VELEUILITE U IBENIKU ODJEL MENADMENTA

LUKA MILIN KISELE KIE SEMINARSKI RAD

IBENIK, 2012. VELEUILITE U IBENIKU ODJEL MENADMENTA

KISELE KIE SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Informatike tehnologije i zatita okolia MENTOR: Tanja Radi- Lako, mr.sc. STUDENTI: Luka Milin
2

MATINI BROJ:
SADRZAJ: 1. Uvod 4 2. Proces nastajanja. 5 3. PH vrijednosti. 6 4. Utijecaj kiselih kia 7 4.1. Utijecaj kiselih kia na ljudsko zdravlje.. 7 4.2. Utijecaj kiselih kia na ume I tlo .. 7 4.3. Utijecaj kiselih kia na vodu .. 9 4.4. Utijecaj kiselih kia na graevine I materijale 10 5. Hrvatksa I kisele kie 11 6. Zakljuak .. 12

KISELE KIE
1. Uvod Kisela kia je padavina koja je zagaena sumpornim i duinim oksidima, amonijakom i drugim kemijskim spojevima. Ljudsko djelovanje prouzroilo je neravnoteu u omjeru plinova u atmosferi to je uzrok kia sa snienom pH vrijednou koje nazivamo kiselim kiama. PH vrijednost normalne kinice iznosi otprilike 5.5, dok vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike 40 puta vea koliina kiselina u odnosu na obinu kinicu. Pojava koju promatramo zove se kiselo taloenje i javlja se u dva oblika: - suhom - vlanom Suho taloenje ini otprilike polovinu taloenja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na kisele plinove i estice u zraku koje vjetar raznosi na sve to nas okruuje. Taj suhi talog najee ispere kia i on zavri u zemlji ili vodi. Vlano taloenje je ono koje je ve poznato kao kisela kia i ima veliki uinak na biljni i ivotinjski svijet. Neki od vanih faktora su: - kiselost vode - kemijski sastav tla - vrasta biljnog i ivotinjskog svijeta Ispitivanja pokazuju da ugljini (najee CO,COn), duini (najee NO,NOn) i sumporni (najee SO,SOn) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljinu, duinu i najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose najveu odgovornost za kiselost kie, snijega ili magle. Najvei zagaivai zraka su rafinerije nafte koje u atmosferu otputaju amonijak,

razliite organske kiseline, sumporne okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su zagaivai zraka i nadzvuni avioni koji otputaju mnogo duikova oksida, takoer i motorna vozila u atmosferu otputaju velike koliine ugljinog dioksida, ugljinog monoksida i duikove okside, tu su naravno i druge velike tvornice, termoelektrane i sl. Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagaivaa neposredno zraka, a posredno i vode i zemlje, svega neophodnog ovjeku za ivot. Moemo i spomenuti da neki tetni plinovi nastaju i prirodnim putem naprimjer aktivnou vulkana, biolokom razgradnjom, te umskim poarima, no te su koliine vrlo male u odnosu na one koje izravno proizvodi ovjek.

2. Proces nastajanja
Prilikom procesa sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, duikovi oksidi i drugi plinovi koji pospjeuju nastajanje kiselina.Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlanoj atmosferi sa vodenom parom u sumpornu i duinu kiselinu.Te tvari se otopljene nalaze u zraku i zajedno sa padalinama padaju na zemlju.S obzirom da ti

proizvodi sagorijevanja nastaju u poveanoj koliini u gradovima i industrijskim zonama i pH vrijednost je veinom tamo nia nego na selu. Pod pojmom duik-oksid (NOx) se objedinjuju dva spoja: duikov monoksid (NO) I duikov dioksid (NO2). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih goriva. Pri svakom sagorijevanju nastaju duik-oksidi kao spoj duika iz zraka i kisika. Pri veoj temperaturi sagorijevanja bre je nastajanje duikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobaa duikov monoksid koji kasnije u zraku oksidira u tetni duik-oksid. Iz duikova dioksida se u reakciji sa vlagom stvara duina kiselina koja je odgovorna za treinu nastanka kisele kie. Ukoliko se dnevna vrijednost koncentracije duik-dioksida u zraku nalazi preko 150|jg po m3 nastaju akutna oboljenja dinih organa. Sumporov dioksid je daleko najtetnija tvar u zraku. To je plin bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod ljudi, prije svega djeluje na dine organe. Kako je u zimskim mjesecima koncentracija sumporovog dioksida u zraku visoka, on zajedno sa prainom koja se nalazi u zraku ini smog. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari se atmosfera jako zagauje sumporovim dioksidom. On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom ini kiselu kiu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja uma.

3. PH vrijednosti
6

PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar lunata ili kisela. Koristi se skala od 0 do 14, gdje je razina pH 7 neutralna (niti kisela, niti lunata), vrijednosti manje od 7 su rastue kisele, a vee od 7 rastue lunate. Raspodijela na skali je eksponencijalna, pa je tako neka tvar sa pH vrijednou 4 deset puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 5 i stotinu puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 6. Obina voda je pH neutralna (pH=7.0). Kada mijeamo neku kemikaliju sa vodom (zapamtite, uvijek treba lijevati kemikaliju u vodu, ne obratno!), rezultat je mjeavina koja je ili kisela ili lunata. Npr., ocat i limunov sok su kiseli, a deterdenti za pranje rublja su lunati. Kemikalija koja je izrazito kisela ili lunata nazivamo reaktivnom.

4. Utjecaj kiselih kia

4.1. Utjecaj kiselih kia na ljudsko zdravlje Sumporni i duini oksidi su opasni za ljudsko zdravlje. Kada se nau u atmosferi, vjetrovima mogu biti noeni na ogromne udaljenosti. Udisanje estica otrovnih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. zbog astme ili bronhitisa. Ispitivanja su pokazala kako se sve vei broj oboljelih ljudi od raka i sve vei broj djece koja pate od astme moe dovesti u vezu sa zagaenjem zraka. "Dok kod stanovnika zemalja EU razina smrtnosti od raka stalno opada, kod stanovnika Primorsko-goranske upanije (PG) i cijele Hrvatske stalno i strmo raste, pri emu je smrtnost od raka u PG via od dravne s tendencijom daljnje divergencije. 4.2. Utjecaj kiselih kia na ume i tlo Kisele kie usporavaju rast svih usjeva i openito biljaka, te oteuju ume. Procjenjuje se da je 60% svih uma oteeno djelovanjem kiselih kia. Na tlo utjeu tako to otapaju, npr. kalcij i magnezij iz tankog sloja humusa koji su potrebni biljkama za izgradnju njihovih stanica. Kiseline izravno oteuju korjenje stabla ili vodom dospijevaju u lie ili iglice drvea, te oteuju njihova tkiva.Posljedica su mrlje smekaste boje.

Tlo u odreenoj mjeri moe neutralizirati kiseline iz kie (buffering capacity). To je vrlo vano svojstvo tla i o njemu ovisi koliko je oteeno bilje koje na njemu raste.

Pojedini simptomi bolesti nastupaju neovisno jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti jako razliiti. Kod igliastog drvea su ustanovljena sljedea oteenja: -oteenja iglica (poutjele iglice, opadanje iglica) -oteenja pupoljaka i mladih klica -oteenja kore -oteenja drveta -anomalije rasta -oteenja korjena -slabljenje otpornosti na mraz, infekcije, tetoine itd.

Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku bio dovoljan za 75 godina njegova ivota. Zimzeleno drvee posebice jela je vie pogoeno djelovanjem kiselih kia, nego listopadno, od kojih je najugroeniji hrast. Istraivanja u Hrvatskoj krajem 80-tih godina (znanstvenici umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu dr. Branimir Prpi i dr. Zvonimir Seletkovi) pokazala su da je u Hrvatskoj: -zdravo 74% stabala -slabo oteeno 18% stabala -srednje i jako oteeno 8% stabala.

4.3. Utjecaj kiselih kia na vodu Najizrazitiji utjecaj kiselih kia je na vodi (bilo jezera, rijeke, mora ili oceani), jer sva voda iz kie mora negdje i zavriti.Veina Rijeka i jezera ima pH vrijednost izmeu 6 i 8, to je vrlo veliki raspon. Pod utjecajem kiselih kia pH vrijednost pada, pa tako npr. Little Echo Pond u Franklinu (New York) ima pH vrijednost 4.2, to je gotovo 100 puta kiselije od najkiselijeg prirodnog jezera! Takoer se u Skandinavskim jezerima pojavila pH vrijednost vode 3, to dovodi do izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog eko sustava. Duina i sumporna kiselina utjeu na sav ivot u vodama. U tlu ostvaruju oslobaanje aluminija koji je otrovan za sve ivotinje u vodi. Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba, dovodi do stresa koji dovodi do smanjenja tjelesne mase riba, a kod ekstremnih pH razina kao kod Skandinavskog primjera, mogu ak i ubiti ribu to rezultira smanjenjem populacije i bioloke raznolikosti. Otpornost riba i ivotinja to ive u vodi je razliita to nam i pokazuje sljedei primjer: (ivotinje redom: pastrva, brancin, grge, aba, salamander, koljke, slatkovodni rak, pu i vodencvijet)

Jo jedan tetan elemenat za ribe je klor, koji je inae normalan sastojak zemlje (u malim koliinama), ali ako doe u okoli riba, moe biti smrtonosan. Na slijedeim forografijama prikazane su zdrava pastrva i pastrva koja je ivjela u kiselom jezeru:

4.4. Utjecaj kiselih kia na graevine i materijale Kisele kie i suho taloenje sumpora tetno utjee na mnoge materijale. Najee su posljedice : -hranja metala (npr. bronce) -propadanja boje i kamena (npr. mramora, vapnenca i pjeenjaka). Na primjer, samo autoindustrija u SAD-u troi godinje 61 milijun dolara na boje koje su otporne na kisele kie.
10

Dva osnovna tipa kamena su se koristila u gradnji prije otkria Portland cementa u 19. stoljeu, a to su granit i vapnenac. Poznato je da je teta na graevinama od vapnenca mnogo manja od tete na graevinama od granita, jer vapnenac neutralizira kiselinu. Ve desetljeima mnogi stari kulturno-povijesni spomenici nepovratno gube svoj oblik, gubei bitku sa kiselim kiama. Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najvei kip sjedeeg Budhe na svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Seuan dio je svjetske kulturne batine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta, potrebno je zatititi od propadanja kako bi mogli ostati ouvani za narataje koji dolaze.

5. Hrvatska i kisele kie

Crni snijeg, pH vrijednosti kao i ocat, pao je u kotskoj 1984. godine. U prosincu 1952. godine London je 5 dana bio zavijen smogom ( "Great London Smog"). Preko 4 tisue ljudi je umrlo, a jo mnogo tisua ljudi doivjelo pogoranje u bolestima srca ili bronhitisu. A smog je samo nagomilavanje produkata izgaranja koji zbog magle ili hladnog zraka ne mogu otii u vis. U Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno, ali je zabrinjavajue. 60% sumpornog dioksida (SO2) u Hrvatsku dolazi zranim putem iz bliskih industrijski razvijenijih zemalja, prema podacima Dravnog zavoda za meteorologiju. Prema analizama sustavnog praenja kakvoe oborina Dravnog hidrometeorolokog zavoda uoljiv je znaajan udio kiselih kia i u urbanim i industrijskim sreditima i u ruralnim podrujima.

6. Zakljuak
11

Mnoge zemlje pokuavaju smanjiti emisiju sumpornih, duinih i ugljinih oksida u atmosferu. Ugradnja automobilskih katalizatora i "isto" spaljivanje fosilnih goriva najee se primjenjuju. "isto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski objekti u vedskoj, a rezultat je smanjenje isputanja sumpora u atmosferu za 80%. U Njemakoj se u sumporni dim unosi vapnenac i kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u cestogradnji. Autokatalizatori nam pomau u naporima za smanjenje emisije plinova uzronika kiselih kia u atmosferu. Poznato je da vozila s ugraenim katalizatorima isputaju u atmosferu i do 90% manje opasnih plinova od onih bez katalizatora, no potrebno je rei da kod njih dolazi do isputanja tekih metala (platina, paladij, rodij) u zrak. Svaki autokatalizator u sebi sadri oko 3 g platine koja se dobiva iz rudnika po itavom svijetu. Zbog toga to se platina takoer u zemljinoj kori ne javlja u istom obliku ve u obliku spojeva, potrebno je vriti proces izdvajanja platine iz rudae. Na primjer, tvornica platine u Norilsku (Rusija) ispusti u atmosferu toliku koliinu SO2 koja je priblino jednaka 1/4 zapremnine ispunih plinova koju eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici. Ipak, budunost autokatalizatora vidimo u njihovom recikliranju, tj. ponovnom koritenju platine iz starih katalizatora u izgradnji novih. Pristup problemu trebao bi biti individualan, i svatko treba rjeavati onaj dio problema na koji moe utjecati. Svatko moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije SO2 u atmosferu tedei elektrinu energiju na sljedei nain : -iskljuiti grijaa tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni -koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti -koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore -koristiti javni prijevoz kada god je to mogue -kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati -uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i COx

12