izvrava obveze koje izviru iz njegova poloaja, on obavlja svoju ulogu Ne postoji poloaj bez uloge niti uloga bez poloaja

Kast i Rosenzweig:
Poloaj se odnosi na rangiranje ili stratifikaciju ljudi u nekom drutvenom sustavu Razlikuju drutveni i organizacijski poloaj Ulogu odreuju kao ponaanje koje se oekuje od pojedinca koji zauzima odreeni poloaj u drutvenom ili organizacijskom sustavu

Svaki pojedinac istodobno zauzima razliite drutvene poloaje i igra razliite uloge Razliitost poloaja koje zauzima suvremeni ovjek u sve sloenijim drutvima - dovodi esto do sukoba uloga i interesa

Parsonsova teorija o ulozi bolesnika (sick-role)

Koncept bolesnike uloge Odnos lijenik pacijent - predstavlja kulturalni obrazac ponaanja, dakle institucionalizirani niz uloga koje vrijede u suvremenim zapadnim drutvima

Uloga pacijenta, uloga lijenika i uzajamna relacija lijenika i pacijenta - Parsonsov opi pristup - glavna referentna toka medicinske sociologije Uloga profesija i profesionalizma kao alternativnih mehanizama (u odnosu na trite) za reguliranje odnosa izmeu korisnika i davatelja usluga u tzv. tercijalnom sektoru

Odnose lijenika i pacijenta Parsons analizirao kao prototip odnosa izmeu profesionalaca i klijenata Pretpostavke Parsonsovog modela:
problem (dobrog) zdravlja - temeljni funkcionalni preduvjet drutvenog sustava: preniska opa razina zdravlja i prevelika incidencija bolesti drutveno neprihvatljivi zdravstvena je kultura dio ope kulture: zbog velike vanosti koju zdravlje i bolest imaju za pojedinca i drutvo medicinska zatita: odnos drutvenih uloga osobe koja treba strunu pomo i osobe koja tu pomo prua drutvene uloge lijenika i pacijenta sastavni su dijelovi kulturnih obrazaca: usvojeni nizovi ponaanja nametnuti socijalizacijom.

Drutvena uloga bolesnika: 4 dimenzije:

1. 2. 3.

Bolesnik (pacijent) nije odgovoran za svoje stanje. Bolesnik je osloboen normalnih drutvenih obveza Bolesnik treba legitimirati svoj poloaj i prihvatiti obvezu ozdravljenja Bolesnik treba traiti strunu pomo i mora suraivati s lijenikom

4.

Drutvena uloga lijenika:

1. 2. 3. 4.

Struna specifinost i autonomija Funkcija legitimizacije Osjeajna (emocionalna) neutralnost Usmjeravanje prema univerzalizmu i funkcionalna specifinost

Asimetrijska dominacija lijenika: vii status i mo profesionalni presti Situacijski autoritet lijenika ima monopol nad onim to pacijent eli: kako potranja nadilazi ponudu lijenik je u prednosti jer pacijent mora doi k njemu Situacijska ovisnost da bi dobio medicinsku uslugu pacijent mora pristati na uvjete koje propisuje lijenik

Parsonsov sistemski model odnosa lijenik-pacijent

Pacijent Uloga bolesnika Obveze biti motiviran za ozdravljenje obveza traenja strune pomoi povjerenje u doktora i prihvaanje razlike u kompetenciji Lijenik Profesionalna uloga Obveze djelovanje u korist pacijentova blagostanja (usmjerenje na kolektivni, a ne osobni interes) ponaanje u skladu s profesionalnim pravilima (univerzalizam nasuprot partikularizmu) primjena visokog stupnja usvojenih znanja i vjetina u lijeenju bolesti objektivnost i emocionalna neutralnost Privilegije pristup fizikoj i osobnoj intimi pacijenta profesionalna autonomija profesionalna dominacija

Privilegije osloboenje od obavljanja normalnih drutvenih obveza osloboenje od odgovornosti za vlastito stanje

Kritike i ogranienja Parsonsova modela:

model se smatra apriornom teorijskom konstrukcijom mnoga su istraivanja potvrdila velike razlike u stvarnom ponaanju i odnosima lijenik pacijent Parsonsu se zamjera da zagovara autoritarni odnos lijenika prema bolesniku model ne uzima u obzir tip bolesti, ali implicitno operira s akutnim, prepoznatljivim i izljeivim bolestima Parsonsov se model dri izrazom ideologije srednje klase

Funkcionalistika analiza: Szasz i Hollender

Komplementarno proirenje koncepta odnosa lijenik pacijent - uzimaju u obzir tip bolesti, tj. mogunosti klinike primjene modela i ozbiljnost simptoma:
1.

Model: Aktivnost pasivnost - vrijedi za veinu situacija u kojima je pacijent apsolutno ili relativno ovisan i nemoan ili nesvjestan svog stanja brzo donoenje odluka Model: voenje suradnja - pojavljuje se kod akutnih stanja pacijent u pravilu prihvaa inferiorni poloaj u odnosu prema lijeniku

2.

3.

Model: zajednikog djelovanja najee se pojavljuje u suvremenim drutvima i medicini - pacijent aktivno sudjeluje u dijagnosticiranju i lijeenju bolesti.

Odnos lijenik pacijent usporedba s odnosom roditelj dijete

1. par roditelj malo dijete 2. par roditelj adolescent 3. par odrasla osoba odrasla osoba

Odnosi lijenik pacijent: model Szasza i Hollendera

Model

Uloga lijenika

Uloga pacijenta

Klinika primjena modela Anestezija, akutna trauma, koma, delirij Akutni infektivni procesi i sl. Veina kroninih bolesti, psihoanaliz a

Prototip odnosa

Aktivnost pasivnost

Uiniti neto za pacijenta

Primatelj (nesposob an da sam djeluje) Suradnik

Roditelj malo dijete

Voenje suradnja

Kazati pacijentu sto traba raditi Pomoi pacijentu da sam sebi pomogne

Roditelj adolescent

Zajedniko djelovanje

Participacija u partnerstvu (koritenje strune pomoi)

Odrasla osoba odrasla osoba

Strukturalna analiza i/ili teorija sukoba

Zajedniko polazite o odnosima lijenik pacijent: stav da je rije o osobama koje ne ive i ne djeluju u istom drutvenom sustavu (i unutar njega imaju tek razliite poloaje i uloge) ve o pojedincima koji pripadaju razliitim drutvenim (pod)sustavima Friedsonov model
odnos lijenik - pacijent kao odnos dvaju razliitih drutvenih (referalnih) sustava profesionalnog (medicinskog) i laikog svaka strana nastoji ostvariti vlastite zahtjeve pojava sukoba Lijenici i medicina raspolau monopolom da stvaraju bolest (klinika konstrukcija bolesti)

kljuni pojam za razlikovanja izmeu bolesnikih uloga pojam legitimiteta kojeg dodjeljuje lijenik u ime drutva drutvene uloge pacijenata bitno ovise i o ozbiljnosti (simptoma) bolesti Za bolest postoje 3 vrste legitimiteta uz 8 manjih ili veih devijacija: Uvjetni legitimitet - devijantne (bolesne) osobe privremeno osloboene svojih normalnih obveza i stiu neke dodatne privilegije Bezuvjetna legitimnost - devijantne osobe (pacijenti) trajno osloboeni od normalnih obveza i zagarantirane su im dodatne privilegije Nelegalnost - devijantna osoba osloboena nekih normalnih obveza zbog prirode devijantnosti (bolesti) za koju tehniki nije odgovorna - stie nove obveze hendikepe ili stigme

Tipovi devijantnosti/bolesti s obzirom na tip legitimiteta i ozbiljnost bolesti

Pripisana Nelegitimnost ozbiljnost (Stigmatizacija) Pripisani legitimitet Mala devijantnost Tip 1. Mucanje Djelomino osloboenje od obinih obveza; male ili nikakve privilegije; prihvaanje novih obveza. Tip 4. Epilepsija Osloboenje od nekih obinih obveza; male ili nikakve privilegije; prihvaanje novih obveza. Uvjetni legitimitet Bezuvjetni legitimitet

Tip 2. Prehlada Privremeno oslobaanje od malih obveza; privremeno stjecanje obinih privilegija; obveza ozdravljenje. Tip 5. Upala plua Privremeno oslobaanje od obinih obveza; stjecanje malih privilegija; obveza traenja strunog lijeenja i suradnje sa strunjakom.

Tip 3. Oiljci od kozica Nema posebnih promjena u obvezama i privilegijama.

Velika devijantnost

Tip 6. Rak Trajna suspenzija mnogih obveza; stjecanje znaajnih privilegija.

Model Hayes Bautiste

razlike u predodbama neke bolesti pacijenta i lijenika sukob razliitih sustava znanja profesionalnog i laikog teorija modificiranja tretmana interakcija lijenik pacijent - oblik pregovaranja a manje provoenja lijenikih naredbi pacijentovo znanje o bolesti nepotpuno i neformalno / profesionalno znanje je formalizirano odnos moe teorijski dovesti do etiri situacije:
(a) (b) (c) (d)

potpuna (ili potvrena) podudarnost prosudbi djelomina (ukrtena) podudarnost djelomini (ukrteni) sukob potpuni sukob

Usporedba sustava znanja lijenika i pacijenta

Svojstvo Stupanj formalnosti Izvor znanja Stjecanje irina Konzistencija Jasnoa

Pacijent Neformalno Razliiti izvori Sluajno Poveanje cjelovitosti Kontradikcije Djelomino jasno

Lijenik Formalno Ekskluzivni izvori Strukturirano Poveanje ekskluzivnosti Tei uklanjanju kontradikcija Tei jasnoi

Usporedba pacijentovih i lijenikovih prosudbi u vezi tretmana bolesti

Model Glasera i Straussa

Odnos lijenik pacijent kao komunikacijski problem Problem nedostatnog i pogrenog socijalnog komuniciranja Neravnotea u strunim kompetencijama, razliiti stavovi i oekivanja oteavaju komunikaciju Lijeniki bijeg u profesionalni argon klasne razlike najvaniji faktor u komunikaciji lijenika i pacijenta

Marksistiki model
Odnos pacijent -lijenik kao paradigmatini primjer klasnog odnosa i/ili sukoba klasni odnos kao posljedica okolnosti to je medicina kapitalistika institucija, a stvaranje profita joj je osnovni cilj