Nazirn PESTa, dip!. inz.

Mustafa KRAMO, dipJ. inz.

TEHNICKA MEHANlKA
ZA II RAZRED MASINSKIH TEI-INICKIH SKOLA
fEDERACUA BOSNE I HERCEGOVINE II.P."SVJETLOST"
obrazovlInja, nauke, kulture i sporta Zavod 711 udzbenike i 1lllstaVJ)a
Sarajevo, 1998.
IzdavaCi:
Za
Ure<inici:
Reccnzcnli
Lebor:
lh:stnlcija na stwni'
u;ednik-
DTI':
Stall1pa
Za
Tirnz:

ell' Karnlogi7.<lCijll u publibciji
Fedcracija Basilc i
ohnmlVanja, kulture i
IP "Svjcl1ost" d.d.
Zavod za udzbcnikc i nas1avna srcdslva, Sarajevo
Prof. dr. Fahmdin R!ZVANBEGOVIC
Sefik ZL'PC'EVIC'
lsmet KRNIC'
Ahduselarn RUSTEMPASIC
dr. Vlatko DOLECEK
Zdravko SIMEUNOVI('
Ene:; SlJRKOVIC'
Jasm:nka NALO
Nada Butigan
Dizajn "TRIO"
S!ru('ni Salim OBRAUC:
Vunda BABOVIc':
Emir KURSUMLlJA
SVJETLOST Fojnica
Sehzija BULl INA
2 000 prill1jerkn
NilCionalnn i bihliotcka Basne i Herccgovinc,
SamjleYo
lJDK 531.11.4(0753)
PESTO, Nazill1
Tci1ni(:b ITIchanikn . za II rnzrC':d lTI3sinskih tchnickih sk-
I

ola I NIl?im Kramo
jete.}, 19911 " 182 gmf. priknzi; 24
ISBN 99581 (}053-3. - ISB?\ 9958-11 046-6
I. KRAMO,
Feocraluo ministarstvo ohrazovanja. nauke, kuluturc i sporta Vlade Fedcmcije Bosuc i Herccgovlnc
RjeSGllJem hroj UP-I03-65-4572-48/07 odohrilo jc ovaj Ildlhenik za upotrchu.
Strogo jc zahranjeno svako i prcStampilvanje ovog IIdzhGnika be, odohrenia izdnv3c3
)\'covlastcno kopiranje, umno7.uvunjc i prdtampavanjc predstavlja krivict10 djdo iz claJlu' 100. Zakona 0
IflU!orskom pmvu (SI. list RBiH br. 2/92 i 13/94).
ISBN 9958-10-053-3. -ISBN 995R-ll-046-6
PREDGOVOR
Udzbenik Tehnicka mehanika l111mijen)en je lIcel1icima i pO/(Jznicima fehnickih skola
sfruke, ali je takoriel' pogodall i za tlcenike ostalih srodnih tehnickih skola, kao I1pF:
saohraca/ne, elektrotehniCke i d,:
OViV' udihenik je, lIglavllom, baziro/1 110 f//oterijalu iz nase ranije /mjige Tehl1lBm
mehal7ika, l{(ija je sa razliiitim iZI/!ienama, diA1iranim promjcl1ama nastavl10g programa,
izlazijo ad 1974. godinc. Soda)e ova) udihenik uskladen sa najllovijim Ilastllvnim planum i
programolll.
U Ifdzbeniku je liZ Icon/sku ohradu tcmalskih c)e/inCl da! i veliki bra) rijdenih zadatoka
i zadatako za somosla/no ':jcibal1je. Kao POl1l0C uz zadatke u udzbeniku se l1alazi i odreden
hroj neophodnih tabe/a. Neke 811 undcne tvko!l1 obrade teksta, a vea dio je dat na lo'{?iu
knjige,
Nad(J/1lO se da i'e uz Ilpofl'chu s(lvremcni/z n(lstavnih metoda nast(lvnici u.spjcSllo koristi-
Ii ova} udzbcnik, te da ce w'!enici s(1l'ladati gmdivo i time se pripremiti za usvajanje gradiva
ol1ill strucnih predmeta ko}i se bazirf{ju lUI teilllicko) mch(1JJici, kao jimdomel1talnoj nauei.
All/ori
3
OTPORNOST (CVRSTOCA) MATERIJALA
1. UVOD
1.1. ZADATAK NAUKE 0 OTPORNOSTl (CVRSTOCI) MATERl.IALA
Nauka 0 otpomosti ~ cvrstoci materija!a bavi se metodan1a proracllna i odredivanja
unutrasnjih 5ila i defoonacija u eicmcntima m<lsina - strojeva i dllJgih konstrukcija, koje su
izlozcnc djclovanju vallj5kih sila. DjeJovanje vanjskih sila utice na clemente masina- strojeva i
kad ojih izaziva promjcllll oblika - defonnaciju elcmcnnta. Prcm3 tome, zadatak nauke 0
otpomosti - cvrstoci materijala jesle da iznade odnos vanjskill sila i rezuitluuCih unutrasnjih sila
i defonnacija datog eiemcnta. OS11ovoi zadat,"lk nauke a otpomosti - cvrstoci materijaia s3stoji
se u tome da budu zadovoljeni zahtjevi sigunlOsti i ekonomicnosti.
U statici kmtih tijela proucavali smo probleme s aspekta ravnoteze cvrstih tijela, tj. da se na
tijelu ne pojavl.luju defomlacije. Medutim, U otpomosti - cvrstoei muterijula ova pojava se ne
moze zanemariti prosto iz razloga stabilnosti odredene konstrukcijc, .ler defonnacija konstruk-
cije iii e!cmemlta te konstl1lkcije mora ostati u dozvoljenim granicama. U savremenom svije-
tu, konkurencija tl mnogim gmnama industrije naroeito masinske i gradevinske, je velika, pa
zadatak konstl1lktora postaje wlo slozen. Zahtjevi su vrlo ostJi, kao sto je vee spomenuto, da
konstrukcija bude dovoljno cvrsta i siguma, i s dmge strane da se postigne maksimum ustede
u materijalu. Usteda u materijulu smanjuje tezinu konstnlkcije, a u isto vlijeme trazi svestrano
proucavanje velicine i raspoqjele unutrasnjih sila u pojedinim elementima konstrukcije, kao i
mehanickih osobilla izabnlllog materijala ad kog ce se i.7.J1lditi ta konstnlkcija.
1.2. OPCE FIZICKE OSOBINE MATERI.IALA
Struktmu malerijainih lijela tini skl.lp materijalnih taeaka, a to znaCi daje tok\'o tijelo sas-
tavljeno od malih ccstica koje nazivamo 11l0lekllle. Ako na tokyo tijelo djeluju vanjske sile,
one tde da promijene oblik tog tijela. Unutar tUe1a pojavljllju se unutamje sile cije se cestice
opim promjcni svog polozaja, tj. promjeni svog oblika. Te sile nazivamo molekulamim -
ullularnjim siiama. Medutim, pri tome se pojavljuju reialivna pomjemnja tih cestica i traju
sve dotle dok ne nastupi ravnoteZa izmedu vanjskih i unutarnjih sila. Tu pojavu nazivamo
naprezanjc matcrijaia, a unu1amje sile Sll utoliko veee, ukoliko su veee defonnacije. Prema
tome, nauka 0 otpornosti - cvrstoci materijala prollcava ravnotdu vanjskih i unutarnjih sila.
Prestane Ii djelovanje v<ll1jske sile (koja proizvodi defonnaciju), a pri tOI11 tijelo zauzme
prvobitan oblik, takvo tije10 nazivamo elasticno.
Ako tijelo nakon prestanka djclovanja vanjske sile ne zauzme prvobitan oblik, takvo tije-
10 nazivamo plasticno, i takve defonnacije su trajne.
TijeJa koja mogu da pretrpe velike defomlacije prije nego dade do loma nazivamo zila-
vim, dok tijelo koje se lomi bez vecih defolTIlacija nazivamo krtim.
5
Da Ii ee tijelo imati vetu iIi manju granicu eJasticnosti, zatim pJasticnosti, ziJavosti iii
krtosti, zavisi od sastava i stmkture materijala, a pomenutc osobine se eksperi-
mentalnim putem utvrduju. Napomenimo da za razne materijale razliCite su i granice
pomenlltih osobina.
!.3. Vfu'l.JSKE (SPOLJASN.JE) I UNUTRASN.JE SILE
lz statike Z11a1110 da na m3terijalno tijelo mogu da djeluju vanjske sUe u razlicitom ob-
liku, kao s10 su: konccntrisani tereti, kontinualna opterecenja j momcnti. Ovo su vanjske sile
koje izazivaju olpore U osloncima, a otpori oslonaca smatraju se takoder vanjskim silama.
Usljed djclovanja vanjskih sila pojavljuju se unutrasnje medumolekulame siJe kojc 5e
opiru vanjskim silama, odnosno, koje se opim defonnaciji, tj. promjeni dimenzija i obli-
ka tijela. Kao slo pasi\no vanjske sUe (otpori oslonaca, otpome sile trenja) direktno
zavise od veliCine i karaktera aktivnih vanjskih sila, tako i unutrasnje sHe rastu iii opada-
ju sa rastOI11 iIi opadal1jem vanjskih sila. One rastu svc dok se ne izjednacc sa vanjskiJ11
silama, tj. do prestanb daljnjeg porasta dcfonllacije. Napri01jer, ako krajeve opruge
opteretimo silom F, ona ce se poceti rastezati, 8 istovrC111eno U opruzi se pojavljuju
ullutrasnje sile koje ce rasti dok ne dostignu vrijednost sila F. Ie sile ce biti jed-
nake po veliCini i pravcu, ali SllprotuOg smjern. Tada ce prestati i dalje rastezanje opruge,
pa ee ona zadrzati rnvnoteini polozaj.
1.4. VRSTE NAPREZAXIA II'OJAM NAPO"A
1.4.1. VRSTE NAPREZANJA
Kao sto je vee spomenllto, cvrsta tijela se pod djelovanjem vanjskih sila defonnisu, tj.
dolazi do relalivllog pomjenmja moleklllarnih cestica samoga tijeia. Tu pojavLl smo nazvali
naprezanje materijala. Zavisno od ctjelovanja vanjskih sila na tijelo, naprezanje moze biti
razliCito:
a) naprczanje nil istezanjc
Ako l1a tijclo djeluju dvije siJe sllprotnog sl11jera one tezc da izvrse defomla-
ciju izduzenja, tada se govori 0 naprczanju l1a (slika 1.1). lz slike 1.1. vidimo da
je ovakav vid naprezanja uslovljen time da se pravac djeiovanja sila poldapa sa OS0111 tijela.
t
.+...-.. /
L----<-
a)
F
..
Slika 1.1. ?ii!'!" flfljllt:gmr/o 11(1 iSIt'zwlje
b) naprezanje nll iii sabijanje-
Aksi.ialno opterecenje moze da izaziva defonl1aciju skracenja tijela, pa takvo
nje na pritisak iii sahijanje (sl. 1.2.). lz s!ike se vidi da je i ovaj vid naprezanja llslovljen
time da se pravac djelovanja sila poklapa sa OSOI11 tijela, na koje djelujll.
6
b)
Slika 1.2. Ti.ido lIi/{wegl1l1ll1l1o sabijonje
c) nnprezanje na smicanje-otirez
Ako na tijelo djeluju vanjske sile koje imaju karakter transverzalne sile, koja djellije u
ravoi presjekn i nastoji da izazove kliznnje jednog dijela tijela U odnosu nn drugi 1.3.),
lakvo naprezanje 118ziva1110 naprezanje na smicanje. Iz slike 1.3. zapazamo da sile djeluju
ok0111ito upravno na OliU tijcla, za razliku od prethodna dva slucaja.
aj b)
Slikn 1.3. - Smicrmje
d) naprczanje na savijanje
Varusko opterccenje, koje izaziva savijanje tijeia, tj. na jednoj strani ga skrae1ue, a na dm-
goj strani izdl.1zuje tijelo, izaziva naprezanje koje nazivamo naprezanje na savijanje. Cisto
savijanje imamo ako na tijeio djeluje010 spregovima - momentima (51. 1.4.a). Ako na tijelo
djelujemo silama koje su okomite - upravne na osu tijela (sl. 1.4.b), ove sile pomocll otpora
osl.onaca izazivaju savijanje U ovom siucaju pored naprezanja na savijanje pojavljuje
se 1 naprezanje na Prema tome, to je, zapravo, slozeno naprezanje. Pojava smicanja
kod ovakvog optcrecenja je mala, pa se kao takva ne uzima U obzir, vee se vodi racuna samo
o pojavi savijanja koja je mnogo veta.
Siika 1.4. _Sal"l}t/lljc
e) naprezanje na u\'ijanje - torziju
Djclovanjem momenata - spregova u mVlli poprecnog presjeka nekog tijela dolazi do
pojave llvijanja - torzije na S<l1110111 tijelu, pa ovakav vid naprezanja nazivamo napreznnje na
uvijanje torziju. Na sl. 1.5.a uocavamo da se spregovi slIprotnih znakova, a na sLT5.b vidi-
1110 da je tijeio llcvrsceno jednim laajeOl na osloncu, dok na drugom kraju djeluje spreg. Po
7
zakonu akcijc i reakcije, U osloncu se javija spreg iste veliCine ali suprotnog znaka, pa tada
usljed djelovanja ovih spregova dolazi do naprezaoja oa uvijanje - torziju. Ovaj vid defonna-
cije se javlja u pomjeranju poprecnih presjeka jednog prema d!1Jgom.
b)
SJika. 1.5.. UI'ijalije (t()l"ziill)
f) naprczanje na izvijanje
Na slici 1.6. prilmzan jc specijalni slucaj aksijalnog naprezanja na pritisak - sabijanje.
Kod ovog salucaja s01jer djejstva sila koje djcluju oa tije!o je identiean kao na sl. 1.2. Razlika
naprezanja kod ova dva slucaja je u tome sto se dimenzije tijela u biti razlikujll. Kod slueaja
na s1. 1.2. poprecni presjek u odnosu na duzinu stapa je velik, dok je II slucaju nn sl. 1.6.
poprccni presjek malen u odnosu na dllzinu stapa. Naime, ovdje se radi a vl1kom stapu kod
koga se j pojavljuje naprezanje lla izvijanjc. Kako smo rekli, \I ovom slucaju tijelo ce se izvi-
ti, i tako se aksijalne sile prctvaraju u spreg koji izaziva deformaciju u vidu izduZenja, odno-
sno skracenja vlakana na tijelu.
1z naprijed izlozenog vidimo da se defonnacije, u slucajevima
prikazanim na s1. 1.1., 1.2., 1.4. i 1.6., II vidu
nja, odnosno skracenja uzduznih viak:ma, dok u slucajevima,
prikazanim na s1. 1.3. i 1.5., pojavljuje se klizanje dvaju susjednih
presjeka.
U praksi se cesto susrecemo sa slozenim opterecenjima, (tada je
tijelo optereceno istovremeno na dva iii vise osoovnih naCina op-
terecenja). Najcesce se javljajn: savijanje i istezanje, savijanje i sa-
bUunje, savijanje i itd. Ako l1a tijelo lle djeluje sila aksijalno,
tj. pravac siJe .Ie izvan ose tijela (sl. 1.7.a), vidimo da ce se na tn,
pored istezanja,javiti i savijanje iii (s1. 1.7.b) sabijanje i savijat1je,
Na sl. 1.8. djelovanje sile izaziva tri vrste prostog naprezanja,
ito: uvijanje, savijanje i smicanje. Ovakvo slozeno naprezanje
(uvijanje, savijanje i smicanje) javlja se kod transmisionih vratila,
koja ce biti predmet naseg budu6eg razmatranja.
1.4.2. POJAM NAPONA
a) Ako posmatramo prizmaticni stap (s1. 1.9.) kqji .Ie ukli-
jesten jednim krajem, a na drugom krajn djeluje aksijalna sila F, u
stapu ce se pojaviti unutrasnja sila koja drzi ravnotezu vanjskoj
sili. Da bismo utvrdili pojavu unntrasnje siJe u datom stapn, poslu-
zi6emo se metodo01 presjeka.
8
"rh
F
rk
1/ !
I
. I
/ / I
'I I I
-
I
III I
i Ii /
! ,i
"/:.1/ J.
L.
F
Stika 1,6 litki _Iotllj)
/lupregliullW iZl'ijaflje
/ /. // /// / // //
F
n
-'"
gdje .Ie:
F
I
I .
---1- -+
J-'
/ T
/
b)
Slika 1.7. " Dje/ol"allje .rile I'l1I1 fl.\"{' lijel"
F
F
Stika 1.8. - Sm'ijiJ/!ic, UI'ijallj<o i sminlllj<!
Fu
/" .7
n ,
--
I
I ,
I
/
).,'
V
F
Slika !.9 .. UzdU:lla .I'ita II</.Io/UPII
F=Fu- siJa
A - povrsina presjeka
a - naprezanje napan
Ako zamislimo da prizmaticni stap presi-
jecemo jednom ravninam 111 - n koja je okomita
na ost! stapa i posmatramo dio ispod presjeka,
mozemo uociti sljedece. lz uslova ravnoteze sli-
jedi da ce se vanjskoj sili F suprotstaviti
unutrasnja sila koja je po apsolutnoj vrijed-
nosti jednaka sili F i da je suprotnog smjera.
Ako presjecenu povrsinu podijelimo na jed-
nake dijelove u mm
2
iIi cm
L
, i pretpostavimo da
je unutrasnja sila FI/ ravnomjemo razdijeljenja
po cijelom presjekulll - 11, taka da na svaki mm
2
iii cni dolazi jednaki dio sile FI! tada mozemo
napisati daje, unutrasnje naprezanje odno.'; izme-
du sUe i date povrsine.
a=f
9
Prema tome, diD unutrasnJe sile, koji otpada na jedinicu povrsine prcsjekn zove se
naprczanje - napon.
Na osnOVIl datog izraza vidimo da naprezanje ima dimenziju sHe podijeljenje sa
povrsinolll. Osnovna jedinica za napon je paskal (Pa) i definisan je izrazom:
IPa =
1m
Vecejedinicesu: IKPa=103'Pa 10
3
=1
m m
IMPa = 10
6
Pa = 10
6
N, = 1
111- 111-
Ako zelimo izraziti u kilo-njutnima po centimetiU kvadratnom iii kilo-njutnima po mili-
metru kvadratnom, immllo da je:
I KN, 100](Pa iii 1_Kl)'". 10 MPa
mIn em
Kako je napon vektorska vclicina kao i sib, to isto moze 118spram ravni napregnutog presje-
ka zauzeti tri razna polozaja:
a) Vektor nnpona je okomit na ravan napregnutog presjeka.
b) Vektor napooa ldi u ravni napregnutog presjeka.
c) Vektor napona zallzima s ravninom llupregnutog presjeka izvjestan ugao.
Prem3 tome, naponje notn1aian na poprecni presjek stapa za dato optereccnje, na 51. 1.9. Ovaj
napon zoycmo normalnim napollom i ohiJjcza\'amo ga sio\,om cr (sigma).
b) Kod naprczanja na smicanjc pojavljuje se napon Iwji lezi II n-lVni presjcka i iwji
jc normalan na nsu stapa. OV<lj Ilapon mlzivarno tangencijalnim naponOIll i obiljcZn-
vamo ga sn slovom T (tau).
Analogno l1ol'malnom naponu, umozcmo napisati izmz i za tnngencijalni napon r.
gdjc je: r-tangencijalni napol1
F - sila opterecenje
A - povrsiua presjeka
F
r=-
A
Slika, 1.10, - Tal/gell('//o/Ili lIt/polii
1z sl. 1.1 O. vidimo da se ul1utrasnji naponi suprots1avljaju vanjskim silama upravo na dijelu
stapa gdje se pojavljllje klizanje smicanje dvaju povrsina, i da ti naponi leze u ravni povrsina
koje sc smiclI klize.
10
Na osnovu izlozenog, upoznali ,0,1110 se sa normalnim napollo111 0" i tangencijalnim
naponom.( z) i utvrdili da je nonnalni napon (a) upravan na poprecnu raVeln i da tamrenci-
jalni napon (r) Jezi u poprecnoj ravni. ...--
c) Sada celTIo se upoznati, tj. ntZlllotriti pojavll napona u k05im presjecima (51. 1.11.).
oj
Slika I 11,- NOI'OIII 1/ ko.\'illl pn'sjecima
Posmatrajllci naprezanje II ravui 111-11, koja s ravui poprecnog presjeka zat\'arl1 ugao (qJ),
(iako j,e stap :Hlpregnut l1a iztezanje), vidimo da se jnvlja unutrasnja sila FII koja je suprotna
smJem, a Ista po velicini sili F (usia\' ravnoleze F = 0). Posta ZI1<l1110 da je
11l napoo uq. okomit na presjek l/I - J1 i da tangencij<lini napOJl T lez! 1I iSloj ravni, zak-
je Ilnutrasnji napon 1-\) rezultujuCi napon kosog Prem8 u kosim
presJeclln<l l111amo i normalni i tangencijalni napon. Obrasce za ove napone dobijamo ako
posmatramo trougao napona.
0;1' '''''' P
w
. T(i' = P,p . p(P =) +
1.4.3. VRSTE OPTERECENJA
Elementi konstrukcije mogu biti optereceni staticki iii dinamicki. S obzirom na trajanje
opterecenja na element konstmkcije, razlikujemo, uglavnom, tri vrste opterecenja: statno
optercccnjc (kod koga je opterecenje konstantno), zatim promjcnljivo u smjerll
(kod Loga se vrijednost - intellzitel sa vremenom mijenja, ali u jednom sll1jeru) i naiz-
pmmjenl,iivo (kod koga se vrijednost - intenzitet sa vremenom ,";ijenja u oba
slTIJera).
Na sl. 1.12. graficki je prikazano stalno OVdje zapazamo da se optcrecenje
ne mijenja tokom VrelTIcna. Prema tome, ono kao takvo ima stnlan intenzitet - veliciuu.
Primjer lakvog opterecenja je vlastita {dina neke kOllstrukcije.
F F
o
I
Slika, 1.12. Stall/o ojJlt'n'l'('lIie
Stika 1.13_ - JeilJlo.l'lI!iemo OP!('lt'/emjr.:
II
Na sl. 1.13. imamo graficki prikaz jednosmjcrnog prnmjenijivog optcrcccnja. Kod ovog
optereeenja bitna je karakteristika cia se u funkciji vremena mijenja veliCilla - illtenzitet optere-
cenja, s tim da isto imajedan smjer. Primjer ovog opterecenjaje djelovanje hidraulicke prese ua
radni predmet
Na s1. 1.14.a prikazanje graficki izgled naizmjenicnog opterecenja. I ovdje se velicina
_ intenzitet sile mijenja U ovisnasti od vremena, s tim sto se mijenja i smjer optereeenja.
F
I
b)
Prlll1jer ovak'/Og optereccnja jc slucaj klipne poluge kod pame masine (s1. 1.14.b). Tu
da je klipna poluga pod djelovanjem klipa II jednom smjeru napregnuta na sabija-
rlje, a u suprotnom kretanju izlozena 11a istezanje.
1.5. OSNOVNE HIPOTEZE 0 OTI'ORNOSTl MATERI.JALA
Upoznali sma sc da je osnovni zadatak nauke 0 otpomosti materijala prOllCO:lVanje unutms-
njib 5ila i defoll11acUa u tijelima kqja Sll izlozcna vanjskim silama. Zavisnost izmedu optere-
cenja, unutmsnjih sila, defom1acija, oblika i dimenzija elemenata, kao i njegovih mehanickih
svojstava teorija e!asticnosti. OpCi probleol odredivarua unutrasnjih sila i na
tijelll proizvoljnog oblika izvanredno je slozen i do danas nije jos rijdcn u strogam obbku.
Meduti111, postoje odgovaraj\lCa Ijesenja za. tijela jednostavnog oblika, kod 1<0jih Sll
dimenzijc male, S obziro111 na duzinu, kao sto su stapovi, grOOe, osovine itd. Na ova\cva hJela pn-
mjenjlljemo principe i metode teorije eiasticnosti, racii toga dn bismo utvrdili odredene
kojima cerno moCi vrSiti proracune odredene konstrukcije. Teonja elasticnasti se pli odredlvanJu
odnosa izmedu unutrasnjih sila i defolmacija ogranicava na tzv. fizikalne jednaCine i
ih geametrijskimjecinacinama. Na ovaj 11aCin dobijamo obrasce koji sujcdnostavniji i za praksll
12
davoljno tacm, Z.1 raz!ikll od obrazaca koji se izvcx:le za tijelo proizvoljnag oblika. Kaleo S1110 vee
rekli, vanjska opterecellja kaja djelujll oa tijdo izazivaju promjene njegovog geometriiskog abli-
lea. S tim u vezi valja spomenllti cia pri prouCavanjll defom1acija nn tijelu ne vaii drugi zakon me-
h.1nikc krutih tijela, prcma kojem se hvatiste sile kqja djelllje 113 !auto tijelo, maze slobodno pomi-
cati po liniji njellog djelovanja. Slicna je sihlacija is momentorn sprega sila koji ovdje nije siC}-
bodan vektoc Taka npr. ako moment sprega sila koji djeluje u osloncu premjestimo na sredinu
grede, defannacija grede bitno se mijenja. Isto taka i sistem sila sto djeluje na grOOu ne mozemo
7..amijeniti njihovom rezultatantom, jer se tada bitno i u ovom slucnju mijcnja dcformacija. To
znaCi da jc iskljucena primjena poznatog principa ekvivalentnosti statickih sistema sila.
Na kraju, U otpomosti materijala najceSce se pojavijuju tri oblika iznalazenja nepoznatih
veliCina:
a. - Ako je poznaia sila koja djeJuje na element, zatim oblik i materijal od koga ce biti
izvedena konstrukcija, ostaje da se odrede dimenzijc elementa - kOllStrukcijc. To je tzv.
dill1cnzionisanjc elemcnala konstrukcije.
b. - Poznato nam je: element konstrukcije, tj. njegove dimellzije i materijal, zatim sila
kaja djeluje na njega, treba izracunati stvami napon, da bis1110 ga mogli llporediti sa dozvo-
Ijenim naponom. To je tzv. provjera napona.
c. - Ako nmn je poznato: element konstrukcije tj. njegove dimenzije i matenjal od koga
je izraden, zatim znamo kako ce djelovati sila, ovdje trcba odrediti - izrac\lnati najvecll silu
kOjll maze sa sigUlTIOSCll da podnese element Ieonstrukcijc. To je tzv. odredivanje oosiv(Jsti
c1emcllta kOIlstrukdjc.
Najcesci slucajevi su dimenziollisanje i provjere napona, a narobto je cest sluenj pro-
v.jere napona, jer se elementi konstrukcije cesto odreduju empirijskim putem.
1.6. ZAMOR MATERI.JALA
Ranije smo se upoznali da postqji vise vrsta opterecenja (stalno, jedllOSl11jel11o, promjen-
Ijivo i naizmjenicno opterece!1je), i oV1sno 0 tome koje opterecenje djeluje na konstl1lkciju,
konsti se i razliCit kaeficijent sigul11osti. Na sL L15. vidimo zavisnost cr ad n koju je us-
tanovia Veler 1866. gadine. Sa Cf je oznaceno naprezanje materijala, a sa n broj promjena
ponovljenog opterecenja. Kriva 1 se odnosi na jcdnosmjerno promjenljivo optereccnje, a
kriva 2 za naizmjenicno opterecenje.
(J
flZ
(J1 f------"' ....
G;!

n
Slika 1.15. klerrml kril'll za
13
Sa dijagrama se maze zakljuciti da za jedan isti materijal imamo dvije krive koje za isti
broj promjena /I daju razliCite vrijednosti 0(; i 0(;', a to znaCi da se pri konstlUisanju demen-
ta masine, mora voditi racuna 0 vrsti opterccenja. Za broj promjena 111 kriva 1 postaje para-
ldna sa OS0111 II, a kriva 2 postize tu paralclnost za broj promjen8 11
2
,
Od pomenutih tacaka, pa nadalje u pravcu ose n, za pomenuti materijal nastupa trajna
otpomost materijala. 1z dijagrama se ela zakljucili da za neku vrijednost Un > u
l
dobivamo
da je vrijednost /I < /11' a to znaCi da sa vecitn opterecenjem imamo manji broj ponovljcnih
opterecenja, a cia ne dode do loma e1ementa. U obmutom siucaju za 0;1 < 0'1 imamo da je
n > III' stn upueuje na mogucnosl veeeg broja ponovljenih opiereeenja. Velerova kriva nas
upucuje da se pri dinamick0111 opterecenju sa llcestalim promjenama "/1" smaqjuje vrijed-
nost jacine materijala u. Tu pojavll mi nazivamo zumor materijahl. Velerova kriva na-
rocito je znacajna u vfl7.duhopJovnoj industriji, gdje sc mellna sa manjim promjenama 11 i
povecanom vrijednosti a; kako bi se dobio elemcnat laksi, a time i cijeli avion i111ao manju
tezinu. Negativna straml ovog opredjeljcnja je cesto zamjena odredenih eiemenata aviona.
Isto tako i kod motora sa unutrasnjim sngorijeva11jem, narocito kod motora sa velikim bro-
jem obrtaja od II = 5 000 l/111in, mora se voditi raeuna pri konstruisanju 0 zamoru matc-
rijala, kao jednom od bitnih faktora. UtvrdujuCi kako se odnose dozvoljeni naponi premfl
pojedinim vrslama optcrecenja Veler je IlS18110vio odnos 1 : 2 : 3, sin ukazuje da je kod nai-
zmjenienog naj111anji, zatim kod jednosmjernog promjen!jivog neslo veei i da je najveci
kod mimog sta1nog opterecenja. Daljim ispitivanjem ntvrdio se odnos koji se danas
Llpotrebljava: J 1,5: 3. iz ovih odno5a se da zakljuCiti da ee stcpen sigllfJ10sti lIimati
11utU srazmjel1l i odnosice se 3 : 1,5 : 1.
1.7. UTICA.J TOI'LOTE NA PONASAN.JE MATERIJALA
Pri porastu temperature, tijeia se, sa malim izuzecima, sire u svil11 pravcima. Ovo
povccanje zapremine .Ie kod cvrstih lijela srazmjemo malo, kod teenosti je vece, a kod gaso-
va znatno vecc. Obratno, pri opadanju temperature, lijela se skupljaju. Povecanje zapre-
mine kod cvrstib tijela mjeri sc samo u jednom praVCll, kao lineamo izdllzenje po 1
0
K
prirastaja temperature, i izmzava srednjim linemnim temperaturnim koeficijcntom. Tako se
PI'" 1
npr. celik pri poviscnju tempcruture za 1
0
K izdllzuje za oko 1000000' a Ul11!1llJ za 0(0
24 b k k 17 JO. 1 0 d .. '
T(mQ()()O' a a ar za 0 0 '1"'000 000 l.1e ova sV0.1e UZ!llC.
Usljed toplotnog sirenja javljaju sc u mcta1imu naroni od zagrijavanjn, pu se 1I telmici
mora loj pojavi poklnniti odgovarajuea puznja. Znaci da se cvrsto6a materijala mijenja s
promjenom tempernture, a te promjene Sl! kad pamih kotlova i mo101'a sa tll1utrilsnjim
jcvanjem i slicno, toliko znatne, da se kod odredivanja dozvoljenog naprezanja moraju uzeti
\l obzir.
Razni materijali razliCito se ponasaju pri veeim tcmperaturama. POkllSi pokazLljll da
cvrstoca na istczanje kod ccJika pri temperaturi 200C - 300()C nesto rastc (sl.1.16.), zatim
nagin pada, kod bakra sta1110 pada sa pora5t0111 temperature, dok se pri vrlo niskim tempc-
ratufUma kod ugljenienog celika pojavljuje jako mala elasticnost.
14
G
c 100 200
-
300 400
Slika 1.16. - Di;ogmlll h'nIOl'y: /,,/ika 1/ lJl'isno.wi oil temperatur"
l.8. DOPUSTENA NAPREZAN.JA I STEPEN SIGURNOSTI
Priiikom proracLlna neke konstmkcije iIi elcmenta masine mogu se pajaviti dva slucaja:
a. - Poznat: dimcnzije konstmkcijc, a treba odrediti da Ii konstrukcija moze podnijeti
U t0111 slucaju raCUll<1l110 naprezanje II dijelovi1113 konstrukc\je i us-
tallovljUvamo,.Jc Ii to naprezanje vise od dozvoljenog naprezm-Ua.
b. - je poznafo npterecenje i dozvoljeno naprezanje materijala od kog treba raditi
konslmkclJu, u tom slucaju trazimo dimenzije eJemcnata te konstrukcije.
Napre.zanje knje se moze dazvolit! pri proracunll elcmcnta konstrukcije mora biti v(ni)
puta manJe od opasnag kritienog naprezanja. Drugim rijeCima, pri proracunll treba izabrati
sigurIlosti II, i njime podijeliti opasno - kritieno naprezanje i tako
dobitl dozvolJeno naprezanje adoz'
t __ ____ ; _'_dO_/f]
Iz se da je stcpen signrnosti vncimenovani broj, .leI' .Ie
vehcma, tJ. veliCina knje imaju Istu dimel1ziju. Pri odredivanjll koefi-
Slgl.lOlOstl V 1110ramo voditi raeuna kako ne bi dozvoljeni napon urloz presao gl'anicu
? ovom.!l1om.e?tu se mora voditi racuna zato da 11e bismo preSli s naprezan-
Jcm II I l1a taj naein dozvolili defomlacije na konstrukciji. Aka
traJlllh defoflnaClja 1I konstrukciji, 1l1ogu nastupiti nezeljene posljedice _ 10m;
JanJe ltd.
. razlicit za razliCita opterecenja. Aka se radi 0 stalnom optcre-
lada slgul110sti Oi2;i od koeficijenta sigllrnosti potrebnog za naizrnje-
llIcno opterecclljc.
. ovog na velicinll koeficijenta sigumosti utice i materijal ad koga ce se
kao I pod kojomee temperaturom raditi doticni element,jer se olpomost
matenJala mlJenJa sa promjenol11 temperature.
. Prema tome, vidimo da na ndreclivanje koeficijenta 5igul11osti za neku konstrukciju utice
111Z faktora koji se uzimaju pri analizi uslova pod kojim ee raditi taj element.
15
Kao sto vidimo, veliki je zadatak pred konstruktorom da odredi ovu velicinu, jer suvise
veliki koeficijCllt sigumosti daje pouzdaniju konstnlkciju i obratno, manji kocficijent daje
nesigurniju konstmkciju.
Mi sma oaprijed izlO2:ili da konstrukcija mora bid a isto taka i
miCna. ZnaCi da sc pri projcktovanju konstrukcije mora imati oa umu dvije Cinjenice:
danost i ekonomicnost.
1.9, UTICAJ ZAREZA (ZASJEKA) I NAGLIH PROMJENA PRESJEKA
NA JACINU MATERIJALA I ZILAVOST (KONCENTRACI.JU NAPONA)
Ispitivanjima je ustanovljeno da naprczanje na is1ezaoje iIi pritisak oa tijeJo prom-
jenljivog poprecllog presjeka u presjeku nije konstantno raspodjeljeno. Na s1. 1.17. dal je
prikaz promjene poprecnih presjeka i polozaj napona U odredcnim presjecima.
I
E
tF
E
t
b)
i
c) 0)
A
I
,
"',
I
,
I I

i5'
(),
,I!,
B B C
I
Slika 1.17. - Poiav(( kOllcenfracije l/fJ{)(JlW
Vidimo da je napon stalnc velicine kcxi tijela koje ne mijenja svoj poprecni presjek
(s1.1.17.a), dok tl slucaju 11a sl. Ll7.b !lapon na iviei rupe dostize priblizno trostruku vrijed-
nost napona 1I presjeku A - A (s1.l.17.a). Pqjave lokalnog povecanja napona (presjek B - B
na s1. 1.17.b) 11aziva1110 koncentracijom napona.
uk = Ju
Za sillcaj elipse (sl. l.17.c) odnos bla 1 , pojavice se jako veliki naponi l1a ivici elipse, a ako
[mamo odnos blal, tada je
Uk>::! (J
Na I.ldaljcl1osti ad presjeka B-B (gdje je pojava koncentracije napona), npr. u pre-
sjeku E-E, naprezanje ce bitijednoliko po cijelom presjeku.
Stepen koncentracije definise odnos Uk gdje je (Jk = (Jmax (s1.1 18), a Go = ;0 gdje
je Ao povrSina presjeka u a a (sI.US). Iz slike se vidi da je naprezanje u tackama a
najvece, dokje u sredini prcsjeka najmanje.
16
F_ j
A
!:O,
oj
r
r
G
_J ..
Q
F
Go= Ao
1:::
nrmrnrrml

J

.u-'..!._"': __ ,",,'
-oj
,--___
.--,
d
b)
'"
0..
I
L
a
Q
..1- , '--.1-0-'-.!--->"
I

Q
Slika 1.1S. - Srepen kOIiCClIlrllCij'c fiUpOllll
J.
0-
I
_1
,$':
,
iif
Q
V,
o Ao
Na sl. 1 18.b prikazana je cijev sa svojim suzenjem. Ako zamislimo da kroz ttl cijev teee
tekuCina, u presjeku oznacenom povrsinom A, sve cestice imat ce jednaku brzinu, ako je ovaj
presjek dovoljno udaljen od suzenja. Tada je brzina
gdje je: Q - kolicina tecnosti,
a A - povrsina presjeka
)1=
Brzina tecnosti u suzenom dijelu je odredcno:
Vo '= J
o
gdje je: Ao povrsina u sU2:cnom presjeku.
Iz slike se vidi da je brzina najveca u tackama presjeka, a-a.
Kako smo vee utvrdili da koeficijent koncentracije uk zavisi od oslabljenog dijela, i za
sillcaj polukruznog zlijeba on ce biti veei sto je dubinu zlijeba ve6a i sto je manji radijlls, a
10 znaci, ako je odn05 do/d manji, to je uk veei. Ost1'i zarezi su mnogo opasniji za pojavu
koncentl'acije !lapona, nego zarezi sa radijusom (sl. 1.19.). Zbog toga sve zlijebovel sa radi-
jusom iii os1re/po pravilu treba izbjegavati, a ako se 10 mora 611iti, preporucuje se praviti ga
sa blagim prelazima, kako bi se sto vise izbjegla koncentracija napona.
I
V
;
,
1
c
F
F
\
-\
"'"
j
..
r
i
,
y-
j
Shka 1.19. Uric,!! o!irrog Z{freza fla kV/I(;enlmc!iu lIi/pona
\7
I.IO.OZNAKE:
posta cemo se u daljem iZllcavanju avog dijela mehanike susresti sa nizom obrazaca za
izracunavanje dijelova kOllstrukcije, to celTIO se upoznati sa uobicajenim oznakama poje-
dinih velicina. Oznake i njihova znacenje date su na kraju avog udZbenika (vidi OZNAKE)
PRlLOG 1.
Pil(IJ?ia
[. Koji jc osnovni zadatak Jlauke 0 b'fstoCi malerijala?
2. StP. SU 10 urwtrnsnje - mcduillolekuiarnc sik i kadll se pojavljuju?
3. Kojn su tijela koja zilava, a koja kna?
4. Koill pojnvu nuprenllljeIl1IllHter(illla?
5. flastaic naprezanje na istc7-<1njc, prilisnk, savijanjc, uvijanjc, smicanje i izdjm1ic?
6. Stn je razlika ilmcdu 6stog sa,-ijanja i savijrmja silmm?
7. Sta jc to nupon? S13 je to J]ormaini, a sta tallgencijaini napoJl:
8. Kakve vrstc oplereeenja p07.flajcmo')
9. Sin ic to kocfkijcnt sigll!Tlosti i knkn sc odreduje?
l(). i opisitc Velcro\'u krivu!
1 J. S1a.ic io lrajna (llpom(lst Illalcrijala?
12 Kod optereicnja naJprijc 711mor Ill alcrijala?
11 Kako tlliec wplata na cvr$\Ocu materijaJa')
14. Sta ie to konccntrncijn napona? Kak(l sc ili izbjega\'a'i
15. Koj'e vrstc zadntaka rjda\"fllllO POllloCll nauke 0 otporno5ti materijaJa?
16. stBtii"ka nc '."a2e U O1POrJ]OSli matcrijala')
18
2. AKSUALNA NAPREZM,JA
2.1. SPECIFICNO ISTEZA:\TJE - ZATEZANJE II'(JASONOV RHO.!
U poglavlju 1.4.l. upoznaJi smo se sa djelovanjem aksijalne sile i reldi smo da se
na vlakna i:z. .dUZUjll pod djclovcl11jem silc ako je stap izlozen n3prezanju na istezanje. Nadalje,
utvrdili smo sla je specificno a lJ ovom dijelu cemo se upoznati sa specificnim
i5tezanjem. Na 51. 2.1. vidimo uklijestcn stap i opterecen na drugo111 kraju sa 5ilom F Stap
neopterecen ima svoje dill1enzije: duzinu I i precnik d, dok pod djelovanjem sile F dolazi do
izduzenja stapa i ima diInenzije: duzinu 1] i precnik d]. Pri istezanju stapa duzina I je
povecana za M, a istovremeno je smanjen precnik d za vrijednost Ad, pa imamo da je:

//, //.
/,./,
II ' !
..
I
. I
d I

,M I
ild
-

-
-rll
i i !
I
1
--.1
";;f
/
l::d'rZenj<,/;flll'a pod dje!ovalljem sile Skrah!lfjc .\'/f/pil pod djdovw!ieIll8i!e
Slika 2. I. Djc/m"'illje {/ksijall1(' sife
Analogno izduzenju (tj. ako sila djetuje na istezanje) imamo deformacije i kod stapa aka
.Ie izlozen na sabijanje - pritisak. Ovu osobinu imaju svi materijali. Najuocljivije su
mHcije (izduzenje i smanjenje presjeka) kad gume, dok se prostim okom tesko zapa.ta kod
celika, ali se daju iZ111jeriti sa ins1rumentima. ZnaCi da se pod djeiovanjem sile F stap
zuje za velicinu 6.1, a adnos nam daje izduienje 11a jedinicu prvobitne duzine koju nazi-
vamo spccificnim istezanJem B ili uzduznom dilatacijom. Prema tome:
[,
19
Iz analitiekog izraza moze se zakljuciti da je specificno istezanje c neimenovan braj jer
je odnos istoimenih veliCina. Isto tako pod djelovanjem sile F dolazi do suzenja - koncen-
tmeije prosjeka za veliCinu f..d, a odnos nam daje specificnu poprecnu deformacijll t;,
iii poprecnu dilataciju, odakle proizilazi da je:


Ako je stap izloze11 sabijal1iu, njegova duzina se skracuje, a popeeni presjek poveca.va.
pokozuju daje velicina G
/
) 3 -;- 4 puta manja od c. Odnos popreene dtla-
tacije i specificne uzduzne dilatacije zove se koeflcijcnt Puasona 1 obJlJezava se sa )J..

2.2. ISPITIVAN.JE MATERI.IALA I PREKIDNA tVRSTOCA
Da bi se neb matcrijal mogao sa sigunloSCU upotrijebiti za izradtl neke konstrukcije,
moramo poznavati tog materijala. Vee sma se upazna!i sta se desava sa kad
na njega djeluje vanjska sila. Da bisl1lo se obezbijedili da bud.e
sigu111a, mommo poznavati mehanicka svojstvn materijala. Odrec11vaoJe svoJ-
stuva materijala pri statickom rastezanju vriii se II laboratorijama. Za ova Ispltrval1ja potreb-
110 je imati uredaj (masinu) POill0CU koje mozel11O pratiti defolmacijc materi.ia.la.
uredaja pOlnocu kojeg ostvarujerno silu 1110ramo imati i uzorak materijala odrede11lh dllllen-
zija (epruveta) l1a kojeg se prel10si djelovanje sileo .
Pomoctl urec1aja na sl. 2.2.a i 2.2.b moguce je ostvariti poveeanje sJle poiagano oel nule
pOl do vrijednosti koja uzrokuje kidanje materijala (epfuvete).
U toku ispitivanja mjerimo vrijcdnost sile i odgovarajuce vrijednosti apsoiutnog pro-
duzenja epl1lvete f../. Zbog navedenog neki urcdaji (masine) imaju ratiraju6i valjak s namo-
1anom papirnom trakom, po kojoj se pomocu mehanizma \Jcnava, dijagram istczanja.
Na s1. 2.2. prikazana su dva uredajn POl1l0CIl kajih se moze ispitati materijal, pa ce1110 se
i upoznati sa principom rada istih.
c
G}
2
E
Slika 2.2 .. Ulutaji zu hjJilivmye prekidJle ('l'r.I/oCt! !II(1leriillla
20
Uredaj na s1.2.2.a sastoji se ad cilindra (A), zatim klipa (B), poluge (C) sa hvataUkam
vezanom sa klip, nepomiene poluge (D) sa hvataljkom, postolja (.) i instmmenata koji mjere
silu Fili naprezanje a; kao i apsoiutno izduzenje IJJ iii specificno istezanje c. Ako fluid upus-
timo u cilindar pod pritiskom (P), on ce gurati klip (B) ispred sebe i tl8 taj oaein vrsiti
razvlacenje uklijestene epmvete. Pomocu instrumenta (l) ocitavamo sill! F iIi naprezanje a;
dok na instlUmentu (2) ocitavamo apsolutno izduzenje f..! iIi specifieno istezanje t', Pomoeu
oCitanih vrijednosti (koje dobijeI11o) sa instrumenata (moiemo nacrtati dijagram F - f../ iii
0" --[.; tj. dijagram istezanja. Drugi urcc1aj prikazan na sI.2.2.b sastoji se ad klipa (0), hvataljke
(b), probnog stapa (c), hvataljke (d), poluga (II) pera (k), protutega (g), bubnja (e) i kooca
(m). Upllstanje fluida pod pritiskom (p) na klip stroju isti se podize 11a gore, a stim i hvataljka
(b). HvataljlGl (b) vezanaje sa stapom (c), te preko njega sila se prenosi na hvatnljku (d), 2atim
preko sistema poluga (h) na pero (k) koje ostavlja trag po papilu kojije namotan 11a bubanj (e).
Probni stap ce se razvlaciti pod djelovanjem site u hvataljki (b) koju ostvamje Idip (0) i s druge
strane silc u hvataljki (d) ostvamje protuteg (g). Okretanje bubnja (e) ostvaruje se pomocu
konca (/II) se pomjera srazmjemo produljenju stapa (stapa koji se ispituje). Na ovaj naCin
dobijemo ucrtan dijagram n3 bubnju, za razliku kod prvog uredaja gdje unosimo sami oCitane
Ivrijednosti na insttu111entima.
Da bismo mogli llporedivati rczultate ispitivanja, isti se moraju vrsiti pod jednakim
llslovima. Osnovni uslov.ie da su epmvere jednakih dimenzija, i da se ispitivanje vrsi na istoj
tcmperaturi.
Siika 2.3. - Epf"l/I"el<l
Na sl. 1.3. dut jc izg!ed stapa - epl1lVele koji se ispituje sa dimenzijama, kao i oblik koji
je obicno ciiindrican. Medutim, probni stap - epruveta moze da i111a i druge vrijednosti, LJ
donosu na dimenzue date na s1.2.3., ukoliko je materijal skup. Te nove dimenzije su propor-
cionalne naznaeenim dimenzijal11a iz sI.2.3, Jedna od bitnih napomena je da sila djeluje u osi
probnog st,lpa, tj. da jc djelovanje sile aksualno, tJ protivnorn se dobijll pogresni rezultati radi
savijanja sa1l10g stapa.
2.3. DI.lAGRA;\1 NAPONA I DILATACI.IA
Kako sma vee rekli, svrha ispitivanja se sastoji u tome da sto boljc upoznamo mehanicka
svojstva l11atclijala i da prollcimo sve pojave, koje nastaju pri ispitivanju. Tako dobijeni
rezultat pri ispitivanju materijala mozcmo onda predoCiti u koordinatnom sistemu.
Na horizontalnu osu koardinatrlOg sistema nanesel110 izduzenje M, a na vertikillnll ast!
odgovarajueu silu F. Spajajuci ucrtane tacke u koordinatnom sistemt! dobivamo dijagram, tj.
klivll ponasanja ispitivanog materijala.
21
Na s1. 2.4. plikazan je takav dijagram za mehki telik. Karakteristicne tacke na dijagramu
oznacene su slovima 0, P. E, G, D, M, i K. Tacka a se nalazi u ishodistu koordinatnog
tema i odgovara pocetku rasteZat1ja. Do tacke P dijagram je predocen pravcem OP.
F
K
Stika 2.4 .. Dijo!;rtllII ;,-/('zrmj{/
Promjenc sile F i apsolutnog: izeluzenja L\I slijedc pO zakonu pravca, tj. postoji lineama
zavisnost sile Fad izduzenja AI. Prcma tome laska P prcdstavlja gnmkll
nosti, a naprezanjc je odredeno izrazom
0"
F"
If
gdje ..- sila 1I tacki P,
A povrsina prvobitnog presjeka cpmvete,
Of' - n;1pol1 na gmnici proporeionalnosti.
DefOlmacije epruvete II ovom podl1lcju su veoma male i mogu se ustanoviti specijalnim
inslmmentima.
Iznad tacke P naJazi se tacka E koja je vrlo bliska tacki P. To tacno oznacav<l granicu
elasticnosti. Iznad ove graniee, materijal se vise ne vraca u prvobitan obJik vee na 11lemu nas-
laju trajne defo11Tmeije. U praksi se kao gnmica plasticnosti uzima ono naprezanje pri kojem
trajno izduzenje ne pre!azi 0,01 %, svoje prvobitne duzine.
Slijedecc tacke na dijagramu su obiljezene sa C i D. One predstavljaju gomjll i
donju granicll velikih defonnacija. Spomenimo samo ua Hukov zllkol1 vrijedi do granicc
proporcionalnosli. Sa dijagrama vidimo da izmedu tacaka C i D nastupa deformacija bez
povc6anja optereccnja, tj. nastaje tzv. razvla(:enje (popustanje) matcrijaln. Na vanjskoj
povrsini epruvete se znpazaju !inije, sto zapravo predstavljajll sitne pukotine. Ove
je sc ZOVll Lidersove linije. Ove linije se ispoljavaju pod uglom vecim od 45 U odnosu na
Ilzduzl1u osu stnpa. Njibova pojava se tumnCi kao posljedica plasticnih deionnaeija. Kod
materijaln koji nemaju izrazenu granicll razvlaccnja, usvojeno je da se granicol11 razvlaccnja
smatm naprezanje pri kojem nastupa trajno izduzenje od 0,2% prvobitne duzine stapa.
Najinteresantnija tacka .Ie Do ove tacke doJazimo pri dnljem optereceqju epruvete,
gdje se materijal ponovo opire dje10vanju sile F. Tacka M odgovara maksimalnoll1
22
recenju. U tom trcnutku pojavljuju se prvi uocijivi znakovi raskida epillvete U obliku suzenja
kontrakcije presjeka. Dok se prije stap izduzivao na cijeJoj svojoj duiini, sada se izduzuje
sarno na mjestu suZ,avanja i za njegovo izduzenje potrebnaje sve manja i manja sila. Na kraju
kad opterecenja Fk u tacki K stap se kida.
Prema tome, aka dovedemo opterecenje stapa do sile F, i poslije toga rasteretimo stap,
anda su aba procesa graficki predocena i5ti111 pravcem OE, tj. kad prestane djelovanje sile
stap se vraca u svoj prvobitni oblik, i to podrucje se zove podrucje elasticnih deformacija.
Poslije ovog podrucja nastupa podrucje plasticnih deformacija, tj. stap se nece vratiti u
prvobitni oblik.
Najve6e opterecenje F M zove se opterecenje koje pocinje da kida stap. Odgovarajuce
naprezanje zove se maksimalno naprczanjc, odnosno jacinom materijala lla kidanje.

Za T8sudi\,<lnje plasticnosti materijaJa sluzi llam specificno sllzavnnje presjeka stapa, koje
ostaje poslije kidanja. Ako je prvobitno povrsina presjeka stapn A, a povrsina presjeka Ak
poslije kidanja, onda se veliCina

zove specifrcno suzenje presjeka. Sto je ova veliCina \IJ veca, to je plasticniji ma1erijnl. Kako se
vidi iz obrasca, specificno suzellje racuna se u proeentima. Pri relativnom usporedivanju svoj-
stva razlicitih materijala treba iskljuCiti lz razmatranja apsolutne dimenzije epmvcte (stapa).
Zato se dijagram iste7..anja, koji se dobija na uredaju (sl. 2.2.a), transfo011ise u koordinate ()" - [;
d
" F 111.. "d' .. , blik( 125)
g 8e Je ()"= A' a &= T' pn eemu taJ \10Vl lJagnun una Ish 0 s ....
Slika 2.5. - Dfj(1gram iSlezW!;a a-I:
23
lsprekidana iinija, koja prolazi u blizini tacke G do tacke KI pokazuje da naprezanje pri
kidanju raste radi naglog suzavanja poprecnag presjeka stapa. U stvamom dijagrarnu vidi-
rna da naprezanje opada od tacke M do tacke K samo radi toga 5tO napon racunarno na prvo-
bitnu pavrsinu presjeka epruvete.
Kada bisrno raclinali na stvami prcsjek koji sc mijenja u toku ispitivanja, dobili bismo
napon u porastu, a ne u padu i dijagram stvamog napona imao bi drugi obtik (iscrtkana lini-
ja). Ali iz prakticnih razloga 111i racunamo sa pocetnom povrsinam poprecnog presjeka stapa.
Brojne vrijednosti napona u karakteristienim taekama, kao sto su granica proporcionalnosti,
granica eiasticnosti, gomja i donja granica razvlaeenja, taeka loma, poklapaju se za odgo-
varajuCim vrijednostima pri sabiJallju sarno su suprotnog znaka (sl. 2.6.).
Na sl. 2.7. prikazani Sll dijagrami istezanja razliCitih materijala koji karakterisu njihovo
fizieko-mehanieko

-E
/{'
/vi'
o
24
-ry
E
p
G
u
Slika 2.6, DU<I}!/wfl kmi isreallljll i .wliiim!iu
3
SUb 2.7 .. D[iagrmni islezGllja mz/iiitiil m<lf<:rijalu
Kriva 1 odnosi se 11a mehki celik, kriva 2 na tvrdi llgljenieni celik, kriva 3 11a legirani
ceiik i kIiva 4 na bronzu. 1z dijagrama se vidi da tvrdi ugljenicni celik ima visoko prelomno
nuprezanje pri malom specificnom istezanjll i slabo izrazenoj granici razvlacenja. Legirani
celik ima veliko specificno istezanje pri dovoljno visokom prelomnom naprezanju, dok
granica razvlacenja llopce ne postoji. Bronza ima velika specificno istezanje pri malom
prelomnom naponu. Jedal1 ad tipicnih krhkih materijala je Ijevano zeljezo. 2n tuj materijaJ
gmnica proporcionalnosti je vrlo niska, podrueje elastienih defOlmncija je vrlo malo.
Prelomno nnprezanje togn tnnterijala znatno .Ie vise od mehkog eelika. Epl1lveta od takvog
materijala se kida bez primjetnih plastienih defoIl1Hlcija.
2.4. HUKOV ZAKON
Znvis110st izrnedu opterecenja i defonnacija prvi je pronnsao 1660. godine engleski
fizicar Rohert Huk (Hooke). Ovaj svoj pronalazak objavio je tek 1678. godine U obliku
zakona. Robert Huk je bio profesor geometrije u Londonu i jedan je od osnivacn pozmtog
britanskog nauenog drustva "Rajal sosajeti". Povod za proueavanje e!asticnosti materijnla
biD je njegov poznati pronalazak spiraine opl1lge kao regulatora hada satnog mehanizmu.
Nezavisno od Huka, francuski fizicar Mariote dosao je 1680. godine do istog zakona n3
osnovu svojih eksperimentalnih istrazivanja. Robert Hukje svojim zakonom postavio temeij
na kojcmje kasnije izgradena matematicka tcorija elastienosti i evrstocc, koja se veoma brzo
razvija. Hukov zakon je i danas osnovni zakon nauke 0 elastienosti matcrijala, ukoliko sc
radi 0 defonnacijama i granicama proporcionainosti - clasticnosti. Matematicku f0I111Uiaciju
hukova zakon::! dao je 1807. godine cngleski nauenik Tomas .lung. Po njemu se i kocfi-
cijent proprocionalnosU - modul cJasticnosti E pri aksijalnom naprezanju naziva i Jun-
goyim modulom.
Ako na jedan stap poprecnog presjeka A i duzine I djeluje aksijalna sHa F (sI.2.8.), stap
ce se izduziti za 111. 12 do sada pozna tog, naprezanje u stapu ce biti:

(a)
Za specifieno istezanje imamo:
(b)
, U
// / /////;/
! I I
I I I
-
... I
. I
i
I
I I
I
I
-
L-L __ I "<l
F
stika 2.S.. Di/w[lciia pod djdowmjc/II silc
25
Na osnovu Hllkova zakona mozcmo napisati:
"=ex=-.L cr=E'E (c)
0- E '
gdje S11 ex i E stain} koeficijenti.
Ako u fonnulu C uvrstimo vrijcdnosti za cr i E iz fonnule a i fonnule b, onda dobijamo:
/>.{ (d)
{ EA
Foonula d sadrZi Hukov zakon koji glasi. apsolutno i7.DUZenje shlpa sr.tznijerno je sm i
duzini slapll., a obrl1llto srazmjenw povrsini presjeka stapa i ruodula elasticnosti.
Ako oznaCimo ex = i-formula e, izlazi da je
(e)
el - se zove koeflcijent rastez311ia.
J, IT
Iz fom1ule e ima1110 da je Ci. = E = cr; E "" T
(f)
UVrStavaju6i vrijednosti c iz formule b dobivam():

(g)
Aka pretposwvimo da je D.I = I , tj. da je stap istegnut za svoju prvobitnu duzinu 1, onda
je:
E=a
Modul elasticnosti oznacava naprczanje stapa kad je istj rastegnut 118 dvostruku duziml, To
zamisljeno naprezanje zove se modul elasticnosti Jungov modul.
Hukov zakon vrijedi kako za naprezanje na istezanje taka i za naprezanje na pritisak, a
to smo vidjcli i na dijagramu (sl. 2.6.). Iz dijagr'mna vidiIno da kriva istezanja tj. pritiska ima
istl izgled sa raz!iCiti111 predznacima.
2.4.1. PROSIRENI HUKOV ZAKON
lJ poglavlju "Dijagram napona i dilatacija" sma se upoznali sa osobinama pojedinih
materijala i ustanovili da je tipican predstavnik krhkog materijala ljevano zeljezo. Utvrdili
smo jc granica proporcionainosti jako mala ida se ne zapazajll kontrakcije presje]m pri
kidanju. Prcma tome, za ovaj materijal i slicne njemu ne moze vaiiti Hukov zakon, jer nji-
hovi dijagrami (T= ICc:) ne sadrze prvolinijsko podnIcje tj. podrucje elasticnosti. Da bi se
1110gl0 !'acliti j sa ovakvim materijalom pobrinuli Sll se naucniei Bah i SHe, koji su ustaoovili
da kod oVlh materijala (Iivano gvozde, kamen, beton itd.) ako ne postoji proporeionalnost
izmedu napona a i' specificnog istezanja L', ipak postoji odreden odnos koji jc da! izrazom:
Iz izraza crill = c . E vidimo razliku izmedu Hukovog zakona ( cr == E . E) i datog obrasca.
Broj m prema ispitivanjima je odrcden:
livano gvozoe 111 = 1,083
bakar III = 1,074
26
koza m = 0,7
betonm= 1,132
POlllcnute vrijednosti izlozitelja In nisu cijeli brojevi pa je izraz pOlrebno logaritmirati da se
dobiju vrijednosti napona 0', te na taj nacin otezava rad. Radi prakticne primjene j II ovim
slucajevima se primjenjuje Hukov zakon koji se maze koristiti u praksi. Greske su nznatne,
i, za praksu, kako smo rekli, dovoljno tacne.
Vrijcdnos! !nodula E nekih materijaJa iznosc:
c..,-:-:_ I
drvo
I
I
cclik I babr I11CS!JJg alulllinij uzduz poprccno beton staklo kamcn
zejezo
vlflkann vlakna
Modul
(9+j4) i,R+7,2) (H,8+14) (4+10) '. (9+14,5) 19,8+221. (11+13) (1 h-23) (50+60)
(10+29) I
. lOr, 10"
10" . 10" . 10' . 10 . 10" . 10' . 10'
L......... em . .
-
L..... _----.J
2.5. GRANICA ELASTICNOSTlI GRANICA PROPORCIONALNOSTl
Iz naprijed izlozenog upoznaii S1110 se da ideal nih krutih tijeJa nema u prirbdi. SV(I tijela
mijenjaju vise iIi 111anjc svoj oblik pod uticajcm spoljnih sila. Til promjenu oblika nekog
tijcla nazvali smo njegova dcfonnacija. Ako uklonimo silu, koja jc uzrok promjene oblika
tijela i tijclo se vrati u prvobitan oblik, tijelo sc zove elasticno. Svojstvo tijela da se vrali u
svoj rrvobitni oblik, nakon sto jc prestalo djclovanje vanjske sHe, zove se elasticnost. Ako
se tijclo ne povrati u prvobitan oblik nakon prestanka djelovanja sile, za takvo tijelo kazemo
da je piasticno, tj. nastllpile su trajne deiomlaeije kod 1ijeJa. Ispitivanja su pokazala da pos-
toji granica clasticnosti kod materijala. Prectemo Ii ovu granicll materijali se ponasaju leao
plastieni (dcfonnacije Sil trajne). Ovo nas navodi na zakljueak da pri proraclInu konstrukeije
moramo voditi raeuna 0 ovqj graniei kako bi ista bila siguma i stabilna. Dakle, sve mfl\e-
rijale mozemo podijeliti na plasticne i luhke. Krhki se materijali lome, eim se prede graniea
elasticl1osti, dok se pJasticni materijaJi lome daleko izvan gnmice elasticnosti. Krhki maleri-
jali su: Ijevano zeljezo, kamen, beton itd., a plasticni: cetik, bakar i dmgi. Kod nekih materi-
jala postoji i proporc-iomllnost, ali do izvjesne graniee izmedu sile i kod
isteza-oja i skraccnja kod pritiska - sabijanja. To znrlci da ce se istezanje, odnosno sabijanje,
povecati dva puta ako se sila koja vrSi tu deformaciju poveea elva puta. Granica do koje pos-
toji proporcionalnost izrnedu sile i izduzcnja, odnosno skracenja, naziva se granicom pro-
porriOlwlnostL Prema tome, ako povecamo opterecenje za DE, izduzenje se pove6a za M,
U ovoj graniei proporeionainosti. Granlee elasticnosti kao i proporeionalnosti Sll v1'lo vaznc
granice 0 kojima treba voditi meLloa prilikom odredivanja stepena sigurnosti, odnosno
dozvoljenog napona, zbog toga sto opterecenja izoad granice e1asticnosti, defor-
macije rashl moogo brze nego opterecenje.
2.6. OBRASCI ISTEZANJA I PIUTISKA BEZ OBZIRA
I S OBZIIlO\l NA SOPSTVENU TEZINl: TIJELA.
KRITICNA DUZ,lNA I VISINA
Prvo 6C1110 izvesti obrasee istezanja i pritiska bez utieaja sopstvene te:line, a z[ltim s
obzirom l1a sopstvenu tezinu.
Razmatrajuti dijagram napona i dilatacija, lIpoznali sma se sn mehanickim svojstvima
materUala. S dmge strane, U dijelu stcpen sigurnosti upoznali smo se sa slucajevima koji
l110g11 nastupi1i, tj. koji nam elementi l110gu biti poznati za Ijesavanje zakataka pri
nju elcmenata konstmkcije. Jedan ad najvaznijih tipova tih zadataka jeste odredivanje povr-
27
sine prcsjeka A, pri kojoj element ima najmanju tezinu i moze sigurno izdrzati zadano
opterecenje. Zatim smo se II dijelu Dapoll upoznali sa llnutrasnjim silama koje su mani-
festovane unutrasnjim otporom samog materijala.
/
I
I I I
n
n
L

n
I
. I
I
I
I
I
I
I
F
I
L ---l
F
Slika 2.9. Aksijll!lillsi/a kod i,,/<'zUlli"
m

_-L_
I
1m
-r-
I
I
I
F
Sliku 2. 1 O. " Aksl/ullill situ kod -,,"/}ljwlj::!.
Nadaljc smo silu nazvali silam. Sila FI/ drzi ravnotezu vanjskoj sili Fiona je II
svim presjecim3 stapajednaka sili F, a suprotnogje smjera (sl. 2.9 i 2.10.). Posto S1110 rekJi da
je a unutrasnje naprezanje flU jedinicll povrsine, mozemo l1apisati
F
If--'"u -AI (a)
Ako oznaCimo sa cr
cdoz
i cr
edoz
dozvoljena naprezanja pri istczanju i sabijanju, i aka
znamo njihove vrijednosti, mozemo tada napisati
(b)
(c)
Iz obrasca hie da se zaldjuciti da dobUeno naprczanjc u stapu ne smije biti vece od
ljenog naprezunja. Ono maze cia bude po pravilll maJ:1je iIi jednako dozvoljenom napotlu. Da
bi se materijal sta racionalnije iskoristio obrasce b i c pisemo:
F
fdoz""Y
(d)
F
a
,J"" A
(e)
Ovi obrasci sluze za izracunavanje elcmcnata konstrukcije aka se zanemari sopstvena teZina
elementa. Ovakvll pretpostavku mozemo uzeti kod onih kOllstrukcija ciji so elementi kratki,
1.1. Cija tezina nece matno uticati na racun koji provodimo.
Kada anaiiziramo slucajeve istcznnja i sabijanja, s obzirom na sopstvenu teZinu tijela, tu
nam se pojavljuje i dodatna komponenta od sopstvene tezine, za razliku od prethodno izve-
denih obrazaca. Obfasci die Sll izvedeni lIZ pretpostavku da sopstvena tezina nema bitnog
28
uticaja. Sada cerno posmatrati dugacak prizmaticni stap koji je objesen vertikalno i na gor-
njem kmju uklijesten. (sl. 2.11.). Zbog sopstvene tezine pojavice se unutrasnje sile i defor-
macije na samom stapll. Neb je duzina stapa I, njegova poprecna povrsina A, a zapremin-
ska masa p.

I
III II '
bt
I
-
_.
-- '
Ax-
S1ika 2.11 .. I.,/e:;{lf!j" /(\'/j"i/ .\{}j!sh'wli' leiilll.:
Gmax Fmax


-iFx
:::;
Razmotrimo kako utice sopstvena tczina stapa na raspodjelu naprezanja i defol1nacija.
Aka zamislimo jednu ravan 11 - n kojom smo presjekli stap na duzini x, usljed sopstvene
tdine donjeg dijeJa (koja iznosi A . x . p) pojavice se unutrasnja sila koja dr2:i ravnotezu
pomenlltoj sili. Rezultantna sila J<\ u presjckll n - 11 mora biti jedl1aka tezini odrezanog dijela
stapa na dllzini x, pa mozemo napisati
gdjc .Ie: A - povrsilla presjeka stapa
x - duzina odsjecenog starn
p - zaprc111inska masa materijaia stapa.
Iz poznatih obrazaca za naprezanje aimamo:
F. Axp
G
x
= A '=--;r- =xp
G
x
""xp
Prethodni obrazac pokazuje da naprezanjc od sopstvene tezine z<I"visi od duzine i
zapreminske mase matcrijala, kao i da ce najvece naprezanje biti pri tj. u pres-
jeku a - a s1. 2.11. To je slucaj kada je x = I, pa 1110zemo risati

Do sada sma razma1rali uticaj sopstvene tdine stapa na naprezaqje. Medutim, dodamo
Ii i uticaj vanjske sile, tada imnmo
_F. A-x-p
cr'-Y'A-
F
cr, x. p
29
Maksimalno naprezanje ce biti zax = l,

Uvrstimo 1i u prethodni obrazac da je (j may = (j eel,," imamo
I
I
I
I
,

'<
I . I
I
<;]
---L _J
F
Stika 2.12. "Jl"ti('l/njc w1jed.\Oj1l"Ivi!IIe leiille i sile F
Dati obrazac ukazlljc da stapovi velike duiine imaju veliku sopstvenu tezinu, [l to znaCi
da nazivni\, i111a malu vrijednost, pri cemu povrsina A dobiva veliktl vrijednost. Za slucaj
(Jet/oz = 1 P povrsina A dobiva bcskonacno veliku vrjjednost. Prema tome, stap konstantnog
prcsjeka nije pogodan, vee treb<l izabrati stap promjenljivog poprecnog presjcka.
Prj proucavanju djelovanja sopstvene tcz.ille na pritisak vrijede ista razmatranja, s 10m
razlikom sio se najvece naprezanje pojavljuje u najntzc1l1 presjel<1l stapa.
Jz dijagrama napona i diJatacija do grallice proporcionalnosti vrijedi Hukov zakon, a mt
smo izveli obrazac za ukupno izduzenje stapn koji gJasi
111 F:L
1 E.A
i odnosi se na iZduzenje usljed djelovanja vanjske sile. Dodamo Ii OVOO1 obrascu i uticaj sop-
stvcne lcz.ine, ima6emo
. I; a
max
= I . p ;
ami""'" 0
/'.10 !'ma.L .. 1 1 __ G_. __ . 1
2 2.1 2EA
(F+

AE
30
Izvedeni obrazac navodi nas na zakljucak da je ukupno izduzenje stapa pod djelovanjem
vanjske sile i sopstvene teZine jednako zbiru sHe i polovini sopstvene teline. Sopstvena
tei:ina G, kako vidimo, utice oa izduzenje svojom polovinom iz razloga sto tczioa jednog
dijela stapa djeluje oa izduzenje sarno onog dijela koji se nalazi iznad njega pri istezanju, a
ispod njega pri sabijanju.
Kod stapova male duzine veliCina sopstvene tezine je mala (neznatna) uporedujuci
je sa vanjskom silom F, pa se zbog tOgCl moze zanemariti. Obmtno, jedan dugacki stap se
maze prekinuti i ad same svoje tezine, aka njegova duZina dastigne luiticnu duzinu lk'
Prcma tome, kriticna duzina je ema duZina kod koje se Stap prekida usljcd sopstvene
teZinc. Prekid ce sc desiti kad napOll u stapu dostigne vrijednost jacine materijala, pa imamo
G A P
a"=A 'k'
P
[2iB
Iz obrasca vidimo cia kriticna duzina zavisi od zapreminske mase p i jaCine materijala (j e'
Analogno kriticnoj duzini moze1110 napisati i za dozvoljenu duzinu
i ovdje duzina zavisi od zapreminske mase p i dozvoljenog napona (Jedo;.'
Iz naprijed izloZcnog da sc zakJjuciti da ce obrasci i za visine h ovisiti od istih paral11etara
p, (J, pa mozemo napisati izraze za kriticnu visinu hk i dozvoljenu visinu h
d
.
B
, i 5, k pdp
--- "-
2.7. ELEMENT! .IEDNAKE OTPOR,"iOST! PRlISTEZAN.JU I PRITlSKU
Do sada smo se upoznali kako djeluju naponi u stapu ako je opterecen vanjskim
opterecenjcl11, a zatim i uticaj njegove sopstvene tezine. Aka se uzme u obzir ijedno i drugo
opterecenje (sl. 2.12.), zapazamo da je najvece naprezanje ami/x u presjeku gdje je stap
lijeSten. Sa dijagrama napona sma se upoznaJi da isti opada nanize od ukJijestenja ka vrhll,
i da je najmanje u presjeku gdje djeluje vanjska sila F. Ako zelimo da u svakom presjeku
imamo isti napon, tada bismo moraE sl11anjivati presjek, pocev od llklijestenja prema vrhu.
Ao F O'i
Slika 2.13. -
31
Na ovaj naein racionalnije bismo iskoristili materijnl. Prema tome, proizilazi da narn je
potrebno pronati oblik stapn u kojern bi svi presjeci po cijeloj duzini bilijcdnako iskorisceni,
tj. takav oblik, da se u svim presjecima pojavljuje isto naprezanje.
Ako uzmerno dugaeki stap i opteretimo ga silom F (s1. 2.t3.), vidimo da su presjeci All!
uklijestenju najvise optereceni, a presjeci Ao najmanje. Ako Sll pocetni presjeci oznaceni sa
Ao ' obrasce za te presjeke mozerno napisati.
iii to=
S druge strane, popreeni oznaceni sa AI' nalaze se u dva krajnja polozaja datih stapn-
va. Izmoou ova dva prcsjcka oznacenih snAo i AI' svaki drugi se moZe izracunati pomocu obrasca

A,_""Ao' e ,do,
1z datog obra<;ca zakljucujemo cia se povrsina poprecnih plesjeka stapa, jednakih
napoua, mijcnja po zakonu ekspancncijalne krive. Zn x = I raCllnamo povrsinu u kraj-
njem presjekll (presjek u uldijestenju sta]1a), pa dati ohrazac mozemo napisati:
-p_./
At=A(). eG,J",
Ako obJikuje01o stap prema datom izrazu, dobiccl11o cia je stap ol11eden krivim plohama.
Izvedba takvog stapa jt: komplikovana i skupa, pa se u praksi takav stap dijeli na nekoliko
dijelovn, gdje u svakom dijelu ostaje povrsina presjeka istn, Cime se ostvaruje djelomicno
ravnomjeran raspored napona (s1. 2.14.a i b).
F
F
Stika 2.14. I'rililiicl!ic idea/110m presjeku Jlaj)<I
2.8. PRORACUN ELEMENATA NAPREGNUTIH AKSI.JALNLVI
OPTERECEN.JlMA I USLOVI ZA DIMENZIONISANJE
F
Razmotrimo slucaj stapa sastavljcnog od tri dijela razlicitih precnika opterecenog oa
kraju silom F (sl. 2.15.). Posto je aksijatna sila duz cijelog stapajednaka i iznosi F, to cemo
naprezanje nn istczanje u sva t1'i presjeka stapa raCllont!:
gdje su:
32
A

,- 4
A

r 4
Izduzenje stapn sc sastoji od zbira izduzenja pojedinih dijelova , tj.
Parcijalna izduzenja ce biti:


,

,
,
FI
M = __ 1..
I E 'A
I

' l
/,

M 11/, + 111, + Al3
-;;
-_.
/2
FI
/)./.,= E 1
,
f-- -b'1
F
/3
Slika 2.15. - Ahija/!lo napezl/nje s/('/wnosrog {"Eljcka
U sillcajevima kada stap nejedoakog presjeka (s1. 2.16.) nije optereccn SillUO silom on
lu-aju, nego imamo i silll \I srcdini stapa, najprije je potrebno odrediti aksijnlnu situ u pre-
sjecima stapa.
Na dijelu stapa od prcsjcka a - {/ do presjeka b - b aksijalna sila je jednaka sili F
J
a oa
dijelu stapa od presjeka b - b pa do presjeka u ukljestenju c - c aksijalna sila je jednaka
F
l
-F
2
(razlikn sBa).
Nnprezanje u desnol11 dije\u stapa ce biti
au lijcvom dijelu
33
! cr,J,-F,!
A,
Ukupno izduzenje stapa ce bitijednako zbiru izduzenja pojedillih dijelovu, tj.
!J.l=M
1
+M2

c
;..:

F,I, (F,-F,).l,
I!.I --+-_._ ..
E-A
j
-A
2
b
F2
--

- -{;
_. .. -b


"-C
b
11 12 ,

OF,
a
Slika 2.16 - IVf/jI/{.z{/l1je ,'i!iI[J1l l1ejedll{/ko o[l/(,W/(,IIf)t; I){I duSlli
Ukoliko jc sila FI < F
2
, onda jc dio stapa izmcdu presjeka b - b i c - c napregnut nn sa-
bijanje, pa ce tada naprez,anje u presjecima tog dijela stapa biti
F!-F,
O 2 =-A-'' < 0 ,
,
a ukupno izduzenje stapa bit ce jednako nlzlici izduzenja:

Fll! (Fj F
2
)l2

, ,
U ovom slucaju smo u presjeku sa povrsinol11 A2 imali He izduzenje, nego skracenje
stapa, pa Z3tO oduzimmno jednu diiataciju od druge.
Poseban slueaj proracuna stapova na istezanje se pojavijuje priliko111 proracuna zavr-
tnjeva. Zavrtanj prikazan 113 s1. 2.17. izlozen je djclovnuju sile F, a da bismo dosli do
najveceg naprezanja na istezanje kod zavrtnja, potrebno je u proracunu llzeti najmanji prc-
sjek. To je presjek sa najmanjim precnikom d
l
(jezgro zavrtnja). Prema tome, mozemo
napisati
34
gdjeje:
i 7C
A
, 4
Zavrtanj ce zadovoljiti naprc7.anje oa istezanje aka je dozvoljeno naprezanje materijala
manje iii jedanko naprezanju u pesjeku A I'
Prerna tome, aka zavrtanj moze izdr:lati opterecenje u svom najmanjem presjeku AI'
aoda je sasvim siguroo da ce izdrzati i u dijdu precnika, ti, tj. u svom stabJu.' 2ato je proracun
11a istezanje stabla sasvim nepotreban - sltvisan.
F ...
Slika 2.17. - Aksijallio 1II/I'It-Ztll1j(' Z(lvrll!ia
2.9. NAPREZAN.JE VSLJED CENTRlFVGALNE SILE
Do sada smo razmatrali djeiovanje vanjskih sila i oaprezanja koja ove siie izazivaju u
mentima pod uslovom da je element u staoju mirovanja.
a) Razrnotrim() slucaj kada element vrsi kruzno kretanje
Ako element-stap (sl. 2.18.) ima rotaciono-kruzno kretaqje U l1jemu ce se pojaviti ceo-
tTifugaina sila (F
f
) koja dodatno opterecuje stap naprezanju oa istezanje.
b
C
n
/
F,
T
n
C
t
a I-a I
-:::)
Slika 2.18.
Da bismo izracunali veliCinu centrifugalnc sHe razmotricemo slucaj prikazan na s1. 2.18.
II tezistll dijela desno ad presjeka 11-n djeJuje centrifllgalI1a sila F
f
kojoj dai ravnotezu sila
lijevo od presjeka n -/1. Uslov ravnoteze je:
35
gdje je:
m - masa stapa desno od presjeka (n-n)
ill - ugaona brzina
A - presjek stapa
O"t' - naprez.anje na istezanje
b - poluprecnik rotacije posmatranog dijela sta.pa.
Duiinu b mozemo dobiti:
masa III je jednaka,
G V.
m=-g =y
gdje je: V - zapremina stapa desno od presjeka (/1 - n)
p - zapreminska masa - gus toea
g - gravitacija zem1jine tezc.
Uvrstimo Ii veliCine b i 111 U obrazac a, dobit eemo,
b = a + I
2
k (/ - oj . p I a A
Fr=A'G"= g '-2-'(j) =.
naprezanje u datom presjeku,ic
Najveee naprezanje bit ee u presjeku c - c, tj. za a = 0, pa imamn
p. / 2
(J
Kakn .Ie 0) to .Ie
gdje .Ie:
1- duzina stapa
v - brl.ina rotirajuceg stapa.
"mar. 2. g
P 2
G
emax. 2. g
Aka zelimo izracllnati granicni broj obrtaja fI pri kojem neee dati do 10ma stapa zbog
dje10vanja centrifugalne sile (aka zanemarimo naprezanje llsljed sops1vene tdine), i aka
napisemo izraz za brzinu
v= !. It 11
i uvrstimo u prethodni obrazac, dobit cemo
36
b) Rnzmotlimo sada slucaj rotadje ploce prlkazan nu sl. 2.19.
Ploca koja se akrece aka osi AOB sta1nom ugaonom brzinom OJ takoder je izlozena
naprezonju zbog pojave centrifugalnc sile F
f
Da bismo odredili velicinu centrifugalne sile
koja se pojavljuje u polovici ploce date na 51. 2.19.b potrebno je odrediti udaljenost 1"0 od
teiista T do ase obrtanja O. Udaljenost tezista polukruga r
o
' ugaana brzina ill i teiina G je:
4,. II 2 m 2
I'D = 3 . 'it ; co =7 ; G = V P = I" 1(. b p ; cr.' A =2' . I'D' ill
Analogno prethodnom slucaju dobit 6emo abrasce za O"emax i II
I==-p --;l
G
":'3g I
b)
b'
Slib 2.19.
Pomocu izvedenih obrazaca za siucaj a i b mozemo odrediti granicne vrijednosti broja
abliaja rotiraju6ih elemcnata zbng djeinvanja centrifugalne sileo
2.10. DIMENZIONlSM.IE TMKIH CILlNDRICNIH POSUDA
Iz fizike mama da se pritisak p u zatvorenim posudama ravnomjema siri na sve strane
posude, pa pritisak koji djeluje na povrsinu posude mozemo napisati lzraz za silu F.
F=p'A,
gdje je:
A - povrsina
p pri1isak u posudi
F - sila koja se javlja u posudi
Proraelln treba izvesti kako za poprecni tako i za uzduzni presjek cilindricne posude.
a) Razmotlimo IHlprczanjc 1I poprccnom presjcku dlindricnc posude date na sl. 2.20.
Naprezanje u poprecnom presjeku prouzrokuje sila F\ koja dje1uje uzduz osi cilindra, a
koja je jednaka proizvodu pritiska p i projekcije bocne povrsine cilindricne posude, koja je
okomita na asu cilindra. Ta projekcirana povrSina odgavara povrsil1i kmga pa mozemo
napisati izraz
37
E
Slika 2.20. _ Olindrii'1I1I pO.l"lIda
gdje je: A _ pO\'rSina (prujekcija bocne povrsine cilindra).
Da bismo odrediJi povr.sinu poprecnog presjeka cilindricne posude (srafirana povrsina na sL
2.20.) istu mozemo dati izrazo01
A1=n'D'b
gdje je: A] povrsina popreenog cilindra.
Naprczm1ic u poprccnom presjelnl mozcmo napisati
D2. n
a"d," =:: ; I a,"", =h I (a)
b) Naprezanje u uzduZnom presjckll cilindricne posude (s1.2.21.) prouzrakuje sila F
2
,
koja je jednaka proizvodu pritiska p i projekcije polovine plasta cilindra duzine I na ravan
koja prolazi kroz os cilindra. Taje projekcija jednaka povrsini pravougaonika pa je mozemo
napisati
gdje je: D - unutrasnji preenik cilindra
Silu F2 mozemo l18pisati
Slika 2.2 [
Ova sila djeJuje nn povrSinu uzdllznog presjeka, koji se sastoji ad dva pravougaonika,
svaki povrsine I b, pa je presjek A; jednak:

38
Naprezanje u uzduznol11 presjeku mozemo napisati
I'cr-,,-o,-. (b)
Jz izvedenih obrazaca a i b mozemo zakUuCiti da je naprezanje u uzduznom presjeku dva
puta vece od naprezanja u porecnom presjeku. Prema tome, za dimenzioniranje cilindricnih
posuda mjerodavno je naprezanje u uzdu.znom presjeku.
Napomena: Zavisno od toga zasto je cilindricna posuda namijenjena, potrebno je voditi
racuna 0 koeficijentu sigumosti \I prilikom proracuna, pa dozvoljeno naprezanje na isteza-
nje dobijamo iz odnosa kriticnog naprezanja cr M i koeficijent.a sigumosti v.
Za pame kotlove koeficijent sigurnosti se krece: V = 4 -{- 4,75
2. J J. NAPREZAN.JE USLJED TEMPERATURE
Do sada smo gavorili 0 defonnacijama koje se javljaju usljed djelovanja vanjske sHe na
tijelo. U ovom dijelu cemo se upozmlli sa defonnacijaOla koje nastupaju bez djelovanja va-
njskih sila, tj. kako ulice temperatura na naprezan,ie u materijalu. Kako smo vee rekli u
materijalu sc mogu javiti naprezal1ja i bez djelovanja vanjske sile aka je stap uklijeSten na
oba kraja (s1. 2.22.) i izlozen pomstll temperature sa tl na '2' DefOlmacije koje su pasJjedica
djelovanja vanjskih sila nazivamo mchanickim dcformacijama, a odgovarajuce napreza-
njc mchanickim naprcz3njem. Analogno, defonnacije koje se javljajll djelovanjem toplote
na tijelo, nazivamo toplotnim dcformacij:!Ola a naprezanje toplotnim naprezanjem. S
dmge strane, u dijeJu "uticaj toplote na ponasanje materijala" upoznali sma kako se ponasa
materijal pri ovoj pajavi.
b)
Slika 2.22. - .<)tal' iz!ozell pmmielli /em{lcm/I(/1'
Ustanovili smo da se sva tijeJa u plirodi pri povecanju temperature sire. Neka je prvo-
bilnn dllzina stapa II i temperatura 'I' a dllzina I} odgovara tcmperaluri'2 (sl. 2.22.a). Aka je
t
2
> 'I imamo dn je i 1
2
> II' pa duiinu/
2
mozcmo izracunati iz obrasca
I, (J +a' t)
gdje je: a - koeficijent toplotnog lineamog izduzenja
t = '2 - 11 - tcmperaturna razlika
Koeficijent a za razlicite materijale iznosi:
(a)
39
za celik a = 1,25 . 10-
5
za bakaru= 1,67.10-
5
za aiuminij a = 2,55 10-
5
Koeficijent topiotnog linearnog izduzcnja jeste veliCina za koju se izduzi stap duzine 1
em ako ga zagrijemo sa 1
0
K.
Izduzenje stapa usljed promjene temperature
t\ll = '2 --11
mazerna dobiti aka uvrstimo 7..3 '2 izraz dat abrasce01 a.
(1+0:'1)-1,
M[ =/
1
+a t I) -II
(b)
tl/t=.a.tl
t
(c)
uvrstavaqjem u izraz c vrijednost za t dabit cema da je
1(, (d)
Posta mama da je specificno istezanje
(e)
i uvrstavanjem obrasca d u obrazac e dobijamo
c = ld_
"I II

Iz slike 2.22.b vidimo daje stap u oba kraja uklijesten, pa prema tome pretpostavljamo da ce
duzina stapa i poslije zagrijavanja ostali ista. U uldijestenju ce se pojaviti reakcije koje
sprecavaju izduzenje stapa, a odatle i pojava naprezanja II stapu, tj. moz.erno smatraii kao da
stap sabijamo za velicinu D..l pod djelovanjem vanjskih sila. Mi smo za ovaj slueaj izve1i
obrazac koji glasi (Hukov zakoo).
Iz uslova ravnoteze da .Ie
mozema napisati
F 1
E -.4- = I a ( f2 tj)
Posto se ne mijeoja dutioa stapa, znaCi / = II' izraz mozemo pisati
F 1
M EA" 1,0: (1
2
I,)
F - A- E 0: (I, I,)
iIi
40
Obrazac nam pokazujc da naprezanje zbog promjene temperature zavisi od modula
elastiCnosti, od iineamog koeficijenta rastezanja i od razlike temperature, a ne zavisi od
dllzine stapa, niti povrsine njegova presjeka.
Pril11jer topiotnih defonnacija uocljiv je kod provodllika elektricnc energije i slicno, gdje
uz vel ike promjene temperature dolazi do velikih istezanja, odnosno skracenja. U ovak:vim
slucajevima proracun se mam pazljiva izvesti.
2.12. POVRSINSKI PRlTlSAK
Ukoliko se dva tijela dodiflljU svojim povrilinama, a u isto vrijeme tnedusobno plitis-
kuju, se napon koji se naziva povrsinskim pritiskom (p). Velicina i raspodjeJa povr.-
sinskog ptitiska zavisi od velicine i nacina djelavaqja spoljnih sila, oblika dodimih povrSina
i ad toga da 1i se dodime povrsine krecujedna prema dmgoj iIi miruju. Ako na tijelo djelu-
je 3ksijalna sila (sUa dje\uje u osi tijela), povrSinski pritisak p ravnomjemo se siri oa datu
povrsinu kroz tijelo u obliku jedne kupe sa uglom u od 90 (sl. 2.23.).
F
Slika 2_23. - Dijagmm f!lJI'6ills/;og {lri!isku
Slika 2.24, - /?(J('imwJl/o kO/Hii'eiljr! nmlerijafa .\' uhzimm ria priri.wk
Na osnOVll saznanj3 0 povrsinskom pritisku dolazimo do zakljucka da ce se mntelijal
najbolje iskOlistiti ako se tijelo izradi U obliku kupe sa uglom od 45, kako je to vidljivo na
sL 2.24. Ovakvi oblici se koriste kod temelja objekata i masina koje se nece pomicati U SVOO1
radu. Da bi se odredio povrsinski pritisak, sluzimo se obmscem
(a)
41
gdje je: F- sila
A veJiCina dodimih povrsina
Do sada smo sc upoznali kako se siri pritisak kod djelovanja aksijalne siJe i dovoljno
cvrste podloge. Medutim, moze se desiti da se pritisak od djelovanja aksijalne sile prenosi
posredno preko neke ploce koja ima dimenzije vece od oblika kupe (sl. 2.25.). U tom slucaju,
ukoliko nije ploea dovoljno kruta, doti ce do savijanja iste i pritisak ce se smanjiti na tim
mjestima. Na sl 2.26. vidimo da sila djeluje van ose tijela sila ne djeluje aksijalno, pa i u
ovom slucaju nece biti dovoljno iskoriscen materijal, kao i nemogncnost primjene obrasca a
za izracllnavanje povrsinskog pritiska.
F
a
b
Shka 2.25. - I'rili.<"k{l {!lY'ko ploc'!' (pos/"('(},w)
/1
/ .
Slika 2.26. Djefo\!{ll1je sil<' vall lise lijcla Slika 2.27. - Ra.ll'mstrimnje pri/islm koli mljlms/og lijl'/11
U ovakvim slucajevima pritisak se moze izracunavati slozellijim postupkom. Na sl. 2.27.
prikazano je rasprostiranje pritiska za slucaj kada tijelo ima valjkasti oblik, kao i da sila
djeluje aksijalno i da jc stanjc mirovanja, lj. da se povrsine ne krecu jedna U odnosll na dmgu.
Ukoliko hi se dodime povrsine kretale jedna II odnosu 11a drugu, izgled povrSinskog napona
ne bi bio oblika kao ua sl. 2.27.
42
2.13. RI.JESENI ZADACI I ZADACI ZA SAMOSTALNO VJEZBANJE
I. Stap kvadratnog prcsjcka sc pod dje!ovanjcm aksijalnc silc izduzio 2ll AI = 0,032 mm. a u poprccnoITl
pravcll nastupila je kontrakcija /).a '" 0,0003 mm.
Trcba izracuJ1nti vrijcdnost Puasollovog broja J1 ako je dllzina iilapa I = 30 em i stnma a == I em.
J!.jdellje
""Na osnovu IZffl.za:
imamo
=!i..= Ail .--'-= 0,0003 281
I-l <: (/ t:.f JO 0,032 O. .
2. Slap duzine I == 100 em poprecnog presjcka a == 6 em i h = I em pod abijalnc sile izdll;(,l
se ZH M '" 0,02 em i ako je p "" 0,3.
Treb!1 izracunati poprdnog Aa i Ab.
Rj<".'iel1je
Pomocu izraza
imamo
0,02
E == 100 0.0002; 1'." = 0,3 . 0,0002 =0 0.00006
t1a '" 0,00006 . 6 = 0,00036 em
6b '" 0,00006 ! == 0,00006 em.
3. Celieni stlli' dliZill<! / = 4 m j popro.:nog prcsjeka A == 30 em
2
oplert--cen je aksijlllnolll silom F"" 120 kN.
a rnoduJ ciastiellosti E = 20 10
6
Nieni.
Tn:ba izrUl'unati apsoilltno i:>:duzcnjc stHpa AI.
Na OSllOVll izraza
imamo
120000 400
D./- 30 .20 '10' -D,OHem.
4. kJ11ZI10g poprccnog prcsjcka. oplcrecen zatcmom aksijalnom silom F= 65 kN, izduzi se za
M = 1,2 mm aka mu je prvohitnn duzina iznosila f == 4 m, a moduJ dusticllosti E = 20 . 10
6
N/c1ll
2
,
Trchu iZnlcunati precnik iitapn d =?
Na OS1l0H.! obrasca
imamo
p.,

3,7 ern.
5. Stun je izlozcn aksijalnom pritisku silom F 80 kN, pravougaollog p{)prCcllog prcsjeka, s odnosolll
strana a: ""'" 2 : 3 i dozvoJjC'nim lla C1
cd
<lZ '"" 800 N/em
2
.
Trcha izrul'.ullali dimenzijc stuba a ='! i b =?
KOr1steei ohrnzac
imamo
A
43
Znamo da je strana
u b; b u,
pa mozemo nupisati izraz
3 3,
A""o'b=at'a""2G
(1",0 100"" B,2 em;
3
Ii ="2 ,8,2 = 12,3 em.
6. Stup kIU:?1lOg poprti:nog presjeka optl"fcCen je silom [w isteza:tic F"" 50 kN, ako mu .Ie dozvo-
ljeni napOli na iskzartie (Ycdw '" 10 000 N/cm
2
, duzilla stapa /= 16 m, a mOGul elasticnosti E = 20 ' 10
6
Niemi.,
Treha iZfil1mati prcCllik d, zatim izduzcnjc tJ.{, specificno izduzenje c
Na OSllOVU obrasca
A
(r'1\ F{
tJ./,= .'I.E
imamo
500(jO , J 5
A=10000=5cIl1.; d=,Jrr-"'2 3,14 -.
'/'_" O,R 0000-
LI 5,20,10" , , c= J
7. Stap kruZllOg presjeh od livc:nug zdje/a, duiiue / "" 25 em, optcrec.:n je na terctoDl
F"" SO kN, Trdla izra,;uJlati i ullulrasnji promjer stapa i apsolutno skraccnje (iko je ,,\llano: =
=120{)ONfcm
2
,=8I0
6
Nkm
2
j d:D=4:5
Rje.l:('rljc
F
--:1'
4 IT,' F{
d=SD;A=4 (D -0);
A
4 2 F. '" J.!QO r =
D- 9'1\0'"1,,., 0/93,1412000

5
. 4,8 3,84 em; 1)./
4,8 em
Prizmaticni celicni stap dlilin..-: 1 '" 10 m i kvadralnog presjeka 5 x S em objeiienje vt:rtikalno i pod"
vrgnut nlstczanju silomF= 150 kN. Kolikojt najvcce naprezanje u ako se uzmc U obzir i njegova
vlastita kzina? Kolikaje pogreska u ve1ii':ini izduzt:nja stllpa ako se "alleman vlastita tczina'! Zadano
E "'. 20 . 1 Oi) N/cm
2
i p"'O,078 N/cm
5
Rjdenje
Najve6t: lIaprczanje u stapu:
F + /= 150000+
007R
. 1000 = 6078 Nlcm".
r' 25 '
Bez vlastite tdine napreZlH\jt: bi i7Jlosilu:
F ISO 000 ,
0', ='-1[ = ""mOON/em-,
Prema tome, grdka bi bila
6078 - 600
60n . \O() = 1,28%.
17.duzcnje stnpa s vlastitolll te2illotl) iLllosi:
F{ G! J50(}()O']OOO
1)./,= A. 2. 20 '10".25 '-'0,30195 em,
a i;,:du2enje bez vlastite teziuc jc:
44
Prema lome, greska bi iZ!losi!a'
0,3019<; - OJ . 100"" 0,65%.
0,30195
Vidimo da je kod kratkih stapova greska vrio makna.
9, Celicna motka kruznog poprecnog presjeka D '" 4 em, duzine 2m, okrece se oko jednog kraja.
Odrediti: a) centrifugalnu si1u frpri kojoj cc sc Illotka slumi!! ako je O'M '" 40 kN/cm
2
i zapreminska lllasn
p = 78,5 N/dm
J
b) pri kOJem broju dolazi dojoma?
Rjdenje
1'\a OSIlOVlI eemrifngalnu silu Fr
F"'-fj=O'emax. A
knko sc radi 0 maksimailloill opltrdenju, toje oM '" I'D. imamo
D':rr J 4"1l
P'r""0,lf,;j =OM -4- =4()' I(), - --4-- = 160000;;:[Nj 160 j([kN].
Lom cc nastupiti kadajc cclltrifugalna sila 1'1> 160, 11 [kNJ. Broj obrtnjn n odredujcmo pomucu obrasca
/I =H)-2. g 0', ..,,,
r '" 78,5 N/dm
J
"'- 78,5 . 10J NfmJ ; O,\f '" 40 ' 10) Weill} = 40 10
7
Nfm2 ; g '" 9,81 ln1i
.)2.9,81.40 .\0'
.!. " 78,5.1{)' 316
Lom c_c naslupili kada broj obrtaja 11 > 316 Jls,
I? Koliko cC!llrifugnlne Fjnaprczaujc. u n.::rm:niei D '" 2 m ako se rCllleniea QkJ'ece
SlI broJcm obrt.1Ja 1/ 300 [fmm, a zaprenllllska mnsltje r = 72 Nldm '?
RJe;:,enje
Koristcti obrazae
D
1''''2,,/1
300
'IT'60"'S,rrm/s
p=72Nfdm'=72' !OlNfm
J
;g=9,81 mIs'
(Yo",,,"". "'- 5"' ,,2 = 1800 10
J
Nfm' '" 180 N/em
l
11. Pretnik brusajc n = 50 CIIl. dcbljina bnlsa h = 8 em, a zapreminska p 35 N/dm
3
Bms se ok-
rt-ofc sa broiem obrtaja Ii = 1200 lfmin. iZnlcuuati: n) k;'i.iuu brusa, b) cemrifugalnu sHu polovlne c) nap"
rezmlJt: \I bJUSIl \lslijed o:entrifugalue sik i IcZin..-: brusu
Rjl'.lm)e
KoristeCi za h:zillu G imamo da je
I
D' n 5' IT
G=v'p""A') P=-4- ,Ii P=-4- Q,835=549,5[N]
Centrifugaluu silll odrcdujDmo pomocu ubra.'>Ca
45
F'" jQ._l_ .20
2
"'1189[N]
f 2 3 IT
549,5 =4,34[N/cm']
0'",,, A r A 50-8 50.8
12. Koliko mora biti debljina lima parnog kntla Ciji jc prccnik D ""' 180 CD\CVfstoca materijala cr,I'''''
36 10.1 Nlem', kocficijent sigumosti v = 4,5. a pritisak u kotlu f! = !OO NIcol" ?
Rjdcnje
Koristcci Obrl!711C za dehijillll lima

2 '0""",,,
v
180 -]00
36 10'
2-
,1,125 em = 11.25[mm].
13. Ncka je celieni star llklijdtcn pri temperaturi II "'- 20"C. .
nnprczanje u stapu ako se temperatura poveca na I;. = 5(tC! ZadallO .Ie' E '" 20 . 10
6
N/cm" i
0=12,5' 10('.

Naprczanjc iz obrnsea je:
(f,=E'a(!) -1
1
)""20'10
6
'12.5 10"6(50--20}"'75(JO'Nltm
2
.
14. Celieni stap poprd'nog presjeka A = I () cm
2
uevrscen jc izrnedu nepom!cllib OSIOJ:i.IC.ll pri
turi t = 20"C. i7facl!nuti veiiCiJ)e sila kojim pritiskujc IW (\Slonee i I1UPO:, nustuplt! u-6
ako se Slap zagrijc do temperatuTe '2 40"C. Top]otnl koefiClJent IstcZUIlJu cellka.lc a =' J I . 10 ,
aE"'-20]06 N/cm
2
.
Rjd:cllj"
Pomocll
F=.cAEa(t2-1)=1O201061l IO(j(40 20)=44000N
(f,"'-E'a(l" -I) 20. 1Q6. 111O-
6
(40-20)=4400N/cm
2
.
15. 0 (.elienu iieu objden je terct. Dimellzije iice prije defonnacije hi Ie su: 13m i d '" 1,6 mm,. a
zief! se, \1sljed djclovnnjf! tog terda, izdllzi13 zu t,{ = 1,5 mrn. Taj isti terct je objest:ll::, ZICU
duzine I '" I 8 III precnib d '" 3,2 mm i ona se i7du:blu za 0,39 mm. Odredltl modul elastlenost] bakame
tiee n;odul e1asticllost; celicne ziec E = 20 10('
OdgoFor: E 11,3' 10
6
N/cm
2
.
16. Za cclic!lo u7.e precnika d "" 10 mm je kOrpE dizaliee tdine 1 (JOO N. uzeta,
cenog sal!lO korpom,je 100 Ill, a njcgova poshjc sjos 4000 N rucic,Je za 3 em veca.
Odrediti l110dul elastienosti uleta!
Odgo\'{w: E"" 17 lOU N/em
2
.
17. ,l;tap kruznog poprccnog prcsjcka d = 32 rnm i du7.ine I "" 35 em h!o je iz]ozen zalezanju II
l11asini za isritivanjc silom F = 135 kN. Pri tome.ic izmjerello da s.e precnik smanJIO za mm, fI oa
dUlina nd 35 ern povecliJa za 0,04 mm. Odrcdill modlll clEst)(:Il()stJ I PuasoJ]ov broJ.
Odgol'or: E 21 ]0
6
N/cni; I-l 0.242.
18. Celicni dU7ine 6 III zalegnutjc silom od 200 kN. Madill materijalajc
E eo 20 . 10
6
N/crn
2
, a Pliasono\' broj I-l = 0,25.
Odrediti povec3nje zapreminc stapa!
Odgol'or: 3 cm'_
19. Odrcditi silu Fkojom se sabija celieni valjak ako jc presjeka A = 7 em
2
, njegovfl
duzina 1,,-20 em i ako sc dllZina deformaeije smallji 7,,1 M =- 0,013 em.
F"" 91 ODD N.
20. Trcba odrcditi naprczunjc usljco U klipnjaci anlOmobilskog motoffl U trenutku
smjesc, ako su zadEni precl1ik cilindra d = 6,7 em, powsina presjeka A 1,64 !
gasova f! = 350 N/em
2
.
OdgoFor: o-c = 7 530 N/cm
2
.
46
21. Dimenzionirati stub male visine opterd:cn aksijalnorn 5110m na pritisak F= 40 kN. Stub je prstena-
stog popnxnog s odnosom diD = J14, a Cf
4
", = 800 N/cm
2
.
Odgllvor: d = 0,6 em j D "" 2,4 em.
22. Dimenzionirati stap prstcnllstog poprecnog presjcka ciji je OOn08 prccnika diD '" 0,25, dutioa I'" 20 m,
a kojijc optercccn aksijalnom silom F= 12 kN, i akoje dozvoijeni napon t:r""o, = 10000 N!cm2, a zaprcmi-
nska masl! P '" 78,SN/dm3.
Odgol'Or: d '" 0,3217 em i D = J,2868 cm.
23. Dimenzionirati celicni stap kruzilog presjeka duzine I "" 8 m, koji je optcreecn aksijalnom si[om na
istczanje 12 kN, ako su poznati naprezanje (f oJ", 10 OOON/em
2
i modul elasticnosti F"" 20. 106 N/cm2.
Koliko je apsolutno izduzenje stapa At!
Odgot'o/": A " .. 12 em2-; N = 0,4 ern.
24. Treha ndrediti presjcka eelicnng klipa hidraulienog urcdaja za dizanje tereta do F= 20 kN,
ako.ie 0";.10' == 10 OOON!cm
2
Odgovo/": A "" 2,85 cm
2
.
Pilmria
I. to specificno istczanJc Jnllterijala') gl(lsi Puasonov koefieijcnt?
2. Knko sc (mjcri) prekidna c.vrstoca ll131crijaJa?
3. Kako izgJeda dijagram iSlczanja U ovisnosti ad silc za mehki cclik?
4. Kojc su tackc na dijEgramu istezanja 0- - c?
5. glasi Hukov zakon? NHpisj foriTlulu I-lukovog zakona.
6 Sta jt> to prosireni ]-lukov
7. Knko glase ohrasci istcmnja i pritiska bcz uticaja sopstvcne stapa?
8. Kako u!icc !c:liua stapa na istczanje i stapa?
9. Napi:;i obrasce iSlczanja j priliska S olnimm na utieaj sopslvene !dine.
10. Kako bi izgJedao idealan ohlik slapa S ohzirom na naprczanja izazvana sopstvenom tcZinom i na
racionaino iskoriiicenjc materijala?
J 1. Po kojcm zakollu se mijenja povrSina poprecnog presjcb uz us[ov da stap po cije!oj duzini lma
jednak naron?
12. Kakn se faCti!)!] izduzcnjc (ili skracenjc) koji se sEsloji od viiic dije10vll raz1iCilog presjcka?
13. Kako se provjcrava nosiv(lst zavrtnja? Za koji presjek mcunamo naprczanje nn iSlczanjc?
14. Kojc naprezanje u makrij:t[u izaziva eentrifugalna sila?
15_ Zasl0 racllnamo granieni hroj obrtaja izlozenog kmznoj rotaciji?
16. Koji sc presjcci uzimaju za proracun kod cilindricnih posuda1
17. Knji.ic mjerodavan presjek pri proractll)lI eilinoricnih posuda?
18. Kakva naprezall.Ja sc pojEVljuju bda je slap izlozen promjclli temperature?
19. Staje to koelicijcnt topJotnog lincarn(lg izduzcnja?
20_ Kako glasi obmzae za il-duzenje (iii skmccnja) tapa koji je pod utieajem temperature?
2 J. Kako gIllS! obrazac ZH naprezanjc koji .ie pod ulicajem temperature?
22. Kako je na tijdu opterccc!lom konccntrisanom silom rasporedcn povrsinski pritisak?
23. Kakav oblik dajemo tijclu da bismo iskoristilj materijal Alo bolje?
47
3. SMICANJE - SMIK - ODREZ
3.1 POJAM SMICANJA J NAPREZANJA NA SMICANJE
U uvodnom dijelu smo se upoznali sa
naprezanjima kqja se mogu pajaviti u tijelu pod
djelovanjem vanjskih 5ila. Ustanovili smo da se
pored ostaiih naprezanja pojavljuje i naprezanje nn
smicanje.
Ako su dva tijela spojena jednim od masinskih
eiememlta (s1. 3.1.), a na njih djctuju dvijc si1e F b)
jednake po velitini Sllprotnog smjera, onda te sile
'nastoje da presijeku, tj. smaknll taj masinski ele-
ment po njegovom presjeku.
a)
Na sl. 3.1.a vidimo kakn se sl11ieu dvije
povrsine jedna U odnosu na dntgu pod djelovanje
vanjske silc F. Ako su smieuce povrSine neizmjer- C) F
no bliske, kako se to vicli sa sl. 3.1 .b, a koje su
oznaeene sa AB j CD, djelovanje sile F izaziva nji-
hovo pomicanjc jcdnc prema drugoj iii, bolje
reecno, jedan presjek AB klizi po drugom presjeku
CD. Radi boljeg predoeenja nve defom1acije dat je S1. 3.!. - Smiallljez(Jkol'in:
ptikaz nn sl. 3.Lc. Vidimo da je presjek CD pOl11ak-
nut za !J.l, tj. povrsina ABCD, koja je do defonnacije bila pravougnonik, poslije deforl11acijc
pustala je paralelogram. Ako zamislimo, da je zakovica bila oblika pravougaonog para-
lelopipedn s prcsjekom ABCD, tada je djelovanjem siie F ista postala kosi paralciopipcd,
tako da su se njene prvobitne povrsinc odmaklc za ugao '(. ugaa mO;l,emo izracnnati i
on je jednak:
M.
I
Opisanu defoonaciju nazivamo smicanjc.
gdje
tJ - nazivamo apsolutno smicanje, a
M ..
-T -spect lCno smtCallJC.
BuduCi da je ugao "f vrlo malen, tada mozcmo napisati
Ugao y se mjeri u radijanima.
48
(a)
(b)
Obrazac a materna da napisemo U obliku obrasca b zbog poznate relacije iz trigo-
nometrije sior"" r, aka se radi 0 vrlo matim uglovima.
3.2 RASPORED NAPONA PO PRESJEKU
Radi odredivanja 7akona raspodjele tangenc.ijalnih napona TU pesjeku stapn polazimo ad
pretpostavke da su naprczanja jednoliko raspodijeJjena po uzduznom presjeku datog stapa.
Medutim, ovaj naponje raspodijeljen kontinuirano, ali po izvjesnim krivil11iinijamu. Aka se
radi 0 presjeku stapa koji ima pravougaonu iIi kruZllU povrsinu, tadaje tangencijalni napon
rasporcden po zakonu parabole. (sl. 3.2.a i bJ
b)
Stika 3.2 . 11I1!!!PICijIlIIlOf:', l/(/pUIII/ po presjeku
Ohrazac nas upucuje dn je vrijednost k ncki kocficijcnt razlitit za maksimain::t napreza-
nja prikazana na SI. 3.2.a i b. Vrijcdnost koeficijenta k za presjek prikazan l1a sl. 3.2.a 1Z11osi
k"" f dok je za prcsjek on sl.3.2. b vrijednost ovog koeficijcnta Ie = 4 . ZnaCi da kocfcijent Ii
ukazuje za koliko jc puta veCi 111ak5imallli napon 'max.' ad srednjeg tangencijalnog
napotla, kog dobijamo kad poprecl1u silu podijelimo s povrsinol11 poprecnog presjeka slapa.
T"I('-< = k T,
(aJ
Dozvoljcno naprezanje pri smicanju Tio;:. izracunava se prcmn srednjoj vrijednosti T, ..
Zato sc i dimenziol1iranje moze vrsiti sa pretpostavkol11 ravnomjerno rasporedenog i1<lpot;a
po cijeJoj povrsini, tj. sa srednjim naponom T, ..
Odnos dozvoljcnog tangencijalnog napona prema dozvoijcllom naponu istezanje maze
se dati rclaeijom
aJ
b)
I
I
SI. 3.3 Rmll1l1t'd itlllgellLijlli!log IIlI/lfmll kod "I" i "U" ['mjila
'[s ,
--.-.-----l
I

49
Na sl. 3.3.a i b vidimo da naprezanje u tijelima tl.v.1 j U profila ima svoju maksimalnu vrijed-
11os1 i da tangencijalno naprezanje ima svoju srednju vrijednost koja se mzlikuje od presjeka
datih na sl. 3.2.a i b. Vrijednosti T,I' SU vece \I adnosu na vrijednasti date obrascem a
3.3 OBRAZAC SMICAN.IA
sma pretrostavili da je naron ravllomjemo rasporeden po cijelom pre'sjeku, a isto
tako ul1utrasnje naprezanje je i7.. uslova ravnoteie otpor koji se javlja spoljnoj sili, onda
mozemo to i izrazom zamijeniti
Pomocu izraza mozemo izraclInati tangencijalno naprezanje ',I' ako 11am jc poznata sila i
poprecni presjek. To" lIzimamo kao srcdnji napon stvami napan se javlja pri
C1Jl smlcanJa.
Kao kad naprezanja n3 istezanje j sabijanje II dijelu "stepen sigumostt uzeli smo da
stvarno naprezanje ne prelazi dozvoljeno naprezanje, taj llslov i kod naprezanja na smicanje
mommo obezbijediti, Na osnovu izlozenog mozcmo napisati
S dlUgc stJ'anc, da hi se sto rncionalnije iskoristio materijal (konstlUkcija mora zadovoljiti i
\Islov ckonomicnasti) postavijamo izraz

T_tio"""-
, A
pomocll koga l11ozemo izracunati elemente konstrukcije koja je izlozena naprezanju na s111i-
canJe.
3.4. MODUL KLIZAN.JA
Kako sma vee upoznali da vanjske sile n<lstoje da pomaknu jedan presjek po drugol11, to
se ovom djelovanju opim nnutrasnje sile, tako da u presjeku nastanu naprezanja na smica-
nje T. Kao kod istezanja i sabijanja, i naprezanje na smicanje ima svoju proporcionalnost sa
specificnim smicanjem.
T=C' Y
Uz pretpostavku da je naprezanjc ravnomjerno rasporedeno po cijeloj povrsini, onda je
i ako je
50
F
T.=A
'(;;;;; jf 111ozemo napisati relaciju
G Al F
I A

Obrazac izrazava Hukov zakon koji vazi i za ovaj vid naprezanja. U Hukovom zakonu
za istezanje i sabijanje imali smo modu! e1<lsticnosti E, dok U ovom obrascu imamo modul
Idiz<lnja G.
Na OS110VU razmatranja Bah jc ustanovio ocI110S izmedu ova dva modula E i G i ci'lo ga izrazom
G = . E; G = 0,385 . E
Prema tome, modul klizanja G im1l istu dimenzjju kao i modul elasticnosti E, [G] "'"
N/cm
2

Ako napisemo
, 1
y=C;={J,
dobijamo odnos izmc(tu defonnacije y i napona T, kojcg smo obiljezili sa jJ, a nazivamo ga
koeficijentoll1 kl izanja. Koeficijent klizat1ja je reciprocna vrijcdnost ll1odu]a klizanja G.
Vrijcdllosti modlil" G nckih iznosc:

\1mcrijal livcno ccli!; bakar
zeljezo
.. __ f-__ _ \'lnbna
kliznnja . [I)' . [0' .
G = -li,.
Jrvo
poprccDo stakl0
nn vjllkn<l
..
(45+65) (21+23)
, 10' 10'
I'dodul (22"- 45) (R(k8S) (35+.37) i[' :1<45+65)
49 10 1-27' 10' 10'
L .... _ ..-" __ .L_ .... _-L __ .. __
3.5 SMICAN.JE KOD POJEDli'\1H MASINSKIH ELEMENATA
U tehnickoj praksi Citav !liz e!emenata masina i konstrnkcija (zakovicc, Idinovi, zavrtnji
j sl.) izlozen jc djelovanju vanjskib sila, koje nastoje da izazovu defonnacije smicanja. Pri
provjeravanju cvrstoce takvih elcmenata dolaze U obzir prvcnstve110 tangencijalna napreza-
nja. Zapravo, Cis10 smic<lnje Il prahi je veoma rijetko i u veCini slucajeva u posmatranol11
presjeku takvih elcmcn8ta pojavljuju se istovrcmeno tangencijalna i nonllalna naprezanja, ali
prva imaju dominnntnu uJogu.
Kao iipi6an primjer razll10trit cemo spoj sa znkovicama (51. 3.4.), Na ovom primjem vidi-
1110 da je zakovica izlozena nn smicarljc po jednom poprecllom presjeku a - b i ovakvo s1111-
canje nazivHmo jecinoreznim - jednosjccnim s1l1ical1jem zakivka. Ako se zakivak smice po
dva poprecna presjeka iii vise, tada govorimo 0 dvosjecnom jlj visesjecnom smicanju
znkovicc. Znaci da 1.1 prvom slucaju (sl. 3.4.) cjelokupnu silu F prima jedna kruzna povrsina,
a kod dvosjecnih dvijc kruznc povrsine (s1. 3.5.) itd,
Slika 3.4. " Jerinosjn'lIo smiGI/!ic :wkivaka
51
Pre111a sl. 3.4. vidimo dvije ploce koje Sll spojene zakovicom i podvrgnute istezanjl.l si-
lama F koje nastoje da ih razdvoje, tj. smaknu po dodimoj Djelovanjem vanjskih
sila odupire se zakovica .. U presjeku zakovice (} - b pojavit ce se tangencijalno naprezanje 1"
zbog vanjske silc F. Raspodjela tangencijalnih naprezanja t u presjeku a h veoma je
slozena i ne moze se lahko odrediti. Medutim, za poirebe prakse moze se pretpostaviti da je
ta raspodjela jednolika pa 111oze111o napisati izraz:
F F 4F
1,""If=
-4-
(a)
gdje je: d - precnik stabla zakovice, a
T.,doz - dozvoljeno tangencijalno naprezanje
Pomotu ovog izmza mozemo izracunati precnik stabla zakovice, 8ko znamo ostalc vri-
jednosti, odnosno ako je poznat preenik zakovice, mozcmo odrediti silu koju moze da izdrzi
data zakovica.
Pored odredivanja precnika stabla zakovice ccsto jc potrcbno provjeliti i veliCinu bocnog
povrsinskog pritiska kojem je stablo zakovice iz!ozeno. Zakon raspodjele tog pritiska ni.1e
pomat. Znatan uticaj ima svakako obrada mpe i oblik pres.1eka zakovice. Sigurno je da
najveti pritisak djeluje duz izvodnice c c i da se u izvodnicima BH i DD smanjuje do nule
(sl. 3.4.).
gdje je: d S - povrsina presjeka kroz izvodnice BB i DD posmatranog dijela stabJa zakovice,
a P = Pdo;; - povrsinski prilisak na posmatrano stablo zakovicc. Pored obrazaca :1 i h koji nam
sluze za proracllll precnika zakovice i povrsinskog pritiskn, na sl. 3.4. vidimo da jos
opasnih presjcka kojc treba prmjeriti.
Na dijelu ploce u presjeku LCJ(M koji je izloZ.en istezanju, kao i presjeci Be i DK, koji
su izlozeni smicanju, potrebno je izvrSiti provjeravanje istih.
Iz vee poznatih obrazaca za istezanje mozemo napisati za presjek LCf(M
F F
oedo; = If = (1- d) (j
F I) . (1- d)rr,.,,,,,
gdje je: /5. (1- d) - povrSina posmatranog presjeka l1a ploei, a
O"edoz - dozvoljeno naprezanje na iS1ez.anje.
Isto tako l11ozemo napisati i obrazce za presjeke Be i DK koji Sll izlozeni na smicaqje
52
F F
",,/0:: "'" If = :2a6
f-.------
F= 2 . a b . 1"."e/II'
Iz datih obrazaca mozemo odrediti nepoznate vrijednosti d, oi a.
Na sl. 3.5. predocena je veza sa zakovicama koje SII izlozene smicanju po dva presjeka
zakovicc.
Sliku :'1.5. -iJl'Osicc'IIO .I/IIi<"llllil.: ;:u/"wil"l.:
Obrazac za naprezanje na smicanje za ovakav spo.1 mozemo napisati:
F
'.,d,,, =: -;r
A=ci
4
...:-s: .! = j l1t
gdje je:
paje
A - povrsina presjcka zakovice
d - precnik stabla zakovice
Za povrsinski pritisak p imalTIo da.ie
a povrsina Al = d 8
paje

a sila IF-do;:;;]
gdje jc:
Ai - projekcija bocnc povrsinc
0- debljinn srednje place
Za plocu dcbljine 0
1
i111an10 obraz:1c za silu
F
:2 =db: Pdo, 2 d 0, p:;]
F
Da bi odredili visinu II glave na elementu (u ovom siucaju kod zavliaja) sl 3.6.
koristi1 cemo poznate obrasce:
53
lz obrasca istezanja G1!d,,; = ; slijedi da je povrsina presjeka stabla zavrlnja:
,
F
.;[1= Gi''':
S druge strane, znamo da je povrsinn kruznog presjeka data izrazom
odakle imamo da je:
gdje je: d
l
= precnik jezgre zavl1nja
I .

F
Slika J (,
Sib F na5toji iskilll1ti ti.iela (stablo) zavrtnja iz njegove glave. Povrsina koja je napregnuta
na smic1lnje iznosi:
A=J[r/h
SpoJjni precnik zilwtnja moze se dobiti iz odnosa 0,8 -- d , iii iz tablica za
vi.ike. O,R
Obrazac smicanja glasi
slijedi da je sila
F
-;r'
F= T,,/(c" A = 1C' d" h
<I visinu h mozemo odrediti po obrascu
I Zil dmge masinske elemente koji slllze kao spojni elementi zilvisno od 11jihovog oblika,
tj. poprecnog presjeka koji je izlo.zcn naprezanju n3 smicanjc, 11l0gucc .Ie pomoc\l datih
obrazaca odrediti trazenc vrijednosti.
54
3.6. PROBIJANJE LIMA
U slucajevima probijanja lima (stancanja) takoder se pojavljuje naprezanje na smicanje.
Za proracun sile potrebne za probijanje rope na limu, veoma je yazoo izraClloati najvece
naprezanje na smicanje u presjeku koji se sI11ice. Aka na limu debljine 6 zelimo probiti
okruglu rupn precnika d (sl. 3.7.) tada ce povrsina po kojoj se javlja smicanje biti jednaka
Slika 3.7 - Pmhij(mje lima
A r/.Jr '0,
a naprezanje na smicanje
<.<:>1
1
,
Posto smicanje nastupa 1I momentu kada se naprezanje 'Is izjcdnaci sa maksimalnim
napezanjem koji materijal moze izdrZati 'Is ",ar ' to ce smicanje nastupiti ako je zadovoljen
uslov.
:2:r,max ; F:2: A . T,m"x
U slucajevima kada se probija IUpa koja ima oblik drugaCiji od kmga, tada je smicuca
povrsina jednalw proizvodu njenog obima i debljine lima se probija.
3.7. NAPR>:ZAN,JE U KOSIM PRESJECIMA
Ii sila koso iii ako je presjek kos, tada ce se javiti i nonnaino naprezanje () i
gencijalno naprezanje rsl. 3.8.
b)
F'
Slika 3.8 .. Nt/FOil! 1/ kosim
Prema tome, U k05i111 presjccima imamo i 1l0lU1aini i tangencijalni naroo, a obrasce za ove
napone dobivamo ako posmatmmo trougao napona na 51. 3.8.b.
55
S druge strane, rezllltuju6i napon mozemo napisati II sljedecem obliku:
gdje jc: F - spoljna siln
AI - povrsina kosog presjcka,
a
A
A j = COS(P
A - povrsina normalnog prcsjeka nn uzduznu as.
Konacno imamo:
Razmatranjem obrasca do!azimo do zakljucka da 110nnall1i napon (J ima najvecu vrijed-
nost kadajc ugao tp"" 0, a tangcncijalni rkadaje ugaa '1'=45, odnosno 2rp"" 90. Prema tome,
najveci nonnalni naponi se javljaju II pl'esjecima koji 5U akomiti na osu stapa, a najveci Hlll-
gencijalni u presjecima koji cine ugao od 45 U odnostJ na asu stapa.
Nom1alno i tangencijaino naprez<lnje u k05i111 presjecima mozemo odrediti j grafickim Pll-
tem, p0l1106u lvlorovog kruga 51. 3.9. Oa bismo nacrtali MomV' hug, moramo poznavati ugao
fp koji zaklapa kosi presjek sa presjckom okomitim na osu stapa i nonnalni napon (0) II oko-
rnitom presjeku. Prvo povllccmo horizontaluu lil1iju i U odredenoj razmjcri nacrtamo knlznicu
precnika ere sa srediSiem u tacki C ua horizontalnoj liniji. Zatim oznaCimo tacke A i 0 koje Sll
dobijene presjekom kmznice sa horizol1talnom ]inijom. Kroz l'acku 0 povucemo okomicu na
horizontalnu liniju, pa tako iacka 0 postaje i ishodiste koordinatnog sistema. Iz tackc 0
povlIccmo pravac OK pod uglom rp, a presjecisnu tacku sa kl1l.znicom oznacimo sa D. lz tacke
D povucemo okomicu on horizontalnu liniju i u
presjecistu dobivamo tackll D[. Duz Zib-predstavlja
nomlfilno napezanjc a duz DD[ tangcncijalno
naprezanje err Dokaz' moz.emo izvesti pomocll
trougJa OAD, koji jc pravougJi, jer jc upisan u
polukm7J1ici, pa i111a111o:
OD = OA . COSfp = ere . COSip
.._-
OD
I
= o;p = OD COSip=
= OA COs
2
tp= a
c
' COs
2
rp
DDI = r(r = OD 5illip =
= OA . COSip' sioqJ =
=er
e
sinrp cosrp= + a
e
. sin2tp.
56
K
Stika 3.9. - ;I,-!Ort!I' kill}; fW/'OIl(!
3.8. RlJESENI ZADACII ZADAC[ ZA SAMOSTALNO V.mZBfu'lJE
1. lancunati precnik 7 ..nkivka (til koji 5P1Ua dva lima oplcrcccna silom F= 55 kN aka.ic dozvoljeno
prez<!l1jc na T"lo, = !; kNicm'
Rjdil.!llj<:
F 55 i
A =-- =_._'" 6 88 em
Tid", H '
2. !zrai:'UIl<lti pn;cllik zilkovicc kuj1l5paj!llri lima. kao 11(1 slici, akoje opkrcccna siiolll F= 20 kN, a doz-
v(lljcni iHlpOll Ila t""" = 8 kN/cm'.
Ridellj('
Siia F Tde zakuvicu na dvije p(lvrsinc, pa, prelll<l tOllle
imamo:
3. Na lilllu 0' !5 mill tn.:ha protJlli nlpli precnika d = 2[) 111l11. Koiiku Hill! Ftn:ba upotrijebiti
ako je r= 40 kNlcm)'.)

F=n dS,
4. izvrliiti proral'ullil zilkovica kojo! dvij.; limo!w.: pluce koje su opkn':co!lle silom F'= 70 kl\',
pr<.:mn slici, aka je ",k = 8,40 kN/cm'.
Rje.lenje
POlllO[;U
iF
........
\
57
5, Dvjic limcne trake optcreecnc 5ilol11 F == 80 kN. kao 113 slici, treha s dviJc zakovjce. Izracllllmi
prc(:nik d "f' trakc nko.ie dcbJjinft 8 = 1,5 em, ako jc (Jedo, = 12 kNlcm" , ',do, =c S kNkm" i
() = 12 kN/cm!'t
''/0'
Ri(,,\:(,lIjl'
Zakovci su izlo7cni na smicanjc po jednoj povfsini. pi! imamo:
F!iO 2
2 ,A ""',,/m, =c g = IDem.
i 7 {'4':s
A"'-5=T; ti"'-.J 7=2.52 CI11.
Siri;lII CCI1JO prcma npsolutnol1J presjeku 1- r
80 .,- 2,52 - = 7 em
1.5 - 12
Da opel provjcrimo dltli je pritisak u gWnic3ma dozvoijcnog
F'CC-2. d. 0 p;
F
p= 2'd '1)
\)0 10.4' k'le,','
2"-:2-:52 . 1 ,5 -",
Da Sill{] rinhili prilisnk od dozv(lljcl1lJg naprc7;llIj;l na cr,d", . rrlllnlii bi rove-
bti deh\jillu Ii mil.

I I I
II
F
6. Qdrcditi potTcbnn hr(lj 7akivaka prcl:nikn d'OC 20 mm prcklopnog llvn dchljine c\ = S ll!ill
i 111m.lel() na slici, InJellziJel silc k'0.': d07\'oijen nnpnll pri smicanju T,;,", = 14 kNlcm', a
dozvoljcni napoi! 11:1 pri1isnk 0",{.,c oc 32 k:Niclll'.
Ric.'l'IIj"
lz da jc napon
/1 broj zakivilka
"
.. 4,. . ,"C = 4.53 uS\,iljmno 1/
14
Ohra7ac za jlo\Tsinski pritigak
F= 11 d b"P
F .. .......1.QL-.,S kNI 1
P=cn--d.oS'2'O,S--- em
58
Posto jc /' <. cr"'0=' I). 25 < 32 kN/em!', znkljllcujcmo daje i ovaj uslov ispul1jen, pa, prema tome, ako
uzmcmo pet zakovica. sigurni smo tI OV<J) :opoj,
7, Odl'L'di!i pmrchan hroj zakovica precnika 20 mm
7(\ dva limn dchUinc 0 = 5111111 s treCim
8 =c 12 mm, prikazllll na slicl, intenzitet sile IRO kN
kojom Sll op!crcceni lifT)nvi, a dozvaljcni lmpon na
smicanje ',do'"" 10 kNlcrn
2
, dakje naprezanjc n.1 sabijunie
. pritisak 23 kN/cm' '
OdgmY!r cetiri zakivka.
8. Dva lilila. su spojcr1l1 POI1l0C(l jcdnog POdIllCiftCa, aku sio je pr\kahl110 nil Dchlji:13 1!1II0Vd i pod-
I'I1ct3i'aJc{ln:1bi.le (; 10 mlTl. Odredl!1 pntrch:ln broj prc,cni).;a d = 17 111m ako Sli dozvolicn; nnpo-
Ill: pri T,,IO, '" 14 kNicm:, a na prilisak credo, ",. 32 kNicn/, dokje siJa F"-'- 240 kN. .
()dgOlYJI" Po osam
svake olr:mc saslavka
9. ZiJVriRnj Iri lima, koji silolTl F= 50 k]\. IzraclIllilti pl"<::cnik akoje
T,,{o. '" 6 leN/em'
Otigol'Or: d"= 2.3 em.
W. Kiin, prikaz<ln JW siiei. krtl7110g pnprr-ellog prcsjeb optcreeen,ie
aksiiainom silom F = 120 kN. !?:raclIllati prccnik (d) Uina, visinu (Jr) i
prccnik (0) klina ako je i ona kmlnog (J,do, '" !2 leN/em",
:',{o, R k:"J'cm" ,
I cr"/0' = 10 kN/em".
OdgOHW: d", 3.6 em: h" I ,32 em; 5,32 em
f'ilillljtl
I. Sta je 10 i bda ono pn)\lI'ljllje'i
2. SWje 10 spccifiCno klizatljc? .
D
d
F
Kako Stl JJaponi prj sillicanju kod pmv(lugaonog prcsjcka, kako kod kru:1:11og. a kako knd
sjoTellih pre"Cickn?
4 Kako glasi nhral<IC smi('anja?
5. 5ta je 10 modlll kliz3nill')
(). SlajC' to kocficijl':llt kii/anjn')
7_ Kako sc odredujc: dll/vnljl.'ni lI:lpOIl pri u h.jem .je Od\105\l sa dm:voijcnim napoDoiD pri isle-
zanju?
R. Koj\:m naprcznnjuje i7iozcIl zabvak?
9. J(akvi to jednosjecni, a kakvi :tnkivci?
10. Knko odrc<1\1jcl1Jo po1rcbllu:lft probijanjc limn')
1 !. Kojft je izlnzcllft smicnnju i kako se O!1:l raclItla?
59
4. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
POPRECNOG PRESJEKA NOSACA
U ovom dijclu ceInO upoznati 5ta su to momenti inercije ravnih presjeka.
Za odredivanje napona \l nosaCima (gredama) i njihovo dimenzioniranje potrebno je poz-
navanje momcnata inercije i otpornih momenata ravnih povrsina - presjeka. 0 nosacima
i njihovom dimenzioniranju bite govonl u narednim pog\avljima.
Da bismo se upoznali S l1aci110111 odredivanja s1atickog momenta rayne povrsine, pas-
matmt cemo jednu ravnu povrsinu A proizvoljnog oblika i u njoj ravni koordinatni sistem 0,
x, y, i koordinatni sistem T, x I' YI' cijc se ishodisle nalazi II lezisnoj lacki T date povrsine A
(s1. 4.1.). OznaCimo koordinate tezlst11 T dale povrsine A \l koordinatnom sistcmu 0, x, y sa
Xo 1 yO' Udaljenosti tezisl<l od ose x i y 1110zel11o napisati
Shka 4.1 .. Sialic'!,.i mO/llenl i 1110/11<'11/ inen Ije I"IIFIIC f!(J\r.vilic
Kako je statiCId 1ll0lllent rayne povrsinc po dcfiniciji jednak proizvodu te povrsinc i
udaljcnosti tdiSta za datu os, to mozemo napisati
S, = LA1y, S,.= LA,.x,
(b)
UvrstavajuCi izraz (a) u izraz (b) dobival11o da je
fz datih obrazaca za staticki moment mozel11o zakliuCiti da ce ist! biti jednaki nula, ako su
udaljenosti Xo i yojednakc nnIa, a to je slucaj kada osi koordinatnog sistema prolaze kroz tezlste.
60
Aka ucrtamo koordinatni sistem koji proiazi kroz tcziste (T, Xl ' YI ) dat na s1. 4.1. vidi-
mo da svakoj vrijednosti +x
t
i +Yj odgovara simetricno jednaka vrijednost sa suprotnim
znakom iii -YI' pa ce i zbir uml10zaka biti jedllak nula.
LAi"xi=O; LAi"Yi=O
Prem:l tome, mozcUlo zakljuciti da je staticld moment rayne povrsinc jednak nula,
za OSU, aim je ta osu isiovrcmcno i teziSna osa rayne povrsine.
.Iedinica statickog momentaje (S] = cm
3
.
4.2. VRSTE MOMENATA INERCI.JE
Postoje tIi vrste momenata inercije: aksijaini, pol ami i ccntrifugalni moment inel-cije.
Kod proracuna grede, opterecene na savijanje, veoma vaznu ulogu imaju aksijalni i cen-
trifugalni moment inercije, a pri optcrecenju na uvijanje vaznu ulogu ima po!arni moment
inercije. Kaka se adrcdllju momenti inercije upozllacemo se iz sljedeCih primjera.
Aksijaini i polami momcnt incrci.ie
1. - Aka clernentarnu povrSinu AA (s1. 4.1.b) pornnozimo sa kvadmtom njenog rasloja-
njay2 iii x
2
, dobit cerna moment inercije Zil ast! Ox. iii Oy.
Prema tome, izrazi
zovu sc aksijalnim momcntinm inercije.
Ako elementamu povrsinu M pomnozimo sa kvadratol11 uda1jenosli rJ ad pola 0,
dobit CCl110 polarni moment inercije (sl. 4.l.b). Na osnovu recenog, mozemo napisati izmz
SUll1U umnozaka e1ementnmih povrsina :M i kvadrata rastojanja pz od poln 0 l1azivamo
pularnirn momentum incrdjc.
Jz s14.l.b vidi1110 daje p2 =."\"2 + ),.2., pa mozcl11o napisa!i izrnz
10 = :EM(x
2
+ ),2) = :EM . x
2
+ IM . i'
iii
Vidimo da je zbir aksijalnih l110mcnala incrcije f,. i I\" rayne povrsine, s obzirom na dvije me-
dusobno okomite osi xi y, koje prolaze kroz i5tu lacko, jednak polamom mOI11Cntll incn.:ijc 1
0
,
3. - Ako e1el11entamu povrsinu AA ponmozimo sa rastojnnjcm od ose Ox i od
ose qv, dobit cemo centrifugalni moment inercije.
Iz date definicijc za cenirifugallli moment inercije 111ozemo napisati
Dakle, Slll11U ul11nozaka elementamih povrsilla :EM i udaljenosli od ose Oy i Q," nazivamo
ccntIifugalnim momcntom incrcije.
61
Aksijalni, pol ami i centrifugalni momenti inercije imaju dimenziju [cm
4
]. Ove veliCine
igraju vazllu Ul0g11 1I mlllel 0 otpornosti - a, poscbno savij?nja i
janja. Aksijalni i polarni momenti inerc\je uV1Jck su POZltIVOl, dok ccmnfllgalm momentl
'1110gU biti pozitivni, negativni i jednaki null. Za slucaj kad je ecntrifligailli moment inercije
jednak nuli, tada jc jedna od osa x ill Y osa simetrije povrslne A.
4.3. OTPORNI MOME"'T
I. Ak5ijalni otpomi moment neke rayne povrsine pred5tavlja kolicnik izmedu sopstvenog
momenta increijc i ra510jnnja najudaljenijeg vlakna od tCisne ose:
l.J aksijalno111 otp0111om momenln (IV,. ; Wl') nalaze sc dimenzije c1cmcnatil napregllutog na
silvijanje.
2. Polarni olpotTIi moment neke rayne povrsine prcdst<lvljil koJicnik izmedu polamog
momcnta inercije i rastojanja l1<1judaljcnijeg vlakna od tezisnc tacke-pola:
U polarnom olpomom momenl11 = W,,) nalaze se dimenzije elemenata napregnulog na
uvijanje-torziju.
.Tcdinica za otporni moment je : [f11 = cm
1
.
Dakle, iz datih obrazilcll dil se zaklju6iti da momenti incrcije !<no i otporni momenti jcsu
geometrijski pojmovi koji ne zavise od matcrijaia, ncgo sa1110 od veli6ine i oblika profila
(poprecnog prcsjeka) i 0 polozaju njegove neutralne OS1.
4.4. STA.JNEROYA TEOREMA (POUC:AK)
Iz dosndasnjeg raz111<1tmnja upoznali SIllO statickl moment inercije, llksijalni moment
incrcije, polarni momenl incrcije j ecntrifugalni moment inercije.
Utvrdili smo da jc staticki moment povrsin,e za ose :r i y, koje SLl II isl0 vrijeme i ose
lezista dale povrsine, jedank nuh. Da bi se izracunao moment incrcije hilo kojc povrsine
moramo znati kako se 511mirll izraz L:M . },2. Opeenito se to slll11iranje nc moze izvesti ele-
mentamim putem, ali u nekim jednostavnim slucajevima izvescemo potrebne obrasce i na
nsnovu elementame mnlcl11atike. Prijc ncgo iZ\.'cdemo OYC obrasce, dokazat cemo vdo vaznu
Stajnerovu teoremll - POtlC<lk.
Neka je zadana povrSina A i osc x i y, koje prolaze tdistem te povrsine (51. 4.2.).
tJcr1iljmo koordinatni sistem OX1YI kojije paralelan sa koordinatnim sistemom lly i udaljen
za vcliCine a i h. Izracunajmo moment inerclJe za ose oX
I
i 0)"]. lz dosadasnjib saznanja
imamo da su momenti dati izrazom.
J" = L:tvl J,2 ; r,. = 'ZC!.A x
2
; I" "" /l In' = I:M xy
Iz 51. 4.2. vidimo dil CC moment illcreijc za ose oX
I
i 0Yl bili
I. =:EM y12= Ltv! (a yi L:M (0
2
20y+
.,
62
Y11 . Y! ,.A
I X
. .,I] .. 'P tTl
.i:tP I :.:; I '"
____ __ __ ___
o SiikH 4.2. SllIjllf'/{I\'iI /(!orema
smo utvrdili da izrnz LM . y predstavlja staticki moment povr.5ine i da je jednak
null za te.ZIsnc ose pa mozemo napisati ' .
I.
., .
'ZC!.A je zbil" elementamih povrsina j predslavlja povrsinu A pa sc izraz moze napisali U obliku

Dati ohrazac sadrzl Stajnerov poucak koji glasi: Moment incrcije S obzirom na os, kOj11 jc
par.aJe!na osi tdiSt:, jcduak jc momentu inercije s obzirom na os I<roz lcziStc
,
pillS
povrsme presJekn i kvadrata udaljcnosli osi x
J
ud tezisne osi x. IIi, moment
merclJe za. neku osu paralelnu tezisnoj osi, jednak jc zbiru sopstvenog
momenta merCl.le 1 poJozajnog momcnta inercije.
Sop.stvcnim n:omentom Ix nazivamo momen1 za lczisne osi, a polo.zajnlm momentom (a2 . A)
naZlvamo prOlzvod povrsine A I kvadmta raslOjanja a2.
Analogno momentu inercije za osu Ox) mozcmo nopisati ohrazac i momenta inercije 1

['",=A. // + I]
Prema Stajnerovoj teoreml mozemo napisati polami i centrifugalni moment inereije.
) 10 = IT + A iJ ; (a)
- Izvcrleni oblasci nam pokazuju da od svih momenata incrcije raYne povrSinc, s
obZlrom na paralclnc osi 1111jrnanju vl"ijcdnClst iOla moment inercijc, s ohzirorn na os sto
prolazi kroz fcZisfe.
b.- Momcnti incrcijc ravnc povrsinc, s obzirom na dvijc pal'alelne nsi, koje SI! jcd-
nako udaljcnc od tciiStn, iOlaju jcdnakc vdjednosti.
.c.- incrcije raync pOYrSil1c ima najmanju vrijcdnost ako se poin3-
hlZI II teZlstu povrslnc.
1zraz a mozemo napisati U obliku
iJx" E3 akojeJ. =0
1 ! xv
I"y = 0 .Ie ako su teZisne 05i ujedno i glavl1c osi inercije.
63
4.5. MOMENT! INERCIJF, I OTPORNI MOMENT!:
PRAVOUGAONlKA, KVADRATA, TROUGLA, KRUGA,
KRUZNOG PRSTENA, ELiPSE I SLOZENIH POVRSINA
4.5.1. MOMENT! INERCIJE PRAVOUGAONIKA
Za odredivanje momenta inercUe pravoug(lonika, S obzirom na os OX
1
koja prolazi qje-
gOV0111 osnovicom, prvo ccmo datu povrsinu podijeliti na t1'i jednaka dijela (s1. 4.3.). Prema
tome, 1mamo jednake tTi povrsinc i njihova rastojanja tezisla od ase OXl'( Yl' Y2' Y3)'
1-<: '"
L
Stika 4.3. - kfOrll<.'ill illcTciic jllUl'OilguOIliku
(a)
Sa sI4.3. vidimo da jc
lh
Yt 6
3 J..
Y2 = (; It ; y-, = 6 h
(b)
Prema dermiciji moment incrcije je
I =L:.0,.A' v
2
=t.A . y,2 +M,'Y2
2
+ (\A
3
)}
Xl < 1
Uvrstimo Ii vrijednost za.6..4
1
; M"J. i .0,.113 iz obmsca a i za Yl ; Y2 i Y1 iz obrasca b dobijamo:
I (16 h)'+"3
i
(1..h)'
TI 6 .) 6
1. =A. 15 +A.l// +.:'"1.1_// =..1, 35. A .,,2
'I 3 36 3 36 3 36 3 36
Ako bismo povrsinu pravougaonika razdije\ili na bezbroj malih povrsina, to bi se razlomak
priblizio jedinici, pa mozemo pisati
64
, 1 1
I =fLK=---lLli hll"
'I 3 3 3

(e)
Analogno izvodenju obrasca za moment il1crcije za osu Ox!, dobili bismo obrazac za mo-
ment inercije, S obzirom na as 0Yj_
Polurni moment illcrcije mozcmo napisati
; ;
! =/. +[ = bh, +1!l2= bh U/+b
2
)
n 'I "] 3 3 3
I" b{' (1,0+
gdje je: d - dijagonala pravougaonika.
Za centrifugaini moment inercije 111ozemo pisa!i
Na osnOVll Stajnerove teoreme - poucka mazerna napisati obrasce za momente inercije, s
obzirom na tezisne ose xy, tj_ sopstvene momentc inercije.
I
xl
1=/ +a
2
A
x \ I
UvrstavajuCi obrazac: c, dobijamo
, ; ;
I, = [3)11'.- (.L
2
1
)2. b It = bh_12il
gdje je a = ,a A = h h
I za osu J' imamo po analogiji obrazac
[1=bh'l
,- 12


3 4
1z definicije otpomog momenta, a koji je definiran relacijom
[ 2!
W,
o
(d)
' ..... ( e)
gdje je W, aksijalni otpomi moment presjeka, s-obzirom na os kroz teziste, a veliCina 1
5tav1ja najvecu udaljenost konture presjeka ad osi kroz njegovo tezistc. Zamjenom veliCine u
obrascu e jz obrasca d imamo
;
'). Q:JL
W==---n....
x II
65
Analogno obrascu, mozemo napisati obrazac za otpomi moment za asu y:


Izvedeni obfasci mogu se primijeniti nn svc profile kqji se mogu predociti kuo sUme,
odnosno, razlike pravougaonih povrsina.
Obfasc! za nksijalni polarni i ccnlrifLlgalni Y
moment inercije, kao i otporni moment za
pravougaonik, S obzirom na tez.isne ase, SU:
/=bh
x 12
,
I
" 12 . J '
4.5.2. MOMENTI INERCI.1E KYADRATA
x
b
Slika 4.4.
Posta smo izveli obrasce za momente inercije i otporne 1110mente pravougaonika, to 11a111
nete biti tcsko izvesti isle i za kvadrat. Ako znamo da je kvadrat specijalan slucaj
pravougaonika cijc su strane jednake, \j. za visinu istog, ima1110 da .Ie h = 0, a isto tako i za
sirinu h = (I. Ako ove velicine zamijenimo II obmsce dobivene za pmvougaonik, mozemo
napisati aksijalne momente inercije h J i IYJ'
Uvrstavajuci ve1iCine za polarni moment inercije, imamo
b" 2. {la 2 2.
I" """--3-- (b + h )"""-3-(a + (I);
G
'
I =
" 3
Za centrifugalni moment inercije im3mo
Na osnOVll Stajnerove teoreme mozcmo napisati obrasce i za teiisne ose T. x, J'.
Aksijalni momen1i inercije i ce biti
66
Pol ami moment inercije I"
bit z 2 a(l 2 ;;
1"=12 (b+h)=12(a+a);
Za otporne l110mente W, i WI' il11amo
Obrasci ZIT aksijalni, polami i centrifugalni
moment kao i otpomi moment!, za
kvadrat 5 obzirom nn tezisnc ase
,
a
1,. = 12
45.3. MOMENT! INERCIlP:ZA TROUGAO
t:l
II
-<::
Slika 4.5.
Dn bismo izveJi obrasce za moment inercije i otporni moment kod povrsine koja
ima trouglnsti izgled, posluzicemo se sl. 4.6,
Trougao cemo oa tri povrsine AI' Al i A
3
, Ove povrsioe cemo smatrati
. .. Ii
pravougaonicima sa osnovom xl' xl' i x} 1 V1SmOl1l "3' Udaljenosti njihovih tezista ad ose xl
ce biti:
Duzine Xl' x
2
, i x} cemo izracunati iz slic110stj trouglova:
b
h
67
Slika 4.6. - A/Ollie'll/ ill,-,rdic 11"011:;111
Povrsinc A j' A2 i A3 ce biti:
A]= XI' ,v=-tb. t= ?g bh
A
2
= X
2
y=l6 b ' bh
3 18
A)= X J y=tb '1-=18 biz
Momenti inercijc U Odn05tl na OSli Xl ce biti:
I
rj
=A
J
'Y12+A2 y/+A
J
'Y3
2
51'33 2 1 -,
'(6h) +-IT\hh . ((;h) "T8 bh . (ihf
5+3 9+25 3 .... 57 19 3
I'I 18 .36 obhTif:36bh
Ako sada, l1a 1sti n3cin, podijelimo trougao oa cetiri povrsine, vision ovih povrSioa ce biti
h "h d I' . d
y= 4' a nJl ova u a JellJa () osex
j
l
'l .J, .}, " )"2 . [, . Y - 5 [ 7 [
o '
Duzine Xj; X
2
; X3 i 'X4 cemo dobiti
Xl i b , x 2 = i b -'3 = it h
[.
=2+ 5 9+3 25+_=l2.. 1
3
176 I[) 11 .bl,'
.>;\ 3264 /)1=32'64')1=128
68
Ako bisl1lo trougno podije\ili oa 5 povrSinn, dobili bismo
27 3
I
xl
= 200 'bh
Kad podjclc on 6 povrsina, dobili bismo
[ 73 b 3
"4"'"864'11
Ako podijcli111o na 8 povrsina, dobit cerno
1 'bI/
'I 1536
Dakle, imamo:
I,
J2...
. bh
,
1
1(" 3) 216

1


'1(,," 4) 128
19
18
J]
32
. bl/
. hi!
3
Razlomci i ;
_
129
12g imaju sve manji i manji kolicnilc Kad bismo povrsinu trougla po-
dijelili na bcskonncoo ve\iki broj dijelova, ovaj razlomak bi bio ravan 1.
Dakle, ostaje nam daje moment inercije troug!a U odnoslI na aSH Xj' koja se poklapa sa nje-
gov0111 osnovom b, jednak
bh'
12
Na osnOVLl Stajnerove teoreme mozemo napisati moment inercije za tezisnu 05Ll x
Do istog rezuitala za It dolazimo pomocu pravila da se 1110menti inercije paralelograma
izracunavaju kao i za pravougaoni presjek 1, prema tome, za paralelogram na 51. 4.7. mo-
zemo pisnli
,
1 = 1?lL.
'] 12
Rastavimo Ii paralelof,rram na clva trokuta, dobit cemo moment inercije trokuta S obzirom na
osu ()lX
O
' koja proJazi kraz tcziste paraleJograma OJ
I
bh
3
24
69
Moment inercije tTOkuta, S obzirom oa njegovu tezisl1u os, dobivamo pomocu Stajnerove
teoreme:
Dakle, dobili smo isti rezultat Imo i u slucaju trokllhl datog na sl. 4.6.
Otpomi moment glasi
J 2
TV =_.':.........=bh
, 'l;; Ii 24
L
Slika ,1.7 . Hn!!wfll illC'n'I!(' Imug/a!;r", po(m"illfl !,lImle!opwl1(l
4.5.4. MOMENT INERClJE KRUGA
Da bismo izveli obrazac momenta inercije i olpornog momenta povrsine koja ima oblik
krugll, 1st! cemo podijcliti na bezbroj mal ih isjec<lka (sl. 4.8.a). Sa slike zapazamo da ti isjcc-
ci predstavljaju male trouglaste powsinc, Cije visine II mozcmo smatrali kelo poluprecnikom
kl1lga r. Izract!nat temo najprije polarni moment inerc\je krllzne povrsine za polO.
y
0)
x
. Alomelll ilwrqjc kl"llg{1
70
y
b)
x
--
J :1
1,,=I:ha =":r'I:b h""'r; 'i.b=2rrr.
Posto je knlg simetrican lik, ima bezbroj osa simetrije i da su momenti inercije za
svaku osu jednaki, to mozemo napisali da je = ; I" + !,. =
za r _!2 imamo
- 2
Obrasci za otpome momente ce biti:
W =J,- 1t' D4 164 1t. D 1/
x II DI2 -"3"2-;:";;10
1 1
W D
x 32 ]0
1 3
W=7'ED"",.IL
" 16 5
Momente inercije Z,l krug mozemo izvesti i pomocu s1. 4.S.b. Zamislimo da smo krug
podijelili na bezbroj maJih povrsina koje l110zemo smatrati pravougaonicima, pa za tako
male povrsine mozemo napisati izraz
= ilA J Yl
2
-+ M2 . Y2
2
+ L\A3 . Y/ -+
(2x
1
/ , (2X
2
)2
I" = b.A1-"T2' L\.4 3 -'I"2+
I = bA _xi'
y 1 3
31" = M + b.A
2
xi + +.
If = Mty;- -+ + l1A,y; + .
Ako sabcremo dvije zadnje jednadZbe dohi6emo:
71
3I
y
+l
x
=M
j
(X[2+ y[2)+ M
2
(r/+y/)+M}(x./-+)})+.
Kako smo vee rekli da jc krug simetrican lik (Ix -';;; mozemo napisati
x
J
2
+ yI2=_,.2; x}+y/=r2
4 = AAj . ,2 + AA2 . ,2 + M} . r 2 +-
Obrasci koji se za momentc inercije kruga.
Slikn 4_<)
4.5.5. MOMENT INERClJE KRUZNOG PRSTENA
Momenti inercije povrsinc Sll geometrijski pojam, pa ih zato mozemo i sabirati i oduzi-
mati, dok otpomi moment ne mozemo. Prema tome, momcnt inercije kruznog prstena (sl.
4.1O.) izracunavamo ako od momenta inercije kruga precnika D odbijemo moment incrcije
Imlga precnika d. Tako mozcmo postaviti reiaciju
! = L (D! _ i) = IT . [/ (I i)
) 64 64 /)4
Ako uvrstimo zamjenu za !L = tf) mozemo pisati
D
S dmge stmne, ustanovili smo kod kmga da su momenti inercijc za usu x iy jednaki, pa analog-
no to vrijedi i kod kruznog prstcna, jer je i kruzni prsten simetrican lik. = 1
1
,
Za poJami moment mozemo llapisati obrazac.
,
I -[ ')
,,- x' y-"x-- 64 -1/)
72
II D4 (1- (D
4
-l)
64 ' 32 __ . __
Otporni momenti kruznog prstena se mogu napisati
It lr n . D4 4 n . D3 4

'2
Slikn 4.10_ MOlliefit ilwrd).: kndillllg 1'1:\'11'11"
Znamo da jc f ,-= Iv pa ce i TF, biti jednako WI'
f" I" n . D4 4
H .12 2 2 32 . J5 (I .- V, )
Obrasci koji se primjenjujll za lTIomente inercije i otpome momente za kmzni prsten.
y
J
1t . D 4
W, = WI' =-"]2(1 - \1' )
SJika4.11.
7t . D3 4
w" (1 _. \11 )
73
Izvedcni obrasci !l3S upncuju oa zakljuc3k cia se momenti inercije i otpomi momenti kod
kruznog prstena razlikuju od kmga za mnozitelj (1 - yfi). Ako mnozitelj 0- yJl) fezi nuli, to
je slucaj kod cijevi sa vrlo tankim zidovima, zakljucujcmo da ce i olpomi moment teziti nulL
Znaci, da cijevi sa vrlo tankim zidovima imajlll11ali otpomi moment.
45.6. MOMENT INERCIJE EUPSE
Da bisl11a izveli obrazacZt, aksijalni i polami moment inercijeza elipsu, posluiicemo se sl. 4.12.
ElipSll 111ozemo naertati pomocu dva kruga ciji su radijusi (J i h poluose elipse. Ako iz
centra 0 povllccmo poluprecnik vel ike kruznice a on ce presjeci malu kmznicu u tacki A, a
veliku u tacki B. Iz 13cke A povucemo pravu okomitu na osu x, a iz tacke B pravu okomitu
na osu y, dobicemo tacku C ko.1a daje jednu od tacaka elipse. Na lsti naCin mozemo dobiti i
ostale 1<\cke elipse. Njihovim spajanjem dobit cemo elipsll.
Ako povrsinll elipsc podijelimo nn niz e1emenlamih povrsina i'v1 visine d i sirine z, a isto
taka i veliku kruz.nicll sa clementamom povrsinom M' visinc d i sirine z " imamo da .1e
S1ika 4.12.
12 slike vidimo da je odnos
M: 11.'1' =z: z' = b: a,
fYl =M,!2
a
x

Aksijalni moment inercije elipse, s obzirom na OSli x, mozemo napis<1ti
I
t
=:LbA.y2=:LM,.-!i'J,2=1i.:LM' .. }.2 (a)
gdje je: :LM' . y 2_ predstavlja moment inercije kmga poluprecnika u, s obzirom n3 osu x, pa .Ie
,
2 a 1t
:LM'y = (b)
Uvrs1avajuti obrazac b u a dobivamo obrazac za aksijalni moment inercije dipse
Analogno .1e i za 1
1

74
Polarni moment inercije .Ie zbir aksijalnih momenata inercije za osu x i y.
I
n 'n 'I n "'""-;A]
I' = 'x + '\. =4"h a + 4 a b'1' =4 a b (a- +
Obrasci za otpame momente ce biti:
4.5.7" MOMENTllNERClJE I OTPORNI MOMENT! SLOZENlH POVRSINA
OVdje cemo se upoznati kako se dobijaju momenti inercije i otpomi momenti kod
slozenih povrsina.
a) Prvo cemo upoznati 1110mente inercije za likove Cije su povrsine simetricne na os o. i
koje se mogu sabirati, s obzirom na pomenutu os. (sL 4.13.)
1y
:'"'
'"
:;:
i'
I

x x
:0:
-
i'l I .. --
;: b
,

"'-
812 8/2
- - --1--
Slika 4. 13. "J/oll1('lIIi ill('wije srozellili pur6iinu
Sa sl. 4.13. vidimo cia su ovakvi likovi sastavljeni od pmvougaonika, n za pravougaonik smo
izveli obrazac, pa l110mente inercije kao takve mozemo sabrati za osu Ox
S"g
J, = -"TT- + """]2.- 12
eft. H'+b .hj
L= 12
Prema tome, za tezisne ose mozemo mlpisati otpomi moment
I,. 2/, B H'+h .h'
11 6"H
"2

Analogno bismo nasli momente inerci.1e i otpomi moment za osu Oy.
b) Na sl. 4.14. vidimo da su likovi isto tako sastavljeni od pravollgaonih povrsina koje Sll
takocter simetricne na tezisnu osu Ox.
75
IY
r bi2
b/2
, 1
1
",I
x
:r:
I
',0

:r:
1
I
1
,
"
,
I
I
B
Slika 4.14 .. ,\lumcnil illen:tje s/ozellih jlOl'r!;intJ
Y
",
'"

b
"
B
,-,
"
x

Ovdje da kod ovakvih likova za razliku ad likova datih nrr S'L 4.13. ad povrsine
pravougnomka B H1rcba oduzefi povrsinu b Jr, a s tim i momenti inercije ce se oduzimati.
tome, .obl:asce za momente inercijc i o1pomc momcntc pomenutih oblika (s1. 4.14.)
mozemo naplsatJ:
01porni moment je:
H'
r If
21,. BH'-bh
3
H 6IT
2"
lstim postupkom dobijamo moment inercije i otpomi moment za osu Oy.
e) Na kraju, pokazat cemo kako se 1razi moment inercije i otpomi moment slozenih
va koji su ncsimetricni, s obzirom na tezisnu osu Ox (sI.4.15.)
Y, B y y 8/2
r
b/2 b!2
x

x
o
;j.oi/ '"
XI
Stika 4. 15. - M(lillenii hwrc[ie s/oienih pr)l'r.l"inli koie nislIsillleirir'iu:
. I .ovi su sastavljeni od pravougnonih povrsina, s tim sto tezisnc ose Ox i Oy
zunaJu drugl polozaj U odnosu na tezisne ose nn s1. 4.13. i 4.14. Prema tome, ovdje moramo
76
prvo odrediti poloz,aj tdisnih asa Xo i Yo od osnove datog lika, tj. od ase 0IX
1
i ase 0IYI' Za
odredivanje Xo i Yo llpotrijebit cerno poznate obrasce iz statike za teZiste likova, a koje glase
:L6Ai . Xi . 2:tvl; y,
x" = J'" l.:M,
Moment inercije za osu 0IX
1
za likovc date nn 51.4.15.0 mozcmo napisati
:l 3
I +P!1.- : [,oJ,(Bir' + bh')
"1 3 3' -'I .J
Na osnovu Stajnerovc teorcme 11102:eI110 izracunati moment inercijc za tezisnu OSH Ox
I I,"" a' , A bit') - y; (BH + bh)
\' 'I .J
y;(BH"'bh)]:(IJ-y,)
,
gdje je: C
1
= H - Yo za prvi slucaj i C
2
= Yo za drugi slueaj
r. 1 3 3 .,
c:, ["}(Bif + bh ) - y; (Bll + bh)] : Yo
Analogno bismo nasli i 1110111ente incrcije za osu Oy kao i otpornc momente za pomel1utc ose
(Il" i W). Dati111 postupkom odredili bismo momente inercije i momentc otpora i za likove
date na sl. 4.15. b i c.
4,6, STEPEN ISKORISCEN.IA PRES.IEKA
Stepen iskoriscenja prcsjcka '1 je odnos izmedu stvarnog m0111enta otpora Wi idealnog
momenta otpora Wi
Iz definicije za stepen iskorisccnja mozcmo napisati:
W
'I W;
01pomi moment W za osu x mozemo napisati:
Ix 1 2
"V, = Y"'tJt =y;;:; . . y
V",,,c. b' "I d b' ,
Ako odnos -v- = 1 u acnno u gOl11Jl 0 Jrl.1zac, 0 It ccmo
mflL
V 2
vVx = YIIl'H' L (y:"",) ,6.A .
Kakn je ounos
uvijek manji od jedan, morn i otporni moment poprccnog presjeka biti
uvijek manji od proizvoda povrsine poprccnog presjcka = A i najvece udaljenosti Y
nuH
'
pa mozemo napisati relaciju.
(a)
Iz obrnsca a vidimo daje idcalni otporni moment Wi jednak proizvodu povrsineA poprccnog
presjcka i najvece udaljcnostiy
n
"," od centralne osc.
77
ZnaCi da hi najveci moment otpm'a imao presjek za koji bi sl'varni momcnt bio jed-
nak ideal nom momentu otpora.
Prema tome, najveci moment olpora imao bi presjck koji bi se sas1ojao od dviju lamela
pavrsine A 11a udaljenosti h = 2J'lIIal' (s1.4.16,), pa bi njegov moment otpora bio:
Da se dobije potpuna cjelina u kanstlllktivnam pogledu, te se lamclc (pojasi) spajaju s ver-
tikalnim pravougaonikom (rchro) 51. 4.16,

......
aJ bJ c J
Slika4.16.
Dakle, stepen iskoriscenja presjeka mozemo napisat; U obliku
Stepcn iskol"isl'cnja kruga mozcmo dohiti
;
11'/"
TV, -4- 1
17= rv,. = -'-.-="4""25%
r r TI
Stcpcn islwr-iscenja p"awmgaonika je:
h .,/
w, b.11 b11 1
w,
-1-
Stepcn iskol'isccnja kruinog prstena jc:
l_=..!l... -- i)
, 64
gdjc .Ie: d = D -:2 . S pa je moment inercije
n' ,
1'-64[0(0-2 -6)]
33%
f. -"- [D' - (0' - So' c\ + 240' 0' - 32D (\3 + 16 - 6
4
)]
, 64
Ako zanemarimo sve velicine od 3
2
navise (jer su im vrijednosti vrlo male), imal11o:
78
dakle
i=50%
Slika 4_17_
Stcpen iskorisccnja l{vadratnog okvira je:
I ,1 4
1\=T2[a -(a-2 '0)]
I 4 4 1 3 4
1'=12[a -(1 -.. 8{io-'-24([-8--32ao+168)]
Aka zanemarimo velicine vece ad 0
2
, imamo
J=1...{/.r5,a
, 3
2 ;
3(1 . 0 4 2
W"=--a--=-a . b
'2 3
dokjc idealni moment otpora
UI";=Ymax_'A="i-'4 QO=2([2 6
Povrsina kvadratnog okvira je
8
;:;-

//// /,
a
Stika ,1.]8
4 7.',
2 ",W._-3
a
."
A=a (a-28)2=4'(I.8 11=Tf:/=--'-- 67%
, :2. a-' 8
. iz dosadasnjih primjera da je stepen iskoriscenosti kod kvadratllog okvira
na.lbol.lJ ('7 = 67%), pa sc ovakav oblik najcesce koristi u vazcluhoplovnoj industriji.
Kad profilnih 110saca postoje odredene razlike kod stepena korisl1osti, pa imamo:
a
Slika4.!9.
79
za I profil 1J = 61 +- 65%
za U profillJ= 59 +- 61%
za 1. profil '7 = 57 -0. 60%
Osim profilnih nmmca mnogo se koriste limen! nosaci koji se sastavljaju od pojasa i rebra,
zavarivanjem ili zakivanjcl11. Moment atpora limenih nosaca raCllnamo po obrascll.
[!!\=-f.YJ. Ii .A;;;:;;0,32. 1I00 1
gdje stepen iskoriscenja izn051 '1 = 63 +- 64%.
Na kraju ovog udzbenika (PRlLOG 3.) dati su momenti inercije i otpaml momenti karakte-
risticnih ravnih prcsjeka.
4.7. RADI.JUS INERCI.IE PRES.JEKA 1 ELlI'SA INERCI.fE
4.7.1. RADlJUS lNERCIJE
Na sl. 4.20. prikazana je odredena ravna povrsina A u koordinatnotn sistemu .\)' ciji Sll
aksijaini momenti inercije 1,. iII"' Aka postnatranu ravnu pavrsinu A pretvoritno u povriiiuu
koja .Ie vrlo usb (srafirana povisina), koja sc na!azi II iSlo,; ravni, tako da je jednom paralel-
na sa osi x, a dmgi put paJalelna sa osi y, i ako udaijenosti te povrsine od osi x i y oZllacimo
sa iy i iv' ave udaljenosti moraju biti takve da ispunja\'aju lIslov, da su momenti inercije za
ose x i:v osnovne povrsine i pretvorene povrsine jednaki.
Prcma tOUlc, udaljenost nu koju se mozl: kon-
ccntrisati cijela pOYrsina I1ckog presjcka od za-
dane use a da pritulli momcnt illerdje ostanc isti,
takva lIdaljcnost se naziYa po}up"ccnik incrcije.
Aksijalni moment inercije za konccntrisanu
povrsinu mozemo napisati
pajc

y
A
x
Slika 4.20.
Ako su me incrdje ujcdno i tdisnc osc posmatranc rayne povdiine, onda su to
glavni centmlni poluprccnid incn:ije.
Naprimjcr, ako zelimo da odredimo poluprecnike inercijc za povrsinu ko.ia ima oblik
pravougaouika potrebno .Ie napisati izraze za povrsinu A i za aksijalni moment incrcije J, i Il".
, ,
J =I!..:.lL . J
, 1 12 '\. 12
Aka ave vrijednosti uvrstimo U obrazce za poluprecnike inercije dobit cemo vrijednosti
za poluprecnike inercije pravougaonika koji imn strane b i h.
IT: J 3 I,' rr: .. , J'.
i,. = A = ..-!L..!!._ = 4;:; ; iv = -7 = .,J + b = .lL
A 12bh 12 A 12IIb 12
80
4.7.2. EUPSA lNERClJE
Promjenu momcnta incrcije mozemo graficki predstaviti pomocll eJipse inercije. Raz-
motrimo slucaj kada je data povr.';ina u ob!iku pravougaonika (sl. 4.21.). U presjecistu dija-
ganala datog pravougaonika, tacka Tje istovremena i tacka tezista, uCl1amo koardinatni sis-
tem 7; x, y, a zatim na osu T,. nanesema paJuprccnik inercije iv' a na osu Tv poluprecnik iner-
cije i\ Ie pomocu njih konstruiscmo elipsll.
Elipsa kojoj su poluosc poiuprecnici inercije nazivamo clipsom inerdjc, tc pomocu
nje mozemo ndrediti moment inercije date povrsille za svaku osu koja prolazi kroz
(distc date pOHsine.
I
L.JL--+-_-'
AI-__
B
Stib 4.21. E!if!sa ilieln"je
x
Ako zelimo da odredimo moment inercije za
gonalu AB datog pravollgaonika na 51. 4.21., palu-
preenik inercije dobit cemo tako sto cemo paralel-
no dijagonali AS povuci tangentu na eJipsu iner-
cije (\I nasem slucaju to je taeka C) le dobiveno
rastojanje dvaju paralelnih linija predstavlja
prccnik inercije i".
Veiicina momenta inercije za os AB ce biti
Elipsu inercije 1l1ozcmo konstruisati za bilo koju
tacku presjeka, ali se obicno konstmisc za tei.iste
povrsine, pa se takva zove centralna clipsa iner-
cije.
4.8. UPOTREBATABLlCA - (STANDARD"l PROFILl)
1z naprijed izlozenog upoznali smo kako se mogu izracunavati momenti inercije i otporni
momenti !"aznih oblika, profiia. Kako se u praksi primjenjujll standardni profili, to su za
iste izracunate vdiCine koje !lam trebaju za proracun. Na kraju ovog udzbcnika (PRILOG 4.)
mozemo na6i Ie veiicine, povrsinu, tezinu, velicinu za udaljcnost tezista, momente iner-
cije, kao i otpome momente datih profila (J - [- L).
Vrlo cesti slucajcvi :ill da je konstrukcija jzvcdena od standardnih profila koji .'ill
mcdusobno spojeni. Za takvc sillcajcve racun provodimo tako da odredimo momentc iner-
cije za jedan profil, a Zali111 za drugi profit, dok ce ukupni moment inercije biti zbir mome-
n8ta od jednog i drugog profila = 1\"1 + 1'2.
1.
e'
Otporne l1lomente cemo izracunali prcl1la najudaljenijoj tacki sastavijenog profila rvx
gqje je e najudaljenija tacka promatranog profila ad 05e Ox.
81
Pif{/lIj(l
I. Sla je to moment inercijc rilvnc
2. Sta jc to aksijalni, polarni i centriftlgalni moment inercijc?
3. Kako glasi Stajnerova leorema?
4. Kako mozemo odrediti momente inercije pmvougaonibl za osu koja prolazi njegovom stranicom, a ka-
ko za tczisnu osu?
5. Sta jc to otpomi moment?
6. Kako se izrncunava vrijeduost otpornog momenta za pravougaonik?
7. Kako se izracunava vrijednost momenta inercijc i otpomog momenta za tf0ug[to?
8. Kako sc izraclinava vrijednost momenta inercijc i atpornog momenta za krug, II klllw Zll kruz.ni prsten?
9. Kako se nalaze moment! inercije sloienih pO\Tsina?
10. Stu.ie stcpen iskorisccnja prcsjcka?
11. Sta je idealni otpomi momcnj - ad cega zavisi?
12 Koji prcsjck imn n:ljlxllji stcpen
13. Staje incrciie?
14. Kako se dohija eiipsa incrcije?
82
5. SAVIJANJE - FLEKSlJA
5.1. CISTO SAVIJAN.IE I SAVIJAN.IE SILAMA
Cistim savijanjem nazivamo savijanje stapf! ili njegovog dijela, ako se u poprecnim pre-
sjecima pojavljujc sarno moment savijanja. Cisto savijanje nastaje kad na gredu ili stap dje-
huu spregovi sila iste velicinc suprotnih smjerova. (51.5.1).
rneutrafna linija
F
Slika 5.1. - Sm'ljill1/(, grede /If()/I/e/lfifl1(1
Cisto savijanje imamo i kod grcde (st 5.2.) koja je opterecena silama F na svojim kraje-
vima, i to u dijelu AB, dok u dijelu AC i ED imamo i savijanje i smicanje.
F
F
B

F
in '"il"
-- L_ --f;:=9
Fa
Slika 5.2. - L)(ll'ijalljc grede silanUl
83
Kod grede sa prepustima (s1. 5.2.) rnozemo i bez postavljanja uslova ravnote2c zakljuciti
da su otpari aslonaca FA i FBjednaki i usmjereni lUI gore,
FB F
Odabraeemo proizvoljno presjek !II - m II polju grede (od haja C do oslonca A) kojl je
od kraja C udaljen za Xl' Momentna jednacina ce biti:
MI =-F')':l
I
U presjel<u n
jednaCina je
11, tj. u dmgom polju grede, koji je udaljen od kraja C grede za X
2
' rnomentna
a posto je FA = F, imat eemo
M'2 = - F x
2
+ F(x
2
- a) = - F II
a=collst.
,
JednaCina transvcrzalne sile (koja izaziva Smielll1je) je u presjeku!II - til
a u presjeku J1 - n:
F1' =-F
I
F
7} A
Dakle, 1I presjeku grede n -- fl, tj. izmedll oslonaea A i B !lema transverzalnc sije, nego
samo moment savijanja pa je zato ovaj dio grede izlozen cistom savijanju.
Od djelovanja momenta savijanja greda sc deforrnise tako da se donja vlakna skracujll,
a gorl1ja istezu. Ta skracenja, odnosno izdliZenja, su 1n<l11ia lIkoliko su ta vlakna bliza
dini, tj. osi grede N- N (sl. 5.1.). Prema tome, postoji jedan sloj I<oji se nije ni skratio niti
izduzio, vee se same savio. Taj sloj vlakana nazivamo ncutralnim slojcrn (NN). Aka
tralni sloj N - N presjecemo jednom ravni okomitoj na OSll grede dobit cel110 ncutralllH osu
(N'- N' ), u kojoj niz tacaka tog presjeka nema ni izduzenja 11i skracenja.
Medutim, presjecemo Ii neutmlni sloj pamocu ravni savijanja, dobit cemo neutralnu elas-
Henn liniju.
5.2. PO.lAM ELASTICNE Lil'(UE, UGlB I NAGlB
Kad nosaea koji Sll izlazeni savijanjll uzduzna os prije optereccnja je prava linija. Pod
djelovanjem momenta savijanja nosae ce promijeniti svoj prvobitni oblik. Promjena oblika
nosaca koji.ie podvrgnut savijanjll oCituje se u tome sto se neutmlna os, koja je prije defor-
maeije bila prava 1inija, poslije deic}!111acije iskrivi. Krivu liniju smo nazvali ciastirna liw
nija. Us1aoovili smo da ista ne mijcrUa svojll duzinu. VeliCina za koju sc otkloni nCl.Itralna as
od svog prvobitnog poloZaja, zove sc ugih.1\ajvcci lIgib nazivmno strijdom i obiljezavamo
ga sal
Za iZraCtll1avanje ngiba, koji u praksi igra vrlo vaznu ulogu, i njegova je veliclna
ogranicena, prvo cemo odrediti radijus krivinc p 11 svakoj tacki elasticne linijc, a zati111
ugao nagiba rp.
Ugao nagiba rp je onaj ngao kojcg zatvam tangcnta pOYl1ccna u jcduoj tacid dcformisanc
clnstienc linijc sa horizontalom, tj. elasticnom linijom prije dcfonnacijc.
84
Da bismo odredili radijus krivine u stapu zamislimo dva beskonacno bUska presjeka
na mcdusobnoj udaljenosti (-;t; = 6.y prijc deformacije. Poslije defromacije oni vise nece
biti medusobno parale1ni kako sc to vidi i na sl. 5.3., vee ce zaklapati ugao t>.cp.
Slika 5.3. "E!w,ti(!w fillijll
Pri tom ce se slojevi stapa ispod elasticnc linijc slmltiti, a oni iznad nje prodllziti. Odredimo
za tu veliCinu radijus krivine. Kroz tacke oznaeenc sa (f i b provllci cemo radijlls krivine.
Kroz tacku b povuci cemo paralelnu liniju sa linijom caO. Ustanovili smo
ne mijcnja svoju dllzinll i poslije defot111acije, pa mozerno napisati da je cd = (lb. Duzi cd j
aI, Stl prvobitne duzine vlakana, dok je = M apsolutno izduzcnjc 11akon deformacije i
db "'" y. Na osnovu slicnosti trouglova Gab i be Id l11ozemo postavi1i rc\acije:
c1d: db = : p ili M: y = 6.l.: : p
" -, . J',{. fi" d' . 1-1 k k .
za Ll = eel - C( 1 E = 0.x JC speCl lenO IZ uzenJe, te oa osnovu 1I ovag za ona mozerno
napisati da je:
cr=s,E; s=71
Sliiedi da je .IT..=L
. . E P
Aka je s druge strane u= r\[ =}!.)' , dobijamo
AI. v l'
EI
IpIfl .. M
Iz jednacine vidimo da je radijlls krivine p obrnuto proporeionalan momentu savijal\ja.
85
Za odredivanjc ugla nagiba (jJ sto ga zaklapa prvobilna ncutralna os s eJasticnom linijo111
potrebno je postaviti odredene relacije 51'0 smo to uCinili i kod radijusa klivine. I ovdje
cerno lIzeti vdo mali dio elasticne linije ab = ,6.:r (s1. SA.). Aka iz tacaka (J i b povuce111o ra-
dijllse krivine sa istim tackama tangente na krivinll i ugao koji zaklapajll ave dvije tangente
oznaCimo sa ,6.<p, tada 111ozemo napisati na osnovu tTOllgla Oah da je:
tg,6.<p "" , posto se mdi 0 vrlo malom uglu il<p,
mozemo izmz napisati II obliku tg,6.<p = ,6.(P =
Uvrstimo Ii za p=Ej,:/_ i111a1110 daje:
M,. Lir

Ako saberemo ave male uglove ,6.cp za neki ngao {P napisat ecmo izraz
M,'tu 1
til "'-'L: E ./= .7' 'iM,' L\x.
x
Slika 5.4. (Jp,110 !lagi!>ll c/asli(nc linijl'
-T
.$(,
F
Um:lOzak Mx Li: predstavlja povrsinu momentnog za vrijednost ugla {>,cp.
Suma hh elemcntanuh povrsina daje nam ukupnu momentnll povrsinu ABC = P.
86
Prema tome, mozemo napisali:

Kako sma vee dobili obrasce za mdijus krivine p i za ugao nagiba cp, to mozemo
izraCllnati i ugib iz relacije.
Znamo daje p ' pa obrazac l11ozemo napisati
Mtu
kI'
x
Da dobijcmo cjelokupni ugibf, sabmeemo elementame ugibe ,6.jza svaki beskonacno mali
dio elasticne linije.

Slika 5.5. - Ugih da.l'fihle U/!!ie
L /7 M,' Llx E 1. J'M,' x . Llx
Umnozak M, . Li, prcdstavlja e1ementarnu povrsinu n3 momentnom dijagramu (sl. 5.5.a),
dok je umnozak Mx x Ar stalicki moment cjclokupnc povrSine p. x" (sl. 5.5. b), gdje je
P povrSina trougla ABC a X;, lldaljellost tezista od slobodnog kraja nosaca, pa mozemo
napisati:
5.3. RASPOD.JELA DEFORMACI.JA I NAI'ONA PO PRESJEKU
Rckli sma da se kod sllvijanja javlja naprezanjc na istezanje i naprezanje na sabijanje. To
naprezanje dijele poprecni presjek nosaca na dva dijela, u jednom dijelu naprezanje na
istezanje, a u drugom naprezanje na sabijanjc. Dakle, naprezanja mijenjajll svoj predznak i
postoji mjesto u presjeku nosaca u kome je naprezanje jednako uuli. Liniju koja spaja mjes-
ta gdje su naprezanja jednaka nuli nazvali sma neutralna: linija.
87
Neutralna linija, koja je do defonnacije bila pnlva linija, poslije defom1acije se iskrivila
(sl. 5.1.).
A
Slika S.() - RilsjlOI'l!d Iillj}(JiI<l i di/illllnja kilt! .\'lIn/linin
Da bismo upoznnli kaku su raspodijeljenc Ie defallHacije promatraccmo UV3 vrlo bliska
presjcka AB i CD (s1. 5.6.a). Neutralna linija NN sc iskrivilu, a poprccni presjcci oslaju
upravni nn nelltralnu liniju. Ako povucemo paralelnu liniju Dle
l
sa linijom AS, tj. Dle
l
Ii
n n
AB, anda ce skraccnje donjeg sloja biti Ml DID, a izduzenje gomjeg sloja Al2 = eel'
Dilatacije tih slojeva bit ce date izrazu111
(a)
Da bismo dobili dilataciju C
1
sloja kaji jc lJ(bljen za y ad nentmine linije, imamo
(b)
DllZil111 NN = 1 dobijamo izrazoll1
p. 'P
gdje je: cp - ugao nagiba izrazen u radijanima
Analogno izrazima a mozcmo napisnti i izmz za [;,.
111,. y. cp y
Ey
J'
Ey=p
gdjc.it:: p pa[uprccnik krivine ciasticne linije.
(e)
1z datog abrdsc"J vidimo da su re1ativna izdllzcnja vlakaml proporcionalna njihovoj
udaljenostiy od neutralnc Iillijc. Na osnavu ovog zakljucka rnOZl:I11O cia nacrtalllo dijagra-
me c, kao sto je prikazano nu sl. 5.6.b. Sa dijagrama vidimo cia su clilatacije najvcce u kraj-
njim tackama nasaca i cia Sll jednake nuli u neutralnoj osi. Pasta znamo specificno izdllzenje
l1osac<t, a l1a osnovu Hukovog zakona, mazemo napisati i izraz za napon.
88
a" E iii a =)1._4
y=p y p
Anaiizirajuci dati izraz, a znajuCi da je modul elasticnosti E kOl1stanlna vrijednost za
odredcni tlmtcrijal, a i paluprccnik krivine elasticnc linije p isto taka, to je napon u jcdno111
sloju upravo srazmjeran Ildaljenosti y tog sloja ad neutralne linije.
Prema tome, dijugram napollu bite istog ablika kaa i dijagram dilatacija. Kuo sto se vidi
1Z sL 5.6.b i c naponi ce biti najveci + O"IlHIX, J_.- a
max
. U najudaljenijim tackama ad neutralne
ose AC i BD (51. 5.6.c).
5.3.1. P01.0ZA.I NEUTRALNE OS!
Iz prethodnog razmatranju upoznali sma se sa neutralno111 as 1, tj. uslanovili sma daje to
os gdje se vlakna ne izduzuju, u ni skracuju. Da bismo utvrdili i polazaj Ie osi (neutralnc osi)
razl1lotriccmo sl. 5.7.
Ako nostle Be prikaz3n nil sl. 5.7. presjeeerna ravninom /1 -/1 i posmatrmTIo dio tog no-
saetl na lijevoj straHi, imat cemo njcgov izgled dal na sl. 5.7.b. 1z sl. 5.7.,\ vidimo dn na pos-
matmni nosae djeluje sprcg .'lila. Ovom spregu sila iz uslova ravnoteZc suprotslavice se 11l1ll-
trasnje sile u presjeku A koje djeluju sa desllog dijela na lijevi dio koga 111i posl11atramo. Ele-
l11entamu siJu !J.Fl' II presjeku A, kojaje udaljcna za vrijednost y ad osi PI', l110zemo izraziti
tJ.F t\A
y
.a
l
,
F
F F b)
a) nl
I
L
c
F n
F
Slika 5.7 - Odrediwlllj(' jioluz'ij(/ lIl!ufnill/i' os,'
gdje je: !J.A - elernentama povrsina.
Za 0.1" Izvc\i smo izraz i on giasi
E
a\.=yp
(a)
F
Posto su sile sprega F i clementame unutrasnje sile AF,. na povrsiniA paralcine sa OS0111
OX, to mozerno napisati usIa\' da je 1: x O.
Iz llslova cia je LX = 0 za pomenute sile sa sl. 5.7.b imamo
(b)
89
Uvrstavaju6i obrazac a U obrazac b dobijamo
E E
L:L\A .y. P =p' 'EM y=O

p .
(c)
Obrazac c nas upucuje nil zakljueak da jedan od dva umnoska mora biti jednak nulL
Z11a1110 da nije jednako nula, to izlazi da je 'EM . Y = O. Izraz LM . Y predstavlja statieki
moment elementamih povrsina za neutralnu OSU, a posto je ijednak nuli to znaei da
na osa prolazi kroz teziste. Posto je 'EM razlicito od nule, onda y treba da je jednako nuli lz
jednacine, taka da je osa Ox u isto vrijeme i neutmina osa. Ovim zaklju6ujemo
da ncutralna osa uvijck prolazi kroz teziStc povrsinc poprcclIog
5.4. NORMALNI NAPONI PRJ CISTOM SAVJJANJU J OBRASCJ SAVIJAN.JA
Za izvodenjc ohrazaca savijanja postavit cemo uslov ravnoteZe da je 'i.M= O. Ova iz raz-
loga sto savijanjc l1nstaje llsljcd djelovanja vanjskog sprega sila. Posmatrajuci sl. S.7.b
mo da je dio gredc opterecen sprcgom sila F, I . S dmge strane immno u presjcku A
unulrasnje elcmentame sile t:.F\, kojc se suprotstavljaju djclovanju sprcga vanjskih sila. lz
uslova ravnotezc da je '2."'1 = 0 rnozemo napisati.

Ako oZmlcimo spreg sila sa M = F I, imamo da je
M=Lt:.Fyy
a znamo da je izraz za elcmcntalllu silu
fy,
pa uvrstavanjem U obrazac b dobijamo
E ' E
M= 'L.6A'
p
' Y =p L.6.A Y
(a)
(b)
(c)
Ako .Ie 1:M . ),2 = Ix predstavlja moment incrcije prcsjcka A, obrazac c se moze napisati
.......... (d)
iii U obliku
" 1 .
Pomocu izvedenog obrasca mozcmo izraeunati naprezanje a
r
za bilo koje vrijednosti y.
Posto nas interesuje najvece naprezanje, a mi sma llstnnovili "da ce sc pojaviti u krajnjim
lackama posmatrane gredc i ako umjesto y dmno vrijednosty = h
J
iy =--11
2
, dobit cemo
raze za najvece j najmanjc nonnalno naprezanje u krajnjim vlaknima
90
Ako ! zamijenimo sa W) i-II zamijenimo sa W
2
' dobija111o izraze za a! i 0'2
'2
(e)
11"1 i W
2
nazivamo otpomim momentima presjeka pri savijanju. Njihovajedinicaje [Hi] =
Za presjeke koji su simetricni, rastojanja najudaljenijih vlakana su jednaka, pa mozemo
pisat!
Wj=W2 =W
W
gdje .Ie: at - najveci napon u presjeku pri savijanju.
Otpomi moment W za pravougli presjek dat je izrazom
" ,
W",,!J/z- , a za kruzni presjek W =E-.:L Old 3
6 . 4'
Pomocu obrazaca e vrsimo provjeravanje najvecih narona kod nesimetricnih presjcka,
dok sa obrascom f llstanovljavamo vrijednost napona za simetricne presjeke. Da bi isko-
lisccnjc materijala bilo !ito racionalnijc, dobijcnc vrijednosti napona ne smiju preCi
ljeni napon pa imamo:
(f)
5.5. NORMALNII TANGENCI.JALNJ NAPONI PRJ SAVI.JANJU SJLAMA
Iz naprijed izlozenog vidimo da obrasci za savijanje daju odnos izmedll dimenzija
poprccnog prcsjeka grede, spoljnih sila i llajvecih naponu u materijalu.
Izvedeni obrasci za savijanje dati su za uslov kad je grcda optcrecella spregovima sila, tj.
momentima, Isti obrasci se dobiju i za slucaj oplerecenja kad .Ie greda opterecena upr:wnim
silarna na asu gredc, sarno u ovorn slucaju imamo osim momenta savijanja M
f
i poprecnu
silu Fr od koje nustaje smic<lnje. Napon srnicanja 'rs za slueaj obicnog savijartia je ncznatall,
pa sc pri proracilnu zanem<lnlje, pa se za proracun uzima moment sClvijanja Pri ovakvom
opterecenju moment savijanjn M
f
nije konstantan po cijeloj duzini grede, pv- je za proracun
potrebno uzeti onaj moment ko.i'i .Ie najvcti u prcsjeku grede. Pri Cistom savijanju (kada .Ie
greda opterecena spregovima sila), momcnt savijanja je konstantan za sve presjeke grede, pv-
sc moze zakljuciti da je poluprccnik zakrivljcnosti p konstantan u svim tackama elasliene U-
nijc, stap se savija po kruznom poluprecniku.
5.6. PRORACUN STATICKI ODREDENIH NOSACA IZLOZENIH SAVIJAN.IU
ZA RAZ;>oIE SLlJCA.lEVE OPTERECENJA
U ovom dijelu nlsll10trit ccmo raZllC slucajeve optere6cnja statieki odredenih nosaca
izlozenih s:lvijanju.
91
5.6.1. JEDNOSTAVNO UKLlJESTEN NOSAC - KONZOLA
Posmatraju6i sJ. 5.S. vidimo da je greda opterecena nn kraju silo111 F. Aka uzmemo pre-
s.lek In - III tako oplereccne grede i razmotrimo djelovanje momenta 11 tom presjeku na uda-
Ijenosti {_. x od slobodnog kt-aja imamo:
Slika 5.8 . Km/Zo/" si/olll
(a)
Ako razlika 1 rash:, vidimo da ce i moment M, rasti i postlei svoju maksimalnu vrijednost
za x = 0, tj. u samom Ilklijcstenju i111a svoj maksimuJl1.
(b)
S dmge 51rane vidimo da se moment mijenja po zakonu li11came funkcije, obrazac a,
prema t0111e se graficki njegova promjena predocava pravcem (lb (51. 5.8.) gdje je dllZ
ac = M .... Dijagram momenta nazlyamo 1110111e11t11om povrsinom. lz ranijih razmatranja
da pored savijarua kod ovakvih oplercccllja postoje j poprecnc site koje izuzi-
vajll naprezunje na smicunje. PoprcclHl sHa u nckom prcsjckn nosaca - grcde je alge-
harski zhir svih sit .. s IiJeva od prcsjcka iii s deslla od protivnog znaka. Po toj
definiciji, ako uzmcmo zbir svih sila s desna ad presjeka 111- /11, dobijemo situ F. K.ako vidi-
mo, ce biti jednaka za 5ve presjeke nosaca, prema tome ce poprecna sila U nasctl1 slucaju
biti graficki pravcem el, koji je panlielan neutralnoj as! nosaca.
Da odredi111o dimenzije nosaca - grede, 11101"a1110 uzeti jednacinu cvrstoce i iz nje
izracunati otpomi moment.
(e)
J.z obrasca c vidimo da se dimenzije nosaca racunaju premu maksimalnom momentu. U
nascm sJucaju maksimalni moment bi6e kad u jednacini a imnmo za x = 0, a to znaCi da je
M
mar
. u nosaca. Onaj presjek, za koji je vrijednost momenta maksimalan,
zove se opasni presjek.
92
5.6.2. UKLIJESTEN NOSAC KONZOLA OPTERECEN S VISE SILA
Aka je nos(lc - greda izlozcna djelovanju vanjskih sila, tj. ako je konzola opterecena sa
vi.se sila, moramo i U ovom slucaju potraziti mjesto gdje .ie moment savij,mja maksimalan
Da bismo ustanovili to mjesto izvescemo obrazac za maksimalni moment savijanja
(sl. 5.9.).
Fl' II + F-:. . 12 + F] . I
J
+ . 14/.u .. (a)
Sa 51. 5.9. zakljucujemo da je maksimalni moment savijanja M
rmm
. i u ovom slucaju Ll uldi-
jestcnju l1osaca. Iz obrasca a vidimo da ce moment biti veCi ukoliko Sll napadne sile F veee i
njihova raslojanja udaljcnija ad nljesta uklijestenja nosaea. Iz dijagrama 11l0menata, kao i dija-
grama poprecnih sila, mogu se utvrditi za svaki presjel( velicine momenta i transver.wlne sile.
Sliku 5.9. KOIIZII/l1 opI<:JC/<!II</ .,i.\"1<!!/II11r1 .Ii/"
Kako sma vee utvrdili cia moment savijflnja i111a linearan pravnc (I': . f), dok poprecne
sile imaju stepenast oblik, Ij. njihova djelovanje je upravo proporcionlano velie-ini napadne
sile na tom mjestu, pa reakcijn FA je upravo jednaka zbim l1apadnih sila on gredu sa suprot-
nim predznakom. I u uvom 51ucaju za proracul1 pn:sjeka grede uzima se mjesto gdje djeluje
maksimalni mument A1;""n." Prema tome, otpomi moment mozemo napisali
E
Fc I, + Po 1, + {<.i]' . (b)
11 -
(J (do: fd,,,
5.6.3. UKLIJESTEN NOSAC OPTERECEN JEDNOLlKO
RASPODJJEUENIM OPTERECEN.lEM PO CLlELOJ DUZINI
Na 51. 5.10. pribzan je nosac uklijeSten najednol11 kraju i optereccn po cijeloj duzini ra\,-
nomjemo. Za ovakvo opterecenje uzima se opterecenje po jedinici duzine nosaca [q (Nltn)J.
U tom slucaju moment s abzirom na bilo koji presjek m - lit racuna se na slijede:ei naCin:
93
N
r
,
A
; i! II! I! : I ! II I I'!
!
,
1m
/ X
Sliklt 5.10. - K(I/1,xJ/Il oplcr('('CHU kOlllilluall1im Icn'/Ol/i
Na duzini I-x si1a q (l_. x) 5 u sredini duzine I-x.
Moment u prcsjeku III --1111110ZC1110 napisati
I-x
M
j
(m_m)=Q(1-x) 2

1z obrasca a zakljucujcl110 da moment raste kad raste (1- x) i dostize najvecu vrijednost za
x = O. OakJc. najve6i moment savijanja je
..... (b)
Iz obrasca a vidimo da se za ovakav vid opterecenja moment mijenja po zakonu kvudratne
funkcije. Graficki 5C 1a fllnkcija predocava paraholom (51. 5.10. brraf. momenata). Prema tome,
11l0mentna povrsina jc ogranicena paraholol1l eija je fllnkcija data obra5cem a. Osim graficki
predocenog momenta na 51. 5.10. imamo graf. poprecnih transverzainih sila. Parcijaino
optereccnje prikuzano na s1. 5.10. kao i ukupno, dato jc u obliku q(l- x), pa za x = 0 imamo
vrijcclnost ukupnog optcrecenja q I, sto ukazuje aa 5e b'raf. poprecnih-iransvcrzalnih sila
mijenja po zakonu lineamc flmkcije. Reakcija u uklijestenju imat ce vrijcdnost ukupnog
opterecenja, za ovaj slucaj q . 1 = FA' pa ce otpomi moment biti
..... ... (c)
94
5.6.4. UKLIJESTEN NOSAC OPTERECEN JEDNOLlKlM
OPTERECENJEM I POJEDINACNIM SILAMA
Za ovakav vid opterecenja, prikazanog na 51. 5.11. , moment savijanja za presjek m m
mozemo napisati:
.. (a)
Slika 5.11, - KOl1zo/(1 op{crec:ctla komhil1OWlllim {ere/om
Da raz1110tri1110 gdje ce biti maksimalni moment savijanja. I ovdjc uocavamo (obrazac a) da
jc za vrijednost x = 0 mjesto maksimalnog momenta u uklijestenju. Prema tome, mozemo
napisati da je
gt
Mfolax= F . I + -2-

.... (b)
lz obrasca b yidimo da je maksimalni moment M'mm.jednak zbiru momcnata ad pojedinacne
sile i jednolikog optere6enja. Sa dijagrama momenata vidimo da je povrsina omedena sa
iscrtkanom linijom, moment kQji stvara sila [F . (/ x)] i d11lga povrsina iznad iscrtkane b-
nije, moment ad jednolikog opterecenja, se mijenja po zakonu parabole[q. (l; X)2] .
Vrijednost momenta od pojedinacnih sila imat ce svoju maksimalnu vrijednost za x";" 0, od
jednolikog opterecenja maksimalna vrijednost momenta je takoder za x = o.
95
Po recne siJe SD prikazane dijagra1110m FT 1 ovdje vidimo da velicina ispod crtkane li-
nije vrijednost poprecne sile koja je nastala od pojedinacne siJe F, i ima hori-
zonlalan pravac, dok vlijednost iZllad clikane linije predstavlja poprccnu silu od jednolikog
opterecenja i mijenja sc po zakonu Jinearne funkcije. Na kraju, zak!jucujemo da poprecna
sila za ovaj vid opterecenja grede 1ma svoju najvecll vrijednost u uklijestenju i iZll0S1:
Otporni moment se moze napisati
(d)
5.6.5. NOSAC SA OVA OSLONCA OPTEREC'EN JEDNOM SILOM
Kod opterecenja grede oslonjene na dva oslonca za odrettivanje dijagrama momenta sa-
vij<.ll1ja leao i ustanovljet1)a mjesta maksimalnog momenta, posluzicemo se veriznim
poligol1om. Svrlm i princip upotrebe veriznog paligona ttpoznali smo u dijelu statike knl1ih
tijela. Na sl. 5.12. prikazana je greda oslonjena na dva oslonca i optcrecenH vertikalnom
silomF.
A
1m
F
x m
FA
["
FA ' ......
S
---/c
I
F 2" a
Fa ///
FJ

II
F
Slika 5.12 "I'rosllI gl"eda oplcrde/l{/ jed/lo!ll kOl1Lcn{rislIIlOlI! si/O/II
Kad optcreccnja gredc sa civa oslnnca vidimo da nam je potrebno pronaci site II oslon-
cima tj. rcakcije oslonaca. Za njihovo odreoivanje pOlrebno je primijeniti uslovc ravnotdc.
Sa slike vidimo da je grcda opterecena siJom na udaJjenosti a od oslonca A i lIdaljenosti b ocl
osiol1ca B i da je
a+b=1
Da bismo odredi1i reakcije 1I osloncima A i B postavit ccmo jednacinll za uslov ravnote2:c.
96
l;M 0
A
I:F a
y
FE . 1-- F . a = 0 F =E.. F
B 1
b
FA T oF
Za odredivanje momenta u presjecima III - III i III I mozema napisati
M=F .x=fpx; Ai
t
=Fs .xl=E..
1
Fx
1
II Xl
.. ............. (a)
Iz obrasca a vidimo da momenti rastu kad raste vrijednost .:t. i x I i za vrijcdnosti x =:; a i x I = b
imat cemo maksimalni moment savijanja. Prerna tome, mozerno zakljuCiti da je presjek pod
5il0111 F i opasni presjek.
ZnaCi daje
11 1 jh,ox --.-1-
(b)
Na osnovll obrazaca b vidimo da apsolutna vrijednost maksimalnog momenta ostaje isla,
bila da se UZ111e moment sila s lijeva iIi s desna od opasnog presjeka. Bitno je jos zapaziti da
je moment n;:ljveCi ispod sile ida lu poprecna sila mijenja svoj podznak, od pozitivnog ka
neglltivl10m smjeru.
Za odrcoivanje dimenzija l10saca i111a1110 obrazac
.(e)
5.6.6. NOSAC NA DVA OSLONCA OPTEREC'EN S VISE VERTIKALNIH SILA
Ako je nosac apterecen vertikalnim silama kao na sl. 5.13. i oslonjen na dva oslonca,
potrebno je i ovdje odrediti mjeslo gdje se mlazi maksimalni moment s(lvijanja, radi dirnen-
zioniranja Bosaca kao i II prethodnim slllcajcvima.
Prvo cemo odrediti rcakcijc II osloncima posmatranog nosata.
----"----
(a)
...... (b)
'----
Obrasci za reakcije U osloncil11a glase za gredu datu na sl. 5.13.
97
A
F, F2 F:J F,
B
aT
b, ;/.

'---'!2
Dr
A a3 ._.." FB
a,
f-----
._..

I!
I'I!'/, 1 '. I
" 0
: .
, .' E .. .
III,
:h
2

, ,
. 3 I
A
!i ! III !
! I I, , G
r
FB
"
I I
I
I
. -I,
,
F3
I
I
,
Fd.
Slikfl 5.13. - PIUs/a fJ/H/(1 opte/ncl1f1 sishII1(!/IIsila
Opasni presjek bit ce ondje gdje moment ima najvecu vrijednost. Da dobijemo maksimalni
moment, moramo racunati moment za pod svakom silo111.
M\=FAa
l
M2=FA-a2-Fj(a2 a\)
M3=FA.a3-Fj(o.,-aj) -F2(o3-02) .(c)
M4 = FA (l4- FI (a 4 - (II) -F2 (a 4 (/2)- F3 (04 - (13)
NajveCi od ta cetiri momenta treba uzeti za odredivanje dimcnzija nosaca.
Maksimalni moment se dobijc na ovaj l1acin. Nacrtamo dijagram momenata, a zat1m
dijagram poprecnih - transverzalnih sila. Prcsjek u komc poprccna sila mijenja svoj prcd-
znak, bit CC opasan prcsjek, a moment S obzirom na taj presjek bit ce rnaksimalan
moment. U nasem primjeru (sl. 5.13.) maksimalni momentje poddrugom silom. Posto sma
ustanoviii maksimalni moment savijanja, a rekli smo da se prema njemu vrsi dimenzioni-
ranje nosaca, to moiemo napisati obrazac za otporni moment.
...... (d)
Obrazac d vrijedi samo za slucaj prikazan na s1. 5.13. Za dmgi raspored sila, bo i dmgi
intenzitet njihovih veliCina, dobit ce se i dmgo mjesto za maksimalni moment, g. poprecne
siie ce promijeniti predznak pod nekom dmgom silom.
5_6_7_ NOSAC NA DVA OSLONCA OPTERECEN lEDNOLliUM
OPTERECENJEM (q kN/m) PO CllELOJ DUZlNI
Na s1. 5.14. prikazao.je l10sac opterecenjednolikim opterecenjem po cijeloj svajaj dllzini.
Odmah mozemo zakljllciti da ce kOO ovakvag opterecenja grcde reakcijc II osJoncima imati
jednake vrijednosti. FA = FE
98
Tako mozema napisati
-x I - (a)
Stika 5.14. PH)n{l gin/a (Jjlterd"('flll kOlllilllla/llim terelolll
Da hismo OOrcdili moment u presjekn III /11 napisat cerna ll10mentnu jednaCinu za taj presjek
q './ q{ q/
M".= FA X - ---:.':-
1M (I-X)I
h, 1
........ (b)
Iz obrasca a vidimo da sc paprecna sila mijena po lineamam zakonu, dok se moment na
osnovu obrasca b mijenja po zakonu paraboJe, pa je mamentna povrSina ogranicena para-
bololll. Najvccu vrijednast momenta i111<31110 za x "" -+ tj. za presjek u sredini grede, pa se
raz h maze napisati -
q I I
MfnuH=4U - 2 )
.. (e)
Za odredivanje dimenzija nosaca imamo
..(d)
99
5.6.8. NOSAC NA DVA OSLONCA OPTERECEN DJELOMICNO
JEDNOLIKlM OPTERECENJEM (q kN/m)
Aka je nosac opterecen djelomicno jednotikim opterecenjem, 51. 5.15., tada reakcije u
osloncu A i B dobijamo ua ovaj naein: Zamislimo, da je nosac opterecen jednom silom
(q. b) na udaljenosti .(a + od osloncaA. U tom slucaju imamo:
Slika 5.15. - Prosla grei/a dje/om!hro oflb.:n:h!J1{1 kOflfil1l1lllilim lerc/o/Ji

b ;]
qb(e+-) b
F ___ (2 . c + b)
A I 2 . /
]
b
q.b(a+2) qb .
F T b)
B I 21 .
-- "
(b)
Reakcije u osloncima racunamo pomocu obrazaca a i b. Da dobijcmo maksimalni
moment, nacrtajmo dijagram poprccnih sila. U prvom polju poprecna sila je jednaka reak-
ciji FA' u trecem polju poprecna sila je jednaka reakciji F
fJ
, dok II drugom polju ona se mijc-
llja po zakonu pravca m - 11, i mijenja predznak u tacki N. Prema tome, za prcsjek pod
tackom N moment ima najvecu vrijednosL
Vrijednost momenta u presjeku m - m nn udaljenosti x od oslonca A mozemo napisati:
100
MF
qb(
,,"'" A,x--:z-x-a-
4
2
b qb b b
F, (il (0 +2-
a
-4)
Otpomi moment se dobija
b qb'
M{max=F
A
(a+
2
)-g
imamo
......... (e)
... (d)
5.6.9. NOSAC NA DVA OSLONCA OPTERECEN .TEDNOLIKIM
OPTERECENJEM I VERTIKALNOM SILOM
Ako je nosac opterecen kao na sl. 5.16. ouda se rcakcije U osloncima racunuju un ovaj
naCin:
1. Odredimo reakcije od pojcdinacne sile F.
2. Odredimo reakcije od jednolikog opterecenja q . t.
Dobijene parcijalne reakcije 11a svakom oslol1cU saberemo i dobijemo reakcije za cijeto
op1erecenje.
Od site F reakcije jesu:
Odjednolikog opterecenju reakcije Sll jednake
Prema tome, ukupnc reakcijc u osloncu A i B mozemo napisati:
+ F +'L
2
1
A AI A2 I
+9f
.. (a)
(b)
.... (e)
Da bismo izracllnali momente savijanju, traZit cemo ih pojedinacno kaa sta sma uradi!i
sa reakcijama U osloncima, pa i111amo da je
q ./2
M
!nltlx. 8
101
Slika 5.16_ f'm.'!a gredo "j!lern'<'I/{f kOlllhinoV([l1illJ 1(,1{'/II1II
1. Izracllmnllo moment savijanja od pojedinacne sile F i nacrtamo dijagram momenta.
2. Izracunamo moment savijanja od jednolikog opterecenja q . / j nacrfamo dijagnl111
momenta (jedal1 dijagram nacrta1l1O iznad osnovne linije, a dmgi ispod nje). U ovom slucaju
dobijamo odmah sllmaflli - zbimi moment ad oba opterecenja.
Dijagmme poprccnih sila nacrtamo odvojeno za svako opterecenje, a patom ih saberemo
u jedan dijagrmn, kako se to i vidi na sl. 5.16. Udaljenost presjeka 11 kojem moment savija-
nja ima nujvecll vrijednost moze se izracunati i analiticki po definiciji poprecne sile. Izlazi
za prvo polje da je
Fm = FA -q x",
gdje je Xo udaljenost opasnog presjeka ad oslonca A. U tom presjeku mora poprccna sila biti
jednaka nuli. DakJe, immno da je

.
.\o=.Ij
(d)
Aka je Xo < a, tada je najveCi moment u prvom polju na udaljenosti Xo ad oslonca A.
Prema tome, za llli1ksimalni moment mazemo napisati izraz:
........ ( e)
102
Aka je -'"0 = a, tada je maksimalni moment pod silom F, tj.
. .(1)
Kako se dimenzioniranje grede vrsi prema maksimalnom momentu savijanja, to imamo:
U slucaju da je greda opterecena, kako je dato na sl. 5.17, reakcije U osloncima mozemo
dobiti na slijedeci nacin:
F



-0
b
c ,,,I; fr
0
8
A
I
Fe
Slika 5.17. -P/()slll glr'do Uf,{ereCI'I1(1 komhifw\'l/llim lere/Olll
FA/-qa(l---I) FC=O
2
F(a + b)
+-{
q. a +2F(a+b)
2 . I
Da nademo Af{iJJlu. napisuccmo jednacinu za poprecnu silu u prvom polju
Aka je Xo < a onda je
za x<) > a onda je M/illal'. pod silom F
(a+b) -q. a
-------.----
5,6.IO. NOSAC NA DVA OSLONCA SA DVA PREPUSTA
Aka jc nasac oslanjel1 na dva oslanca i optereccn veI1ikalnim silama na svojim krajevi-
ma, kako je prikazano na 51. 5.18., reakcijc U osloncima A i B se mogu napisati:,
!O3
.. (a)
F
F lEi
Slika 5. ll), - Greda ,w /""I!{JltI'fill111
Sa slike vidimo da su napadne sile F jednake, Ieao i njihova udaljenja (/ od oslonca A i B pn
zakljucujcmo da ce i reakcija U Oslol1cima biti jednake. Za moment savijanja mozemo
napisati momentntl jednucinu:
/\1. = - F (a + x) + . x
Posta smo ustanovili daje FA = F imamo da je
M\.=-F,o-F-x+ px
... (b)
Na osnovu obrasca b zakljucujemo da je moment savijanja za bilo koju 1aeku izmedu
oslonaca A i B stalan tj. ima konslanlnu vrljednost (- F a). S druge stranc, to je u isto
me i njegova maksimalna vlijedllost, pa se moze napisati
.... ( c)
I ovdje vidimo da je maksimalna vrijednost momenta na mjestima gdje poprccna sila mije-
nja u tackama A i B. Da bismo odredili dimenzije nosaca, moz.cmo napisati
(d)
Sada cemo posmatrati gredu 05lonjenu na dva osJonca kao i na 51. 5.18. ,s tom razlikom
da oa i5tt! qjeluje U 5redillijosjedna okomita sila (51. 5.19.)
104
F F
F
Slika 5.19.
Za sluc<0 optereceqja, prikazan na sl. 5 19., reakcije U osloncima mozemo izracunati.
.. (a)
(b)
Dn bismo odredill 111jesto gdje se nalazi maksimulni moment, a mi ocekujemo cia isti maze
biti pod reakcijom F.4' zatim pod reakcijom FlJ) iii ispod sile F
l
, Odredimo velicine mome-
nata savijanja nu ova tri mjesta
Od ova tri maksimalna momenta treba uzeti za proracun onaj koji ima najveell vdjednost.
5.7. NOSAi': JEDNAKE OTPORNOSTI PRJ SAVJ.JANJU
Do sada sma nosace dimenzionirali prema maksimalnom momentu savijanja, koji se
javlja U opasnol11 presjeku, i dozvoljenom naponu za odred.eni materijal. Kako moment sa-
vija'nja u SVi111 presjecima nije isti, vee raste ad nule do svoje najvece vrijednosti, sto nmu
poknzuje i momentn! dijagram, to znaCi da materijal, osim U Opa5110m prcsjeku, nije racional-
110 iskoriscen. Ako zcJimo da materijal elwllomicno iskoristimo, potrehno je smanjivati
popr-ceni prcsjek nosaca, zavisno od veUcine momenta suvijanja. Smanjenjem pop-
recnog prcsjeka, smanjujc se otporni moment (If') nosaca i na taj naCin se dohije nosac
jednake otponwsti, tj. nosac kod koga su najveci naponi u svim prcsjedma jednaki.
105
5.7.1. GREDA KRUZNOG PRESJEKA JEDNAKE OTPORNOSTI NA SAVLTANJE
Na 51. 5.20. prikazana je greda opterecena silom F. Zbog simetricnosti opterecenja, reak-
cije U osloncima A i B Sll jednake, tj. :

A B 2
Maksimalni moment savijanja je:
a otpomi moment U opasnom presjeku za klUzni presjekje:
Ako zclimo da u svim presjecima i111a1110 isti dozvoJjeni nnpon (cr
illu
'-\") onda mozemo
postaviti sljedece odnose:
M,
C'i(d(!o= Ii'x
iii za bila koji presjck na udaJjenasti x od lijevog oslonca.
odnosno
gdje je:
do - preenik nosaea u opasnom presjeku,
d - preenik uosaea u bilo kom presjeku.
Sa 51. 5.20. vidimo da ovnkav nosae 1111a oblik
dva sastavljena obrtna kubna paraholoida. Dobijeni
oblik nosnea sa lijeve strane napad11e sile preslikava
se i na desni diD jer jc greda simetncno oplerecena
aksijalnom siJom F.
Stika 5,20, . Gredll kruzl10g pesjeka
iJedfltlkc ol[!(lrllOsfi 11{1 slll'ijar!iC
Graficko prcdstllvljanje obJika nosacll. Da bismo dobili oblik nosaca grafii;kom metodom,
prvo cemo nacrtati horizontalnu duz A'C', koj<l odgovaw polovioi mspona greele sI.5.21.
Z<ltim cemo tu duz podijeliti na cetiri jednaka dijela i dobijene tacke oznaCiti sa 1, 2,3 j 4.
Okomito 11a duZ A'C' povuccmo prave iz taeaka A' j C' i oa njimu I1crtamo duzi koje odgo-
d
varaju poluprceniku llosnca u opasnom presjeku 22. Odredenu dui ozna61110 sa A.A' iCC',
a zatim te duii podijelimo nn eetirijednaka dijela koja oznacimo sa I', 2', 3' i 4'.
106
Kroz dobijene tacke povucemo paralelne linije sa duzi A'e', Zatim iznad dliZi A'C'
opisemo polukruznicu, a iz tacke (A) opisemo lukove koji prolaze kroz tacke 1,2, i 3. Ovi
lukovi sijeku polukrumicu u tackama t, II i III. 1z tih tacaka spustimo okomice na duzA'C'
j tako dobijemo tacke a, b i c koje spojimo sa tackom A. Ove spojnice sa paralelnim
ma koje prolaze kroz tacke 1', 2' i 3' daju tacke kubne para bole. Provedemo Ii postupak i
za donju polmin" nosaca, dobit ccmo oblik grede jedllake otpornosti na savijanje. Ako
grcda nijc optcreccna silorn po sredini, onda se oblik grcde mora poschno Daci za svaki
dio, lijevo i desno od sHe F.
III.
A'4
'
3
2'
l'
A
.. ..
stika 5.21. - KO/lstmkc{ja kuhne [JulY/hole
5.7.2. GREDA PRAVOUGAONOG PRES.lEKA .TEDNAKE
OTPORNOSTI NA SAVIJANJE
Razlikujemo dva slucaja:
,
c'
-ti'
S'
C
1. - popreeni presjek grede sa stalnom sirinom h, a promjenljiv0111 visinom 11,
2. - popreeni presjek grede sa stalnom vis1no111 h, a promjenljivom sirinom h.
Creda stalne sirine b(r Razmotrimo gredu opterecenu silom F (sl. 5.22.) 11a udaJjenosti a
od lijevog oslonca. Maksimalni moment na jc
a otpomi moment
gdje je:
b" - sirina n05ae,1,
h{! - visina nosaea 11 OpaS1101l1 presjeku.
Moment savijnnja na udaljenosti x I' od lijevog oslonca je
Mx=FAX
1
,
a otpomi moment
107
gdje je:
hi - visina poprecnog prcsjeka nosaca na udaljenosti xl'
Da bi greda imala idealni oblik, mora biti ispunjen poznati nam lIslov:
ax""". = 0'1""',-, '
odnosno
Slika 5.22. Gredll sl"//I(: .i'irille (hoJ
Vidimo da se visina poprecnog presjeka nosaca stalne sirine b
o
mijcnja po zakoll11 kvadratne
parabole za bilo koje x l'
Istim naCinom bismo nasli vrijednost /1
2
od desnog oslotlca, pa je
Slika 523.- Grl!<ia pmvouguO/wg prqjeku shone visifle (h
O
)
108
Kvadratnu paraboJu crtamo taka dn U opasnom presjeku naneserno visinu 11
0
, a na kraje-
yima (sl. 5.22.). Zatim pod\ielimo najednake dijelove, a isto taka i duiinuA 'C' i B 'C',
te iz till tacaka povucemo spojllice u tacke A" i Brr. Presjecisne tacke duju oblik idealnog
nosaea.
Greda st.'tlne "isine "0' Aka imamo gredu raspona I opterecenu sHorn F (sl. 5.23.) na uda-
Ijenasti a ad lijevog oslonca, a grcda imu stalnu visinu 110 i promjenljivu sirinu b, onda na
sIican naein dobijemo sirinu grede oa bila kojaj udaljenosti Xl ad lijevog oslonca i x
2
ad
desnog oslanca. Iz uslova immno dn je
hi . = b" . . XI
6 6


Izvedeni obrasci za b
j
i b
2
pokazllju da se sirina grede stalne vi sine ho mijenja po zakonu
pravea,
5.7.3. KONZOLA KRUZNOG PRESJEKA lEDNAKE
OTPORNOSTI NA SAVIJAN.lE
Slic110 kao kod obicne grede, odredujc se i oblik konzole kruznog presjeka jednake
otpornosti na savijaqje (s1. 5.24,) . Ako je konzola na kraju opterecena silo111 F na udaljenosti
I, imama da je maksimalni moment savijanja jcdnak:
M;,,,," F I
a otpomi moment = 0,1 . d(? .
za bilo koji presjek na udaljenos1i Xl od slobodnog kmja, moment savijanja ce imati vrijednosti :
a otpomi moment = 0, I . d
l
] .
lz poznatog nam l1sl<;lVa, imamo da je
.1 3 F x
0, I . d
l
= 0,1 . do F. /
Mt=F,x
J
Sliku Konzo/u kruz/loJ!,J!re.ljeka
)i::dnake olpol"floSli !111 s(/viiarve
-I
fzvedeni obrazae predstavlja jednaCinu kubne parabole, pa i sam nosae ce imati oblik paraM
boloida. Preeniei II pajedinim presjecima, pocev ad slobodnog kraja, rastu po kubnoj
paraboli, koju mozemo nacrtati na vee opisan naCin (u dijelu 5.7.1.).
109
5.7.4. KONZOLA PRAVOUGAONOG PRESJEKA .lEDNAKE
OTPORNOSTT NA SAVIJAHlE
I ovdje razlikujemo dva slucaja:
1. - poprecni presjek kanzala ima stalnu visiou 11r:,' a promjenljivu sirinu h.
2. - poprecni presjek kanzala im3 stalnu sirinn b
o
' a promjenljivu visinu h
Konzola stalnc visinc !t
u
' Aka imamo slucaj da konzoJa ima stalnu visinu 11", unda cemo
njcnu sirinu b u bila kojem presjeku na nekoj udaUenostix od slobodnog kraja dobiti pomo6u
obrasca:
b
6
b
o
. F. x
(, F7
I b-b"7 I
Izvedeni obrazac pokazuje da se kad konzole
stalne visine Ito sirina mijenja po zakanu pravca,
i ima oblik kao 11a 51. 5.25.
Konzolc stalne shine bl). Analogno prethodnom
slueaju, mozemo izvesli obrazac za visinu h kad
kanzole Cija je sirina b
u
= konsi.
x
c

Slika 5.25.- hOlI::olo slaIni' vis;,w (IrO)
jedllu/''(' (J1[!o/"lf()sli ria s(/l'ijanc
Na osnovu obrasca zakljucujcmo da se kod konzolc stalne sirine b
o
visina mijenja po zakonu
parabole, i ima oblik kao nn s1. 5.26.
F
x
Slika 5.20 .. KOllzo/a sla/l1c ,<;iril1c (ho)jcdnake oll'orl1osli 1111 s(ll'ijanje
5.8. PO.JACAN.IE PROFILNIH NOSACA LAMELAMA
Profilni nasacl se ne izraduju kao tijela jednake otpomosti na savijanje. Aka izvrsimo
dimcnzioniranje prcma najveccm momentu savijanja, dolazimo do neekonomicnog utroska
materijala. Zato se kod profilnih nosaca idealni oblik postizc priblizno na taj naCin da ga
pojacamo lamelama U opasnom presjeku.
Da bismo odrcdili dimcnzije lamele sa kojom zelimo ojacati profilni nosac pokazat cemo
na sljedecem primjeru.
liD

Nosac prikazan na 51. 5.27.a opterecen je sHorn F koja djeluje oa sredini nosacn nosac
je od matcrijala cije je dozvoljeno naprczanje oa savijanje cr
moz
. = 10 KN/cm
2
,
Maksimalni moment savijanja za slucaj dat oa s1. 5.27.a imamo:
F{
Milia,,"'" -4-
50 400
5000 kN em,
4
otporni moment .ie,
W = M"'(1.f. = 5 noo = 500 em
3
a,d"" 10
Upotrijebimo Ii nosac Iprofila(sl. S.27.b), pa iz tablica mozemo dobiti potrebne podatke 0
nosaeu za koji se odlueimo. U OVOiTI slueaju mi cemo uzeti nosac ll2, otpotTIi moment
= 278 em.
Razliku izmedu potrebnog momenta otpora Wi momenta otpora odabranog nosaea 't:"
mommo nadoknaditi lamclama kojima cemo Hosae pojacati u opasnom prcsjeku, pa
mozcmo napisati:
rVj = TV W" = 500 - 278 = 222 em
3
Odabrani nosac ima visinll h i 5iri1111 b, a debljinu lamele oznacimo sa 8. Moment inercije za
obje iamele, s obzirom na ncutralnu osu mozemo dobiti po Stajnerovom pOllcku
I,
,
2[b8 +b.o(LQ)']
12 2 . 2
FA
F=50kN
Fa
A
{=4m
Ee
z
x
Slika 5.27.
Aka zancmarimo veliCinc u kojima imamo 8
2
j 8
3
Ger su vrlo male), mozcmo napisati
1 '
I
1
;::J2 b 8 h
III
Kako umnozak b, 0 =A
J
predstavlja povrsinu presjekajedne iamelc, to ce moment inercije
popreenog presjeka za obje lamele biti:
1 '
I
J
=2 A
J
' h-
Prema tome, ukupni moment inereije lx, koji se sastoji ad momenta inercije izabranog
nosaea 10 i momenta inercije dodatnih lamela 1
J
, bit ce
(=1" +'1
1
Ukupni moment nosaca s lamelama je
Zanemarimo Ii il11amo da jc
17'0
2. 17 2 .. 11 l1I
Kako prvi Clan zbira predstavlja otP0l111 moment nosaca bez lamela TV
o
, a drugi clan otporni
moment lamela Wl.' moz.emo napisati
= W" -I- rV
L
= W" -I- b o II
U nasem slueaju otp0111i moment W
J
= Vi L koji moraju da podncsu lamele pridodatc
jeccm nosnell (/22), mozemo dobiti pomocu izraza
HIL"'"'f-l'rr=boh
Iz tablica imamo za nosac (/22) vrijcdnosti: debljina t 12,2 111m, sirinn b = 98 mm i VISI-
na h= 220mm.
Posto je sirina Iamele jednaka sirinl nosaca (I 22), to lllozemo napisati izmz za visinu 0
lamela:
11'1 222
1,03 em
b . h 9,8'22
Odabiramo debljinu lamcle 0 = 1,1 em. Otpol11i moment !amela za 0 = 1,1 em imamo
= b s h = 9,8 1,1 22 = 238 em\
a ukupni otporni moment nosaea s lamclama je
rv" = "Vo -I- W
L
== 278 -I- 238 516 em\
Dobijena vrijednost ukupnog momenta otpom 516 em
3
.Ie veca od potrebnog, a koji
iznosi HI = 500 em\ sto znaCi cia ovako pojacan nosac zadovo!java.
Duzinu lamele z mozemo izracllnati:
Obrazae za moment savijanja flosaea bez lamela je
M" = 0('
Ako je x udaljenost presjeka kojije pojacan lamclama do oslonea i ako II tom podmeju nema
sila, onda jc
112
Wo' at'

F,
Prema tome je duzina lamele, 5 obzirom oa simetrieoost opterecenja, jednaka

U nasem slucaju reakeija U osloncu A = 25 leN, otpomi moment I" = 278 em
3
i
a,,= 10 kN/cm
2
, paje
1112cm
25 '
duzina lamele ce iznositi
z=400-2'111,2=177,6em;:;:;1,8m
Srafirana povrsina momenta nn sl. 5. 27.a pokazuje veliCinu momenta savijanja koji nosae
bez lamela ne moze izdrzati, pa je ojaeanje lamelama bilo ncophodno,
5.9. POMICNO OPTERECEN.JE
Do sada S1110 razmatrali Dosace eije je opterecenje bilo nepomicno. U ovom dijelu cemo
se upoznati sa nosaCima u kojih .Ie optereccnjc pomicno, tj. sila F se pomjera duz nosaca (s1.
5.28). U praksi ima dosta slueajeva ovakvog opterecenja, kao npr. kod mostova, dizalica i
dr.,pa se dimcnzioniranje nosata razlikuje od nosaea Cije opterecenje nijc pomieno. Za
slucaj opterccenja prikazan na sl. 5.29. potrcbno je odrediti onaj po}ozaj pomicnog
optcrecenja gdjc se javJja najvcci moment sa\"ijanja.
1. Razmotrimo slucaj grcdc s jednim pomicnim opterecenjcm
Na sl. 5.28. pokazano jc pomicno opterecenje, koje .Ie udaljeno od oslonca A za x, od
oslonca B za (! - x). Potrebno .Ie pronaci rcakcije U osloneima A i B. lz uslova staticke
ravnoteie imamo:
FA . 1- F(I- x) 0,
I (1 _TlI
Iz obrasea zakljucujemo da .Ie za vrijednost
x = 0, reakcija FA = F, a reakeija Ffj = 0, dok za sIueaj x = (imamo FA "'" 0, a FB = F.
Moment savijanja za slucaj prikazan na sf. 5.
28 . .ie:
x=F.X.(I-'f)]
Vidimo da se moment savijanju Mr mijenja
po zakonu parabole j postize maksimalnu
.. d I.
vnJe nost za x = -;y , pa Je:

r!''''':IJ
Na osnovu M/;",u. i a
FI
",,:. mozemo ocIrediti
dimenzije nosaea za slucaj pomienog
opterecenja na gredi. Slika 5. 28. - Gmla Oplelt'/-ef/II oplerei.elljem
113
2. Slucaj kada je greda opterecena sa dva pomiclla opterecenja
Na s1. 5. 29. prikazan je slucaj opterecenja grede sa dva pomicna tereta, koji su medusob-
no povezani i udaJjeni jedan od drugog na rastojanjll c.
Reakcije U osloncima A i B racunamo iz uslova staticke ravnoleze, pa je
FA 1- F(!-x) -F(I-x - e) 0
.-:;-
F(2-f-2f)

F (f+2 f)
AnaJogno prethodnom slucaju,
mo da za (;0; = 0) imamo da je
F a F e
A '- I' B 'T
dok za x ! e immno
FA=FT,a F
II
=F.(l-f)
Moment savijanja pod si10m F na uda-
Ijenosti x bit ce jednak:
Mr;=FA x=F x (2-f-2f).
Vidimo jz obmsca da se mijenja po
zakonu parabole, j da ce postici maksimaI-
.. d' 1 1 .
nu vnJe nost! za (x= 2" ""-"4' e), paJe
5""
1 Fj i
F 2
+ x : e I I f-x-e
___ I W---=--"::::I
, '
I !
,
1'
x x _I
Stika 5. 29. - Grcdll optelZ'/(,flO
w fJlIlI1ibiti of'ICrci'ellj(l
Zbog simetricnog pomicnog opterecenja mozemo isto tako povuCi pamhnlu iz oslonca B cija
se (i jedne j dmge pambole) nalaze na C . e) od sredine grede.
Zakljucujemo da je najveci moment savijanja gl'cde od dvaju pomicllih tereta kada je
jedall od njih udaljen od sredine grede za ( * ) medusobnog razmaka.
Prel11a tome, 11a osnovu dobijenog Mji"ax. i CiI,,:. mozemo odrediti dimenzije nosacn zn ovaj
vid opterecenja.
5.10. STATICKI NEODREDENI NOSACI
Iz slatike zoamo da postoje tri uslova, odnosno tTi jednacine ravnoteze pomocu kojih
rjesavamo staticki odredene nosace. Medutim, kod sfaticki neodredenih nosaca broj nepoz-
natih reakcija je veCi od broja jednacilla, pa se za njihovo odredivanje primjenjuje jednaCine
defonnacija, D. formule za ugib.
Postupak za rjesavanje statickih IIcodredenih nosaca sastoji se u tome da uklonimo
p"ckobrojne oslo lice i nosac svedemo oa staticki odredcn slucaj. Na mjestima gdje smo
odstranili oslonce, njihov uticaj zamijenimo silom iIi momcnl'om. Da IIlje hilo oslonca,
114
usljed opterecenja\ greda bi na tom mjestu pretrpjeia odredenu deformaciju, tj.
pojavio hi se ugih. Kako nadomjesna sHa iii moment mora da to eliminiSe, znaci da su
ovi ugibi jedllaki, pa mozemo postaviti uslo" da jell = Ir Zbog pomenutog uslova, o"aj
postupak se zovc metoda izjednacenih dcformacija. Jz ovog uslova odredujemo
velicinu nadomjesne sUe.
5.10. L NOSAC SA KONTINUlRANlM OPTERECENJEM cm IE
OSLONAC A UKLIJESTEN, A OSLONAC B POMICAN
Razn1otrimo staticki neodrc(ten n05ac, koji je n3 jcdnom kraju uklijcsten, a oa drugom
osJonjen na pomicni oslonac (sl. 5.30.). Da nije pomicnog oslonca, prikazani nosac na s1.
5.30. pred5tavljao bi konzolu sa kontinuiranim opterccenjem. UkJanjanjem prekobrojnog
oslonca B isti je potrebno nndomjestiti reakcijskom s110m F['r Ugib konzole na slobodnoll1
kraju bi nastao zbog kontinuiranog optcrcceoja (q . T), a zbog reakcije sile F}J ugib konzole
bi oastao 11 sllprotnom pmvcu, pa iz uslova da rezultlljuci ugib mora biti jcdnak nuh, mozemo
napisati:
0 iii
q./
.r;
F
H
/
r, ....... --
3 ../< I 8 E 1<
q N/m
A
ill: i! iiil;
B
S1. 5.30. - ,\'{/ kll/lfi/1uirallim oplere/cnjem OSIO/lflC (A) uk/fiddell, a ()s/oI1{/c (B) pomi/im
f,,- ugib nn kraju konzole usljed kontinuiranog optercccnja (q. 7);
1;- ugib na kraju konzole usljed F'e.
115
Uvrstimo Ii vrijednosti zaJ; ih. dobijamo:
q. I' F,.! I 3 j
8 I, .1
U osloncu A dobijamo
FA q . I FE q . 1- t . q . I
q II
Moment U uklijestenju nOsaca dobijamo iz algebarske razlikc momenta M1 - M2
(sL530.b).
r;:;- 1 ,I
r:-S
ql
1
Maksimalni moment u nekom presjeku m -Ill ua udaJjcnosti x od oslonca B dobijamo jz uslova:
-FB+q'x=O ;
E:: F, x- QX-';-2--1.
i8
q 1'1
Kako je moment MA veet ad momenta dimenzioniranje Bosaca vrsimo prema ll10mentu
' pa je otpomi moment jednak:
Transferzalnu silu F T (31. 5.30.c) dobijamo ua osnovu obrasca:

5.10.2. NOSA(: SA KONTINUlRANIM OPTERECENJEM
OSLONJEN NA TRI OSLONCA
Ovako postavijen nosae je statieki neodreden. Da nije oslonca B, to hi bila greda sa kon-
tinuiranim opterecenjem oslonjena na dva oslonca A i C (s1. 5.31.). Sa s1. 5.31. vidimo da je
nosae simetrican i simetricno optere6en sa kOlltinuiranil11 optereccnjem kao i sa reakcijskim
silama U osloncima FB i Fe
Uklanjanjem oslonca B (u ovom slucajll sredf\ji), dobijamo statieki
odredcn nosae, a uticaj oslonca B nadomjestit cemo silom F
B
" Usljed kontinuiranog optere-
cenja na gredi, u tacki B bi se pojavio ugib, ciji obrazac glasi ;
4
5 q ./
fi - 384 E .J
,
116
a zbog reakcijske sile FB pojavio bi se ugib u supmtnom pravcu, pn imama da je:
3
F
H
,!
r; 48 E 'l,
Kako je rezultirajuci ugib jednak nuli,
mozemo napisati:
A PrTIfIIJIIItrJ;;!IID! OJ :rate
8
4
5 . q 1
0)
b)
c)
d) FA
1/2
Sllka 5.3!. -1'v'o.wt sa krmli"uimllim
oplerl'h.;nivlII os/oJljelll1o Iri (Js/rmca
384'E'I,
Buduei da je FA + FB + Fc = q . I, a
zbog simetricnosti oslanca i opterece-
nja imamo da je FA = Fe' onda je:
I F,,- Fe q . II
Kad znamo reakcijc 1I osloncima, moze-
mo izraeunati momente (od kontinuiru-
nag opterecenja i sile F
B
) i nacrtati nji-
hove dijagrame kaa i dijagram trans-
verzalnih sila Fr Moment od kontinll-
iranog opterecenja (51. 5.31.a) je:

M--- ,
I 8
a moment od nadomje5ne sHe FIJ (s1.
53 Lb) je:
--;:;--;-------,
1.:- FI 5 ,'I

RezultirajLlci moment u taeki B (Mil) dobijamo algebarskom razlikom:
r:-_
M
-M
1 2 8 32 32 .
a najveci moment izmedu oslonaca u nekom presjeku m - m na udaljenosti x ad oslonca A i
C dobijamo iz uslova:
117
Kako je moment ]\-i
n
veci od momenta M" dimenzioniranje nosaca vrsima prema ve6em
momcntu, tj. prema M
B
) pa je otpomi moment
Transverzalnu 5ilu (sl. 5.3 J .d) dobijamo oa osnovu obrazaca:
5.11. SAVI.JAN.IE SILA!VlA U RAZNIM RAVNIMA
Sa ovakvim opterecenjem najces6e se su,<;recemo kad vratiJa sa bisnicima i zupcanici-
rna. Kad ovakvog opterecenjl1 napadne siJe ne Jete 11 jednoj ravni, tj. u mvni okomitoj oa
UZdUZl1U OSll l1osacH, vee zaklapaju neb ugao a U odnosu jedne prema drugoj.
Na sl. 5.32. prikazanjc nasar kad koga siJe djcluju pod UglOlll jednc prcma dmgoj. Da bisl110
odredili 111aksimalni moment potrebno je silu FI i F2 rastr!\'iti on horizontalne i vCliikalne
komponente. Kako S1110 vee kazali, Dve sile djeluju okomijo na uzduznu os nosaca, ali nc
Jeze u istoj ravl1i, vee zatvarLiju ugao a prema osi y
Rastavljene sile u pravcu osi oX na hOr1zontalne komponc11tc imat ce vrijednost
I F]h'-"" - FI . sinal i F
2h
= F2 . Sil10:
2
1
U pravcu y 1j. vertikalne komponenle ce biti
[FJ,.= F] . cosa] i
Kada nademo reakcije 11 osloncll Zil svaki od la dva sistemil sila, mozemo konstmisati dija-
gramc momcnafa savijanja Mrrr i AI
Ii
,.
Svaki od ovil1 momenata fezi da savije nosac u svojoj ravni i njihovi sc ulicaji super-
poniraju. Posto momcnt savijanja ad horizontalnih si1a djc!llje II horizontalnoj ravni, a
moment savij,mja od veliikalnih sila djcluje U vCliikalnoj ravni, to cemo rezultrmtni momcnt
dobiti pomocll zntvorenog pmvouglog trougla. Analiticki, rczultantni moment dobijnmo
Pitagorinom teorcmOlTI. Kako smo vee utvrdili, kod konccntrisanih tercta maksimalni
moment savijanja se naJazi ispod jednog od tereta, pa nam neee biti tesko utvrditi gdje je ta
vcJicina najveca. To dobijamo post,wljanjem momentnih jednnCina.
Na sl. 5.32.a prikazana je greda sa odgovarajucim sijam8 FI i F2 kao j reakcijama u
osloncimaA i B. Na slid pod b datje nosac sa horizontnlnim silama Fill i F21! kaa i reak-
cije F.41! i FBI! U osloncirna A j B. Pod C prikaz.an je llosac sa vertikalnim siiam3 i reakci.1a-
ma F
AV
i Fsv U osloncima A i B. Dijagram oznacen pod d predstavlja moment savijanja od
horizontal nih sila, dok dijagram pod e predstavlja moment savijanja od vertikalnih sila.
Rezllltuju6i moment dntje dijagramom oznaccn podI
Dobijeni rezuitujuei moment Ai omogucava nam da dimenzioniramo nosac. Naprezal1je u
bilo kojem presjeku udaJjcnom od osJonca A za rastojanje x 6c biti:
liS
A
F, F2
F2
x
0) ,
FA
b)
Fin
FAn
c)
FAv
d)
e)
f)
Slika 5.32. - f'ros/II;JIwla sf/mila 1/ /"(/211ill1 l"amima
Najvecc naprezanje ce biti n3 mjcstu maksimalnog rezuitujuceg momenta, a 08 primjeru
prikazunom na sl. 5.32., taj presjek je ispod sile F
2

Savijanje kosim silama nnstajc ako napadajuea 5ila zaklapa ugao 0: sa ravninom kqja je
okomita na U7.duzl1ll os stapa, t.1. cini ugao sa osom stapa. Na sl. 5.33. prikazanjc
_ slllca.1 kosog djelovanja sileo
Da bismo odredili moment savijanja od vertikalne komponente Mfi. potrebno je i ovdje
odrediti vclicinu komponentne sile Fr"
Fv=F sina
F,,=F'cosa
Kod ovakvog sile F horizontalna komponenta F" dje1uje na nosae u njegovoj osi,
te od tacke C do tacke A vrsi sabijanje nosaca.
Znaci da horizon!alna komponenta sile F" ne savija nosac po poprecnom presjeku. Dak:le,
mozemo zakljuciti da sc savijanje kosim silmna bitno razlikuje od savij8nja silama u raznim
ravnima.
Obrazac za moment savijanja mozemo napisati
119
I
r:;"t: '[ t@1 I,
!
0.h trrnmerr!
II iW : ! 'I It
FB
'
II iFh I
Stika 5.33. - Pr(}s/{{ r;rcd'i OjilenJ'('lIii koso/ll sii(!/11
Napon od momenta savijanja imamo
a b . Fr
-w;- = --l-:Tr;;-
Kako smo rekli, na djelu grede AC djcluje i horizontalna komponenta sile F
"
na sabijanje, pa
cerna naponll ad momenta savijanja 0fmax_ dodatj j napon ad aksijalne sile F
h
.
a ukupni napon jednak zbim ova dva napona.
5.13. R1JESENI ZADACII ZADACI ZA SAMOSTALNO VJEZBANJE
1. Okrutt1a ce1icna poluga upotrijehice sc kao korJZola, data lj,l s1. 5.8. Konzola.ie na SVOlll slobodnoJll
kraju optcreCcIW silom F == 13 kN_ l'otrcbno je dilllell;ciouirali kOlll.olll ako jc dOZVOUCIlO naprezanje WI sa-
vijanje = 12 kNicm2 i duzina {= 3 m.
Rjd'.'f!je
Znulno da jc maksimalni moment kod kOllzole Jla mjestu uklijdtenja, pa lllozerno obrazac:
M ""F'{=13 J=c39kNm 3900kNel1l.
fm'"
lzraz za otpomi moment glasi:
IV, = = 390(l = 325cm'
op"o 12
II otpomi moment za kruzni presjek dat.ie izrazom:
120
w",1ld
x 32
32 . W 0=f;J.2 .]25 = 14,8 em
1l ' 3,14
precnik D = 150 mill.
2. Tn:ba naci dimcn<:ije gredc pravougaollog prcsjcka, duzine 1 '" 2 m, ako je grda opterecenll na kra-
ju silom F 0= 3 kN, a drugim krajem ukli.idtena (konzola) sl. 5.8. a[do; = U,60 kN/em
2
, dok se stram: provo"
ugmmika ()(inosc b : Ii = 5 : 7.
Rjdellje
Maksima!ni lllOmellt ct:mo odrediti P01l10Cll ob,azaca:
6kNm =600 kNcm,
Q izraz za otporni moment g!3si:
Otpornj mOIllClll za pravougaoni prt:sjek dalje iZ[ll;wm:
,
b h 5
W'=-6-- h:h"-3:4,.->b"'7h
b 11
2
=6. W,
,/= 6000
,
() . 1000 6000 em
h '" ff(iOOO '" 20,4 em,
S
Usvajamo za It = 21 ern. pa ce druga dim<.'uzij3 imali .rijectnost iJ"-- 15 em.
.1. izracullati dimcnzijc gn:dc poprccnog presjeka, duzinc / '''' J m Gredakollzola je op"
kn':l;ena nlVlloll1jerno po cijdoj du1.ini 1er<:lOm a '" 4 kNim (sl. 5.10.). Odnos straIHt pravougaonika I! : h =
"" 3 : 4, a llilpra ..H1Ije na savijilnjejc
Rje.knj<:
Maksinwlni n10l1lcnt savijanja da! je izrazom:
q. i 43"
M;'""''""--2=-2-= IS kNm = ltWO kNem,
izraz za otporni momenl glas!:
TV = Mj ",,,, = ]rWO '= 15(} 3
"ufd,'" 12 . em.
Otromi mOJ\\cnt pravougaonika dat je iznvom:
;
J50em
1." .11"
4
--,-,-=150
L'svajatno 7.a II 1 J em i Ii 8 em.
b:h=3:4
3
b=4"1i
h=i24'150""IO' ,
3 ,<> em.
4. Uklijcsten nosac optereteu je jednoliko sa If kN/m i silom F "" 10 kN (sl. 5, II.). Duzinu nosaca
1=3 m, a onjc okruglog poprt.>Cnog presjeka i irna dO"lvoljenll1l1poll na savijanje a
jdol
= !O kN/em'. !zracu-
nati prccnik nosaca D!
121
fYdel!je
\1aksimalni moment sllvijnnja datje izmzom:
,
1 + .;L", 48 kNm = 4800 kNcm.
. 2
Otporni moment cemo dobiti iz izrnza:
M
tma
.,
.< (5(J", 10
a otiX1fni moment zn kmg dat je izrazoJ1r
,
W=o1l:..l2.
, 32
. 11' =;) 32 .4lW = 17 em
" '3,14 .
5. na dva osloJlca (sl. 5.12.), duzinc {= 5 m silom F"" 9 kN tako dajera-
st(1jnnjc (/ 1,5 m. Kolikc Sli dimcllzijc grcdc ako jc onH pr<lVoligaonog prcsjcka S odnosnm h : 11 "" 5 : 7 i
ako je nnprc7anjc llil s3\"ijanjc (5 {d,,, = S kN.lcrn
3
?
Rjc.\:(,lIi<'
Maksimalni mOJ]wnt sc nHlazi ispod sUe F, lamo gdje transvcrznlll mi.ienjn 5VOj prcdznnk. pa le:
NIl"''': =. FA . 11
h=l-a=5-1,5""3,5m
. F a 9 1,5 = 9,45 kNm = 945 kl':cm.
Otporni momenl je izrazom:
a ()lpomi moment pfllvougaol1ib izra7om:
b:I1=5:7
b=+ Il
W,=j'lIS=9,95elll.
b=+ . 9,95 =7,12 el11.
Usvajamo za II = 1 () em
h'" 8 em.
U. Ooredili 1 prom koji je upotrijcbljcn bo nosac, 0s1onjen rw dv:; oslonca (sl. 5.14.), duiine I"" 6 m j
opterccenjednoliko S 4 kNim, ako jc dozvoljeno naprezanje na savijanje ITfdo: = 10 kN/cm
2
.
Ric.knjf'
Maksimalni moment odrcduje!TIo pomoc!l izraza:
U. =c.L.l",,46
2
""ISkNm
'1'""., 8 8 .
ISOO kNcm.
122
a otpomi moment da! je izrazonr
Jr
" M"nm 1 BOO 3
IS0cm
., 10
Iz dobivamo cia ZH otporni moment IV, "" ISO cm
3
odgovam prolill 20 S otpornim lllomentom
W,"'214cm
3
.
7. Nosac .Ie opterecen kao nn sl. 5."15. , a dimenzije su mu: za x "" 5m; a==.4 111 i h = 2 m; c = 4m; q ""' 5
kNhn. Trcba odrediti braj ! profila, ako jc dozvoJjeno naprel ..anje na savijanje (5ji1{,,: '" 10 kN/cm
2
.
Rjd;cIU'<!
Maksimalni moment cerno dobiti za ovaj slucaj x "" Sm, jer transvcrzalna sila mijcnja prcdznak 1I tacki
N, pa moiemo
Za reakciju II A imamo izra;;::
qb
F/"'n(2.c+b)
qb 2 b) (a+.)_(jh-
C+ 2 S
5 2 .., 5 .
(2.4 + 2) (4
j
2) ---g= 22,50 kNm '" 2250 kNcm.
Otporni lllomclltje dal
I;> 7(j otpomi moment IV, =,225 em' odgo\"ara proftll 22 S otpornim momentom = 278 ern'.
[.;. NOSHl:, prihzan na 51. 5.17., opterecenjejcdnolikim optcrceenjcm '/ = J kWm na dijeltl (a) i silom
F"'- 12 kN. Duzine (I = 2 m, II '" 2 111, i (" = 2 m. Trcba odredili broj J profila nkn je d07voljeno
na sayijanje (5til", = 10 kNiem
2
Ni(:I'Cl 1ic
Odredicemo rcakcije \I oslol1cima A i B'
3.2 lL...J+ 12 2 ""9kN
G 6
Fn= q ,n + F - ;'-,j'" 3 . 2 + 12 - 9 = 9 kN.
Trcba da odrcdimo gd.ie nalnzi najvcci moment snvijanja.
1z uslovn znnmo claje'
a to cia je xn > (/ i da tada imamn daje IW"",.< pod silom F, pa mozcmo napisali'
M"",,", c '= 92 = ISkNm = ISOOkNiem
01pomi moment dar jc izrazom:
W
Al,,,,,,, 1800 }
IS{)em
.l (5,,100 iO
1z tablie!! dobijamo cia ndgovam profill20 S otpomirn lTIomentom W',"'" 214cm
3
.
123
9. osionjcll na dVil oslonca s dva prepusla (S1. 5.19.), oplerecen je silama F '" 8000 Ni
F "'IOOOON,srastojanjima!1 2m;u
oo
3m:iJ=2m.
T;eba odrditi broj ako je dozvoljcno naprczanje na savijanj <:i1i!M = 10000 N/cm" '" 10kN/cm
2
.
Rjt.'.'(!JJj<:
Odredice!llo reakcije U osloncima A i B:
Fit,, 8000 + 10 = 12 000 N '" 12 kN.
FB""F+ F/ i/_= BOOO + 10 (lOot"" 14 000 N = 14 k;-"'.
Sada cemo odrcditi gcUe se nalazi najvcei moment savijanja za A:
MfA F'/
I
=- 8000 2 16000 Nm """' 1600 kNelt!.
Za osloJl<lc B moment savijanja je isti kao i za oslonac A, tj.:
MfA =M
IE

Sada cerno odn:diti vrijcdnost momenta s1\vijanja pod silolll Fl'
.lvl,,. = 1!.. _ F '/1= 10000 32._ 80002 = 4()OO 0im kNcm.
, , 5
Tako dllbili daje moment u oS\(llleima Ai B vcCi od :1l0menta sllvijanja pod silolll
Ft(M
fA
>M
fAj
), pa cemo grc:dc odredilj na ()snov\l veeeg momenta
1600 1
'0(,1<" 10 160 cm
Iz tabliee za f profil dobijamo da za IV, '" 160crn
3
odgovara profi! [20 S otpurnim moment{)ml/", 191 em'.
10. Dimcllziouirati cc1icllu konzolu (sl. 5.8.) du:;":ine 1""'2 m. optcrd:enu llLi 1;lobodnoll1 kraiu silolll
F= 30 kN, ak\).ic dozvo\jcni llapoll 0#"0 = a onaje IX)pre{;uog prcsjcka: a) kvadrat!log, b)kruZllog.
OdW!I'or: II "" 14,5 em, d= 17 em.
11. laacunati (:dicllC konwle prema sL 5.8., ako je presjeka 1 20, a dozvo!jcni Ila"
IOkN/cl1I?j!=4m.
Odgol'or: F = 5,35 kN 5350 N
12. Dim::nzionirati kOllzoh, raspona I "'. 2 m, ako je kontinualnim opkrecenjcm lj"'"" ]0 kN/m
(51. 5.10.), Poprxni pr::sjek.jc l profit a u()zvoljclli lIapo!l d"liJoz '" 12 kN/cm
1
.
Odgovo!": profiJ ( 20
13. KOllzola jc opterC(:Clla joouo!iko q '"" 4kNill\ i silama F
j
'" 2kN na kraju iF" = 3kN II udaljenos!i
1- III od slobodnog kraja, ad sik F. Kolikc: su dirnenzijc llosaca ako.if: njegov pravougaonik b : h =
5' 7, '=-'-2m iG!<Joz IkN/cll?
Odg,}IIo!": Ii = 17 em, h = 24 em.
14. Dilllcllzionirati prostu gr::du prstenustog poprei:nog prcsjeka, odnosno til/) = 112 oplerecclJu silo1ll
F= 40kN (51. 5.12.).
Ras\ojanje: a = 2 m, b "'- 3 m, Gpo:; '"""
Odgo\-"(//": D = 17.2 Gm; d = 8.6 em.
15. DilllelJ;Cionirati cdiCrIll grcdu, k\'adwtllog poprccliog presjcb i dUline! "" 6 m (sl. 5.14.), ako je optc-
fcCcllajeduoiikim oplere[::!lljcm q 50 kl"im. Dozvoljelli lIapon afJo: '" IOkNiem
1
.
Odg<J!'or: a "" 11 em.
16. Greda t)pten:ccna kan na s!. 5.17., s (} = 2 kN/m, duzine a 2,5 rn. i sik F'"' 16 kN, rastojanja
b c= 1,25 m i (' = 1,25, kao i O"[JO,. "= 11 kN/cm
2
. Naei prei;Jlik kruznog poprecllog presjeka gn:de.
Odgol'()r: d = 11,3 em.
17. Odrcditi I profil grede, prikazallc na s1. 5.]8. , ako j" dm:voljeni napoli Gredaje iz-
!ozena savijaJlju koncelltrisanim tcretima F = 200kN, 1==2 m , 11 "'0,2 m. -
Odgovor: prom I 24.
18. 2a gredu kruZHOg poprecnog presjcka d = 10 em, prikazanog na s!. 5.19., odro::diti najveCi llonnulni
napon akoje F=6 kN, FI = 20kN, 1=4 m. II = 1 m,o "" 2m, b = 2n).
Odgovor: cr./i'''1-< "" 14 14 OOONkm
2
.
124
19. Uklijesten nosal: (kolllola) imu du1..inu 2 III i opterecen jc na krajll sUom F= 20 kN. IZl1lcunati
ugib ako je Iljegov profill , dozvoijeno mprez3njc nil. savijanje O"ft. "" 10 kN/cm
2
i modlll eiastii::lIosti
E '" 20 . 103 kN/cm2 aM
RjeJienje:
Odrecliecmo otromi moment pomoc:u obrasca
20200 1
-'-0-=400 em.
OVOIl1 momcntu olpora odgovara profil I 26 sa
I,. '" 5740 cm
4
ill/x"" 442 em'
Potrebno jc izracunali povrsillu dijagrama momenta P i
rastojanje tdjsta \, te od veltikale kroz sloboolli kraj kOll"
1.01c.
Ugib j"dobijamo pmnoctl izraza:
F
20. Nosac lIH dva oplcrc0en je U srcdini siillm F"" 20 kN. Dll1..illa !lOSaCH {'" 2 m. Treba odrediti
br()j ! proCila nosaca, kao i \lgih. ako jc Ph, = ! () kNkm
2
i E ,c 20 . 10" kN/cm
2
Rj6ellit.'
lIloment duhivaHlo iz Z1I ovako oplere0clljc:
M F I Ff 202
/im"=-i'2=-'-"-'-= 10 kNm "" 1000 kNcm
Otpomi moment .';c dobiva rOIIlllCU izraza:
W Mp",,, lOOO :l
,"" G(.h:;-=U)= 100cm.
Ovom otpornolll momcntu odgovara profill 16 sa W, "" ! 17 em) = 935 em
4
A V
F'!-----, ------I
'A rx,=//3
Grcdu oplr:receuu kOlll:cntrisanOlll silom lllozemo 5mlltrati kao dvijc kOllzok optercceue na krajevillla
otporirna FA i FlJ
Povrsina dijagrama 1ll0lnenW sHvijalua svakc od OVlh konzDla inIal 0e za
125
RaslOjanjc lezisla ad osiOllea je:
/ / _ 200
z"""3-T
cm
.
lJgib racunmllO pO!llOCU ohrasca:
I 4 ?OO
f= n . P . X" . S 10 . 3'" O.l7fl em
21. izracullati na"ibni ugao <r nad osloneima elasticnc Jillijc, najveci ugib / grede, I "" Gm,
profila 1. optcreccne q '" 4kN/m. ako.le t: '" 20 . kNlem-, a dozvol.lcno napre-
zanjc rw savijanje "" 12 kN/cm
2
.
rm:tit }fh
p
ft.r:t.tt1!ntl

l'rvo cemo odrediti ,H
/max
Otpomi moment
{
J IIl.JO
e
_
ISO
'
"'12- em
Ovomc od",-ovam profill 18 sa IV,. "" 161 em
3
i I, "" 1450 cm
4
. Sadaje polreono odrcditiyovrsinu P dija
grmna momcnt; 7.11 poln grede. J ovu gredll ]llOlCmO smatrati b0 dvije kormlie. Dljagram momCIl-
ta savijanja je parab{)ln, n P zn poin grede biee'
p
POInOCU o],rascB za ugao nagiba odrediccmo utlllO:
.J

g 24'
0,04 600600"
, 0.0124 rad = 43'
24' 2010 . 1450
ina6m8v3njl? ugiba dohi\'nmo pnm()(:tl ()orasca:
/= E \ . p . x" -2-0-._-:--'4-5-0
0,04 600600" .2,. 600 =. 2,3 em
24 6
22. Uklijdlen IlOSllC (konzola) ima duzinll { == 2 m i opterceenje naokraju spregot11vM'" kao na
sliti. Treba izracullati ugih Ii ugao ugiha (r ako je 20 . 10\ kN/cm" t JC tIosac pravougaonog pop-
recnog prcsjeka sa stranama (1 20 em i b "" I 0 em.
126
Ril'iit'llic
Prvo cemo odrediti Illoment inereijc za pravougaonik.
I .1 I 3 4
Ix=U(Ib=2T2010 = 166oo
e
!n ,
Dijagrmn ll10mentn je ;>:i1 ovai pravougaonik, pa moz.cmo napisati da.ie povrinw
I' M/=1800200<=-36 J04kN/cm2
lzracunavanje ugiba vrsimo pomocu obrasca:
36 10 ,100= I,OScm
E.!, .\'" 20 '1(/ 1666
,
20 . 10.1 . 1666 . 36 . 10 = 0,01 OS rad.
23. KOllzoia profila 1 duzine {"" 5 11) npferecena nn kraju silolll 5 kN. izrncunali nllgihni ugao <r i
ugib {na slobodnom kraiu ako Je E == 20 . 10 kN!em
2
i GM(J! 12 kN/cm2.
Odgnvor: <r =. 0,0146 fad.; f= 4,87 cm.
24. 17nlcunmi nngibni i llgib{slobodnog k[i\ja kOf]zolc, dU7ine ( ""' 2 111, profila J, kadje optcrc-
cClla ravnomjcnJo lercloll1 q == ) 0 kN/m, a E '" 20 . 10 kN/cm2
Gpk ""12kN/cn/i
Odgovo/": (9 '" 0,0046 rad; {= 0,69 cm.
25. lzracunati llllgibni lIgao !lad oslof]cima elasticnc !inije i ugib f grctle prolib I, duzinc ( = 4 lll,
oplereccne II sredini 5ilol11 F= 30 kN, akojc E "'" 20 10) kN/cm
2
j 0fdo::. "" 12 kNlcm2.
Odg(IJ'(>r: (P '" 0,00495 rad.; f== 0,66 cm.
26. Konzo[a prolila [duzillc {,eo 2 m oplcfcCenaje na svom kraju spregom M= 1000 kNelll.
Trehll izmcunali nagihni lIgao {p j ugib (ako jc E '"' 20 . 10
3
k?'-:lcm
2
i 0fd"" = 12 kNfcm".
Odgo\'ol": rp = 0,018 md.; f== 1,08 em.
27. Greda, oslonjena na dva OSIOIlCll, profila 124, duzine I "" Sm, optercecna je siiom Fu presjeku koji se
1l11lazi nil rastojan,!u 1140d lijcvog ()s)onca. Odredilj ugib(grede ako je 0jiu,., "" 14 kNlcm2.
1.13cm.
28. KOllzoia, poprecllog profila I 40, izlo]cna je silom F koja djelllje na
krajll. Koliki into:nzitet treha cia ima sila F j koJika treba da hude dllz.ina 1 grede ela bi ugao nagiha hio
(r "" O,()05 rad, i I cm?
Odgovor: f'-"3 m; F"'-48,3 kN.
29. Greda je osionjena I]a elva oslonca (51. 5.33.) i kosom siiof1l F""lO kN j a"" 450. Ra-
stojanje.ie a == 3m i h = 3m, a grcda.ie krui:nog poprecnog presjeka D "" 20 cm. Trcba odrditi najvcCi nor-
malni llapon o"k'
127

Potrcbno je razloZiti silu F na vcrlikalnll F vi horizontalnu Fir komponenm:
PI'''''' F sin 0. '" 10 sin 100,71 = 7,10 kN
1--" F cos 0. 10 cos 45 == 10'0,71 = 7,10 kN
Najveti lllOluent savijanja pojavice se ispod vertikaln<c komponente, pa mozcmo m1pisati:
. )"
Mji,,,,,= 'I" I ' (, ,
Otporui moment za kruzni presjck glasi
W Jt D' =1L'.1.!:f= 785 cm
3
'32 32 '
a llonnalni napon od savijalljllje:
Duzina grecie, oznaccnu S (1/) iz1(lzena je sabijanju od h(lri;wnwln<: k\lmpollellh! Fi" pa uOr1nalni napon
ad (lve komponenlc lllOl<:nJO napisati:
FI, Fh 4'7,10 _. 0,0226 kN/cn/
T[.20"

Ukupni napon jc jedllak zbiru llorlllalnih napona.
cr = cr 1360 + 22,6 ,- 131;2,6 NiemI.
j,k {nUix ,
30. Prosta gredll optcrcccna je silaDia U rill.uim mvnima (51. 5.32.). Sa FI 8kN . F2 = 30 kN.
00. . ..
Treba dimcllliollirali nosa6 kvadratnog prcsjcka ako jc d(lzvoljcno lIaprezullje na savlJaliJe
a
Mo
;; 8 kKicm
2
, a rastojanja a "" 2 m, b = 2 III i c"" 2 m.
Rjt'l:('I(j('
Prvo eemo odn:diti vrije-dnost horizontalnc Fh i wrlikalllc FI' komponente sila Fi i P2
Fik = -Fl' cos (11 =- 8, cos 45 - 80,71 =,- 5,68 kN
F
IV
"PI' sin 0.
1
= 8 sin 45 80,71 = 5,68lc"\
F
2
,,=F
2
-cos0.
2
=30 cos 60"""30'0,5'" 15,00 kN
F
21
,=f"2' sinu
2
=30' sin 60 "'30.0,87
00
26,10 kK
III =45,
Sad!l eCl]1o odredili n.:akcije U osloncima, kako za horizon!"j;)C tako i za vcr!ikaille kOlllponcntc.
11+ b'l C
152-5,68.4""1,213kN
,;
-FI!. F
hA
=15-5,68-!,2!3=8,107kN
5,61\ 4+26,!0 2 _ i2,487kN
"
Po" '" F
h
. --;- F
21
. _. 5,68 + 26,10- 12,487'" 19,293 kN
MOlllenti sadjallja ispou sila FI j F2 biec:
128
I'vl/lh '" II -"'" 1,2132'" 2,426 kNm
MjJ.I!=FBI,c 8,1072=16,2!4kNm
M
f1v
F.4" II = 12,487 . 2 == 24,974 kNm
Up\' "" FiJl' . C = 19,293 2"'" 38,586 kNm.
Rezultujub: mOlllente dobijamo pomocl! Pitagorim: teofemc.
MjI, = .f2;26
2
+ 24,974
2
", 25,10 kNm
Mr:;. '" + = .) 16,214
1
+ 38,586
1
= 42,00 kNm
Prcma tome, moment pod sHom F
2
je veei od momentll pod silom P Uel _ > M ), pa eemo
prema Iljemu i vrsiti dimenzioniranje grede. 1 fl.' fIr
Otporni moment kvadrala je:
a otpomi moment kvadrata jc:
USVluawo il "" ! 5 em.
L
2.
3.
4.
G.
7.
8.
9.
10.
II.
12
13.
14
Filllllia
Stlt karakterisc: s!lvijanjc
Sta je Cisto, a :ita OOii':IlO slIvijanjc?
Sta ie neulralna i gdje OUli llalazi?
Sin jc dastii:na linija'?
Objasni obrazac suvijanja:
Prema kojelll Jl]omcntu savijanja dimenzioniramo uosac opterecen silama upravnim na njegovu OSU?
Na osnovu kojeg obrnsca vrsimo dimcnziollirauje Ilosaca?
Sla se [lOpe,: podrazumijeru pod dilllcnzioniranje llOS(lCa?
Sta su to !loom:i jednakc otpornosti na savijunjc?
sc vrsi proracull lIo;;l\ca kod kog!l.ie optrecenje pomic)Jo'.'
Sla su to sratickj neodreaeni
Kako:;c rijdavaju llOSIlCi?
Kako se odreduju mOlllel)!i savijanja i trallsferzalne silt: kou J)osaca oplcrecenih si!ama koje sc lJaiaz<!
u ruznilll ravnicall1a?
Kako se naprezanjc kod J}osaca koji je napadnut kosolTI silom?
129
6. UVIJENJE - TORZIJA - SUKANJE
6.1. UVIJANJE: PO.JAM, NArON I DEFORVlACI.JE KOD UVIJAN.JA
Kad razmatnmja opterecenja upoznali smo da postoji i naprezanje na uvijanje - torziju.
Ovdjc cemo razmotriti takav slucaj opterecenj<J na grcdu koja je na jednom kraju uklijestena,
a na drugom krajll optcrecena vanjskim spregom sila, koji djcluje u ravni okomitoj na
uzduinu 0511 grede (SL 6. L). Moment sprega sila oznacen je sa M" a OV0111 momentu si1a
sprega se SlJprotslav!ja moment II uklijestenju iste velicine samo sllprotnog smjera. Pod
djelovanjem ta dva momenta nastajc defonnacija grede na uvijanje-torziju.
" .. Zbog djeiovanja sprega sila na gredu krajnji desni prcsjck posmatnme grede pomaknuce
se U odnosu na uklijesteni presjek za ugao (P, koji se naziv!) ugao uvijanja iii ugao torzije.
Slika 6.1 .. Uvtian/c kmzl/of; ,fmjlt/
slike .Edilllo da ce se uzduina vlakna posmatrane grede uviti tako da ce dabiti oblik za-
vojne linije, i dmgo, spoljna vlakna ce se najvisc uvitn ZnaCi, sto idemo lea osi grede Ilvijanje
ce biti sve manje i manje. Ako zamislimo dva bliska poprecna prcsjcka okomita l1a osu
grede, zapazamo da ce meau njima doCi do pomjeranja, i to pomjenmje je karaleterisano
uglom y, a taj ugao 11az1va1110 ugao klizanja. Prema tome, zapazamo da nema llonnalnog
napona cr, nego samo tangencijalno naprezanje T
t
. Ova llaprezanje 1I bilo kojoj tacki presje-
ka je upravljeno okomito na odgovarajuCi poluprecnik.
NosaCi izlozeni uvijanju najcesce su kruznog poprecnog presjeka kilo sto Sil v1'at;la, pa
cemo razmotriti takav jedan slucaj naprezanja na llvijanje stapa kruznog presjcka.
6.2. UGAO ZAOKRETANJA KOD UVI.JAN,JA
Razmotrimo dio vratila neizmjerno male duzine (sL 6.2.). V[atilo ima duzinu I. Ugao
uvijanja izvodnice AC oznacimo sa 6q}. !:raj ugao karakterise defonnaciju djelica vratila. Ako
sada saberemo sve elementame ugJove D.(j) za cijelo vratilo, dobit cemo ejelokllpni ugao
janja q>. lzracunajmo zatim tu defOlmaciju na jedinicu duZine vmtilp. pa cemo dobiti speci-
ficni ngao uvijanja:
130
'P
y=,.
Ugao koji odgovara duzini dijela vratila ru: je:
C
I

q'

..
-1-'-
I
I
Llx
--_.
Slika 6.2." L'J!/!o IlFi/{/l1ja
n
Duzinu luka AA' = moiemo izraziti na dVil na6na, i to :
gdje je:
i

.6.(P= y
R poluprecnik poprecne povrsine kmga
r udaljenost tacke B od ase stara.
Ako llzmemo da je y =-t' ollda mozemo napisati
M( Mt'R
Posto znamo da JC "t I = 11'" = -1-" - ,
izraz za ugao uvijanja bit ce
MR
(p = -r:-{T -K

gdje je lIgao u radijanima, a 4'0 izrazcn u stcpcnima.
Prema izvedenom obrascu, ukupni ugao zaokretanja proporcionalan je momentu torzije
i duzine osnovine i, obratno, proporcionalan polamom momentu inercije kruga i modulu
klizanja,
131
6.3. DI,JAGRAMI NAPONA I MOMENTA UVIJAN,JA
Za odredivanje tangencijalnog napona na bila koja] udaljenosti od uzduine osi stapa
sluzi nam obraz.:'lc:
gdje je: lmwx - maksimalni napon u krajnjim vlaknima stapa,
R - poluprccnik poprccnc povrsine kruga
r - udaljenost tacke od osi stapa
b)
Slika 6.3. - Dijagmmi !lOpOlJlI i 1I'I0menili
c)
I1t
(a)
d)
r I1t

'rmax ' max
Obrazac a nas upucuje na zakljucak da su tangencijalni naponi 11 pojedinim vlaknima
proporcionalni udaljcnosti te tacke od ose s1apa, i, obratno, proporcionalni poluprecniku
poprecne povriiine (51. 6.3.c i d).
Bitna 5tvar kod ovakvog vida opterecenja je da se tangencijalni napon duz jednog vlak-
na ne mijenja., jer moment uvijanja ima istu vrijednost duz cijelog stapa (s1.6.3.).
Slika 6.4.1zgled l</rlkm/(I 1<0'; uFijllrrjll
Iz s1. 6.4.b vidimo da za R = 0 nema naprezanja, pa sc ta os i zove ncutralna os,
Napomcnimo sada da je sarno kod kruznog i prstenastog poprecnog presjeka dijagram
napona "( linearan, Kod svih osta1ih presjeka all je krivolinij5ki. U srednjem vlaknu (neu-
132
tralna as) presjeka je 1, = 0, a tl krajnjim vlaknima dostize svoju maksimalnu vrijednost "max'
Kad naprezanja na uvijanje - tOl"ziju ne mozemo izvesti opCi obrazac za naprezanjc koji hi
vrijedio za sve presjeke. Ovo je zbog toga sto sarno kruzni i prstenasti presjeci ostaju u istoj
ravni i poslijc defomlacije. Ostali se presjeci nakol1 defolmacije islojve u prostomu krivu
povrsinu (s1. 6.4.c).
Iz navedenog razloga izvescemo sumo obrazac za naprezanje oa uvijanje 1, za kruzni i
nasti presjek.
6.4. OBRASCI UVIJAN,JA ZA KRUZNI I PRSTENASTI
POPRECNI PRESJEK, S OBZIROM NA DOZVOLJENI
TANGENCIJALNI NAPON I DOZVOLJENU DEFORMAC].JU
Ugao uvijanja q> ima vrlo vaznu ulogu kad proracuna vratila, a naroeito aka Sli ta vratila
dugacka. Tako naprimjer, kad transmisionih vratila ugaa q> ne smije biti veti od t" na 1 m
duzine. Na osnovu ovoga mozemo napisati obrazac za proracun promjera vratila, pa za
gencijalni napon mozemo napisati
F
T/=A"
Ako uzmcmo neku elementawu M i Zil i5tu elementarnu silll ,1F, na udaljcnosti 1",
mozcl11o napisati:
f':!..F=MT=M,
I III/ax R
Iz uslova ravnoteze da je EM = 0 za tacku 0 imamo:
-MI+I.Mr=O
NIt = 'I"'''X - rV",
gdje je w" pol ami otpomi moment.
Da bi se obezbijedi!i da napon ne prede granicu dozyoljenog, postavljamo uslov da je
T//IIax::; Tid,,?' pa imamo
Kako je veCina nosaca izlozcnih uvijanju iii lor.liji kruznog poprecnog presjeka, to cemo
izve5ti obrasce za precnike ovih nosaca.
Polami otpomi moment za kmzni presjek je:
, ,
W = D . 1T.;::o.!2.,
" 16 5
pa 11107-CITIO, uvrStm'ujuci W", napi5ati:
M,=W,,'
133
gdje je: leru1:l1og presjeka:
16M
I
M(
'/dOt ---} 5 . -,
1'[D D
Ukoliko je zadana snaga P u kW, koju prenosi vrntilo, tada je vrijednost momenta uvijanja
M - 955 OOOi:C[Ncm]- 955i:C[kNcm]- 9550 P [Nm]- 9550 i:C[1]
, 11 11 11 11 .
Da sada opet poleazemo bleo se dobije M,
_ re-n
P F 11 za l' = OJ - r 1 za (0 "" To"" imamo
n-/1 ,.1['11
P-Fwr-F 30
P=F"-;O'11
Kako se snaga P obicno zadaje u kilovatima, 1mamo da je:
P- F r 1300 lkW]
Za F r = M{ immno da je:
Slika 6.5_
P M n . " . M 30 1000_ . i:C _ 9550i:C [Nm]- 9550i:C (I]
= 1000" n 11' 11 - n'
iii
M 955 OOOE[Ncml- 955i:ClkNcmj
I Jl - 11
Za tangencijalni napon imamo:
za [T.
ldoz
] Nlcm
2
imamo da je za ['({<I"J = kN/em
2
imamo cia je:
D = 169,5 3C"P - [em];
""n- 'Id",;
D = 16,951 P [em1
n . '!do"
Kod Ia-uftlng prstenastog presjeka vrijcde isli obfase! kao i kod kmznog presjeka, s tom raz-
jikom sto se otpomi moment (Wo) kmznog presjeka z3mijeni otporni111 momentom kmznog
prstcnastog presjeka.
134
n - 4
W --.-(1-\jf)
" 16
1t . D3 4
MI='/d"z'
M,
D=1,72'3 4
T./doz (1 - \11 )
Ako je poznata snaga P imamo:
D je spo!jni dijametar kruznog prstena.
Kako smo vec rekli, za dimcnzioniranje slapova !zlozenih na uvijanje vrsi se provjera na
dozvoljeni napon i na dozvoljcnu dcfonnaeiju za koju smo releli da je ..r po duznom metl'u
stapa.
Ako uzmemo za ,= 100 em i za modul klizanja G = 7845320 N/cm
2
, sto odgovara za celik
iz koga se izraduju vratila, motemo napisati:
D-, 100M,321804.
]I2. 7845320
gdje je [M,l - Ncm.
Ukoliko su poznati snaga Pi broj obr1aja 11, mozemo napisati obrazae za precnik vratila, uz
uslov da je ugao uvij,mja:
"j <po = t metru dliZl10m stapa
D 0,415 955000
Ugao llvijrmja cr za vratiln kruznog prstenastog presjeka mozemo izracunati koristeCi ob ..
razac za kruzni poprecni presjek, s tom razlikom da se za pol ami moment inereije (I,,) stavi
vrijednost polamog momenta inercije kruZnog prstenastog presjelea koji iznosi:
,
I (1 1/)
" 31
Ugao uvijauja u radijanill1<l (p za prstenasti prcsjek mozemo napisati:
I . Mr I - Ai, - 32
(p = --= -"4----" 4
[,,G D n
Ugao uvijanja, izraicn 11 stepenima qO, za prstenasti presjek mozemo napisati:
" 1 M, 180
(P=I,,'C'n
I M, . 180 32
4 2 4
Dn(I-III)G
135
Za dozvoljeni ugaa uvijanja cp(> = m mozemo napisati obrazac za prstenasti presjek:
( _ 100, Mr' 180 32
4"-,424
G . D ' IT (I 'I' )
Odavde mozemo dobiti obrazac za precnik vratila u em:
E
- M, J
D = 0,4.15 . 4 ---,- [em
(I 'I' )
---
gdje je D vanjski precnik kruznog prstena.
Obrasci koji se za ugao llvijanja tp kruznog poprecnog prcsjeka, kao i
dozvoljeni tangencijalni napan i torzioni moment, S obzirom na dozvoljene vrijednosti, su:
16-M,
1:/d";:=--3-'
IT . D
M
"ldO! = TV"
15280000. { ; D '"' 169,5 :J
nD] fl"!d()2
111, 955000 ;
'P
M,"
i,,' G

_"l -=n
Obrasci za kmzni prstenasti presjek, S obzirom na dozvoljene vrijednosti, su:
D
3
,
'
"16 r rd", '
D = 1,72 3/ MI 4
. (l - )
" M, 1,5760
tp =

-----_._--
6.5. PRORACUN VRATILA
D = 0,415 4"

Vratila koja su izlozena naprezanju na uvijanje ohicno su kruznog poprecnog presjeka.
Ako su takva vratila i neznatno optereeena naprczanju na savijanje, pa ovo naprezanje
mozemo zanemariti u odnosu na naprezanje na uvijanje kaje je mnogo veee, takva vratila
nazivamo lahka vratila. S dmge strane opet, ova vratila obicno prenose snagu datu tl KW i
brojem obrtaja U minuti.
Sa dovoljnom tacnoscu mozemo upotrijebiti vec poznate obrasce za prccnike vratila
kruznog presjeka.
136
Kako vec znamo dOl je t01z10ni moment dat relacijom:
M, = 955000 [Ncm], izvedeni obrasci glase:
gdje je: [T
tduz
] = N/cm
2
.
Za preen ike vratila prstenastog presjeka imamo:
Napomena:
E
M,
D = 1,72 ------,
T
ldo
, , (1 - \1' ) n . 't",p, (\
-16-9,.-5 ,-,[ [C1111

Kako je vec naglaseno-upozoreno da ugao uvijanja (p ne smije biti veei od
('
'4 po duznom
metru stapa, potrebno je izvrsiti provjcm ovog uslova P0Il10Cll datog obrasca II poglavlju 6.2.
6.6. Rl,IESENI ZADACII ZADACI ZA SAMOSTALNO V,IEZBANJE
1. Treba odrediti prL"":llik vra!ila koje prenusi SIWgll P "'"SOO kW pri II =250
i
/min. akoje TId!!z'" 7 kNiem
2
.
/Uc.iellje
Da bislllO odredili prdnik vralila D, primj<::luujemo obrazlC:
, "'16.9SJ_500 =11
II'Trd"o 2507
18 em.
2. Na osovinu kruzilog D '" JOO mm ujdujc !)lOmenllOfzije M, =1382 kNcm. Trebu izn:cuna
ti l.Hllgencijulno napreznnje T,'
RieJieuje
KoristeCi obrazilc
uobijnmo
M,

D = 1,72 3 --,
T.,,'M
1,12
3
M.. 1,72" 1382 2
T," --,-.-=----,-= 7,03 kNi<':r1l .
D 10
.'. Izracl1lJali precnik D kuji.ie nn j<::unorn kraju uklijdifen, a Jhl drugom poprccnhll sprt:
gom ciji je moment,\l, '" 1000 kNcm, n Tu/oo "" 4kN/cm
2

Da bis!1lo odrcdiii precnik D, posluziccmo se obrascern:
{ff
-
M. 1000
D = 1,72] -.- ""1.72 ---= 10,84 em.
'M", 4
137
4. Trcha izracunati precnik vratila D koje prcnosi snngu P eo 500kW pri /I "" 2501/min ako su
, 0 I
'Id,,; = 7 modul klizanja G '" ROOO i = 4' III cuzil1ol1l.
Rje.'wl!;C
Prin1icnjlljcmll obrazae:
500
D=16,95 16,95' 250.7'" 11,18em.
l'royjericcmo pre<::l1ik j pomocu obrasca 0 dozvoljcnom ugJu
D = '" J3 ifl "" 15,46 em.
Izabracemo wei prernik kojj 113m dajc proracull vratila na kmtost D "" 15,46 em.
5_ Trcba odrcditi prdnik vr:J!ill! D prstenasjog kojc prcnosi silagu [' == 1 ()()kW pri II == 300 I/min,
akll je diD = 0,9 i 'Id,," =- kN/em
2
Rjcl:clljc
Odrcdiccl11o 1()f;:ioni momcnj po ohrasC\r
M, 955 i%3 31 S,33 kNcm.
a 7atn!1. koristeci 5C onrascem za prstcnasti poprccni prc:jek. odnxlili spoljni prccnik D:
4 J M, 1311;33
D,(l-\I')= 1,72 1",,,;= 1,72 4:'" -40";
D "J 1 10,50 em
6. \'mlilo krllzilog poprcet)og prcsjcka prcnosi snagu
r = JOO kW pri" = 200
l
imin
I'rcba dimcllz10nirati Hmilo ako je == 7 kN/em
2
i o<irediti ugao uvijunja Vnltila nko jc njcgovn duzina
2 m, a mOGul klizanja G ""
Rjd,el!je
Odrctiitcmn torzioni momcnt M,.
M, = 955 -fr= 955 == 477,5 kKcm
Prccnik wgtib D raclinamo'
D = I 77 J-M, = I 7') ,/47-iS' '" 7 em'
,- trd", '
Ugao ,ie'
7l0() ) "'0.05 rad: o:po=2"51'5".
3,5' g 10
7. Trnnsmisiol)O vr(l1ilo prcnosi P = SO kW pri n '" 550 t/min, a dozvoljcni napon je tid,," =
= 4 kN/cm
2
. Dimc:nzionirnti vrntil0 kmznog poprcL'nog prcsjeb, akojc G = ROOO kNlcm
2
.
138
IY"<<'fljc
Momelllllvijaujaje:
M, '" 955 955 5
8
50 = 139 kl\cm,
pa jc prcenik vratilH

ffJ9
D '" 1,72 ' -- = 1,72 3 -- = 4,5 em.
tldnz 8
Ugao uvijanja na duzini jednog metra iznosi'
IpO = 2,40".
0.1-4.5 8 -10 328050
Vidimo daje llgao IIvijanja veCi od dozvoljcnog (flo 0= {< 1 "" 2,4" ; pa, prema tome, vratilo .Ie slabo
dimenzionirnno prcmll ddorrnaciji_ Zhog toga, dimenzioniranje vrsimo P0l10VO prema dcformaciji:
8,03 em.
Usvajamo D '" 8 em.
8_ TrRllSmisiollo vralilo prstcl111stog poprecilog prcsjckll Did '" 120.'10 111m prcdajc snagu P '" 200 kW
pri 11 = 100 Jimin.
Koliki jc najvec; tangcncijalni nnpon')
Odgo1'(lI": T'lIraT 6,36 kN/cm
2
9. Vmlilo kmfnng poprccilog presjeka D"= SO mm prcilosi [' = 40 kW pri Ii = 240 l/min. Odwditi
najveci tangen;ijalni llapon ; lIgao IIvijanja vratila ako jc njegova d\lzillu f = S /11, [1 modul klizanja G =
=- ROOO
Odgol'(lr: 1
mllx
= 15R3kNlcm
2
; q = 0.038 rad.; {ro", 2,22.
10. Dimcl1zionirati vratilo kojc prcnosi snagu P"" 100 kW rn /I = SO l/min ako dozvnljeni napol1 1"/00
"'" 2000 N/em".
Odgol'Or:
D== 169,5 14,5 em; D= !3,7cm.
Usvajatno [) "'- 14,5 em.
11_ Na vratil0 dllzinc 1=2111 i preenika D "" 2 em djclujc momcnt uvijanja M, = ]5,00 kNem. Koliko
cc bid najvcce naprczallje i koliki cc hili ugao uvijanja ako je Illodul klizanja G '" ROOO kN:'em
1
?
Odg(}v(}r: 'm", '" 9.55 kNicm
2
: (jl "" 0.24 rad; (po = 13,8,
12 Kolik:J je duzina vratila prcenika D = 50 mtn ako su zadani:
G = S. 10' kVcm
2
; T,nlrY == 9,45 kNicm
2
i ugao uvijanja <.po '" 6".
Odgovor: 1== 2,22 m.
13. Vratilo prstennstog poprecnog snag!\ P == 1000 kW prj II ""' 100 l/min. Treba izrl1tu-
nati i precnik vnllila ako je Did'" 2 i ako jc najvctc d07so1jcno tangeneijalno naprc:wnje
r "/"" = 4 k;-.Ilcm".
OdgolYJr: D 23,5 em; Ii = 11,75 em.
PiW'lia:
I. Sla je to ug110 Ilvijanja kod stnpova optcrccenih nu uvijanjc'!
2. Kako se izracunava ugao uvijanja'l Koja vlrtkna su izlozcnH najvc{;cm IlVijanju?
3. Kako gl,%c ohrasci uvijanjR ohzirnm IW dozvoljcni langcncijalni unpoll i ua dozvoljcni llgno uvijanja za
knlzni prcsjck
4. Kako glase obrasci llvij3tlja 7a prslenasti stapa'.1
5. Koji je dOlvoljcni lIgao IIvijanja kod 13hkih vratila?
6. Kako izracunava precnik vmtila ako je poznato doz\"oljeno tangcncijalno uaprczanje i ako \Tatilo pre-
nosi snagu koja je tI KS?
7. Sta su to Jghka vratila i kako sc dimcllzioniraju?
139
7.IZVIJANJE
7.1. IZVIJAN.TE I K1UTlCNA SILA
Pri djelovanju opterecenja nn konstmkciju nastaju manje i1i veee dc[onnacljc elemenata
konstmkcije, pri cemu taj element dobija novi oblik, kqji ::;c mzlikuje od oblika kada nije
djelovalo optereccnje. Taj nov] oblik nazivamo ravnotcZni oblik. Tn ravnoteza nastaje djelo-
vanjem vanjskih i sila. Prema tome, jedna konstmkcija maze zauzeti mnogo
razlicitih oblika ravnoteZc, sto zuvisti od rasporeda optrc6enja.
Za sigumost konstmkcije potrebno je da izabrani ravnotdni oblik bude stabihln. Svaka
konstmkcija moze biti podvrgnuta ne samo djeJovanju zadanih optcrecenja, vec i povre-
mcnim kratkotrajnim silamn proizvoJjnog pravca. RavnoteZni oblik konstmkcije morn biti
takav da se ona uspjesno opire djelovanjc tih slucajnih optcrccenja. Ta sc sposobnost naziva
stahilnost konstrukciJe a ravnotezni oblik koji ima tu sposohnost zo\'c se stabilni oblik
ravnotcze. Kod konstlUkcije Ciji ravnoteZni oblik nije stabilan, sigurnost konstrukcije i ne
postoji i za takav slucaj i najmanji vanjski uzrok maze izazvati promjenll oblika, a s tim i
raskid konstrukcije.
Najjednostavniji primjer gubitka stabilnosti jcste kod ravnoteze prizmaticnog stapa, leoji
je aksijalno opterecen na pritisak Pri tome se nestabilni ravni oblik neizbjczno gubi i stap
dobiva flcksioni oblik ravnotcze. Takva pojava gubitka stabi1nosti naziva sc iz\ijanjc.
Pojava izvijanja teze se pojavljuje kod stapova koji Sll kratki i izlozeni pritisku. Ako se
optereti na ist! naein dugacak stap, on se izboCi kod izvjesne kriticne sile FIe' koja je manja
od one sile koju bi stap jzdr2ao kod cistog naprezanja na pritisak. Obrasci koji se primjenju-
ju za proracun dugackih stapova izlozenih opterecenju na izvijanje razlikoju se ad obrazaca
za naprezanje pri cistom sahijanju, iako je qjejstvo sHe isto.
Kriticnom sHorn izvijanja Fir zovcmo onu sHu koja je u stanju da prav stap izvijc i
da, odrZavajuci ga u izvjesnom polozaju, odrZava I"llvnofezu s njegovim unutrasnjim
silama. Dakle, kriticna sila Fk dovodi stap iz slabilne u labilnu ravl101ezu. Prema tome, mogu
nastupiti tri polozaja ravl1oteznosli: F < Fk - stap ima stabilnu ravnotezu F = Fk - stap je u
labilnoj ravnotezi iF> FI; - stap sc nastavlja izvijati do loma.
Prema naCinu ucvrscivanja - uvezivanja krajeva stapa, raziil(l0emo cetiri karakteristicna
slucaja izvijanja (s1. 7.1.).
7.2. O./LEROV OBRAZAC
Svajcarski naucnik Ojler pronasao je 1944. godine obrazac za izracunavanje kriticne
sile P/,;. Pojavu izvijanja Ojler tumaci tako da sila F koja djeluje na stap ne djeluje tacna u
osi stapa, nego njeno djelovanje ima vrlo mali ekscentricitet c
k
. U pocetku stap se izvija
momentom savijanja M = F . C
k
(51. 7.2.). eim se stap malo izboCi, povecava se taj moment,
140
F
0)
b)
F
A
A
Slika 7.! - O,,,,wI'fli sh/{"ilje\'i iLTiiolljo
i stap se pod uticajem tog momenta jos vise izboci - izvije. Sto ekscen.t.ricitet ck to je
i veci moment savijaoja i kod kriticoe sile Fk dolazi do vrlo velikIh defOimaclJa.
Stika 7.2 - b'iilll!je .;WfJlI :::/Jog eksn'lIlridleta sill'
Popustanje koje nastaje uslijed kriticnih opkrecenja i.m3 pojave,
ne postoje nikakvi znakovi 0 predstojeccm gubitku stablJnosh. Isto vnJen?c p.roccs
gubilka stabiinosti odvijn veOll1a brzo, sto su pokazala i. lsplt!vanJ.a.
Da bi konstrukclja bila sigurna, potrebno je da vanJska opterecenJa budu manJa od
kriticnag opterecenja. ZnaCi, potrebno je uzeti neki koeficijent .
Na sl. 7 .3.a ptikazanjc prizmaticni stap AS kojije opterecen na pr.ltisak
F, a sl. 7.3.b prikazuje slucaj kada je aksijalna si1a na pritisak F stle Fl;' U
ovom slucaju postoji stabilan oblik ravnoteze. Fleksiona defol111UClJ3 pnkazana lscrtkanom
141
1inijol11 ne moze se zadcl.ati, jer sila na pritisak F nije velika. Na 51. 7.3:c je
kad je 5i1a na pritisak F dobila kriticnu vrijcdllost F
k
U OVOl11 SlllCUJll obhk ravlloteze Je
nestabilan i zato se os stapn izv\ja.
;
C) /
F=F
k
B
X
0(,
__ ..E Fk
B
Slika 7.3 . Kl'ilil'im sila iz!'iianjll
Vrijednost siJe FA' maze se odrcditi imajuci u vidu na sl. ?3. l110gu )ed-
nadzbe iz teorije savijanja stapa. U presjekll (a - a) kOJl Je lldalJen za x ad tacke B, lJ. ad
kraj11jeg polozaja, djeluje moment

Na sl. 7.3.c vidi11l0 da ce moment za srednji presjek biti l11uksimulan i on iznosi
II/I""" = Fk . f
Napisacemo ugib 11<1 osnovu pozna1og obrasca
p Xc'
gdje su P - momentna povrSina,
x" - udaljenost tezlsta te povrsinc. . .
Momentna povrsina je ogranieena paraboJom, pa za istu mozemo naplsatl:

Udaljenost tezista x" za datu povrsinu (parabola) mozemo napisati
142
5
xo=g
_I
2 16
Aka ave vrijednasti za11lijenimo II obrazac za ugibf, imamo
Kada rijesimo jednadzbu po F
k
, dobivamo
48. E .j .j
, 5 t' l
posto je 9,6 "'" n:
2
imamo
Za 51ucaj optere6enja kao i uklijestenja, dat na sl. 7.4., dobili smo Ojlerov obrazac za
kriticnu silll FA"
Slika 7.4. . Odl1y1i!,(lJ!ie krilir"l1(' sile
Prema naCinu ucvrScenja krajeva slapa razlikujemo eetiri osnovna slucaja izvijanja.
a) Ako je stap 1I oba kraja zglobno vezan, a jedan se moze pomicati 1I pravcu uzduinc osi
stapa (s1. 7.5.a), tada za ovaj slucaj Ojierov obrazac glasi:
b) Za slucaj 11a s1. 7.S.b, gdje je jedan kraj stapa a drugi slobodan i 11a tom 510-
bodl1om Io-ajll djelllje sila F, tada sc taj slueaj svodi na,prvi sllleaj s1. 7.S.a, s tim 510 sc
umjesto dliZine '0 = 21 uvrsti u Ojlerov obrazac pa imamo:
143
b)
F

-5'
Il--
""
i
Is
1
A
.I
A A
Stika 7.5 - O,I'IIOl'lli .,1I1hlj<'li i::l'ijallja
c) Ako je stap jednim krajcm uklijesten, a drugim krajem ucvrscen i u zglo?u je
pomican uzdul: ase stapn (sl. 7.5.c), tada se ovaj slucaj svodi na slijedccl obrazac po Ojlcru.
1/ E J

4 . r
d) Na sl. 7.S.d prikazanje stap uklijesten na aba kraja, s tim da se na jednam kraju mozc
pomicati II uzeluztlom pravcu ose stapa. Da bismo dobi!i velicinu kriticne sile Fk treba u
osnovni obrazac Ojlera uvrstiti mjesto / duz.illu t ' pa cerno imati sljedeci abruzac:
, 0.7 "1 " .
Sa 51.7.5. vidima da je duzina!" tzv. slobadna duzilla izvijanja stapn, tj. razmak izmedu
elviju 5usjednih tncaka infleksije njegave elasticne linije. Nadu.lje iz
obrasca da kriticna sila zavisi od materijaln stapa, od poprecnog presjeim stapa, od duzme
stapa i od natina ucvrscenja njcgovih krajeva.
lzvedeni obrasci za cetiri slueaja UC\TSCCl1ja llPUCUjU na zakljllcak, da ce za slucaj
ucvrscenja na sl. 7.S.b, II odnosu na llcvrscenje stapa s1. 7.S.d, imati 16 puta manju mogllc-
nost za kriticnu silu.
144
7.3. KRITICNI NAPON I GRANICNA VRIJEDNOST
Razmouimo problem izbora savitljivog stapa, koji je opterecen oa pritisak silom F. Sve dok
je UZdlLZ113 os stapa u pravcu (ljelovanja silc naprczanje oa pritisak O"cjc odredeno relacijom
a =E.
, A
gdje jc: A - povrsina poprccnog presjeka stapa
Ova naprezanje ne smije premasiti odredenu granicll, aka se zcli izbjeCi popustanje mate-
rijaia. ZnaCi da mora biti uslov
O"c' A > F
Ako je stap izlozen naprezanju oa izvijanje i aka je llcvfscen kao oa 51. 7.5.b, kriticna sila Fie
je odredena obrascem, a da bi bila siguma stabilnost, mora ispuniti uslav
2

j-
4[
Dakle, pri proracunu, treba cia budu zadovoljcne abje pomenute jednadzbe.
U Ojlerovoj jednacini ne figurira naprezanje. Oblik presjeka obuhvacen je samo 11
momentu inercije presjeka. Da bismo izrazili naprezanje podijelit cemo obje strane Ojlerove
jednaCine povrsinom A, pa cerno imati
Aka aznacimo:
F
Ak = O'k (naprezanje izvijanja iii kriticno naprezanje)
= {l (i = paillprecnik inercije)
= A ( vitkost stapa)
,
i izvrsimo zamjenu Ra (G
k
) i (A) dobijamo

LZJ
Ova fonnula nam pokazuje da naprezanje (C\) zavisi sarno ad svojstava materijala i od
kosti stapa.
Ukoliko uzmemo ela modul elasticnosti E za neki materijai ima stalnu (konstantnu)
nost, onda vidimo da ce brojnik (rc
2
) U obrascu imati takoder stalnu (konstantnu) vrijed-
nost. Ostaje da u izrazu figllrira vrijednost 0,,2), pa aka nacrtamo dijagram napona II funkci-
ji (A), tj. G
k
"''1(A), isti nam izrazava Ojlerovu hiperbolu (s1. 7.6.).
Aka razmotrirna dijagram oa s1. 7.6., vidimo da je isti u ovisnosti od vitkosti ')..2 pod
uslovom da je moduJ elnsticnosti E = const.lz naprijed izlozenog upoznali smo se da modul
e1asticnosti E ima stalnu vrijednost u elasticnom podmcju Hukovog zakona, pn prema tome
i elijagram G
k
= leA) se moze primjenjivati za proracun do tacke proporcionlanosti tj. za
E = COllst. Zoaci, da Ojlcrov obrazac vrijcdi za podrucje eiasticnosti, tj. za podrucje
graoice proporciooaloosti oa Hukovom dijagramu.
145
rTetmajerova
I \
""_\ A
Slika 7.6. - Podllllje primjene OJ/errJl'ih ohmz(l("(l
Prema tome, mozemo napisati obrazae OjJera U obliku
rtE
CiJ,;=-,-:5; Cit' .
A
lin(fa
Vidimo da ce uslov (Ci
k
:::; Cif') bili ispunjen za vrijednosti A koje su vece od tzv. granicne vri-
jednosti A", pa mozemo napisati
A =n rr
o .Jo;,
Znaci da Ojlerov obrazac ne mozemo primijeniti aka je aJ,;> a
p
i A < )"0' Da razmotrimo na
primjeru koji je to red veliCina '"A".
Za celik sa cr
p
= 19,0 kN/cm
2
i E = 21,0 10
3
kN/cm
2
granicna vrijednost iznosi
)21,0" 10
J
105
Ao""'7t 19
Bitno je uociti da dimenzije stapa izlozenog izvijanju mocemo dobiti iz Ojlerovih obrazaca,
ako se rijdii po momentu inercije 1.
F
gdje je: [min - najrnanji moment inereije poprecnog presjeka, a F = -f ; gdje je: v - koefi-
cijent sigumosti.
7.4. DIMENZIONlRANJE STAPOVA IZLOZENIH IZVIJANJU
PREMA TETMAJEROVOM POSTUPKU
Ako razmotrimo dijagram a
k
- A na sl. 7.6. zapaZa1110 jednu liniju AB koja se llalazi van
podrucja eiasticllosti, tj. rekli S1110 da se za to podrucje ne mogu primijeniti Ojlerovi obrasei.
Ispitivanja su pokazala da qjlerovi obrasci vrijede za vitke stapove tj. za a" < a
p
i A> \,
Da bi se mogli racunati i kruti stapovi, kod kojihje A < Ao' tj. stapovi koji nisu vitki, Svajca-
rski naucnik Tetmajer ustanovio je 1903. godine, na osnovu mnogobrojnih opita, empirijski
obrazac za izracunavanje kritiCnog napona a If> a koji gIas!
146
gdje su a i b eksperimentalno utvrdene kOllstante posebno za svaki konstrukcioni materijaL
Ovaj obrazae predstavljenje u dijagramu Gt: - A Tctmajerovom pravomAB (s1. 7.6.).
Tetmajerovi obrasci za kriticano naprezanje G
k
kod neelasticnog izvijanja za materijale koji se
upotrebljavaju pri gradnji su:
za ceiik koji ima za E = 21 . 10
3
kN/cm
2
, kao i vrijednost A < 105, kriticni uapon cr k dobijamo
po obrascu
a za celik koji ima E = 22 . 10
3
L""J/cm
2
i vrijednost A < 89 kriticni uapon racunamo po obrascu
Li:: 33500 62 . A ),
dok za liveno zeljezo sa E = 10 . 10
3
kN/cm
2
i )c < 80 kriticni naponje dat obrascem
ra;:"77600 ::_1200" A + 5) "A' \,
a za drvo sa.J:: = I . 10
3
kN/em
2
i A < 100 kr1ticn1 napon dobijamo pomocu obrasca
19,4 ")'\
Na osno\,u eksperimentalnih ispitivanja dijagram a
k
= j{"A) u podrucju A < )"0 obicno se
sa dvije AB i Be (sl. 7.7.). Horizontalna linija AB odgovara granici
gnjeccl1ja a ()' a nagnuta lil1ija Be sluzi Z'd naprezanje izmoou granice proporcionalnosti i
graniee gnjecenja materijala. Kriticno naprezanje uzima se u podrucju 0 < "A < 60, (granica
gnjecenja), koja npr. za odredeni celik ima vrijednost kriticnog napona Ci
k
= 24,00 kN/cm
2
(s1. 7.7. linija AB), kao i podrucje za 60 < Ie < 100, gdje jc G
k
= 20,73 do 24 kNlcm
2
(nag-
l1uta Be - Tctmajerova linija) koja dostize Ojlerovu hipcrbolu. Kriticni uapon se uma-
njuje za koefieijent sigumosti v, pa izraz za dozvoljeni napon glasi
kons1. Ojlerova hiperbola)
Za podrucje iznad graniee proporeionalnosti se pretpostavlja da se Gki/oz mijenja po zakonu
parabole, koja za)c = a poCinje pri Ci
kdo2
= 14,00 kN/em
2
i za A. = 100 dostize vrijednost
a
Moz
= 20,73/3,5 = 5,92 kN/cm
2
.
Na sl. 7.7. prikazana je graficki i promjena koefieijenta sigumosti v, u zavisnosti od vitkosti
A. Z1 = v = 1,7 dok za A = 100 vrijednost koeficijenta sigurnosti v = 3,5. U
ovom podmcju, tj. u neelasticnom podl1lcju (0 < A < 100) koeficijent sigurnosti se mijenja po
paraboli, dok u elasticnom podmcju (A> 100) koeficijent sigumosti 1ma stalnu vrijednosti
v = 3,5.
Pomocu Tetmajerovog postupka ne mozemo direktno izracunati dimenzije stapa
iziozenog izvijanju, nego biramo dimenzije na osnovu iskustava iii, radi orijentaeije,
izsacunamo pomocu Ojlerovog obrasea silu koju uporedujemo sa datim opterecenjem u
zadatku. Ukoliko je izracunata sila veca ad zadane sile, stap ce sa takvim dimenzijama zado-
voljiti uslov stabilnosti.
147
\
\
Ok
A Ok 8
21,00 F--"':"::---:::_
\ C
5, 2
./

"
1,7
1 ---
o 20 1,0
60 80 100 120
Slik..-I 7.7. - Zavi.l"!lo.w IUlprezmr)a od "llkosli .;;tapa
7.5. D1MENZIONlRAN.JE STAPOVA IZLOZENIH
NA IZVI.JAN.JE OMEGA POSTLJPKOM
D
/1,0
Osim Tetmajerovog postupka, u praksi se primjenjuje i Omega postupak za dimenzioni-
ranje stapova izlozenih na izvijanje. Ovaj postupok se svodi na prorocun stapova
opterecenog na pritisak, uz pretpostovku do je
F
'A= Ci
kdoz
Ako uvedemo koeficijent
je. (I) odnos izmedu dozvoljenog napona pri istezallju Ci
edo
: i dozvoljenog napona pri
lZV1JanJu Cikd(Jr'
Prema tome, mozemo napisati izraz:
odnosno
Toda mora biti zadovoljen uslov
ZnaCi, ako je zadana sila F, moze se, uz izbor A j odgovarajuce vrijednosti (I) izracunati
povrsina presjeka A. Koeficijent OJ izracunat je za razne materijale i za razne stepene vitkosti
i nalazi se u prilogu tabela 11a kraju udzbenika. Na sl. 7.7. prikazana je kriva (I) =.fCA) za dati
celik. Primjena co postupka se ne preporucuje u masinstvu., jer za A < 100 vrijedi drugaciji
koeficijent sigurnosti v.
148
Da ukratko zakljucimo:
Stapovj koji su izlozeni naprczanju na izvijanje - proracun sc izvodi oa slijedeci
uuciD: prvo izraCllnamo stepen vitkosti stapa A. Ova cinimo iz razloga cia vidimo u karn se
podmcju nalazimo. Aka smo u clastictlom podrucju, primjenjujemo Ojlerov obrazac, aka
sma u plasticnom podrucju, primjenjujemo Tetmajerov iii Omega-postupak.
K(Jcficijent izvijullja {jJ za vitkost 'A
za cdik cvrstoC..:: 360:-J/mm" i cdik cvrstoce 5 iO)'\/1l1J11
2
,---_.-
i. 0 20 30 40 50 60 70 80 90 100
1---
(1)1""
l-
!,OO 1,04 1,08 1,14 1,21 1,30 1,41 1,55 1,71 1,90
(I)51n 1.00 1,06 l.JJ 1,19 1,28 1,41 1,58 1.79 2,05 2,53
). 110
,
120 130 140 160 180 200 220 240 250
. -
(rl1611 2,11 2,43 2,85 3,31 4,32 5,47 6,75 8.17 9,73 10,55
wsw 3.06 3,65 4,28 4,96 6,48 S,21 10,13 12,26 I 14,59 15.83
za SlY) hv
i. 0 20 30 40 50 60 70 80 90 100
", 1,00 1,05 1,11 1,22 1,39 1,67 2,21 3,50 4,43 5,45
.._--
za drvo
r-- -
I
1- A 0 20 30 40 6() 80 100 120 140 150
w 1,00 1,03 1,08 I 1,14 1,42 2,07 4,64 6,31 7,25
._-- ---
7.6. R1.IESENI ZADACI I ZADACI ZA SAMOSTALNO V JEZBANJE
1. Izrai:tmati prd::nik zavrllD') diLalkc za lokomo:iql akD je dw.ina I = 1,7 m, Idina
G "" F '" 320 kN, broj Uizlliica ,ic: 4, a SkPCll \. = 5.

IzraclllHlnlO koliko tc:reta otpat(! 11..1 j<:unu dizalicu
Prema Ojlcwvom obrascll, odr<.-"i.li6c:mo F
k
'
5 so
Usvajamo D 6 till.
10.2. j04 0,05 .D
4
170
2
D "-"j 5'SO 170
10- 2 - 10
4
0,05
5,8 em
Polrcbno jc odrtditi moment im:rtije (1) i povrsillll (A) kako bisfl10 izracllnali poluprecnik inercije (I).
, ,
4 4 4 J[ D- 1t. 6 2
["" O,OS-D = 0,05' 6 "'64,S em ; A ""-4- e -4-=2S,3 em
149
_ @_
i-.y A -1,5em
Vitkost stapa je
=l2Q.", I \3
1,5 '"
Zakljucujemo da je f, > 100, pa, tome, mOZC!TlO primijeniti Ojlcrovu formuJu.
2. Stuh od drveta kvadratllog presjcka, sa stranom (/ "" 24 em i dtlzinom f Gm, \lcvriicen je Sll stram,
kosim potporama i jednimje krdjem \icvrscen U ZCllliji Koliko oplerecenje moze izdrzali stub koefi
cijcnt \' '" 4 i E = 10
3
kN/cm
2
[(je/fenjl'
Moment inercije izracunavamo po uhnlscu:
, ,
= 27640 em
PoJuprcenik inercije je:
27640 "" 6 93 elll
2424 '
Vitkost stapa odrcdl0cmo iz:
A 8(' 5
I 6,93 '
Vidi!Tlo dajc (, = 86,5 < 100, pn se ttl nc mozc primijeniti Ojlerov ohrnzlle, ncgo lTloramo lIpolrijehiti
TClrnajcrov ohrazae:
cr, = (2873 --19,021,-) 2873 19,02'86,5 = 1227,8 Nlcn/
,
Omvoljeno oplerecenjc .ie:
.A 1
"'TI227,8.576=176803N 176,803kN
3. Stuh od drveta kvadratnog prcsjeka, duzine 1=4 m, optercccn je s 70 kN. Treha ciimellzionirnti
stub, aka su koefieijem sigunlosti v = 10 j modlll c!asticl1osti za drvo E"" 1 0
3
kNiem
2
.
J?;dt'lIje
Odrcdicemo moment inereije:
10.7040(/
" 'Jt \()
S druge strane. znamo da je moment inereije kvadrata
,

" ''--- " J=12 ---+(/"'""1/ 12 J='I12' 11200 19.2 em
Usvaja1llo a = 20 em, pa jc:
Polupretnik inereijc jc:
5,77 em
Vit.kost stap odredujemo pomocu obrasca:
150
"-=1-,,,,400 69,4
i 5,77
PoSto je A < 100, to ccmo primijenti Tctmajerov obrazac:
Ok = 2873 19,02 'I. c., 2873 -19,0269,4 '" 1553 Nlem
2
Optcrccenje odredujemo pomocu obrasca'
F." A .0/- =..l. 400' 1553 =62 120N
v 10
Nadeno opterecenje je manje od zadatog, pa, prerna tome, Ul.lmamO da je a '" 21 em
16200_
61
.
, em,
A =1,-= 40() =656
! 6,1 '
Ok "'2873 19,02'65,6'" 1625N/cm
2
F",,1!.25441 =71662N
10
Sada je 7_Hdovoljen uslov i lIsvajamo za ({ = 21 em.
4_ Dimenzionirati slap zglobno vezan na oba kraja, kmzllog presjeka duzinc 1=04 m, opterecen silol11
21 I03kN/crn
2
,av"'5.
Rjderrje
PrClTlll Ojkrovol11 obrasctl, immno'
100 J60 DOD,, 5._ 381 em
4
1021 ' 10
S druge strane, znamo daje:
, ,
IT . D 4
381em;
J
-_.-
4381-64
D""
n
Usvajamo D "" 9,5 em
Poluprecnik inercijc jc'
i= /L"" (j81'4=2,32cm;
-,fA
ZnaCi daje A > 100, pa je primjena Ojlerovog ohrasea moguCa.
5_ Dimenzionirati drvcni stub duzine I "" 6 m, koji je kvadratnog prcsjeka j izlozcn izvijanju silom F''
"'".60 kl'\, jednim krajem zglobno vezal1. a dmgim ukJijdten aka je 0. '" 6 kN/cm
2
, v '" 10, E =0 10
3
k."-1!cm
2
.
Rjei;cllje
Primjcnjujcmo Ojlcrov obrazac'
v (i() (0,7' 600)z - 10 4
. E '= 10 584 em

I""TI ----+a="'I1O 58412 = 18,gem
Usvajamo (/ '" 19 em, pa je:
i"" [Ii = J 12(:4
a
" = eo =5,5 em
151
'A. 0,7 6{)O = 76 < \00
r 5,5
Zukljucujemo da je I. < 100, tj. nalazimo se u plasticnom podrucju, gdje ne vaze OJ!erovi obmsci, pa
cerno provesti Omcga-pos!upkom.
Za = 76.ie w "" 1 ,92 pa imamo:
i'osto su dimcnzije prcvelike, uzdemo (/ '" 16 em.
i ",,"_E...... ",Ji.. =47 em
{12 3,4 '
90 imamo 0) "= 2,36.
'" 0,7 ' 600 = 90
4,7
Posto je nosivost stapa f2 '" 65 kr-.: malo vel:a ad opterec.:nja F = 60 kN, to ce poprecili presjck iviec
{/ = 16 em zadovaljiti.
6. Stub presjeka I pro fila, duzinc I 4 ln, zglobno vezan na obf! kraja, izlozen je izvijanjll siloru F '" 100 kN
Izracunati hroj profila ako jc v = 4, a matcrija! ima E = 21 . 10
3
kN/em
2
.

Koristcci Se obrasecm
ovom lllomentu im:rcijc odgovara 1 26 s I" "" 288 cm
4
, f
"
'" 2,32 cm i A = 53,4 cm
2
_
Sada ceillo izracunati vitkost stapa:
pa zakljucuje!llo da smo iSPllllili uslov f, > 1.
0
, llaJazimo se u r:!usticno!ll podnlcju 7.a koje SIlIO primijelliii
Ojlcrov obra7.ac.
7. Pama m81.ina ima prccnik cilindra D = 500 mm i pare f1 8 bam. Duzina klipnc poillge je
f'" 1,55 m.
Dimcnzionirati kEpnu polugu kruznog poprecnog prcsjeka aka.ie E =- 22 . IO
J
kN/cm
2
i v = 8. Sila
1t, D"
P''=-4---
P
.
Odgo\'or: D = 7,2 em.
8. lzracunati nOSiv05! drvcllog 5tllba pravougaollog presjcka h 10 em, Ii = 20 em, dulina { "'" 4 In,
zglobno vczanog na oba i ako jc v
e
"= 6 kN/cm
2
i 11 = 8_ a E = [oj kN/cm
2
.
Odgovor: F"'" 1303 kp.
9. I:(.facullali nosivost stuba poprt."i:nog presjcka I 20 duzinc f "" 1,5 In, zglobllo ve/.Hnog za oba kraja ako
jc l' == 5 i 0"" Nkm
2
.
Odgovor: F == 144 kN.
10. Klipna poluga pame masinc dugaje f ",'. 3 m, precnik pamog cilindra D = 600 mm, a pritisak pare
p = 15 bam. lzracunati koeficijent sigurnosti v, ako je E = 22 . ! oj kN/em
2
.
Odgovor. v = 4,3.
152
!!. Poluga I"dzvodnika pame lllasinc dugaJc f= 1,2 tn, a prenosi silo F= 12 kN. Treba izracunati prcCllik
poluge ako.ie !) kruzllog popreClIog prcsjcka i 2) pravougaollog presjcka sa h : II '" 2 : 5 stepcn sigurnosti
v=40iE=20lO'kNicrn
2
.
Odgovor. D "'- 4,7 em, h '= 3,5 em II = 8,7 em.
Pitmya
I. Kako ll<lstaje izvijanjc?
2. Sta.ie to krititna sila?
3. Koje slucajcw izvijaJlja illlamo?
4. Kako se m(:[lIla kriticna sila za svaki od osn{lvllih rmCiIW iLvijaru" (Ojkrovi obrasci)?
5. U kojeJil pndrucjll vazc Ojlerovi obrasci?
6. ('emu.ie jednako naproanje kod izvijanja ?
7. Kako se vrs1 dimenzJoniranje iitapova IXI Tcunajcrovolll obmscu?
lj. Kako sc vrsi dimcnzioniranjc stapova po Omcgll-postupku'_'
153
8. SLOZENA NAPREZANJA
Do sad sma razJTIotriJj osnovne slucajeve opterecenja i odgovarajuce defOimacije: aksi-
jaloo op1erecenje (istezanje i sabijanje), smicanjc, uvijanje-torzija j'savijane. Kombinovanjcm
tih osnovnih slucajcva mogu se dobiti SIOZCllU iIi kombinovana opterecenja i odrediti ukupna
naprezanja i defOlmacije. Za praksll su o;]jvaznijc Dve kombinacije:
a) savijanjc i smicanje
b} istezanje (sabijanje) i savijanje
c) savijanje i uvijanje.
8.1. EKSCENTRICNO OPTERECEN.IE
Slucaj kad napadnll sila F
djeluje u tacki Co (x"' Yo)
Ovdjc cerna raZ11101nti sloeaj kad napadna tacka sile F ne lezi ni oa osi 0." niti na osi 0.
1
nego u lacki Co (s1. Rl.), op6i slucaj. .
Aka oznaCimo koordimtc tacke Co (x
o
' y,,), gdje
djeluje napndna sila F prvo cemo izvrsiti redukciju
sHe F u tezis1e poprecnog presjeka 0. Redukovana
sila izaziva cisto naprezanje na is1ezanje pa
1110ZC1110 napisati
Pored (lvog naprezanja, pojavljuje se moment savi-
janja s obzirom na os 0" i na os 0Y' pa ih 11102e1110
napisati

Ukllpno naprezanje je zbir naprezanje se javlja-
ju ad napadne sile, pa imamo:
Slikn 8.1.
F M,. Mv F F . Yo F . Xo
0'("(>=--+--+-_.
A W,. W" A TV" W"
Za tacku C
1
111oze1110 napisati ohrazac za ukupni nommlni napon
F M,. M,.
G
c1
=Y-- rvx -
Ukupni nom1alni napon u nekoj tacki D (X, 1') prvog kvadranta imamo
154
F
F F. Xo'X
+ --1-- +
y
Fyoy
--1-
y
-
Pomocu izvedenog obrasca mozemo, izracunati nonnalni napon u bilo kojoj tacki, s ti111 da
se za x i y unesu koordin<l1e te tacke. Da bismo odredili ncutralnu liniju i raspodjelu napona,
postavit cerna llslov da je ukupno llaprezanje jednako nuli 0' = 0 pa imamo
1 + .!:Q:_;.JL + .. = 0
i/ i/
y
,,-x
Slika 8.2, Poloiaj I/('ulral//e {),I'i kod ,,1lI'ijrrJ/ja i i!'/(wllljrl
Da odredimo poloZaj koordinale x" lleutralne osi (sl. 8.2.) pastavil cemo da je Y
n
= 0, pa
llnamo:
1+
dok polozaj koardinate Y
n
, uz uslov da je x = 0 imamo
1 -1- YwY" =0
. 2
1,

Yo
Ako dobijene tacke koordinata x/I i Y
n
spajimo, dabit cemo polozaj neutralne osi n fl.
Iz izraza za x" i y" se vidi da polozaj nulte linije ne zavisi od sile F vee samo ad
trielteta te sile, tj. ad tHcke Co (xo' Yo).
Raspodjcla napona du.?; linije C
1
OC
l
koja je upravljena okomito na lleutralnu os (s1. 8.2.),
dataje na dijagramu napona za krajnjc tacke C
1
i C
2
prikazanih na s1. 8.3.
155
0"2
Stika 8.3 - Di/agmJJlI1f1pO!l1l za slll<'oj prl!nJa sL 82
Iz obrasca za XII i )'n se da zakljuCiti: sto je napadna sila F bliza te.zistu presjeka, to 511 vece
vrijednosti XII i y", tj. to se visc ncutralna as udaljuje od lezista presjcka, pa se maze nalaziti
i izvan njegove konturc. Tada imamo u svim tackama presjeka naprezanja istog predznaka,
tj. samo opterecenje na istezanje iIi na sabijanjc.
Ekscentricni pi-itisak sc dobija istim posttlpkom kao i za ckscentricno istezanje. Razlikn
je u predznacima normalnih napona tj. normaloi naponi Sll supratnih znakova. ZnaCi da izve-
deni obrasci za ekscentricno istezillljc vaze i za cksccntricno sabijanjc.
Izvedeni obrasci gJase:
-"-- (I +
A
1 a
z
= (a" - ali)
a =+ (1 + .e.
y
)
A i/
Obrazac je izveden 7..1 opCi slucaj ekscenticnog istezanja iii sabijanja, to je slucaj kada
napadna sila F ne djeluje na OS! simetrije 0,. iIi Or' Kod ckscentricnog istczanja i sabijan-
ja dimenzioniranjc shlpova sc vrsi na OSIlOVU lskustva, a potom pnnjerava na osnovu
na,iveceg Ilapona koji IlC smije biti veCi od a
Joz
?:: a""u"
8.2 .. lEZGRO PRESJEKA
Jezgro presjeka je od poscbnog znacaja za matcrijalc, koji ne rnogu da izdrZe napreza-
nje na istezanjc. Sigunlost konstmkcijc izradene ad takvog materijala zahtjeva da se II opas-
110m presjeku smiju pojaviti sa1110 naprezanja na pritisak, tj. nonnalna naprezanja s raspo-
djelom U obliku trapcznc iii trokutne povrsinc. To se moze posti6j aka izabcremo ekscen-
tricitet uzduzne silc tako da se neutraina Hnija nalazi izvan presjcka iJi najvise da langira kon-
turu presjeka. Skup svih napadnih tataka (za koje ncutralna linija tangira konturu presjeka)
koje imaju to svojstvo da obubvataju djo presjeka oko njegova tezista, nazivamo jezgro
presjeka. 1z ovoga zakljucl1jcmo, sve dok napadua tacka sile F pada u jczgro presjeka
iIi na njegovu ivicu u poprecnom prcsjeku nece biti istezanja.
Izgledjezgra zavisi ad veliCine i oblika poprecnog presjeka stapa kojije opterecen na pri-
tisak-sabijanje. Materijali koji lose podnose naprezanje na istczanje jesu: Ijevano zeljezo,
beton, kamen itd.
Sada 6emo se upoznati knko se dobiva jezgro presjeka za pravougaonik, krug.
J56
8.2.1.JEZGRO PRESJEKA ZA PRAVOUGAONIK
Da bi naprezanje u presjeku (51. 8.4.) bila sa1110 naprezanje na sabijanje, jednog pred-
znaka, aoda neutralna os mora, kako smo vee naglasili, dirati-tangirati konturu presjeka. Kad
pmvougaonog prcsjcka avo znaci, da se neutralna as podudara sa stranicama pravougaonika.
Aka je napadna tacka sile F u tacki 11] kojaje odredena rastojanjcm On
1
= X"' tuda mozcmo
napisati:
B
y
c
x

__ . ____ ______
Slika 8.4 - .fezgro presjeka ZII pn/I'ougllollik
Radijus incrcije za pravougaoni presjek je:
j '} =
I" b
3
. h
b'
b ,.
12 12
.._ b
2
/12 b

xn=
- bl 2
Isto tako, da bi ncutralna osa bila strana Be tj. y = l1. napadna tacka mora bitri u tl2' onda
II 2
Yo
i/ ,/ /12=_}}_
y" hi 2 6
[YO I
Analogno ovim tackama, mozemo dobiti i za 05talc tackc tl3 i fl
4
. Spajanjem dobijenih
tacaka til' n
z
' 113 i "4 dobijamo jezgro presjeka za pravougaoni presjek. Ako uporedimo oblik
jezgra sa oblikom prcsjeka stapa (u ovom slucaju pravougaonik.:'l), vidimo da svakoj strani-
ci poprecnog presjeka stapa odgovara tjeme jczgra presjeka i, obratno, svakoj stranier jezgra
presjeka odgovara tjeme poprecnog presjeka. ZnaCi, aka je poprccni presjek poligan, tada ce
i jezf,'To presjeka biti poligon.
J57
8.2.2. JEZGRO PRESJEKA ZA KRUG
Kod krumog presjeka ce biti i jezgro krug jer je krug simetrican lik, i svakom tan-
gentnom polozaju neutralne linije nn krugu odgovara ijedna taekn na iston1 rastojanju od centra.
Aka tangenta na krugu u 1acki A predstavlja ncutralnu 05U, tada imamo da je XII = R, pa
ce napadna taekn sile imati apscisu udaljenu od ishodistn tezista Oil! = x(J'
R2/4 R
x" -R 4
Za tacku n
2
presjeka jezgra imamo da je On
2
= Y", a Y
R'
y()
)'
4
R 4
R, pa je
x
Siika 8.5. - .fl'::gm za krug
Na osnovu izlozenih primjera za pravougaonik i krug, maze se i za dmgc obi ike pop-
recnog prcsjeka odrediti jezgro presjeka i na taj naCin obezbijediti sigurnost konsh'ukcije od
10mova.
8.3. SAVr.JAN.1E IISTEZAN.JE
Slucaj kad sUa F djelujc na osi simetrije x
Aka imama slueaj opterecenja kaa na sl. 8.6" gdje sila Fnc djeluje u uzduznaj asi stapa,
tll se pojavljuje slozeno naprezanje (naprezanje na istezanje i naprezanje nn savijanje). U
ovom slucaju vidimo da je napndna taeka sile F pomjerena za udaljenost e od uzduzne osi
stapa. Ova udaljenje e mi nazivamo ekscentricitet sHe F. Nas zadatak U OV0111 slueaju sas-
toji se u tome da nademo najveca naprezanja i nn osnovu istih proracnnamo dimenzije
stapa.
NOlmalno naprezanje pri istezanju dato je izrazol11
F
u"=A
Od momenta savijanja Mr = F e, za slueaj dut na sl. 8.6., imamo naprezanje na savijanje
pozitivno i negativno (jedna vlak11a se izdufuju linUa C - C]) a na dmgqj strani od uzduzne
osi simetrijeAB skracuju linija D - D
1
), pfl prema tome, mozemo napisati:
158
IT =!:!L 1 a =_!!..L
fl W h W
Sabiranjem ova dva naprezanja ere i o"t'dobijamo
Gr=(Je+aj' i G
2
=O,-Oj
1 '2
Z F
I -
Zn8ci da su nuponi od suvijal1ja u taekamu CC poz-
.. . I
ItlV111, U u tackama DD! negativni (s1. 8.6.).
Napon cr u bilo kojcm popreenom presjeku posma-
tranog stapa, dobijamo sabiranjem odgovaraju6ih
napona od istezanja i savijanja, Napon u na
udaljenosti x ce biti
cr=a +cr = F._+ Mx =L+F,c.x
e Ix A I)' A A i;

gdjeje: ly=A. i}
Znamo da su naprezanja u taekama na neutral-
noj osi jednaka nuli, a da bismo adredi!i najveca
naprezanja, mommo odrediti poloznj neutmlne osi,
pa moz.elUO napisati obmzac

A i; .
Da hi se ispunia uslov 11 gomjem izrazu, zonei da je
ex
i.; II = 0
x' - je neutralnog sloja ad ose stapa, pa je

'
tk
u Xn=X
Neutralna as dijeli cijeli on dva dijela: u
>' .." jednom dijelu vladaju naprezanja na istezanje, a u
Shka 8,6.1ste::mlje I .I'(JVlj(tnj" d . . b . N I . .
. . rugom naprezanJc I sa lJaoJc. cutra nn osa JC IStO
lako 1 sa osom 0.1" Za silleaj kad bi napacln3 taeka sile Fbila na osi 0", tada bi neu-
tralna osa bIla paralelna sa osi I ovdje se ekstremna nonnalna naprezanjajavljaju u naju-
daljenijim tackama presjeka ad neutralne osi i Ide na konturi presjeka. ..
8.4. SAVIJAN.JE I UVI.JAN.fE
. opterecena vanjsko111 5ilo111 F na rasfojanjll 12 od sredisnje ose C - 0 (sl. 8.7.) ,
Ista Je IZlozena naprezanju uu uvijanje, savijanje i smicanje.
Moment ad vanjske sile M,.""'" F . '2 vrsi naprezanje na uvijanje, a redukcijom vanjske sile
F u teziste popecnog presjekri. (taeka 0) ista vrSi naprezanje konzole na savi]' anie cr., kao i
. .. ' j
naprezanJc na smlcarue "Ts'
159
Prema tome mozemo zakljuCiti da ce opasni presjek u uklijestenju i najvece naprezanje
biti u tackama A j B. Ovakav naCin optereCel\ja javlja se kad transmisionih vratila, kaja su
pri rotaciji padvrgnuta djelavanju vlastite teZine, tezine remenica i sila u krakovima.
Dimenzianiranje ovako oplerecenih elemenata vrs! se na osnovu vise hipoteza:
F
Slika 8.7. - Sal'Ullllje i IIvi/ufije
a) Hipoteza najy/.->Ceg normalnog napona. Ova hipoteza pretpostavija da je dostignuta
granica l1osivosti materijala. Ovu vrijdnost nonnalnog napona izracunavamo pomocu obrasca:
Gl=t(a
r
+
gdje su a
r
! 1", najveCi naponi uslijed savijanja momentom F '1 i uvijanja M, = F 12
Ako u prethodnoj jednaCini zamijenimo
M
f
M, A(
Gr=W; 'I =-W;:"" 2W
imat cemO da jc:
a.= ..L( Mr + +4 Mt)=_I_(M
f
+ + M/}
, 2 W W2 w; 2W
iii 10,. I-V=M,. +,J M/ 7MB
Ovaj obrazac se koristi za dimcnzioniranje, kao da je to moment savijanja, Mr Uslov koji se
mora ispunitije

b) Druga hipoteza se zasniva na pretposta\'ci nujveceg tangcndjalnog napona.
Ovdje pretpostavljamo da je dostignuta granica nosivosti matelijala kod najveceg tangen-
cijalnog napona. Izraz je dat U obliku
1: = (). =.l a.'r + .1:,)'
mu.\". :2 ! 2
ako uvedemo zamjenu, immno da je idealni moment
I M, cO ) Mi + (ex . M,)' 1
gdjeje
160
a - je kocfieijent korekcije.
a = Ci(d,,;_
2 .
Dimenzioniranje se vrsi na oS!10VU prethodnog obrasea.
c) Trecu hipnteza zasoiva se oa najvecoj dilataciji.
ldealni napon Ci
i
dat je izrazom
a, "" 0,35 a
r
+ 0,65 ) + 4't;
za!l1jenom imamo
illI; =0,35 Mr + 0,65 .,/ivt/ + MI2
Ovaj obraz.ac je bio najvise u prill1jeni sve dok Bah nije izvrsio korekcijll, llvodeCi koeficijent
(1" s kojim dobijamo pOllzeianije rezultate.
aliioZ. .
a o"'" pa.1c
1,3 . '111M
d) Hipotcza dcfonnaciollog rada. Ova hipoteza pretpostavlja da je dostignuta granica
nosiyosti matcrijala od napana i defonnacijc, tj. od utrosenog rada, koji je potreban da se
promijeni oblik 1 em
J
. Ova hipotezaje najvise u primjeni, paje izmz za idealni napon dat u
obliku:
a za idcalni moment
0,75(0: .MY I
gdje je 0: - koeficijent korckcije i ima vrijednost
8.5. PRORACUN n:8KIH VRATILA
Optereceqja vmtila od kontinualno rasporedene sopstvene tezine izazivaju vrlo male
napone U odnosn na napone izazvane spoljasnjim opterecenjima, pa se pri proracunu po
pravilu ne uzimaju 1I obzir. Medulim, u praksi se susrecell10 sa vratilima kod kojih tezillu ele-
mel1ata koji se nalaze na vratilu ne mozemo zanemariti. Takva vratila irnaju vclike mase u
remenici iii zupbmiku koji sluzi za prenos snage i obrtnog momenta. Ovakva vratila nazi-
vamo teskim vratilima za razliku od lahkih vratila. Ako sma vee reldi da se u proracllll11
vratila mora llzeti i tezina e!emenata koji se nalaze na vmtilu, onda su ta vmtila pored
tor.liranog momenta Mr izlozena i momentu savijanja Mr. Znamo da su tezine od masa uvijek
u vertikalnom polozaju dok obodne sile mogu z.auzeti razlicite pravee djeJoyanja. Zato cemo
ovdje razmotriti kako se vrSi proracun jednog teskog vratila koji pcnosi odredenu snagti.
Na sl. 8.8. prikazallje prenos pomocu zupcanika. Veliki zupcanik una poluprecnikR, dok
manji zl.lpcanik ima poluprecnik R
J
Obodne sile su oznacene sa F i Fl' Redukcijom obod-
161
nih sila u tezisne tacke C i D mozemo ih razloziti na komponente u pravcu C, i Dx i C
v
i D
F
-
TOIzioni moment se javlja ad obodne sile F na kraku R i sile F! nu kraleu R
j
_
Mt=P-R=F) -R)_
S druge strane, znamo da je moment torzije
M, "" 955 - [kNem]
Cpogledaj: UVIJANJE - TORZIJA)
P-R=95S-
Slika 8.8. - Dijagl1:/Ini napoIJlI /1(/ te.\'kom vm/illl
162
odnosno
I F,
Na ovaj nacin odredili smo obodne sile P i F
1
- Sa slike vidimo da obodne sile djeluju
pod istim uglom a prema osi C
v
i D
1
,- Ose C
x
i D, leze u horizontalnoj rayni, dok ose C
v
i D
1
,
Ide u veltikalnoj rayni_ -. . .
Sada mozemo napisati izraze za horizontalne i yertikalne komponente,
F,,=F. sino
,
FH =- F
l
, sino i F,_ = F,' cosa
11 11

Potrebno je odrediti reakcije U osloncirna, pa mozemo napisati Zfl horizontalnu
(m - (2 . a -;- l) - F H/a +- l) + F'ul! ' a = 0
Fff] . (a + b) - F"ll
FAH = __
2 a + {
a
dok za vertikaillu irnamo
F.I/' (20 + IJ - (Fv + G,)' (a + IJ - CG, - Fv ) . a
I II
Sada cerno odrediti momellte za presjeke u C i D i ustanoviti gdje je maksimalni moment
Ako su u presjeku C dobijeni momenti yeti, nego u presjeku D rezultujuCi moment od sa-
vijanja ce biti:
Kako se radi 0 slozenom naprezanju, to cemo odrediti idealni moment Mi leoristeci ,cetvrtu
hipotezu,
163
za
G{iloz_

1,73 . 't!rlaz.
precnik vratila cerno dobiti iz izraza
d
J
1t M.
W=--=--'-
32 ad,,"
Sa sl. 8.8, vidimo i grnficki predocene vrijednosti mornenata, kao i rezllltujuCi moment za
opterecenje kojc je dato.
Kod teskih vratila koja su optrecena remcnicama sila koja vrsi savijanje vratila nalazi se
na drugaCiji naein nego kod vratila sa zupcanicima. Posmatrat cemo remellicu nasadcnu nn
vratiJo (sl. 8,9.). Nekaje strana 2 aktivna (vodeca) straml kaisa, n strana I pasivna (vodena)
strana kaisa. Zatezne sile u remenu su: F
z
na vodecoj strani i F] na vodenoj stnllli. Sila je
uvijek veca ad sile F
1
, jer je uvecana za silu trenja kaisa 0 remenicu, 9. -
F2 = FI + F,1f '
gdje je: fl- dinamicki koeficijent trenja klizallja, a a obuhvatni ugao kaisa oa remcnici. Ako
uzmemo da je obllhvatni ugao a = 180, a = 0,25, tada imamo:
e,t(f,= dJ.25 . r. = 2,20

X
Slika 8.9. - Vralilo oplereL'CI1O rellU'lIic(J!ri
ZnaCi daje sila Fi = 2,2' F,. U praksi se obicno LlZima daje sila F
2
;::, 2 F
l
, tako da sa tim
odnosom sila mozemo proracun.
Prema tome, llkllpna rezuitantna sila ce biti
FR=F
j
+ F2 = 3 F
j
Ovu rezultantnu silu sada mozemo razloziti na njcnu horizontalnu i vertikalnu kompo-
nentu,
164
Moment torzije ce biti
M1=F1R,
odnosno, usvojimo Ii da je FI = F, irnarno
[z ovoga vidimo da je torzioni moment kod remenica isti kaa i kod zupcanika, tj. jednak
je uml10sku obadvije sile u vodenom knisH i radijusa remenice, dok je moment savijanja ad
sile zateznih sila u kaisima Zl1al110 Yeti, jer je rezultanta jednaka zbim sila u vodenom i
vodecem dijelu kaisa. Kod zllpcanika moment sav\janja nastaje ad sarno jedne obodne sile,
tj. od sHe koja je redukovana u tezisnu osu zupcanika, odnosno vratila.
8.6. RI.IESENI ZADACI I ZADACI ZA SAMOSTALNO V.IEZHAN.IE
I. Kuka kruZBOg popn:cnog prcsjc:ka, pn::cnika D o 24 llllll iziozena jc djejslvu zatczui:ih sib F = ]000 N.
Odn;diti nnponc \l presjc'Cima A - B i C - D!
Rje.'ellje
A 4,52 em::'
Go = 3000 670 NJcm-
4,52
Al
t
'" p. a"'" 30005,5 -eo 165U() Nelli;
W"" 0,1 . U
J
'" O,! .2,4-
1
", 1,38 em'.
uuron ad savijanjajc:
:-.Japon u tacki D je
au lacki Cje
Ci
C
'= - 11950 670 =- 11280 l\'/cm
2
,
2. Kuka dilalicc pn:nosi silu 200 kN. Opasni prcsjck A - /3 kuke jc trapcz dimcnzija pokazlinih n:1
sliei. Kolikc su brujnc vrijcdnosti napona u lackallla Ai fJ opaSllog prcsjeka?
Rjdl!!ljc
Tdistc poprecnog presjcka trapeza Il<-llazi se nu udaijcnosti y,. od tackc B:
11 0+2b 18 S
y, T' '7I"+h"'3 . y,frr= 7,33 em
MO!11<:nt incrcij<: !wp<:za.ic
}/ 6 h l + 6 b hi
1,"']6"' 2./)+/J1
IS'. 616+6 4 10+ \00
36 8 + 10
jer jc /;1 = a-!J = 14-4 '" 10 CIlL
,
3924 em,
165
Presjek A-B
Zamjenom vrijcdnosti F, A, Yo' x"' i U obrascu za izracunavanje napona dobijamo:
cr
N
=- 0,3 (I + 0,16 'x+ 0,09 y)
Po!oz,aj neutmlne ose cemo llaCi kad u posljednjcm izraztl uzmemo da je aN "" 0
180 I+O,16'x+O,09'Y""O
A
Moment savijalljajc'
Napon {Je od sHe F jc:
Naponi u tackilma 1J i A En:
P=200 kN
M, == F(r -I- Ye) '"' 20() (9'-- 7.33) = 3266 kNcm
F
A
200
+,(14 ';'4) Ill
200
162
1,23 kNicn/
MI :l
8 =0"0+ W,"'1,23+6,1O=7,33kN/cm
M( AIr J
(J"A'" cr. -- -tv; = 0,. -7;" (II - )Ie) = 1.23 - S,S7 '" -- 7,61 kNcm
3. Dr-Velli stub, pravollgaonog popn:cnog presjcka 15 X 20 em, optcfeecn jc uzduznom silom na pritisak
od F = 90 kN, koja djel1ue II Iacki N nn rastojanju .1 em od svake od glavnih lctisnih osa incrcijc (vidi sliku)
Odrediti polozaj ncutralnc osc i kOllstmisati dijagramc raspodjeJc normal nih ll<lpOnfl- duz slranica pravOllga-
onika.
Rjdel1j"
Oa bismo odredili !lnponc u poprecllom stuhn, primjcnjujcmo o\-irazflc:
F

U ovom primjeru sila F=- - 90 kN (sila pritisk1ljc stub).
166
A = h h = 1520 = 300 cm
2
x" "" Y" =3 cm.
PolupreCllik inercijc dobivamo iz obrasca:
.2 I,. hb
J
l? 15 75 1
I)' =-:4
zax 0
Y=-O.09=-11,1 em (tatkilM)
7111'=0
I
x = - 0,16 oc_ 6,25 em (tatka kj
Nculralnfl osa pri tome prolazi kroz tacke KiM.
Da hismo odredili napone u tackama A, B, C i D pravougaonika datog na sliei. slnzi nam obrazac'
cr "" - 0,3(1 -0,16x + 0,09 y),
za lacku A vrijedl10sti za x i y SII:
x"'-75cm: y=-IDcm
ITA'" - 0,3(1 - 0,16 7,5 - 0,09 to) '" 0,33 kN/cm
2
= 330 N/cm
2
210
I
i,

930
930
390
Analognim postupkOffi dohili bismo vrijednost napona i u ostalim tackama pravougaonika, paje:
0"8"'-0,21 kN/cm
2
=-210 N/cm
2
(J"c = - 0,93 kN/cm
2
=- - 930 N/cm
2
O"D =- 0,39 kN/cm
2
=_. 390 N/cm
2
.
167
4. Naertnti kvadrntnog poprecenog presj..!ka ivice a 50 cm, s pDVrSinDJl1 kruga prd:"
nika d = 20 em.
Rjden)e
lczgro ce biti kvadral Cija ce polodna biti'
,
iL_l!:..:.!L 4 4
12 4 SO -310 'J,
""-a--"'--'--"---'--'-- =9,4 em
-'-:2(1- -fro n) 6 . 50 (S(f - 10 n)
Jz krtlzng presjcka, precnika D, isjecerlllje kvadratna ccntricna rupa 1D. Odreditijczgro pre-
sjeka.
Rid;r!!lje
X""-]l=r=.l [(3.",
" -" 12
1)/(rt- I) RJ
6. Rudlli(:ki wnlilalor pokrlOc<: ekktri(;ni motor preko tr,msmisionog uro:daja prikazanog nil slic!. Treba
dimenziou!rati vral110 kruzrlog poprd:nug prcsjcka. ab dozvoljcni napOll a
d
",- '" SOOO:'\'/cm:'. Kolihl slla"
gu prenn;;i vratJlo llko.ie broj ohrtaja /I '"- 160
168
Rjdiel/j",
Pritisak lIa vrlllilo usljed Hi;a na
FR 'CC FI +- F2 = 9500 -t- 19000 = 28500 N
Momell1 U\-ijanjaje:
1'.1, = (19000 - 95(0) 130 7- 123S000 Ncm
Poslo je sila f'R ilorizonta]lla, to su k(lmponcntl' lItpOW (lslom:w
FAH == "'Blt '" )4250 N
i'Alc -, f'sv =- 5500 N
'--'
I
"-
G=II kN
I
,
'-'-'
r-h
I
F2 =19000 N
,
600
600-1
----
Najvr:Ci !))OIlJent savijanjajavlja 5C tJ presjekll vratitl pod kaisnikom i iznosi:
I' , 'I " , ,
M, -"'--y (Pm+ P4l")' 60' = -y(J4,25 t 5,5) ()o =916,5 kNclll
Precnik vralilaje:
Mr 916,50 J
W=O:;;;;;=-5-= IB3.3cm
UsvajanlO d-'" 13cm= !30mm.
Vratilo prenosi snagu
p
d
,(!"833 122
"' cm
1235 160
955
206,9 kW
Sp
I
7, prt:;;jeka je n3 gornjem kraju. a na donjem opterecena aksija!-
nom ekscenIDcrJOlI1 s!!om F=- 12 xN. PoprecllI preSJckJe kvadrat strana {/ '" 12 cm, a ('"" 2 . (J
Odredit; najveee vrijednosti nonnalnih napona.
Odgovor: 0-A "" ! 083 N/em
1
; r:JH '" - 916 N(c1I1
1
8. Pri busenju komada na vrcteuo A prenosi (vidi sliku) aksijallll prit!sak od F == 15 kN. Od-
redit! precnik okruglog stupa B ad liVl'nog gvoZda, ako je dozvoljcni !lapon prj zatezanju G (' = 3,50 kN!cml.
Odgovor: d"" 122 mill
9. l\ormailli napull u lucki A pritisIlul0g :Hnpa (vid; sliku) jcdnak je 200 Klcm" (zatel.anje). a II Im:ki lJ
onje jednak utlli_ Kolikije IUlpon II lacki C?
F
gra.
Odgul'ur: {}, = 600 N!cll1:'
IDem
A '-inB--'
n
10. II. kvlldratnog prcsjcku, strune a, isjccenu je ccntricll:.I kruzna rupa prccnika a/2 Odn.'diti oblik ,iez.
Odgov(ll": K vadral Slralle 1- o.
a/2 I
----=-Q :J
1 L Dimcl1ziollirali kOluolu krumog popreellog presjeka duziue /-,c 2 m na Cijem slobodnom kraju djdujc
ekscenrriclla sila F= 8 k1\ s '2 '" !,2m, akoje aid,,;: "" 10 kN/cm
2
.
Odgovl/l": POIllOCU obrasca 116 udredimo ,\1i, Iz otpornog momenta dobijul\lo d = 12 em.
169
12. Na vratilu, duzinc I m, kmzllog poprccnog presjcka. nasaden je n3 sredini raspolla kaiSnik teZinc
10 kN i prccnika 2 rn. Silc u iZ!lose 7,5 kN i 2,5 kN i djejstvuju horizontal no. Dimenzionirali vra-
tilO" a) prema prvoj i b) prcma trceoj hipotezi, ako jc dozvoljeni napDn ] kNlcm
2
.
Odgovor: a) (/ = 126 mm, b) d = 120 mm.
Pi/mya
1. Sta su 10 siozcna naprezan.ia?
2. Kako sc racuna naprCl'A9njc stapa optereccnog na savijanjc j istczan.ie? SL.1 je to ekscentricni pritisak?
J. Kako Sl1 rAspon.:deni uapon; kod ekscentricnog pritiska?
4. Sta je to jezgro Kako sc racuna za pravougnonik, a kako za knlg?
Kako se odredlljc naprezanje kod savijanja i lIvijanjll')
6. Po kojim hipoteZHrllH se dimcJlzioninmjc \Tatila optercecnih na lIvijanjc i
7. Kako sc proracuna\'aju Hatila')
razlika u proracullu iz)1K'1:1u vratila optcfcecnih zupcanicim3 i rcmenieama'.)
170
PRlLOG 1.
O"edo"

t,'doz
tldDl
O"filoz
IT,
IT,
U,
E
"
. '
F
A
'C
/'.{I
Mr
M'max
M,
p
r
F,
),
dozvoljcno naprezanjc lla istezanjc .
dozvoljcno naprczanje na sabijanje ,
dozvoljeno naprezanje na smicanje .
dozvoljel1o naprezanje na uvijanjc ,_.
dozvoljeno nllprezanje nH sflvijanje .
kriticno naprezaojc .
napreznnje on istezanj(: .
napreznnje nil sabijanjc .
napre7..anje nl! smicanjc .,
naprezanje na uvijanje .
naprezanje na savijanjc
idealno Jwprczanjc .
apsolutno in\uzenje .
specificno istcnnjc .,
modul elasticnosti .
koefici.icnt ras1ezanja .
Puasonov koeficijent .
sila.
prosjeka .
koefieijcnt - stepen sigurnosti _
duzina .
modul kliznnjll .
kocficijent .
moment increije S ohzirnm na os x .
moment inereije s ohzirom na y .
polarni momen1 inercije .
centrifugnlni moment inercije .
otporni moment oh:lirom na os x .
otpomi moment S obziwm na os y .
polami moment otpora .
ugao smicanja .
IXlluprcenik inercije .
ugao uvijanja .
moment lIvijanja - tooije ,
moment snvijanja
maksimalni moment savijanja ..
idealni moment.
radijlls krivine .
ugib.
kriticna sila .
vitkost stnpn .
OZNAKE
171

'0

w
Tablfca doz.-oljf-nih nnprc;:anja
i
I
I I
mesing -
Malcrija) ceiik celik relicni JijCY IjCVCflO ;,cljc/O Jjcvcna bronc>! I - slfojarsb
I mjcd villjmm
branen
matl...-ija la I
cr'\1fNlmm"]
300 - 500 500 700
I
360 - 600 135 175 200 - 250 180- 220 200 - 300
lSleZ<lnjc
I 15000 12000 - 18000 6000- 12000 ! 3 000- 3500 4000- 5000 3000- 4000 4000- 6000
-vlnk
1I
6000 - 10 000 8000 - 12000 4000 - 8000 2000- 2300 2700- 3300 i 2000- 2700 2700- 4000
cr
ed
[Nlem"1
III 3000 - 5000 4000- GOOD 2000 - 4000 )000- 1200 I 300- ) 700 1000- 1300 1 1300 _ 2000
Sabijanje
I 9000- 15fJOO 12000 - 18000i9000- 15000 9000-1000014000- 5000 3000- 4000 4000- 6000
. !lak
ani IN/em"l II
6000-1000D 8000 - 12000 6000 - 10 000 6000- 6600 2 700 J 300 2000- 2700 2700 4000
I 800fJ- 10000 10 000 IS (JOD 8000 - 10 000 7000- 8000 4000 2500- 3500 3 000- 4 son
Spccijicni
II 5300 - 6700 7000 - 10 000 5300 - 6700 4700- 5300 2 2700 1700- 2300 2700- 3000
pfN/cm"j
III
2 700 - .130n 3500 - 5000 2700 - 3300 2300 - 270n 1000- 1300 800- 1200 1300- 1500
J 9000-- ]5000 12 000 18000 7500- 12000 3000-4000 4000- 5000 i 6000- 9000 40(10-- 6000
SavUanjc
6000- 10000 5000 2700- 3300 14000--
Cijd tN/cmlj
II
8000- 12000 8000
za\,isi ou obiika
6000 2700- 4000
III
3000 - 5000 4000 - 6000 2500 - 4000
presjeka
1 300- J 700 2000- 3 000 1 300- 20nn
Smicsnje
J 7200- 12000 9600 - 14400
1
4800- 9600 3000- 3500
-
4500- 7nOO 3200- 4800
--smik
II
4800- soon 6400 - 9600 3200 - 6400 2 ()OO- 2300 I
-
3000- 4700 2100-32001
1.,d IN/cm"]
III
2400 - 4000 3200 - 4800 1 600- 3200 1000 - 1200 i -
1500- 2300 1100- 1600
Uvijanje
I 6000- 12000 9000 - 14400 4800- 9 600 2000,- 3500 300[)- 4000 4500- 3200 3200- 4800
torzijn
II
<1 000- 8000 6000 - 9600 3200- 6400
zaYisi od oblika
2000- 270013000 .. 4700 2 jOO- 3200
Ted [N'em 1]
III
2000 - 4 ODD 3000 - 4800 1600 - 3200
prcsjcka
! 000"" I 300 i 1 SOD - 230n I I 100 - I 600
J - opterecenje 11- promjenljivo optcrecenje u jednom smJcru HJ- naizmjenicno promjenljivo opterec-cnJc
I i I



I
-r
IW
I
tvf-




I



::: -,- ...
!
,
, - , -
R:
' '
I' 01
_t
-y
,
..
"
--t:>.i-.l
-H-
l"'lw




;::
"
;;
B
'"
,

0
--
--- 0",
$


'" ;7.,
;::
,
"

-"
,
--
"
en
Z
..;
"
.- Nl-

--
"

Z

"

>c

m
!:i'"
--
"
-"
"
"
0'
'"
,
ti.

NI- 3
()


" --
;::;1-
;::
'"

en
,
;:1'.'1
3 "-"
II
--
0
""

'.
"


g
-J

"
:':i

.
"

"
;31-
l
0
"
,
"
;:::;1-
'"
,
.
NIt:;
$
;::;1-

3:
0, 0

--
'.h "-

,
""
0

S- o
"
:;:
---
"
0
"


;:::;1-
B
"

J



"-
en
"'.
<:::-'J
Z
..;
.:::.
"


}"e
01_
-"
,

."

iI



,"
" "

"
0
II
-"
0
;:31- .-
=-"'
"
"
'"
01-
,
wi"
, gl-
"
11
m


G;
S- .'i
"- to

tr.
tl"
"
" s:: ,
--t:>.1:'"

--
?!-
"-.
;;J"'-'
"

,

"
01_
""
cl
D
,
,
01_
"
$
01-

;;;1:01
;tl- "-
tie

S-

"
"
0 0
,
, :::0,.

0
$
,
0-<1-


;::-'J

--


j
"'.

."
;0
S
Cl
N
>-0
c:
r-<
0
Cl
'"
PRILOG 3.
MOMENTIINERCIJE I OTPORNr MOMENTI RAVNI!" PRESJEKA
Moment ioncijc Otpomi moment

A(cm
2
) I,. (C111
4
)
,
; ;
l,,(cm) W,(C111 ) W,,(em)
.)
,
1
,
1 ; ;
9

a
IY' 12 -{2 a '" 0,118 a I x
(I a
_.
"t

1
,
..J2 (a' _ h4)
HI (f"-b-
12 (a -b)
12a
I'.
11 "tS:-}"
I c 3
; ;
I ,
I ; b(l-! --- II )
b(ll--II) 121>(1-1-11)
TIb(H-hl
Gh
Tib (H-h)
b

+-\'

12 r<"
Ell' , bI/
.J ) ; ;
fJ!...::..dh -:- (H-hlB]
Bh+ bh
(B+b)h+(fJ-h)B BH + hI!
--1-'-
12 6(B+b)
I B
,1M b.2
-
AY
I I ; 1, J ) I ; ; 1 ; )

Bit - hh 12 (El - bh )
13::':;-"
TI[8 (H-1/)+h(B-b) J "{lillJH -!Jh '()"8lB (H--h)+h(B+b)
B
.,
'lIt'
I 1 J 1 1 J
Bll- hI? ;/U-- b'h 14
... .!
Bh--hh
Ti(BH--hh) TI (8 H-h h)

-6ii--
8
-

1 (" 8
,
r/rr '" ., R '"
"

B
15

O,19IR
J
[IT
,
'" 0,392 R4
;
="-8-
"
0,1098 R
'" 0,392 R
i
,

'" no
I' - I '
"'i rrb(h + 30)0 "'t 1ta(lr -I- 36)5
IG
(n -t b)
"'4 Ttb (b + 3a)l) "'4 rw (11 3b)0
I: 11
.
174
PRlLOG4.
MOMENT[ INERCJJE J OTPORNI MOMENTl STANDARDNIH PROF!LA
b
d

If
'
"
t . nllgib 14%
Dimenzija u
-
milimetrima

e
N
0
h b d
8 SO 42 3,9
](I ](10 50 4.5
12 J20 58 5,1
14 140 6G 5,7
16 \60 74 6.3
18 ISO K2 6,9
20 200 90 7,5
22 220 98 8,1
24 240 106 8,7
26 260 IJ3 9,4
28 280 119 10,1
30 300 125 ](J.B
32 320 131 11,5
34 340 137 12,2
36 360 i43 13,0
38 3!W 149 13,7
40 400 155 14,4
42 425 163 15,3
45 450 170 16,2
47 475 178 17,1
50 500 185 18,0
55 550 200 19,0
60 60() 2 i5 21,6
.. _-
---
A
,
t em
5,9 5,95
6.8 10,6
7,7 14.2
lUi 1 R,3
9,5 22,8
lOA 27,9
11,3 33,5
12,2 39,6
13,1 46,1
14,1 53,4
15,2 61,1
16,2 69,1
17.3 77,R
1 S,3 86.8
19.5 97,1
20,5 107
21,6 liS
23,0 J32
24,3 147
25,6 163
27.0 JSO
30,0 213
32,4 254
Normallli I profll
._ .. ,-._---
Za osu savijanja
G
X X y- }'
I, rv,
I
i,
I"
W,.
, ; , ,
kglm em em em ,m
'm
5,95 77,8 19,5 3,20 6,29 3,00
8,32 171 34,2 4,01 12,2 4,88
1],2 328 54,7 4,81 12,5 7,41
14,4 573 HI 5,61 35,2 10,7
17,9 935 117 6,40 54,7 14,8
21,9 I 450 161 7,20 81,3 19,5
26,3 2140 214 8.00 117 26,0
31,1 3 060 278 8.80 162 33,1
36,2 4250 354 9,59 221 41,7
41,9 5740 442 ]0,4 288 51,0
4S,O 7 590 542 11,1 364 61,2
54.2 9 soo 653 11,9 456 72,2
61,1 12510 782 12,7 555 84,7
6R,1 15 700 923 13,5 674 98,4
76,2 19610 1090 14,2 818 114
R4,0 24010 1 260 15,0 975 131
92,6 29210 1460 15,7 1 160 149
104 36970 1 740 16,7 1440 176
115 45850 2040 17,7 1 730 203 -
128 56480 231m 18,6 2090 335
141 68740 2 750 19,6 2480 268
167 99 180 3610 21,6 3490 349
199 139 DOO 4630 23,4 4670 434
I..
em
0,9\
1,07
1,23
lAO
I
1,55
1,71
\,S7
2,02
2,20
2,32
2,45
2,56
2,67
2,80
2,90
3,02
3,13
3,30
JAJ
3,60
3,72
4,02
4,30
175
PRlLOG4.
"
MOMENT! INERClJE I OTPORNI MOMENT! STANDARDNlH PROFIL<\
Norma/IIi [ pro/il

--
Za OSti sllvijanja
A G
f---.
X-X y- r
em I, rv, i, f,. fV" i,.
e I em::' kg/rn
, ,
I
em em CHI em em en;
. 'L
Dimcnzijc
9
n1m
OZllllLi
-',j-
L
b d
,.
._."
1
Ut 5,44 4.27 6,39 4.26 I,OS 5,33 ViS 0.991
1,33 G.::?! 4,f"i7 14,1 H15 1,50 6,68 3.08 1.04
1,37 7,12 5,S9 26,4 10.6 1,92 9.12 3,75 1,13
15 . 15 3 15 3 3.5
4 4
tA2 9,03 7,09 17,7 2,52 14,1 5,()7 1,25
1,45 11,0 8,64 106 26,5 3.1 19,4 6,36 1,33
20 ,20 3 20 3 3,5
4 4
1,55 13,5 0,6 20(i 41,2 3,91 29,3 gA9 1,47
25 25 .] ]
1,60 17J) 13,4 364 60,7 4,62 43,2 11,1 1,59
1,75 20,4 16,0 605 86,4 5,45 42,7 14,8 I 1,75
1.1<:4 24,0 ilLS 925 1 ](i 6.21 85,3 18,3
1 1,891
1,92 28-<) 22,0 1350 150 6,95 114 22,4 , 2, 021
2,0 I 32,2 25,3 1910 191 7,70 148 27,0
2, 141
4 254 3,5
5 5
.'10 30 3 ]
4 304 5
5 5
2,14 :17,4 29,4 2690 245 8,4X 197 33,0
I
2,3()1
2,23 42.3 33,2 3 600 300 9,22 248 39,6 2,42
1
2,36 4!U 37,9 4 820 371 9,99 317 47,7 2,56
2,53 53,3 41,8 4880 448 10,9 399 57,2 2,74
2,70 58,S 46,2 8030 535 11,7 495 67,8 2,90
35 4 35 4 5
6 6
40 40 4 4
5 405 6
6 6
2,60 75,8 59.5 10 870 679 12,1 597 80,6 2,81
2,40 77,3 60,6 12 840 734 12,9 570 75,0 2,72
45 45 5 45 5 7
7 7
2,35 79,7 62.6 15730 fQ6 14.1 613 78,4 2,78
2,65 91,5 71 ,8 20350 1020 14,9 846 \02 3,04
50 50 5 5
6 506 7
l
7 7
9 9
55 55 6 6
8 55 8 8
10 10
60 60 6
,
8 60 8 8
10 10
65 65 7 7
9 659 9
II II
70 70 7 7
9 7 09 9
II II
_.
176
A
,
em
0,82
1,05
1,12
1,45
1,42
1,85
2,26
1,74
2,27
2,78
2,67
3,87
3.08
3,79
4,48
4,30
5,86
4,08
5,69
6,56
8,24
6,31
8,23
]0,1
6,91
9,03
11,1
8,70
11,0
13,2
9,40
11,9
14,3
PRILOG 4,
MOMENT! INERCIJE I OTPORNI MOMENT!
STANDARDNIH PROFlLA
Ral'lJokraki ugaonik
Udaljcllost
Zil OSil savijanja
--- .
G
od ose x-x=r-Y
em
IV, l, If,
f"
,---
, , , ,
kg/m
"
",
"
cm en; Clll em en; em
0,64 0,48 \,06 0,67 0,15 0,15 0,43 0,24 0,54 0,06
0,82 0,51 O,D 0,19 0,19 0,42 0,29 0,53
0,08
0,88 0,60 \,41 0,85 0,39 0,28 0,59 0,62 0,74
0,15
1,14 0,64' 0,90 0,48 0,35 0,58 0,77 0,73
0,19
I
0,12 0,73 1,03 0,79 0,45 0,75 1,27 0,95
0,31
1,45 0.76 1,77 1,08 1,01 0,58 0,74 \,61 0,93
0,40
1,77 O,BO 1,13 1,13 0,69 o,n 1,87 0,91
n,50
1,36 0,84 1.18 1,41 0,65 0,90 2,24 1,14
0,57
1,78 0,89 2,12 1,24 1,81 0,86 0,:59 2.85 1,12
0,76
2,18 0,92 1,30 2,16 1,04 0,88 3,41 1,1\ 0,91
2,10 1,00 2,'17 1,41 2,96 1, 18 1,05 4,68 1,33
1,24
3,04 l,n8 1,53 3,14 1,71 1,04 6,50 1,35
1,77
2,42 1,12 1,5B 4,4B 1,56 1,21 7,09 1,52
1,86
2,97 1,16 2,83 1,64 5,43 1,91 1,20 8,64 1,51
2,22
3,52 1,20 1,70 6,33 2,26 1.19 9,98 1,49
2,67
3,38 1,28 3,18 1,81 7,83 2,43 1,35 12,4 1,70
3,25
4,60 1,36 1,92 10,4 3,31 1,33 16,4 1,67
4,39
3,77 1,40 1,98 11,0 3,05 1,51 17,4 1,90
4,59
4,47 1..1-5 3,54 2,04 12,8 3,6 I 1,50 20,4 \,89
5,24
5,15 1,49 2,11 14,6 4,15 1,49 23,1 1,88
6,02
6,46 1,56 2.21 17,9 5,20 1,47 28,1 1,85
7,67
4,95 1,56 2,2\ 17,3 4,40 \,66 27,4 2,08
7,24
6,46 \,64 3,89 2,32 22,1 5,72 1,64 34,8 2,06
9,35
7,9( ll,n 2,43 26,3 6,97 1,62 41,4 2,02 11.3
5,42 1,69 2,39 22,8 5,29 1.82 36,1 2,29 9,43
7,09 1,77 4,24 2,50 29,1 6,88 1,80 46,1 2,26 12,1
8,69 1,85 2,62 34,9 8,41 1.78 55,1 2,23 14,6
(i,83 1,85 2,62 33,4 7,18 1,96 53,0 2,47 13,8
6,62 1,93 4,60 2,73 41,3 9,04 1,94 65,4 2,44 17,2
10,3 2,00 2,83 48,8 10,8 1,91 76,8 2,42 20,7
7.3 8 1,97 2,79 42,4 8,43 2,12 6,71 2,67 17,6
9,34 2,05 4,95 2,90 52,6 10,6 2,10 8,31 2,64 22,0
11,23 2,13 3,01 61,8 12,7 2,08 9,7 6 2,61 26,0
11-11
w
"
,
"
6
em
.-
0,09 0,27
0.11 0,28
0,18 0,37
0,21 0,36
0,30 0,47
0,37 0,47
0,44 0,47
0,48 0,57
0,61 0,58
0,70 0,57
0,88 0,68
1,16 0,68
1,18 0,78
1,35 0,77
1.57 0,77
1.80 0,87
2,29 0,87
2.32 0,98
2.57 0,96
2,85
0,
96
1
3,47 0,97
3,28 1,07
4,03 1,07
4,65 1,06
3,95 1,17
4,84 1,)6
5,57 1,15
5,27 1,26
6,30 1,25
7,31 1,25
6,31 1,37
7,59 1,36
8.64 1,35
.
177
MOMENT! INERCJ.JE I OTPORNt MOMENTl STANDARDNIH PROFILA
RaVllokraki IIgaonik (nastavak)
DimeJ1zije
u
Uclaljenos!
od ose
em
Za osu savijanja
A G
X-X,",y- Y
" " mm
I- r ._- Oznaka
L
b d ,. em
2
kg/m
..) 4 4
em em em ern em em em
757577
8 8
10751010
12 12
808088
10 10
12R01210
14 14
9090'9 9
11 90 11 11
13 13
10,1 7,94 2,09 2,95 52,4
11,5 9,032,13 3,01 58,9
14,1 II,] 2.21 5,30 3,12 71,4
16,7 13, I 2,29 3,24 82,4
12,3 9.66 2,26 3,2{) 72,3
15,1 1l,92,34 3.31 87,5
17,9 J4,1 2,41 5,66 3,41 102
20,616,1 2,48 3,51 l!5
15,512,2 2,54 3,59 116
18,714,7 2,62 6,36 3,70 138
21,8 17,1 2,70 3,81 158
9,67 2,28 83,6
11,0 2,26 93,3
13,5 2.25 113
15,8 2,22_130
12,6 2.421115
15,5 2.41 139
18,2 2.39 161
20,8 2,36 181
18,0 2,74 184
21,6 2,72 218
25,1 2,69 250
j() 19,2 15,1
o 12 12 22,717,8
14 26,2 20,6
2,82
2.90 7,07
2,98
3,99
4,10
4,21
177
207
235
24,7
29,2
33,5
[]OIIOlO
1211
14
10 21.216,6 3,07 4.34 239
12 12 25,1 19,7 3,15 7,78 4,45 280
14 29,022,8 3,21 4,54 319
30,1
35,7
41,0
11 25,4 19,9
2 13 )3 29,723,3
130'13012
14 3
I
40140l.\
1514
I
15015(H
1(:]5
IR
16016015
17 6
I
81H80'1
181 H
2
15 33,9 26,6
12
14 14
16 30,3 30,9
30,0,23,6
34,71
27
,2
13 35,027,5
15 IS 40.031.4
17 45,0 35,3
14
16 16
i8
40.3 31,6
45.735,9
51.040,1
15 46,136,2
17 17 51,840.7
19 57,5 45.1
16 55,4143,5
18 18 61,948,6
20 68,453,7
002001 16 61.8 48,5
69,1 54,3
76,4 59,9
1820 18 18
2 20
178
3.36 4,75 341 39,5
3,44 8,49 4,86 394 46,0
3.51 4,96 446 52,5
3.64 5,15 472 50,4
3,72 9,19 :'i.26 540 5R,2
3,80 5,37 605 65,8
3,92 5,54 638 63,3
4,00 9,90 5,66 723 72,3
4,08 5,77 805 81,2
4,21 5,95 845 78,2
4.29 10,6 6,07 949 887
4.36 6,17 1050 99:3
4,49 6,35 !lOO 95,6
4,571[,36,46 1230 108
4,65 6,58 1350 118
5,02 7,11 1680 130
5,10 [2,7 7,22 1870 145
5,18 7,33 2040 160
5,52
5,60 14,1
5,6R
7,80 2340
7,92 2600
8,04 2850
162
181
199
3,04 280
3,02 32R
3,00 372
3,36 379
3,34 444
3,32 505
3,M 541
3,64 625
3,63 705
3,97750
3,94 857
3,92 959
4.27 1010
4,251150
4.23 1280
4,58 1340
4,561510
4,54 1670
4,88 1750
4.86 1950
4,84 2140
5,51 2690
5,49 2970
5,47 32M)
6,153740
6,13 4150
6,11 4540
2,8821,1
2,85 244
2,83 29:8
2, 79 34.7
3,0629/)
3,03 35,9
3,0043,0
2,96 48,6
3,4547.8
3,41 57,l
3,39 65,9
3,82 73,3
-,)SO Rh,2
3,77 98,3
7.15
3,1 J
9,5
10,7
9,25
10,9
12,6
13.9
) 3,3
15,4
17,3
18,4
21,0
23,4
[,45
1,46
1,45
1,44
1.55
1,54
1,53
1,54
1,75
1,75
1,74
l,95
1,95
1,94
4,23 91::,6 22,7
4,21 116 26,1
4,18 133 29,3
2.16
2.15
2,14
4,02 140
4,59 162
4,56 186
:'i,OO 194
4,97 123
4,94251
5,38 262
5,36 298
5,33 334
5,77 347
5,74391
5,70438
6,15453
6,13506
6,10558
6,96 679
6,93 757
0,90 830
29,5
33,3
37,5
37,7
42,4
46,7
47,3
52,7
57,9
58,3
64,4
71,0
2,35
2.34
2,34
2,54
2,53
2,52
2,74
2,73
2,72
2,94
2,93
2,93
71,3 3,14
78,3 i 3,13
84,8 3,12
95,5 3.50
105 3,49
113 3,49
7,n 943 121
7,75 1050 133
7,72 1160 144
3,91
3,90
3,89
LITERATURA
1. N. Sepdev: Tehnicku mehanika - llauka () eVfStoCi, Zagreb, 1950.
2. N,M. Bcljae\': SoprotivJcnic matcrialo\", Moskva 1956.
3. D, Vitas: !\1asinski elememi! i I! deo, Beograd 1956.
4 D.N_Rcl<eto\": OctaE masill. Moskva 1963_
5. M Bcljae\": Zhirka zadataka otpornosti matcrijaia, prevod, Beograd 1964
6_ D. Bllzjanac: Nauka () Zallreb 1966.
7. K A. Bmznicenko i dr: Zhirka zadataka i7:vijanja teorijske mehanike, prevod, Beograd 1966.
8_ S.ivLTarg: mehanika, prevod, Beograd 1'167
9. LV Mdi(:erski: Zbirka zadataka izvijanja teorijskt! lTlehanikc, prevod, Beograd 1968_
10. V. Knu: 0 c,vrstoci, 1976.
179
SADRZAJ
1. lJvod . . .. 5
1.1. Zadatak nauke 0 olpomosti IJlatcrijala . . ........ 5
! .2. Opcc fizicke osobinc malcrijala .5
!.3 Vuujske i unutrasnjc ;;ik 6
1.4. Vrstc ll!l,'Jrczruua i pojam oapon3 ........................................................................................ 6
1 A.I Vrste napKzanja . 6
1.4.2. Pojam nuponll S
1.4,:'- Vrste Oplcrctcnju II
1.5. OS!lOVllC hipoteze 0 (ltpomosti materijala 12
1.6. Zamor materijalll 13
1.7. Uticaj toriOh::!la pOllllsllnje IlIntcrijala 14
I ,8. Dopul\kna napn,:z<ll\ja i stcpell sigUf!10S1i 15
1.9. Uticaj zl\rezn (zasjeka) i naglih promjelw nu jf!cinu malerijala i zi1avost (kollccntraciju naruna) .... 16
1.10.Oznake 18
2 Aksijalna naprczanja .................................... 19
2.1 Spcciiicilo i Puaso!lov hroj 19
2.2. lspilivunje lllal<.Tijala i pr..-:kidna cvrsloca . 20
2.3. Dijagram napolla i dilatacija ..................................................... 21
2.4 I-lukov zakon ":,,,,; ,,,................................................................................................................ 25
2.4.1. !iukov ;wko!l 26
2.5 Granica das1icnosti i granica ............................... 27
2l) Obr3sci istczllnja i pritiska be" obzira i s ua 1dinu tijda. Kriticna duzina i visina . .27
2.7. Elementi jedllnke o1pornusti pri iSl<:Zllliju i pritisku 31
2.8. Proracull narro:gnulih aksijnlnilll optcrct"njima i uslo\'i za tlimenzioniranj<: ................................. 32
2.9 Naprezallje usijcd ccntrifuga1ne "ile ... 35
2.10, Di1llcl1zioJliranjc tankih ciliJ)dricnill pDSudJ . 37
2, ii. Napr("zanje usljed promj<:Jlc kmpcrnturc 39
2.12. I'oV[sinski pritisak . 4i
2.13. RijcStni zadaci i zadaci za samostalno vjcLbanje . 43
3, Smicanje _ smik - odnaak. 48
3. J. Pojam smicanjJ i napn::zanja nil smicanio: . 48
3.2. Raspor(:d napona po presjcku ........... 49
3 . .1. Obrazac smicanja .. 50
}.4. Modul klizanja . 50
:'1.5. Smicarljc kod pojdinih masinskih do:mcuata 51
3.6 Probijnnjc lima. 55
3.7. NaprcZllnj..:; u kosi!)) presjccima 55
3.8. Rijcsc1li zadaci i zadaci za samoswlno vjdbanjc 57
4. Geometl'ijskc karaktcristikc poprcefi()!!; prcsjcka IJOsue!! ............................................................................. 60
4. \. StatiCki moment povrSinc . 60
4.2. Vrste Il\omellla inercijc 61
4.3. Otpomi moment ..... 62
4.4 Stajnerova tcon:ma (pouCJk) . ..62
4.5 :vlo!1wnti inercijc i otporni moment) . . ..... 64
4.5.1. Momen1i illercijc pravougaollika i otporni momenti.
4,5.2. Momenti incrcije i Olporni momenti kvadrata ..
. ._ ..... 64
. __ .. 66
4.5.3. Moment! inercijc. i otporni moment; za trollgll(l ........................................ 67
4.5.4. Momenti incrcijc i otporni momcnti kruga ................................ 70
4,5.5. Moment! inercije i otpmni momenti kruznog prslena . 72
4.5.6 Momenti inercije i otpof1li momenti elipse ............................................................................ 74
4.5.7. Momenti inercije i otporni momenti siozenih . 75
4.6. Stepen iskoriscenja presjeka . 77
4.7. Radijlls incrcijc prcsjcb i elipsa incrcije . .. 80
4.7.1. Radijus inercijc . . ............................. 80
4.7.2. Elipsil incrcije . .. ........................................................ 81
4.8. Upolrcba tablica (s13udardni profili). _ 81
5. Savijanje Ilel{sijll .
5.1. Cisto i
5.2. Pojam elasticne linijc. ugib'l naglb .
5.3. dcformacija i napolla po .
53.1. Polozaj nalllralnG osi .
SA. Nommlni naponi pri cis10m savijnnju i obrasci s!\vijnnj1!
5 . ." Normilini i tangcncijalni IlIiPOlli pri savijanju silal1lfl ..
83
.. 83
84
.. ............. 87
89
........................................................................... 90
. ... 91
5.6. Pwracull s!atlcki odrcdcnih lIosaca i,':Io7.cnih savijanju rll7.IlC slul:ajc\'c op1erccenja ............................. . 91
.92 5.6.1. Jcdnostrano IlklijdtCIi nosal' kOllzola.
5.6.2 Uklijes!ell nosac (ko:17.o1a), optcre(:cn VISe si!a . 93
5.63. UkJijdtcn llosa{\ optercccn jcdJloliko raspodijcljenim opterccenjem po cijeioj dllZi!)i 9]
5.6.4. Uk!ijcslCn 1l0SilC, optC'reeen jcdllolikim optcrceenjeln i pojcdinacnim silama . _ 95
5.6.5. :---JOSHC Ilil dVIl oslol1cn, opterccen jednom RilolTI 96
5.6.6 Nosac Ilil elva oslol1ca. op1creecJI vise v('rtikainih sila . 97
5_6,7. l\'OS<lC sa dva osionca, optcret"cll jcdnolikim optereccnjem (qk N/m) po cijeloj dllzini 98
5,6,8. NOSHC lln dva optercccn jcdllQlikim op1crcecnjcI11 (qk N/m) ............... 100
5,6,9 na dva oslonca, opterdcn jednolikim op1crcccnjem I vcrtikalnom silom ................................. 101
5.6.10. na dva osloncil dva prcpusto. 103
5.7. jednakc na savijanje 105
5.7.1. knl7nog jdnah> ntpomo:;ti na savijalljc 106
5.7.2. Greda pmvougaonog jednuke otpornosti nH savijanjc .............. J 07
5.7.3. Kon7ob kru7nog prcsjekajedll3kc otpomosti na savijalljc. .. ...................... 109
5.7.4. KOIl70la rravougaonog prcsjcka jcdllukc IW . ! 10
5.8, Pojacan,ic proliln:h nosaca lamc!mna . . _ ...... _ ...................................................................... 110
5.9. Pomi(:no optcrccenje. . 113
5.10. ncndn"dcni nosaCi _. __ ...... __ ........... 114
5.10.1_ N('sac sa kolltl!lllimnim optcrecenjcm ciji.ie oslorwc (A) lIklijestcn a osJonac (R) pomicun.
5.1 0.2. sa kominuiranim opterecelljem oslo!Jjen na tri oslonca .
115
. ........ __ 116
. .... JI8 5.11. II raznim ravnima .
5.12 Savijanjc kosim silama. __ ................. __ .... 119
5.13_ Rijdc!Ji zadaci i zadaci smnostalno vjd:bunje .
6. .
6.1. pojam, napon i dcfom1acija kod uvijanjn .
6.2_ zaokretanja kod lIvijunja .
_ ....... 120
. ............ 130
. ............ 130
_ .......... 130
63. [)ijagrami napona I uvijanja . _ ................... 132
6.4. Obmzllc uvijanjn b1 knlzni popn:x:ni prcf'jck S ohzirom na d07voljelli tangcncijalni napon i
dm:voljenu deformacijli . __.............. __ ................ 133
6.5 Proracun vrmila . .. .... 136
6.6. Rijcseni zadaci j 7-<1daci 7Jl samostalno vjdbunjc . . ................ 137
7. 1zvijanjc . ___ .......... 140
7. L Jzvijunjc i kritic!lll sila . 140
7.2. Oi1crov obra:>;ac
7.3, Kriticni napo[l j granicnll vrijednost ....... -- ....... , ...... -- ...... , .... , ... ---- .......................... .
7.4. Dimenzioniranje stapova izlozcnih izvijanjll prema Tetmajcrovolll posulpku.
7.5 Dimenzioniral;jc stapova izlozcnih na izvijanje Omega-postupko!ll.
7,6. Rijeseni zadaci i zadaci 7.a samostalno vjd'banje.
8, Slozcna naprezanja .
8.1. Eksccntricno op1crct.cnjc .
8.2 . .lezgro prcsjeka.
8.2.1. Jezgro presjckil 7il pravougaonik.
8,2.2. Jczgro prtsjeka za knlg .
g.3. S(lvijanje i istcllmje.
BA Savijanje i u"ijanjc .
g,:" Pro:'lIcun teskih \Ta!ila .
8.6 Rijelicni zadaci i zudaci 7.a samostalno .
..... 140
. 144
.. .... 146
.. .... 148
....... 149
....... \54
. ...... 154
.. ..... 156
.. 157
...... 158
158
. 159
.. ..... 161
....... 165