WiMAX tehnologija

Marko Hlebar Prirodoslovno-matematiki fakultet, Fiziki odsjek smjer: prof. fizike i informatike Sveuilite u Zagrebu marko_hlebar@net.hr

eljko Luka Prirodoslovno-matematiki fakultet, Fiziki odsjek smjer: prof. fizike i informatike Sveuilite u Zagrebu zlukac@dominis.phy.hr

Saetak: U ovom seminaru emo se baviti tehnologijom koja tek eka da zaivi WiMAX-om. Seminar se sastoji od est dijelova, prvi dio je kratak uvod u irokopojasni beini pristup internetu, gdje se obrauju tehnologije koje su zapravo potaknule razvoj WiMAX-a. Drugi dio je kratki pregled postanka standarda kojeg danas nazivamo WiMAX-om, a koji je razvijen od strane IEEE 802.16 grupe. Zatim ima govora o upotrebi WiMAX-a u razliitim okruenjima, da li se radilo o osobnim, kunim korisnicima, manjim ili veim tvrtkama, te se ispituju fiksne i mobilne mogunosti WiMAXa. U etvrtom dijelu ukratko se objanjava kako WiMAX zapravo radi, i kako e u budunosti biti realiziran. Zatim su izloene vanije tehnike specifikacije WiMAX-a, i na kraju slijedi usporedba WiMAX-a s recentnim tehnologijama kao to su WiFi i 3G.

Sadraj:
Uvod u WiMAX irokopojasni pristup (Broadband) irokopojasni beini pristup (Broadband wireless) Postanak WiMAX-a WiMAX u upotrebi Fiksni irokopojasni beini pristup Mobilni irokopojasni beini pristup Kako WiMAX radi? Mogunosti WiMAX-a WiMAX u usporedbi s 3G-om i WiFi-om Zakljuak Literatura Indeks slika 2 2 2 3 4 4 6 8 10 12 13 14 15

Uvod u WiMAX
irokopojasni beini pristup (Broadband Wireless) sjedi na sjecitu dviju grana telekomunikacije koje su u posljednjim godinama zabiljeile nevjerojatan rast. Broadband (irokopojasni) i wireless (beini) pristupi su kao dvije neovisne grane uivale brzo prihvaanje irokog trita. Broj korisnika wireless mobilnih servisa je od 11 milijuna 1990. godine do preko 2 milijarde 2005. godine, dok je internet od akademskog alata porastao na mreu koju danas koristi vie od milijardu ljudi diljem svijeta. Taj ubrzani rast Interneta poveava potranju za brim pristupom, tako izazivajui paralelni rast broadband servisa. Glavno pitanje koje se postavlja je da li kombinacija broadbanda i wirelessa pogodna za daljnji razvoj te da li je ekonomski isplativa. Mnogi industrijski promatrai vjeruju da je to tako.

irokopojasni pristup (Broadband)

irokopojasni pristup u dananje vrijeme uglavnom predstavljaju dvije najdominantnije tehnologije, a to su DSL (Digital Subscriber Line (Digitalna pretplatnika linija)), koji prenosi podatke preko upredene parice (twisted pair) telefonskih ica, te cable modem (kabelski modem) kod kojeg se podaci prenose preko koaksijalnih tv kabela. Obje tehnologije omoguuju prijenos podataka od par megabita u sekundi, a napredak u tehnologiji e omoguiti i brzine do nekoliko desetaka megabita u sekundi za krajnjeg korisnika. irokopojasni pristup je doivio znaajan skok u broju korisnika u posljednjih desetak godina, te tako trenutano broji par stotina miljuna korisnika, a rauna se da e beini irokopojasni pristup taj rast jo i ubrzati. irokopojasni pristup omoguava bre pretraivanje interneta, bre skidanje podataka, a podrava i prijenos zvuka i slike u realnom vremenu, pa je krajnji rezultat toga drastian pomak u tome kako se sklapaju poslovi ili trai zabava.

irokopojasni beini pristup (Broadband wireless)

Kad govorimo o irokopojasnom beinom pristupu, zapravo elimo da se to drugaije iskustvo pristupa koje prua irokopojasni pristup stavi u novi kontekst, onaj u kojem nam ne treba neka vrsta ica da bi bili povezani s ostatkom svijeta, dakle u beini pristup. Postoje dva fundamentalno razliita tipa irokopojasnog beinog pristupa. Prvi tip pokuava posluiti skup usluga slian tradicionalnom irokopojasnom pristupu preko fiksne linije, ali pri tome koristei beini pristup kao medij prijenosa. Taj tip, nazvan fiksni irokopojasni beini

pristup (fixed wireless broadband), moe se shvatiti konkurencijom DSL-u ili kabelskom modemu. Drugi tip irokopojasnog beinog pristupa je nazvan mobilnim irokopojasnim pristupom (mobile broadband), i prua dodatnu mobilnost i prenosivost. WiMAX (worldwide interoperability for microwave access (svjetska meuoperabilnost za pristup mikrovalovima )) tehnologija je dizajnirana da podrava aplikacije i fiksnih i mobilnih irokopojasnih pristupa.

Slika 1. Porast broja pretplatnika od 1990 2006 godine za mobilnu telefoniju (Mobile), koritenje interneta (Internet) i iroopojasni pristup (Broadband)

Postanak WiMAX-a
1998. Institut za elektrike i elektronike inenjere (Institute of Electrical and Electronical Engineers) ili IEEE oformio je grupu nazvanu IEEE 802.16 sa svrhom da razviju standard za neto to je tada bilo nazvano beinom mreom metropolitskog podruja (wireless metropolitan area network = wireless MAN). U poetku grupa se fokusirala na izgradnji rjeenja u pojasu izmeu 10 66 GHz, sa primarnom primjenom da donesu brzu vezu tamo gdje vrste veze nisu dostupne. U prosincu 2001 IEEE 802.16 grupa je proizvela standard nazvan Wireless MAN-SC, koji je specificirao fiziki sloj koji korist modulaciju sa jednim nosivim signalom (single carrier) i takozvani sloj za kontrolu nad pristupom medijima (media access control layer (MAC)). Nakon dovravanja posla s tim standardom, grupa je poela raditi na modificiranju i proirivanju standarda na frekvencije koje su pod licencom, u rangu 2 11 GHz, koje bi omoguile 3

postavljanje ureaja da budu dostupni i izvan dometa oka (NLOS non line of sight). Taj standard, nazvan IEEE 802.16a bio je odobren 2003. Daljnje revizije standarda 802.16a su bile nainjene 2004. Taj novi standard, nazvan IEEE 802.16-2004 zamjenjuje 802.16, 802.16a i 802.16c standarde sa jednim standardom, koji pak se kasnije adaptirao kao baza za HIPERMAN (highperformance metroplitan area network (beina mrea metropolitskog podruja s visokim performansama)) od strane ETSI (European Telecommunications Standards Institute (Europski institut za telekomunikacijske standarde)). 2003. godine grupa 802.16 poinje s radom na poboljanjima specifikacija da omogue upotrebu u pokretnim vozilima. Ta revizija je zavrena u prosincu 2005 i formalno je nazvana IEEE 802.16e-2005. IEEE 802.16 specifikacije su skup standarda koji obuhvaaju jako iroko podruje. Da bi se prilagodili irokim potrebama industrije, standard utjelovljava iroki spektar opcija. Da bi razvili rjeenja koja su meuoperativna koristei standarde iz obitelji 802.16, podruje koje obuhvaa standard je moralo biti sueno na taj nain da se sklopio dogovor o tome koje opcije standarda e se ukljuivati i implementirati u testove za meuoperativnost. IEEE je razvio standarde, ali je ostavio na industriji zadatak da preoblikuje te standarde u meuoperativni standard koji moe biti certificran. Da bi se rijeio taj problem i nala neka rjeenja bazirana na IEEE 802.16 standardima, osnovan je WiMAX Forum. WiMAX Forum je bio sastavljen na sliku WiFi Alliance-a (WiFi saveza), koji je imao izuzetnog uspjeha u promoviranju i testiranju meuoperativnosti proizvoda baziranih na standardima iz obitelji IEEE 802.11. WiMAX Forum ima lanove iz mnogih strana industrije, ukljuujui industrije poluvodia, proizvoaa opreme i posluitelja za internet. Forum je zapoeo sa testiranjem meuoperativnosti i najavio je prvi proizvod baziran na IEEE 802.16-2004 za fiksnu primjenu u sijenju 2006. Proizvodi bazirani na IEEE 802.16e-2005 su bili certificirani na poetku 2007. Mnogi proizvoai su najavili plan migracije na fiksni i/ili mobilni WiMAX. Dolazak WiMAX - certificiranih proizvoda e biti vaan korak u povijesti irokopojasnog beinog pristupa.

WiMAX u upotrebi
Fiksni irokopojasni beini pristup
Jedno od najplodnijih podruja za upotrebu WiMAXa u skoroj budunosti je oito irokopojasni pristup za stambene, male urede/urede kod kue (SOHO small office / home office), te za mala i poduzea srednje veliine (SME small to medium enterprise). irokopojasne usluge posluene koristei fiksni WiMAX bi mogle ukljuivati pristup internetu velikom brzinom, telefonske usluge koristei

VoIP (Voice over Internet Protocol (Internet protokol s mogunou prijenosa glasa)), a mogao bi koristiti i kao posluitelj drugim internetski baziranim aplikacijama. Fiksni beini prijenos nudi nekoliko prednosti nad tradicionalnim ianim prijenosom, a to su niska cijena i bre postavljanje mree, mogunost izrade mree u skladu s potrebama, te niski operativni trokovi za odravanje, pogon i upravljanje mree. Iz perspektive korisnike lokalne opreme, mogu se koristiti dva modela postavljanja za posluivanje irokopojasnog beinog pristupa stambenim, SOHO i SME tritima. Jedan model pretpostavlja instalaciju vanjske antene na korisnikoj lokaciji, dok drugi koristi integrirani radio modem kojeg korisnik moe ugraditi unutra kao tradicionalni DSL ili kabelski modem. Koristei vanjske antene poboljava se radio veza, pa s time i performanse sustava. Taj model doputa vee podruje koje bazna stanica moe pokriti, to pak razrjeuje broj baznih stanica koje omoguavaju irokopojasni pristup, pa ujedno i smanjuju trokove postavljanja sustava. Potreba za vanjskom antenom pak zahtjeva od korisnika dodatne trokove dostave i postavljanja od strane ovlatenog strunjaka. U razvijenijim dravama sa dobrom ianom infrastrukturom, fiksni beini irokopojasni pristup e se vjerojatno koristiti u ruralnim ili podrujima sa slabijim mogunostima usluge, gdje se za tradicionalna sredstva posluivanja treba uloiti vie materijalnih sredstava. U SAD-u je narav konkurencije takva da se tradicionalne kompanije za posluivanje kabelske natjeu s telefonskim kompanijama za cijeli spektar telekomunikacijskih i zabavnih usluga korisnicima.

Slika 2. Mogunosti WiMAX-a u toka-prema-vie toaka (point to multipoint) upotrebi

U takvom okruenju, satelitske TV tvrtke bi mogle biti ponukane da ponude irokopojasne usluge koje ukljuuju prijenos glasa i podataka da bi ostale u konurenciji s telefonskim i kabelskim kompanijama, a WiMAX bi tu mogao stati kao potencijalno rjeenje. Druga velika mogunost za fiksni WiMAX na razvijenim tritima je kao konkurencija visoko brzinskim pristupima poput T1/E1, frakcionalnog T1/E1, ili nekih drugih pristupa za poslovno trite. Uzimajui u obzir da samo mali dio komercijalnih zgrada u svijetu ima pristup optikim kabelima, postoji jasna potreba za alternativnim rjeenjima sa viskopojasnim pristupom za tvrtke korisnike. Na poslovnom tritu postoji potreba za simetrinom T1/E1 poslugom koju kabelski pristup i DSL na tehnikoj razini ne mogu ni priblino dostii. Tradicionalne telekomunikacijske tvrtke nastavljaju zadovoljavati te potrebe za brzom vezom praktiki bez konkurencije. Fiksna irokopojasna rjeenja koja koriste WiMAX bi se potencijalno mogla natjecati na tom tritu i ak sruiti zemljana rjeenja u pogledu brzine irenja na tritu i nie cijene. WiMAX bi u razvijenijim zemljama mogao sluiti kao potencijalna poveznica (backhaul) za sve prisutnije WiFi vrue toke (hotspots). Na razvijenijim tritima se naime javlja sve vie tih WiFi vruih toaka na javnim mjestima kao to su dvorane, hoteli, zrane luke i slino, a broj postavljenih vruih toaka e u narednim godinama jo i rasti. Veina operatora WiFi vruih toaka koristi iane irokopojasne veze za povezivanje vruih toaka s mrenim centrom. WiMAX bi se mogao iskoristiti kao bra i jeftinija varijanta za povezivanje (backhaul) tih vruih toaka. Koristei mogunosti za toka prema vie toaka (point-to-multipoint) prijenos WiMAX-a kao poveznice za vrue toke bi moglo znaajno poveati promet za WiFi vrue toke i dati dodatni motiv za postavljanje novih vruih toaka. Potencijalno veliko trite za irokopojasni fiksni WiMAX su zemlje u razvoju kao to su Kina, Indija, Rusija, Indonezija, Brazil, te neke zemlje u Latinskoj Americi, istonoj Europi, Aziji i Africi koje zapravo imaju nedostatak baze za irokopojasni iani prijenos.

Mobilni irokopojasni beini pristup

Poetne WiMAX instalacije i ureaji e se koristiti fiksnim irokopojasnim pristupom, no puni potencijal WiMAX-a e biti realiziran tek kada bude koriten za inovativne nomadske i mobilne irokopojasne ureaje. WiMAX tehnologija u svojoj IEEE 802.16e-2005 inaici e biti vjerojatno iskoritena od strane fiksnih operatora da zauzmu svoje mjesto i u beinom mobilnom pristupu, uz obini irokopojasni pristup. Kako se krajnji korisnici navikavaju na visoko brzinski irokopojasni pristup kod kue i u uredu, uskoro e se javiti potranja za takvim uslugama i u mobilnom kontekstu, pa bi mnogi posluitelji mogli iskoristiti upravo WiMAX da zadovolje te potrebe. Prvi korak prema mobilnosti bi doao od jednostavnog dodavanja nomadskih sposobnosti fiksnom irokopojasnom pristupu. Posluujui WiMAX 6

usluge prijenosnim ureajima e isto tako omoguiti korisnicima da koriste irokopojasni pristup ne samo kod kue i na poslu nego i na drugim lokacijama. Korisnici e moi svoj irokopojasni pristup nositi sa sobom kamo god se kreu. Nomadski pristup vjerojatno nee biti besprijekoran, ili nee raditi kod brzina koje imaju osobna vozila, ali e definitivno doputati mobilnost kod brzine pjeaka, i mogunost spajanja na mreu s bilo kojeg mjesta u podruju gdje postoji usluga. Mnogi dijelovi svijeta u kojima nositelji fiksnih linija nemaju mobilni ili 3G spektar usluga bi se mogli okrenuti WiMAXu kao nositelju mobilnih usluga. Kako se industrija kree prema smjeru usluga s etverostrukom ulogom (quadrupleplay), znai prijenos zvuka, podataka, slike i mobilnost, a poto neki posluitelji kao telefonske kompanije operatori kabelske i satelitske televizije nemaju tu mobilnu komponentu, mogli bi se posluiti WiMAXom. Za mnoge od tih kompanija e upravo posjedovanje moblinih usluga biti nova prilika za profit i konkurentnost. Postojei mobilni operateri vjerojatno nee prigrliti WiMAX rjeenja, nego e se radije posvetiti razvoju postojeih 3G usluga tako da mogu isporuiti i primati vee koliine podataka. Postoje scenariji u kojima e tradicionalni mobilni operateri uzeti WiMAX kao novo rjeenje da ponude jo vee brzine pristupa u ciljanim gradskim centrima. Takav sluaj se zapravo desio u Korejskom telekomu, koji je postavio WiBro uslugu u metropolitskim zonama da podupre standardnu uslugu s veim performansama za multimedijske poruke, video i zabavne usluge. WiBro je mobilno irokopjasno rjeenje koje je razvio Korejski institut za istraivanja na podruju elektronike i telekomunikacija (Korea's Electronics and Telecommunications Research Institute) za pojas na 2.3GHz. U Koreji danas WiBro usluga nudi krajnjim korisnicima brzinu pristupa izmeu 512 Kbps 3 Mbps. WiBro tehnologija je danas kompatibilna sa IEEE 802.16e-2005 i mobilnim WiMAX-om. U dodatku visokobrzinskom pristupu internetu, mobilni WiMAX moe u budunosti biti iskoriten za VoIP (glas preko internet protokola) usluge. Dizajn mobilnog WiMAX-a s niskim vremenima kanjenja (latency), omoguuje da se VoIP usluge posluuju s veom efikasnou. VoIP tehnologije se takoer mogu iskoristiti da ponude nove inovativne usluge poput kratkog razgovora glasom (voice chatting), pritisni-pa-razgovaraj (push-to-talk) i kratkog razgovora multimedijalnim sadrajima (multimedia chatting). Novi i postojei operatori bi mogli pokuati iskoristiti WiMAX i za neke druge irokopojasne usluge, kao mobilna zabava. Na primjer WiMAX bi mogao biti ugraen u prijenosni ureaj za igranje igara, za koritenje i u fiksnom i mobilnom okruenju. Drugi primjeri bi bili sviranje pjesama skidanjem uivo s interneta (live streaming) na MP3 svira ili gledanjem video sadraja na prijenosnom video svirau. Kako se tradicionalne telefonske kompanije pomiu u podruje zabave na IP-TV (televizija preko internetskog protokola), prijenosni WiMAX bi mogao biti koriten kao sredstvo da se sadraj televizije prenosi i izvan kue.

Slika 3. WiMAX kartica za pristup na prijenosnom raunalu.

Kako WiMAX radi?

U praktinom pogledu WiMAX operira na slian nain kao WiFi, ali pri veim brzinama, na veim udaljenostima, i za vei broj korisnika. WiMAX bi mogao izbrisati rupe u pokrivenosti prigradskih i ruralnih podruja koja trenutno nemaju irokopojasni pristup internetu, zato jer telefonske i kompanije za kabelsku televiziju nisu postavile potrebne ice na te udaljene lokacije. WiMAX sustav se sastoji od dva dijela: WiMAX tornja, slinog tornju za mobilnu telefoniju. Jedan jedini WiMAX toranj moe pokriti vrlo veliko podruje od oko 8000 kvadratnih kilometara. Drugi dio je WiMAX prijemnik (reciever) i antena koji mogu biti mala kutijica ili PCMCIA kartica (slika 3.), ili bi oni mogli biti ugraeni u prijenosna raunala kao to je danas ugraen WiFi pristup. WiMAX toranj bi mogao biti spojen direktno na internet koristei irokopojasnu ianu vezu, poput T3 linije. Mogao bi se takoer spojiti na drugi WiMAX toranj u vidnom polju koristei mikrovalnu vezu. Takva veza (backhaul), zajedno sa mogunostima jednog tornja da pokriva 8000 kvadratnih kilometara, je ono to doputa WiMAX-u pokrivenost u ruralnim podrujima.

Slika 4. LOS i NLOS prijenos kod WIMAX-a

To implicira da WiMAX moe ponuditi dva razliita beina servisa. Prvi je servis u izvan vidnog podruja (non line of sight (NLOS)), koji podsjea na dananji WiFi, gdje se mala antena s raunala spaja na toranj. U tom nainu rada se koriste nie frekvencije izmeu 2 Ghz 11 GHz. Nie valne dulijne nije lako omesti fizikim preprekama zato jer ih one lako zaobilaze difrakcijom ili ogibom. Drugi tip servisa je onaj u vidnom podruju (line of sight (LOS)), gdje je fiksna tanjur antena usmjerena direktno prema WiMAX tornju sa nekog krova ili stupa. LOS veza je jaa i stabilnija, pa se tako lake prenosi vie podataka s manje greki. LOS prijenos koristi vie frekvencije, sa dometom do 66 GHz. Sa veom frekvencijom se dobiva puno manje interferencija, a puno bri pristup.

Mogunosti WiMAX-a
WiMAX je irokopojasno beino rjeenje koje nudi bogati skup mogunosti s mnogo rastezljivosti u smislu postavljanja opcija i potencijalne ponude. Neke od mogunosti koju zasluuju biti istaknute su: OFDM (Ortogonal Frequency Division Multiplexing (Multipleksiranje dijeljenjem ortogonalne frekvencije)) - baziran fiziki sloj: Fiziki sloj WiMAX-a baziran je na multipleksiranju dijeljenjem ortogonalne frekvencije, shema koja nudi dobar otpor vieputnosti (multipath), i doputa WiMAX-u da radi u NLOS (non-line-of-sight (izvan vidika)) uvjetima. OFDM je iroko prepoznat kao metoda izbora za smanjivanje vieputnosti irokopojasnog beinog pristupa. Vrlo visoke brzine prijenosa podataka: WiMAX je sposoban podravati vrlo visoke brzine prijenosa podataka.Najvea brzina prijenosa podataka koju podrava fiziki sloj WiMAX-a mogu biti i do 74 Mbps kada radi koristei 20 MHz irok spektar. Tipino se radi na 10 MHz irokom spektru koristei TDD (Time Division Duplexing (dupleksiranje dijeljenjem u vremenu)) sheme sa omjerom 3:1 silazne prema uzlaznoj vezi, najvea brzina prijenosa je 25 Mbps za silaznu, te 6.7 Mbps za uzlaznu vezu. Te brzine prijenosa podataka se postiu kada se koristi 64 QAM (Quadrature Amplitude Modulation (Modulacija kvadriranjem amplitude)) modulacija sa stopom od 5/6 za kodiranje ispravljanja greaka. Kada su jako dobri uvjeti to se tie signala, mogu se postii i jo vee brzine prijenosa podataka koristei vie antena. irina pojasa frekvencije podesive veliine i podrka brzine prijenosa podataka: WiMAX ima arhitekturu fizikog sloja takvu da doputa brzinu prijenosa podataka podesive veliine, te brzina prijenosa podataka vrlo lako poraste kada je dostupan irokopojasni kanal. Podesivost veliine je podrana u OFDMA (OFDM access (OFDM pristup)) nainu rada gdje veliina FFT(fast fourier transform(brzi fourierov transformat)) moe biti poveana temeljei se na dostupnosti irokopojasnih kanala. Za primjer, WiMAX moe koristiti 128-, 512-, 1048-bitni FFT koji se temelji na tome da li je irokopojasni kanal 1.25 MHz, 5 MHz il 10 MHz. Adaptivna modulacija i kodiranje (AMC (Adaptive Modulation and Coding)): WiMAX podrava velik broj modulacija i FEC (Forward Error Correction (ispravljanje greaka unaprijed)) sheme kodiranja koje doputaju shemi da bude promijenjena ovisno o korisniku i okviru, temeljei se na uvjetima kanala. AMC je uinkovit mehanizam koji maksimizira protok podataka u vremenski varirajuem kanalu. Adaptacijski algoritam uobiajeno poziva na uporabu najvie modulacije i sheme kodiranja koje mogu biti podrane kod prijemnika tako da svaki korisnik bude usluen sa najveom moguom brzinom prijenosa podataka koje su podrane u njihovim mreama. Retransmisija mrenog sloja: Za mree koje zahtijevaju poboljanu pouzdanost WiMAX podrava ARQ (Automatic Retransmission Request (automaski zahtjev za retransmisiju)) u mrenom sloju. Mree koje imaju

10

osposobljen ARQ zahtjevaju da svaki poslani paket bude prepoznat od prijemnika, paketi koji nisu prepoznati pretpostavlja se da su izgubljeni i ponovno ih se alje. Fleksibilno dinamika alokacija resursa po korisniku: I za uzlaznu i za silaznu vezu alokacija resursa je kontrolirana programom za rasporeivanje u baznoj stanici. Kapacitet se dijeli meu mnogo korisnika po principu na zahtjev korisnika, koristei brzinsku TDM shemu. Resursi mogu biti alocirani i u prostornoj domeni kada se koristi AAS (Advanced Antenna Systems (napredni sustav antena)). Podrka za tehnike naprednih sustava antena: WiMAX-ovo rjeenje ima ugraen veliki broj kuka (hooks) u dizajn fizikog sloja, koje doputaju koritenje tehnike sa vie antena, kao to su stvaranje zrake, kodiranje u prostor-vremenu i prostorno multipleksiranje. Ove sheme se mogu koristiti da poboljaju kapacitet cijelog sustava i spektralne efikasnosti koristei vie antena kod odailjaa ili kod primatelja. Podrka kvalitete usluga: WiMAX-ov MAC sloj je mreno orijetirano dizajniran da moe podravati velik broj aplikacija, ukljuujui glasovne i multimedijske usluge. Sustav nudi podrku za konstantni prijenos podataka, varijacijski prijenos podataka, stvarno vremenski i ne stvarno vremenski protok podataka. Jaka sigurnost: WiMAX podrava jaku enkripciju, koristei AES (Advanced Encryption Standard (standard napredne enkripcije)), i ima jake protokole za privatnost i upravljanje kljuevima (key-managment). Sustav takoer nudi vrlo fleksibilne arhitekture autentikacije temeljene na EAP (Extensible Authentication Protocol (protokol za proirivu autentikaciju)), koji doputa raznolike sigurnosne mjere, ukljuujui korisniko ime i zaporku, digitalne certifikate i pametne kartice (smart cards). Podrka za pokretnost: Varijanta pokretnog WiMAX-a ima mehanizam za podrku sigurnog prijenosa bez greke za aplikacije koje toleriraju zakanjenja, kao VoIP. Sustav takoer ima ugraenu podrku za mehanizme utede energije koji produuju trajanje baterije korisnikih ureaja. Arhitektura temeljena na IP: WiMAX Forum je definirao referenciranu strukturu mree koja se koristi na svim platformama koje koriste IP. Sve usluge od toke-do-toke prenose se preko IP arhitekture koja se oslanja na protokole IP koji slue za prijenos podataka od toke-do-toke, sigurnost, pokretnost, upravljanje seansama, kvalitetu usluge. Oslanjanje na IP doputa WiMAX-u da smanji cijene IP procesiranja, ustanovljavanje lake konvergencije s drugim mreama, te iskoritavanje bogatog ekosistema za razvoj aplikacija koje postoje za IP.

11

WiMAX u usporedbi s 3G-om i WiFi-om

Postavlja se pitanje kako se WiMAX moe nositi s postojeim i tek nadolazeim mogunostima 3G-a i WiFi-a. Mogunosti WiMAX-a ovise o kanalu odnosno frekvenciji na kojoj se emitira signal. Za razliiku od 3G sustava, koji rade na fiksnoj irini frekvencije kanala (channel bandwidth), WiMAX podrava mogunost odabira irine frekvencije kanala izmeu 1.25MHz i 20MHz, to doputa vrlo fleksibilno postavljanje ureaja. Kada se postavi na vjerojatniji 10MHz kanal s mogunou dupleksiranja dijeljenjem u vremenu (time division duplexing (TDD)), pretpostavivi omjer silazne (downlink) prema ulaznoj (uplink vezi od 3:1, WiMAX nudi najveu brzinu od 46Mbps za silaznu i 7Mbps za uzlaznu vezu. Oslanjanje WiFi-a i WiMAX-a na OFDM (multipleksiranje dijeljenjem ortogonalne frekvencije (Orthogonal Frequency Division Multiplexing)) modulaciju nasuprot CDMA (viestuki pristup dijelovima koda (Code Divison Multiple Access)) koju koristi 3G, doputa im vrlo visoke brzine prijenosa podataka. Potreba za irenjem mree ini vrlo visoke brzine prijenosa teim u CDMA sustavima. Vanije od brzine prijenosa koja se nudi prema individualnoj vezi je prosjena mogunost isporuke i ukupni kapacitet sustava kad ga primjenimo na okolinu s vie ureaja. Iz gledita kapaciteta, vanija mjera performansi sustava je spektralna efikasnost. Spektralna efikasnost WiMAX sustava je vea od one koja se moe postii u 3G sustava. injenica da WiMAX specifikacije udomauju viestruki sustav antena od poetka daje mu dodatnu prednost u spektralnoj efikasnosti. U 3G sustavima pak je podrka za viestruki sustav antena doao tek u formi revizija standarda. Dalje, WiMAX-ov OFDM fiziki sloj je pogodniji za implementaciju viestrukog ulazno/izlaznog (MIMO (Multiple Input / Multiple Output)) kanala koji kod CDMA sustava zahtjeva veu kompeksnost uz manje dobitke. OFDM takoer doputa lake iskoritavanje razliitih frekvencija i korisnika da se povea kapacitet mree. Zato kad ga usporedimo s 3G-om, WiMAX prua veu brzinu pristupa, propusnost podataka, veu fleksibilnost i vei kapacitet sustava. Moda najvea prednost WiMAX-a bi mogla biti njegova potencijalno niska cijena radi olakane IP arhitekture. Koritenje IP arhitekture pojednostavljuje jezgru mree, dok 3G ima kompleksnu i posebnu jezgru za glas i podatke, i tako smanjuje kapitalne i operativne trokove. IP doputa laku integraciju s ureajima drugih razvojnih timova, pa time ini konvergenciju s drugim mreama i ureajima lakom. U pogledu podrke pokretljivosti (roaming), i mobilnosti pri visokim brzinama vozila, mogunosti WiMAX-a se ne mogu mjeriti s onima 3G-a. Kod 3G-a mobilnost je integralni dio dizajna, dok je WiMAX dizajniran kao fiksni sustav, sa mobilnim mogunostima razvijenima kao dodatnima.

12

WiMAX zauzima sredinju poziciju izmeu WiMAX i 3G tehnologija kad se usporede u kljunim dimenzijama kao to su pokrivenost, brzina pristupa, kvalitetu usluge, mobilnost i cijenu.

Zakljuak
WiMAX je tehnologija bliske budunosti koja e zadovoljiti veliku potranju za brzim i beinim pristupom internetu. Njegova brzina, iroko podruje djelovanja osiguravaju dobru kvalitetu usluge koja e ujedno biti jeftinija od dosadanjih tehnologija. Vrlo vjerojatno e uskoro WiMAX biti neizbjean u svakodnevnoj upotrebi, od mobitela preko MP3 sviraa, pa do hladnjaka u kui.

13

Literatura
1. Andrews, Ghosh, Muhamed. (2007.). Fundamentals of WiMAX: understanding broadband wireless networking, Prentice Hall, Upper Saddle River NJ, SAD 2. WiMAX.com. Pregledano 29.12.2007. http://www.wimax.com 3. WiMAX Forum. Pregledano 4.1.2008. http://www.wimaxforum.org/home/ 4. Intel technology, WiMAX, Pregledano 4.1.2008. http://www.intel.com/technology/wimax/index.htm 5. Howstuffworks.com. Pregledano 4.1.2008. http://computer.howstuffworks.com/wimax.htm

14

Indeks slika
Slika 1. Porast broja pretplatnika od 1990 2006 godine za mobilnu telefoniju (Mobile), koritenje interneta (Internet) i iroopojasni pristup (Broadband), Andrews, Ghosh, Muhamed. (2007.). Fundamentals of WiMAX: understanding broadband wireless networking, Prentice Hall, Upper Saddle River NJ, SAD, str 4. Slika 2. Mogunosti WiMAX-a u toka-prema-vie toaka (point to multipoint) upotrebi. Andrews, Ghosh, Muhamed. (2007.). Fundamentals of WiMAX: understanding broadband wireless networking, Prentice Hall, Upper Saddle River NJ, SAD, str 11. Slika 3. WiMAX kartica za pristup na prijenosnom raunalu. Skinuto 4.1.2008. Dostupna na: http://www.wimaxpccards.com/WiMax_PC_Cards-Unwired_WiMax_PC_Card.jpg

Slika 4. LOS i NLOS prijenos kod WIMAX-a Skinuto 4.1.2008. Dostupna na: http://computer.howstuffworks.com/wimax1.htm

15