3.

FIZIKALNE OSNOVE OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

1.)Objasniti pojam kvaziizotropije polikristalinog tijela! -kada nastaje kristalni agregat,ukoliko ne postoje naroite okolnosti,kristali su sluajno orijentirani,te u takvom sluaju postoje samo prosjena svojstva i materijal se ponaa kao izotropno tijelo pa se polikristalno tijelo naziva kvazi-izotropnim(anizotropija mehanikih svojstava kao posljedica razliitog meusobnog poloaja atoma u kristalnoj reetki unutar pojedinih kristalnih zrna i nadalje postoji) 2.)Objasniti i skicirati deformaciju monokristala(elastinu i plastinu)! -elastina:deformacije koje se zadravaju ispod granice elastinosti,odnosno ne prelaze u plastino podruje.sl 3.2b -plastina:je gibanje dislokacija kroz reetku izazvano sminim naprezanjem i odvija se na dva naina-klizanjem i blizanenjem. (ako vanjske sile preu odreenu stanovitu granicu,atomi se pomiu prema poloajima odakle ih kohezivne sile nastoje pomaknuti na nove poloaje u reetki i s obzirom na to da su novi poloaji ravnoteni kada dolazi do rastereenja nastaje plastiana deformacija. ) sl3.2c 4.)Shematski prikazati ravnine i pravce klizanja za neke tipine kristalne strukture u kojima kristalizira eljezo! -stranica 18,slika 3.5 5.)Objasniti pojam kliznih ravnina i deformiranje klizanjem i blizanenjem! -klizne ravnine su odreene kristalografske ravnine u monokristalu gdje se deava klizanje i to su ravnine sa najgue rasporeenim atomima. -blizanenje je gibanje atoma u reetki,koje dovodi do dijeljenja reetki u dva simetrina dijela koji su razliito orijentirani -deformiranje klizanjem je paralelno pomicanje tankih slojeva monokristala u odnosu na susjedne slojeve 6.)Objasniti i skicirati deformaciju polikristala! -kada na polikristalian materijal djeluju sile dolazi do klizanja u onim ravninama koje imaju najpovoljniju orijentaciju za deformaciju, i to kada sila klizanja dosegne kritinu vrijednost. Rotacija koja prati klizanje dovela je druge kristale koji su manje povoljno orijentirani da se mogu deformirati. Deformacijom tih kristala dolazi do daljne rotacije (povoljna rotacija). Stranica 19, slika 37. 7.)Navesti bitnu razliku deformacije monikristala i polikristala! -kristaliti su kod polikristala sluajno orijentirani. 8.)Objasniti kakve promjene nastupaju u materijalu uslijed hladne plastine deformacije! -S poveanjem stupnja deformacije poveava se otpor smicanju s, granica elastinosti, proporcionalnosti, razvlaenja, vlana vrstoa i tvrdoa,elektrini otpor, dok se smanjuje istezljivost, kontrakcija i udarna ilavost, otpornost na koroziju. Najvanija promjena je ovrenje materijala. 9.)to je to hladna plastina deformacija, i to je granica tople i hladne deformacije? -Hladna plastina deformacija je kada se postupak deformiranja obavlja na temperaturi koja je nia od 0.3T,gdje je T temperatura taljenja deformirajueg materijala u C. 10.)Navesti i objasniti pojedine teorije ovrenja materijala kojima se objanjava pojava poveanja vrstoe u tijeku hladne plastine deformacije! -teorija dislokacija-interakcija meu defektima unutar ravnina.a posebno dislokacija dovodi do pojave mikropukotina, a to sve smanjuje plastinost i uzrokom je efekta ovrenja materijala -teorija amorfnog sloja-distorzija na kliznim ravninama dovoljno velika da se stvori film od amorfnog materijala.Taj nekristalian materijal nema kliznih ravnina i djeluje kao barijera klizanju u ostalom kristalnom dijelu materijala.

- teorija fragmentacije-uslijed deformacije se kristal razbija na mnotvo sitnijih dijelova i tako poveava broj granica zrna,to uzrokuje otpor daljnjem klizanju i poveava otpor deformaciji 11.)Kakove se promjene deavaju u deformiranom materijalu ako ga podvrgnemo postupku zagrijavanja(arenja)? -Odstranjuje se distorzija reetke izazvana plastinom deformacijom, sniava se tvrdoa, vlana vrstoa, granica razvlaenje, a poveava se elektrina vodljivost, istezljivost i veliina zrna. Str 22,slika 3.9 12.)Objasniti pojmove rekristalizacije,prekristalizacije i oporavka! -rekristalizacija- proces kod kojega zapoinje gibanje atoma, te se atomi mogu razmjestiti u nedistordiranu reetku,zbog toga to metal koji je bio podvrgnut plastinoj obradi u hladnom stanju ne nalazi se u stanju ravnotee jer je reetka distordirana. -prekristalizacija-mijenja se faza kod metala i slitina koje prolaze kroz temperaturu faznih promjena -oporavak- ukupan broj dislokacija se ne smanjuje, ve se mijenja raspored i time omoguava sniavanje unutarnjih naprezanja. 13.)to je potrebno da bi nastupila rekristalizacija i emu ovisi temperatura rekristalizacije? -za rekristalizaciju je potrebna energija dovedena reetki koja moe svladati otpor gibanja atoma. Temperatura rekristalizacije ovisi o talitu (via talite, via rekristalizacija), te na temp. rekristalizacije utjeu primjese i legirni dodaci. 14.)Postupkom rekristalizacije mogue je postii finu sitnozrnatu strukturu.Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi do rekristalizacije moglo doi?Dijagramski prikaz njihovog uzajamnog djelovanja! -iz zadatka ranije te tri najvanija faktora koja utjeu na veliinu zrna kod rekristalizacije su ranija deformacija,temperatura i vrijeme-----str.24, slika 3.12

4.OSNOVNI POJMOVI OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

1.)Dokaz da je stupanj deformacije maksimalan u smjeru djelujue sile!Kako se ova spoznaja koristi u konkretnom tehnolokom procesu? -h0 * a0 * b0 = h1 * a1 * b1 =const h = -( a + b) str31 i slika4.2 2.)Objasniti detaljno pojam logaritamskog stupnja deformacije i njegovu vezu sa relativnim stupnjem deformacije! -logaritamski stupanj deformacije --- suma je jednaka nuli(h + a + b=0) i to znai da postoje pozitivne i negativne deformacije te da za logaritamski stupanj deformacije vrijedi svojstvo aditivnosti. 3.)to je to brzina deformacije i kako je definiramo? -Brzina deformacije je promjena deformacije u jedinici vremena formula,str34 4.)Objasniti detaljno pojam i bit plastine deformacije.Kako se definira te kako zavisi od strukture i tipa kristalne reetke?Skicirati klizne ravnine za dva tipina sluaja u kojima kristalizira eljezo? -skica:stranica 5.)Objasniti detaljno pojmove brzina alata,brzine estica i brzine deformacije.Da li je brzina deformacije konstantna tijeko deformiranja?Obrazloiti dijagramima koji se odnose na tipine strojeve na kojima se oblikovanje provodi? -brzina alata je brzina kojom se predmet deformira -brzina estice je brzina kojom se pojedine estice materijala premjetaju relativno vrlo razliitim brzinama

-brzina deformacije je promjena deformacije u jedinici vremena str.33,dijagram sl4.4 i 4.5 6.)Navesti i tablino prikazati red veliine brzina alata i brzina deformacije za neke tipine kovake strojeve na kojima se oblikovanje provodi! Sustav stroja Poetna brzina alata(malja) Brzina deformacije Vala m/s w() s-1 Batovi 5-7 50-160 Tarne(vretenaste) pree 0.5-2 10-25 Hidraulike pree 0.1-0.3 1-5 7.)Kako se na osnovi poznatog naprezanja plastinog teenja moe odrediti idealan rad plastine deformacije? -idealan rad plast. deformacije je rad potreban za ostvarenje odgovarajueg stupnja deformacije w -on se dobiva iz dijagrama plastinog teenja gdje je prikazana zavisnost naprezanja plast.teenja od stupnja deformacije 8.)Kako glasi opi matematiki izraz kojim se definira naprezanje plastinog teenja kao funkcija temperature,brzine i stupnja deformacije?(objasniti koritenje matematike statistike za ustanovljavanje naprezanja plastinog teenja) -kf=C* -matematika statistika nam omoguava da se koritenjem odgovarajuih statistikih metoda pronae krivulja koja e biti najbolje prilagoena svim tokama(metoda kvadratnih odstupanja).Bit ove metode je da se trai takova zavisnost u matem. obliku da suma kvadrata odstupanja bude od provuene krivulje bude minimalna. 10.)Objasniti detaljno pojam naprezanja plastinog teenja i bitnu razliku u odnosu na naprezanje iz Hook-ovog dijagrama!dijagram -naprezanja plast. teenja je vlano ili tlano naprezanje potrebno da u deformirajuem materijalu nastanu trajne plastine deformacije i to u nekom idealnom procesu preoblikovanja bez trenja, te je ono funkcija materijala, stupnja deformacije, brzine deformacije i temperature. Plastina deformacija je proces klizanja, gibanje dislokacija kroz reetku, proces smicanja. 11.)Objasniti utjecaj brzine deformacije na naprezanje plastinog teenja,posebno u hladnom,a posebno u toplom stanju!dijagram -utjecaj brzine deformacije na naprezanje plast. teenja je vii kod viih temp. nego kod niih. te ona zavisi od svojstva plastinosti i temp. oblikovljiva metala.Porastom brzine poveava se vrstoa, te ona jo utjee na granicu poputanja, produljenje i kontrakciju presjeka. 12.)Objasniti detaljno metodu mjerenja naprezanja plastinog naprezanja tlanim testom!Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi metoda dala korisne i upotrebljive podatke? -tlanim testom se odreuje naprezanje plast. teenja u uvjetima sabijanja pod pretpostavkom jednoosnog napregnutog stanja,mjerenje se obavlja suponirajui izostanak djelovanja kontaktnog trenja. Dvije teorije postoje u znanosti o vrstoi plastomehanike: teorija Tresce-ado deformacije dolazi u sluaju kada vrijednost najveeg sminog naprezanja u sloenom stanju dostigne vrijednost (tau-max) u jednoosnom napregnutom stanju; teorija HMH-teorija distorzijske energije koja kae da do deformacije dolazi kada je energija plastine deformacije akumulirana pri promjeni oblika u sloenom stanju jednaka energiji pri promjeni oblika u jednoosnom stanju optereenja, a kod kojeg nastupa trajna deformacija) - da bi se dolo do dobrih podataka treba odrati napregntuo stanje jednoosnim 15.)Na koji se nain odreuje naprezanje plastinog teenja tlanim pokusom utiskivanja iga u traku?

-odreuje se obostranim utiskivanjem odgovarajuih igova uz istovremeno dobro podmazivanje u cilju odraavanja mora biti b/h > 6 i postoji homogena deformacija ako je h/a <1 -stranica39,sl.4.11crte i formule 16.)Objasniti i navesti nain mjerenja naprezanja plastinog teenja vlanim testom prema Siebel-Schwaigereru!Koje su pretpostavke ovakvog naina mjerenja te kakova se ogranienja pri tome postavljaju? -u podruju jednolikog istezanja mogue je suponirati jednolik raspored naprezanja po presjeku(sl. 4.12, str40).Gornja granica jednolikog istezanja je pojava Fmax u Hook-ovom dijagramu. Nakon toga dolazi do kontrakcije presjeka i lokalizacije deformacije u podruju vrata epruvete gdje nastupa troosno napregnuto stanje. kf=F/(Amin*(1+(dt/2)/4ro) i =ln(A0/Amin) - pretpostavke su da u momentu pojave kontrakcije pretpostavka jednolikog rasporeda naprezanja nije vie ispunjena i ovrenje vanjskog sloja je drugaije od unutarnjeg. 17.)Objasniti i navest nain mjerenja naprezanja plastinog teenja metodom torzionog testa na plastomeru!Koje su bitne prednosti,ali i ogranienja ove metode mjerenja? -prednosti-mogue je varirati osim stupnja deformacije i brzinu,temp. deformacije(u prethodna dva nije mogue15,16) za velike stupnjeve deformiranja -ogranienja -princip rada plastomera svodi se na mogunost mjerenja momenta torzije i broja zakreta epruvete do pojave loma u zavisnosti od temp, brzine i stupnja deformacije -kt=2.6Mt/*r, = *r/3 18.)Skicirati i objasniti nain mjerenja naprezanja plastinog teenja hidraulikim udubljivanjem lima. -nastoji se raunati sa onim vrijednostima naprezanja plast. teenja koje su dobivene u uvjetima stanja to bliskijim onim ta postoje u konkretnom postupku oblikovanja. - kf=p*(r/2s+0.5), =ln(s/s0),slika str.42, slika 4.14 19.)Objasniti detaljno pojam specifinog rada deformacije i stupnja dobrote ili djelovanja postupka. -specifini rad deformacije je jednak umnoku sile(naprezanja ) i puta(deformacije ) povrina u Hook-ovom dijagramu w=* -gubici koji se javljaju usred trenja i dopunskog smicanja estica izraava se preko stupnja dobrote =wid/w=Wid/W=(V* wid)/W=(V*k* )/W 20.)Izvod uvjeta plastinog teenja za jednoosno napregnuto stanje!Koje su pretpostavke pri tom uvaaju i to slijedi iz ovog uvjeta? -W1=(1 * 1)/2 rad -izvod sa skicom str 46. 21.)Izvod uvjeta plastinog teenja za dvoosno napregnuto stanje.Koje su pretpostavke pri tom izvoenju uvaaju? - W2=(1 * 1)/2 +(2 * 2)/2 izvod sa skicom str.47 22.)Izvod uvjeta plastinog teenja za opi sluaj troosno napregnutog stanja.Objasniti uvedene pretpostavke i nain koritenja ovog uvjeta u realnom rjeavanju inenjerskih problema. -- W3=(1 * 1)/2 +(2 * 2)/2+(3 * 3)/2 izvod sa skicom str 48,49 23.)Objasniti i skicirati za sluaj provlaenja aksijalno simetrine ipke,pojam bilance rada plastine deformacije.Na koji dio rada se moe utjecati i to slijedi na osnovi ove spoznaje?

-bilanca rada plastine deformacije rad koji je potreban da se obavi odgovarajui stupanj deformacije troi se na savladavanje kontaktnog trenja , na onaj potreban da se obavi odgovarajua deformacija te rad potreban na promjenu smjera estica materijala. bilanca rada plastine deformacijerad trenja,estice i stupnja deformacije -moe se utjecati na na rad trenja(dio rada koji se troi na savladavanje kontaktnog rada) i rad estice(dio rada potreban na promjenu smjera estice materijala) i iz toga slijedi da se moe izborom alata optimirati postupak deformacije obzirom na utroak rada.

5. TRENJE I PODMAZIVANJE U POSTUPCIMA OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

1.)Objasniti kako se u oblikovanju deformiranja objanjava pojava trenja! Dokaz da trenje postoji, kakve su posljedice trenja i kako se nastoje smanjiti? Pojava i svladavanje otpora koje pruaju dvaju tijela u meusobnom dodiru njihovom relativnom gibanju naziva se kontaktnim trenjem. Uzrok je povienja potrebnih sila deformiranja, uzrokom je nejednolikog teenja metala i zaostalih naprezanja, utjee na kvalitetu i izgled povrine. Dokaz da trenje postoji: a)oteenje alata b)oblik bavice tlaenog punog cilindra c)razliita tvrdoa u uzdunom presjeku tlaenog valjka 2.)Navesti i objasniti pravce trenja! a)geometrijski pravac-objanjava trenje kao posljedicu postojanja mikroneravnina b)molekularni pravac- -||- rezultat djelovanja molekularnog privlaenja frikcionog para c)deformacijski pravac- -||- rezultat meusobnog prodiranja ispupenja dvaju tijela d)adhezijsko-deformac. pravac- -||- s jedne strane uzimajui u obzir postojanje mikroneravnina i njihove elasto-plastine deformacije, a s druge strane i postojanje meumolekularnih sila privlaenja. 3.)Skicirati i detaljno objasniti model kojim u oblikovanju deformiranjem objanjavamo trenje! (slika 5.2-str.59) Za objanjavanje trenja koristi se Bowden-Taborova metoda ija je prednost ta da nam daje uvid u prirodu trenja i varijacije veliine trenja u zavisnosti od stanja povrina i primjenjenih maziva.Da bi moglo postojati teenja materijala,neophodno izmeu ova dva frikciona para mora postojati relativno gibanje, to znai da se mjesta zavara moraju raskinuti. Na taj nain prema B-T sila trenja tumai se kao suma svih sminih sila potrebnih za prekidanje mjesta kontakta. Po ovoj teoriji trenje je posljedica elastoplastine deformacije i adhezijskog meumolekularnog privlaenja. 4.)Kako se rangira trenje?Navest red veliine faktora kontaktnog trenja za svaki sluaj? U svezi meuslojeva maziva tijekom trenja dijelimo trenje na a)suho trenje kod istih metalnih povrina; =0.557 b)granino trenje-kod monomolekularnih slojeva maziva (vrlo tanki sloj) =0.3;ovaj se sloj na nekim mjestima zbog velikih lokalnih pritisaka prekida i dolazi do slijepljivanja estica frikcionog para c)mjeovito trenje- =0.1 d)hidrodinamsko trenje-unutranje trenje maziva =0.001 5.)to je to mjeovito trenje? Javlja se kad u upljinama odnosno meuprostoru koji postoji izmeu frikcionog para postoji sloj maziva, redovito kapljevitog. U ovom sluaju odlomljena estica nakon to je mjesto zavara teenjem materijala prekinuto i estica se odlomila, pliva u mazivu i nema mogunost ponovnog dodira sa alatom i obratkom; =0.1 6.)Objasni trenje u hladnoj plastinoj deformaciji!Vrijednost faktora kontaktnog !!

Prisutni su veliki pritisci. Openito postoji mjeovito trenje =0.1. (vidi 10.pitanje) 7.)Objasni trenje u oblikovanju u toplom stanju !Vrijednost faktora kontaktnog !!Koji sluaj trenja moe u postupku oblikovanja u toplom stanju postojati i zato? Vrlo visoke temperature (850-1200oC).U tom stanju ulje izgori, a voda ispari no koristi se grafit koji je temp.postojan i to u ulju ili vodi. U vodi ima pozitivan naboj (metal ima negativan) pa je koritenje te koloidalne otopine u aspektu efikasnosti podmazivanja vea. Molibdendisulfid je takoer u uljnoj otopini negativnog polariteta ali pritisci koji redovito postoje su dovoljne da eliminiraju taj efekt. Radi se o graninom trenju =0.3. 8.)Objasni Schmaltzovu shemu presjeka povrinskog sloja metala?to je to monomolekularni sloj i kako i zato ga se nastoji realizirati? (slika 5.4 str.61)Detaljno objanjava ta se sa trenjem i primijenjenim mazivom stvarno deava u procesu plastinog teenja.Monomoleklularni sloj je granini sloj maziva izmeu kontaktnih povrina koji je teoretske debljine jedne molekule koji sprjeava direktni kontakt alat-materijal. 9.)to je to efikasno podmazivanje i koje uvjete mora ispuniti mazivo da bi ono bilo uspjeno? Na vanjskom dijelu metala uvijek postoji granini sloj (oksidi) koji predstavlja nosioc maziva i adhezijski sloj.Ako je sloj oksida vei vea je i adhezijska sposobnost.To je i razlog zbog ega se nekad vri fosfatiranje materijala gdje i sam fosfat djeluje kao mazivo.to je adsorpcijski sloj otporniji to e i efekat podmazivanja i smanjenja trenja biti vei.Efikasnim se podmazivanjem smanjuje broj lokalnih zavara (monomolekularni sloj) 10.)Koje uvjete ispunjava mazivo u hladnoj plastinoj deformaciji?Vrste maziva navedi! Monomolekularni meusloj mora ispunjavati uvjete: a)mora se stvarati brzo b)mora biti ilav i otporan na raskidanje c)mora imati antikorozivna svojstva d)velika sposobnost razmazivanja e)velika adhezija prema metalu f)ujednaenost svojstava podmazivanja g)lako odstranjivanje nakon obrade. Maziva koja se koriste u sluaju hladne deformacije: a)maziva mjeana s vodom b)maziva ne mjeana s vodom c)filmovi, folije d)grafit, molibdensulfid i teflon 11.)Koje uvjete ispunjava mazivo u toploj plastinoj deformaciji?Vrste maziva navedi! (vidi 7.pitanje)Kod postupka kovanja se koristi drvena piljevina kao mazivo jer se ono kad izgori pretvori u pepeo koji stvara granini sloj. Jo su se neko koristila stakla i soli. 12.)to je koloidalna otopina grafita i kako grafit kao mazivo djeluje? (vidi 7.pitanje) jeftin je,ima svojstvo kalavosti,u obliku listia,u koloidnoj otopini je toliko sitna estica grafita da ne tei gravitaciji i nema taloenja. 13.)Objasni podmazivanje koloidnom otopinom i molibdensulfadom u toplom stanju! (vidi 7.pitanje) vrlo skup 14.)Skiciraj i objasni varijaciju kontaktnog trenja u Stribeck-ovom dijagramu! (slika 5.6 str.64)Dijagram pokazuje zavisnost veliine faktora kontaktnog trenja od viskoziteta maziva, brzine klizanja povrina frikcionog para i specifinog pritiska povrina. Trenje sadri mehanike, kemijske i termodinamike odlike. 15.)Skicirati i objasniti Male-Cocroftov nain odreivanja faktora trenja! (slika 5.8 str.65) Metoda prstena.Osnovna znaajka je da se mjerenjem promjena unutranjeg promjera i visine sabijenog prstena dolazi do vrijednosti faktora trenja. Ako je trenje manje, unutranji je promjer prstena vei i obrnuto.

6. SPOSOBNOST OBLIKOVANJA (DEFORMABILNOST)

1.)Objasni pojmove plastinosti, duktilnosti i deformabilnosti! Duktilnost-sposobnost materijala da se deformira bez pojave loma, a mjeri se ili izduenjem ili kontrakcijom ili nekom drugom metodom Plastinost-svojstvo materijala da se deformira bez pojave loma ali je samo fizikalni pojam i ne mjeri se. Deformabilnost- materijala da se deformira bez pojave loma ali u sebi ukljuuje i

tehnoloke uvjete u kojima se deformacija odvija (stupanj def.,brzina def.,temp.,shema naprezanja) 2.)Kako na deformabilnost metalnih materijala utjee temperatura i brzina deformacije? Utjecaj temp.-kod vrlo krhkih materijala doi e do pojave pukotine ve kod male mjerljive plastine deformacije. Vrlo plastini materijali rade obrnuto.Jedna od potekoa je odravanje odgovarajuih temp. U peima za zagrijavanje sirovina.Ova je opasnost posebno izraena kod visokolegiranih elika gdje je mali temperaturni interval oblikovanja. to je koliina legirnih elemenata vea to je temp.interval manji.Temp.podruja deformabilnosti elika: hladna deformacija, plavi lom, polutopla obrada, crveni lom i topla obrada. Na previsoke temp. se ne ide ne samo zbog suboptimalne deformacije ve zbog intezivnog oksidiranja.(slika 6.3 str.71) Utjecaj brzine deformacije-poveanjem brzine naprezanje plastinog teenja raste a istodobno otpada deformabilnost. Brzi postupak naime ima veu vrstou i bolje mehanika svojstva. Sporim tlaenjem postiemo vee stupnje deformacije. (slike 6.9,6.10 str76) 3.)Kako na deformabilnost utjee shema napregnutog stanja? Skiciraj 7 naprezanja! Materijal bolje podnosi tlana naprezanja nego vlana i napregnut tlanim naprezanjima e biti deformabilniji. Udjelom vlanih naprezanja deformabilnost se smanjuje. Tlanim naprezanjem se zrna usitnjuju a vlakom se stvaraju mikropukotine koje pod djelovanjem naprezanja se iri i na kraju dolazi do loma. (slika 6.5 str74) 4.)Kako na deformabilnost utjee kemijski sastav materijala? Silicij-dezoksidant,u veim koliinama poveava prokaljivost i otpornost oksidaciji,sniava deformabilnost Mangan-dezoksidant i desumporator,poveava prokaljivost,smanjuje deformabilnost Sumpor i fosfor-neistoe,zajedno max.0.07% Krom-poveava prokaljivost i otpornost na habanje,antikorozivan,smanjuje deformabilnost Nikal-poveava otpornost udarnom optereenju,poveava deformabilnost Molibden-veliki afinitet prema ugljiku, poveava se vrstoa,opada deformabilnost Vanadij-usitnjuje zrno Volfram-veliki afinitet prema ugljiku,opada deformabilnost. 5.)Skiciraj prikaz mjerenja deformabilnosti postupkom uvijanja,u zavisnosti od temp.deformacije. (slika 6.2 str70) 6.)Na koji nain na deformabilnost utjee temp.deformacije?Dijagram i prikaz plavog i crvenog loma! (vidi 2.pitanje) 7.)Koji su razlozi da materijal bolje podnosi tlak? Nacrtaj sluaj ekstruzije ipke (vidi 3.pitanje) (slika 6.6 str 74) 8.)Prikai razliku u deformabilnosti,u zavisnosti od oblika ukovnja a time i sheme napregnutog stanja. (slika 6.7,6.8 str75) 9.)Prikai i objasni razliku utjecaja stupnja i brzine deformacije! (slika 6.9,6.10 str 76) (vidi 2.pitanje) 10.)3 mogua sluaja shema deformacija i navedi pojedine postupke oblikovanja u kojima su odgovarajue sheme deformacija pritisnute! (slika 6.11 str77) Glavne deformacije se podudaraju s glavnim naprezanjima. Na temelju inkompresibilnosti sve tri mogue deformacije ne mogu biti istog predznaka. D2 deformacija je ravninska dok su I i III volumenske Pri slobodnom valjanju i tlaenju materijalu se reducira visina (D1) dok provlaenje i istiskivanje je prema D3.

7. PRIPREMA MATERIJALA I ZAGRIJAVANJE POSTUPCIMA OBLIKOVANJA DEFORMIRANJEM

1.)Objasni osnovne probleme vezane uz zagrijavanje sirovca i pripremu materijala za oblikovanje u toplom stanju Zagrijavanje se moe vriti na nekoliko naina: kovake pei, elektrokontaktno i indukcijsko. Najvei problem je taj to sirovac treba to prije i kvalitetnije zagrijati. Najsporiji i najneekonominiji proces ja kovaki. Treba pazit da gubitak materijala ne bude velik (<1.5%) i paziti na vrstu elika koju elimo zagrijati (legirani ili nelegirani), paziti da nema pretjerane oksidacije ili prevelike koliine CO2 jer to razugljiuje element,stupanj iskoritenosti. 2.)O emu ovisi vrijeme zagrijavanja sirovca u kovakoj pei? Slika! Ovisi o faktoru poloaja u prostoru za zagrijavanje tj. faktor nejednolikog dotjecanja topline sa raznih strana sirovca.Ovisi o temperaturnoj vodljivosti elika (ugljini i visokolegirani elici) te ovisi i o promjeru sirovca. (forumula str81) 3.)Dijagramski prikai razlike u reimu zagrijavanja obinih ugljinih i legiranih elika. Kako se konstrukcijom pei mogu odgovarajui reimi relativno jednostavno realizirati? Najvie ovisi o strukturi elika. Kod obinih ugljinih elika zagrijavanje ne treba biti postepeno kao kod visokolegiranih koji kod razliitih temp. imaju razliite fazne pretvorbe koje imaju razliite volumene (napetosti uzrokuju pukotine) (slika7.4 str82.). Pei koje se koriste imaju razne izvedbe kao npr. s rotirajuim podom i pe za brzo zagrijavanje. 4.)Skicirat dijagram utjecaja atmosfere plamene kovake pei posebno obzirom na sadraj oksidanta i reduktanta pei.Podruje preporuljivo za provoenje zagrijavanja! (slika 7.6 str84)Podruje preporuljivo za provoenje zagrijavanja je desno donje podruje s obzirom na sadraj oksidansa i reduktanta i tenji da se nae na graninoj krivulji kada e utjecaj atmosfere biti neutralan.Blago oksidirajui sloj moe biti poeljan jer titi materijal od naugljienja(CO-pe je mutna,reduktant) ili razugljienja(CO2-pe je bistra,oksidant). Kisik vri oksidaciju.Ukoliko ima sumpora on prvi visokoj temp. reagira s vodenom parom i pretvara se u sulfatnu kiselinu.Ako je omjer CO/CO2=1 najmanji je gubitak mase) 5.)Objasni utjecaj atmosfere -||- (isto pitanje----vidi pitanje 4.) 6.)Objasni utjecaj pojedinih sastojaka dimnih plinova na zagrijavani materijal! (vidi 4.pitanje) O2, CO, CO2, S 7.)to je rekuperator zraka i emu slui?Skiciraj! (slika 7.9 str86.)To je vrsta izmjenjivaa topline koji slui za poveanje stupnja iskoritenja podizavanjem temp. predgrijavanja uzduha. Dimni plinovi sa jo visokom temperaturom ulaze u donji dio rekuperatora, a izlaze s gornje strane. Strujanje hladnog zraka je u suprotnom smjeru i to u krunom toku. Ukoliko se gorivo predgrijava mogue je podii stupanj iskoritenja na 20%. 8.)Navedi mogue naine zagrijavanja sirovca. Zagrijavanje se moe vriti na nekoliko naina: kovake pei (izgaranjem goriva), elektrokontaktno (proputanje struje malog napona a velike jakosti direktno kroz materijal) i indukcijsko (induktor i visokofrekventni konverter). 9.)Navedi prednosti i ogranienja indukcijskog zagrijavanja!Dijagram za izbor frekvencije s obzirom na promjer sirovca). Ovakvo zagrijavanje je izuzetno brzo,ekonomino,kvalitetno i uz tono postizanje temperature,zahtjevaju manje prostora,automatizirane.injenica da promjer induktora smije biti najvie 5mm vei od promjera sirovca je glavni nedostatak.U suprotnom sluaju gubici elektrine energije postaju preveliki. Za svaki promjer sirovca potrebno imat odreeni induktor.to je manji promjer sirovca mora biti vea frekvencija induktora. Frekvencija od 50Hz je neuporabljiva. (slika 7.13 str88) 10.)Objasni princip induk.zagrijavanja sirovca,optimalna temp. i pad temperature! Indukcija zavojnica je izvedena od upljih profila. Struja ide po povrini i gustoa je max (skin efekt) upravo na povrini. Ovo je i razlog to se za zagrijavanje veih sirovca koriste po 3 zavojnice kroz koje protjee struja razliitih frekvencija.Temp. rada je oko 1200oC.

11.)Dijagramska usporedba o vremenu svih 3 naina zagrijavanja (slika 7.15 str90.)