EUROPSKI BAROK

dolazi od portugalske rijei barocco (nepravilan, neobraen biser) rijeju barok su se imenovala dijela koja nisu bila savrena poput renesansnih, u kojima se javljala pretjerana kienost umjesto renesansne jednostavnosti barok je danas naziv za razdoblje koje se javlja potkraj 16.st u vremenu katolike obnove i traje u 17. Stoljedu prvobitno se javlja na prostorima panjolske, Italije, Francuske i Engleske vezan je uz drutveno povijesne prilike: reformacija, protureformacija (katolika obnova isusovci), kolonijalizam, znanost [dinamika,kretanje,sila,protusila,pojam,protupojam,kontrast]) barokni ovijek -> podvojen izmeu svoje svjetovne prirode i straha od vlastite prolaznosti, smrti. esto se naglaava odnos prema Bogu. memento mori < ----- > carpe diem (renesansa) Uz barokni stil se vee mnogo kienosti i puno stilsko izraajnih sredstava. Manirizam razdoblje izmeu baroka i renesanse, objedinjuje obiljeja oba razdoblja - Najavljuje barok - Knjievni stil je kiast, iskrivljuje jezik na neprirodan nain, naglaavaju se detalji nasuprot cijeline, naruen renesansni sklad - Znaenja: prijelazno razdoblje izmeu B i R, sinonim za barok, jedan od pravaca u baroku, naziv za knjievni stil) Koneto pjesnika figura utemeljena na domiljatosti, na neobinoj zamisli. Ostvaruje se obino usporedbom, antitezom, paradoksom, metaforom, personifikacijom, hiperbolom. *stanca tipina barokna strofa

Barokni knjievni rodovi i vrste EP ---> Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem *(plemid, cijeli ivot pod zatitom bogatih talijanskih obitelji,psihiki obolio); pie lirske pjesme (ljubavne,religiozne), pastirska igra Aminta (najbolja talijanska pastorala)] Osloboeni Jeruzalem Tasso je autor podvojen izmeu idilinog svijeta kojem ovjek tei (ljubav) i traginog doivljaja svijeta (stvarnost) Tema: aktualna,nacionalna Broj pjevanja: 20 pjevanja Uzor: Vergilije Struktura: vrsta,bez brojnih epizoda Namjena: religiozan, instruktivan (a ne ponajprije zabavan) Stih i strofa: Stance Svjetonazor likova: likovi podjeljeni izmeu elje za svjetovnim uicima (ljubav,slava) i religioznost koja zahtjeva ostvarenje viih ciljeva Znaaj autora i dijela: iako pripada renesansi, svojim nainom stvaralatva pretea knjievnog baroka

LIRIKA ---> Luis de Gongora: Samode, Polifem i Galateja *Pjeani sat i Sat na zvoniku ; (panjolac, pripadnik nieg svedenikog reda, u Madridu kapelan na kraljevu dvoru,na kraju ostaje bez potpore modnika,umire u oskudici. Stvara na razmeu baroka i renesanse,pie vezanim osmercem romance po uzornu na narodnu poeziju i petrarkistike sonete;nagovjetava kulteranizam,najznaajniji je pjesnik u staroj panjolskoj knjievnosti i reformator pjesnikog jezika) ] Gongorizam znaajke: raskoan izraz ukraen neobinim metaforama,usporedbama,hiperbolama Kulteranizam pjesnika kola koja smatra da je najvanija pjesnika forma,odnosno vanski ukras pjesme, rijei trebaju biti neobine-zagonetne-uzviene, pjesme namjenjene samo obrazovanima poetski aristokratizam) Giambattista Marino: Rime * Ljudski ivot ; G. Marino talijanski barokni pisac; marinizam barokni knjievni pravac, razvio se u Italiji, zaetnik G.Marino, cilj je kod pjesnika izazvati uenje kod itatelja razliitim postupcima (izbor neobinih motiva i izraza, gomilanje SIS) sadraj je najede u drugom planu+ DRAMA ---> Pedro Calderon de la Barca: ivot je san *(panjolac, roen u Madridu, studirao teologiju kod isusovaca,ali nije zavrio,potkraj ivota se zaredio,kraljev poasni kapelan,pisao lirske pjesme,drame,crkvena prikazanja i krada scenska djela); ivot je san drama u 3 ina + Opera elja da se obnovi antika tragedija,da se objedine sve umjetnosti; Italija; prva opera Jacopo Pari: Daphne, kraj 16. Poetak 17.st ---> dinamika Meldorama Italija, dramska dijela s elementima glazbe, ples i pjesma (elementi drame religiozni elementi *katolika obnova+, moralistiki elementi *nositelj pravde-kralj+, osjedaj asti *strogi kodeks koji se mora potivati+) ---> pokret Drama kazalite/drama = kienost, monumentalnost; mjeaju se komino i tragino; uvode se plesni i pjevani elementi Lope de Vega ---> reformator panjolskog kazalita; kad narod plaa treba mu ugoditi; umjesto 5 3 ina; ne vrijedi jedinstvo mjesta i vremena radnje; mjea komino i tragino; radnja mu je bitnija od misaonosti Torquato Tasso: Aminta (pastirska drama)