Professional Documents
Culture Documents
Fpe Up-Tehnika Mreznog Planiranja
Fpe Up-Tehnika Mreznog Planiranja
Ako neto moe da poe naopako, poi e naopako. Ako ne vodimo brigu o projektu unapred,
probleme moramo da otklanjamo sa puno muke.
Ako postoji mogunost da vie stvari krene naopako, to e se dogoditi sa onom koja e izazvati najveu tetu. U upravljanju projektima
Murphyjevi zakoni i upravljanje projektima Ako su preputene sebi, stvari imaju tendenciju kretanja od zla na gore. Ako ne
vodimo stalno brigu o svim elementima projekta, problemi e rasti i rasti.
Nemogue je neto uiniti otpornim na budale - one su previe kreativne. Nevolje u upravljanju
projektima posledica su ljudskih greaka. Zato treba posebnu panju obratiti na ljude i promenu njihovog ponaanja.
WBS
Definisanje potrebnih aktivnosti i meuzavisnosti Definisanje potrebnih resursa za izvoenje aktivnosti Ocena trokova i rasporeivanje aktivnosti i resursa
Struktura aktivnosti
Aktivnosti
Zadaci
7 Podzadaci
Prikaz strukture
1. Aktivnost 1
1.1 Zadatak 1
1.1.1 Podzadatak 1 1.1.2 Podzadatak 2
2. Aktivnost 2
2.1 Zadatak 1
2.1.1 Podzadatak 1 2.1.2 Podzadatak 2
8
Radni paketi
Struktura poslova
Posluenje doruka u krevetu
Uredi posluavnik
Uzmi sok
Uzmi au
Skuvaj jaje
10
Gantogram/vremenski plan
H. L. Gantt, ameriki inenjer, 1901. razvio grafiku metodu planiranja proizvodnje
Gantogram
jednostavan i praktian primjenjuje se za manje zadatke koji nemaju mnogo paralelnih aktivnosti.
Mreni dijagrami
za planiranje veih projekata
11
Zavisnost aktivnosti
Gantogram/vremenski plan
Broj nedelja
zadatak 1 zadatak 2
zadatak 3
zadatak 4
Gantogram/vremenski plan
15
VODI
16
17
18
19
20
21
22
Povezivanje aktivnosti
Postavljanje meuzavisnosti
drag & drop u vremenu
23
Matrica meuzavisnosti
VREME TRAJANJA
PRETHODNA AKTIVNOST
POSMATRANE AKTIVNOSTI
24
Mreni dijagrami
Mreno planiranje zasniva se na teoriji grafova koju je razvio maarski matematiar R. Knig (1935).
Mreni dijagram/plan grafiki prikaz odvijanja aktivnosti pokazuje meusobnu povezanost redosled izvoenja aktivnosti. i
25
Za razumevanje mrenog plana potrebno je poznavati: pojmove i pravila crtanja mrenog planiranja
Posao koji treba obaviti u odreenoj zavisnosti-proteklo vreme izmeu dva odreena dogaaja
Trajanje je nula
27
Kljuni dogaaj
Dogaaji i zadaci
Primeri dogaaja sklopljen ugovor izraena proizvodna dokumentacija zavrena montaa postrojenja
30
Grafika tehnika zasnovana na mrei Jednostavnija nego PERT Ne koristi se statistikom procenom trajanja pojedine aktivnosti
broj dogaaja
Kritian put
Put u mrei: niz aktivnosti koje vode od poetka do kraja projekta Svaki put ima svoje trajanje koje je jednako zbiru trajanja aktivnosti koje ga ine Kritian put je put sa najduim trajanjem
32
PERT metoda
Grafika metoda zasnovana na mreama Razvijena krajem 50-ih za potrebe planiranja i kontrole velikih razvojnih projekata stratekog oruja u Mornarici SAD Koristi se za planiranje i kontrolu projekata
VRS- vreme najranijeg zavretka broj dogaaja 3 1 4 ime zadatka oekivano trajanje 2 8 9
Konstruisanje mree
kljuni koncepti
dogaaj aktivnost/zadatak
kljune faze
utvrditi sve potrebne aktivnosti proceniti trajanje svake aktivnosti izraditi mreu nai kritini put
2
C
2
C
POGRENO
PRAVILNO
4 Pravilo II Ako neka aktivnost ne moe poeti pre nogo to se zavri neka druga aktivnost, onda se one postavljaju po redosledu odvijanja. Pri tome je zavrni dogaaj prethodne aktivnosti istovremeno i poetni dogaaj naredne aktivnosti. 1
A
meufazna 13 kontrola
14
montaa sklopa
15
Primer
35
36
Pravilo III Ako je poetak neke aktivnosti uslovljen prethodnim zavretkom veeg broja aktivnosti, tada sve one zavravaju u poetnom dogaaju posmatrane aktivnosti. 1
B A Dok se aktivnosti A i B ne zavre, ne moe poeti aktivnost C
Pravilo IV Ako vei broj aktivnosti moe da pone tek nakon to je prethodna aktivnost zavrena, tada sve one poinju u zavrnom dogaaju posmatrane aktivnosti.
C
3 1
A
B D
4 5
38
Pravila oblikovanja mrenog dijagrama Pravilo V Ako dve ili vie aktivnosti imaju zajedniki poetni i zavrni dogaaj, mora se osigurati jednoznano oznaavanje uvoenjem prividnih aktivnosti (S), ije je trajanje 0 vremenskih jedinica.
B POGRENO PRAVILNO A C S
5 3
C
4
S S
3
S S
4
B C
5 5
B
5 5
B
39
Pravilo VI Ako u nekom dogaaju u mrei zavrava i poinje vei broj aktivnosti, onda treba proveriti meuzavisnosti.
Primjer: Zadate su etiri aktivnosti sa zajednikim dogaajem (3). Pretpostavka je da aktivnost B zavisi od A i C, ali aktivnost D zavisi samo od C. A B A B
3
S
3 2
C D
POGRENO
PRAVILNO
40
Pravilo VII U niz aktivnosti moe se ukljuiti proizvoljan broj prividnih aktivnosti
41
Pravilo VIII Ako neka aktivnost moe da pone nakon zavretka jednog dela prethodne aktivnosti, onda se ta prethodna aktivnost mora podeliti na dve delimine aktivnosti.
A1
A2
POGRENO
PRAVILNO
Pravilo IX Jedna aktivnost moe da se samo jednom vremenski odigra, to znai da se u mrenom dijagramu ne smeju pojavljivati petlje (ciklusi).
POGRENO
B1
C1
B2
C2
PRAVILNO
44
Prethodne aktivnosti
a) Dizajn kue b) Izrada temelja c) Naruivanje i prijem materijala d) Izgradnja kue e) Izbor boje f) Izbor tepiha g) Zavrni radovi
a a b, c b, c e d, f
3 2 1 3 1 1 1
UKUPNO:12
Gantogram
45
Gantogram
0
Dizajniranje kue i osiguranje sredstava aktivnost Postavljanje temelja Naruivanje i prijem materijala Izgradnja kue Izbor boje Izbor tepiha Zavrni radovi vreme
10
Svaka izmena u odvijanju projekta zahteva izradu nove strukturne i vremenske komponente projekta
UKUPNO: 9
46
2 1
Izgradnja kue
3 1 1
6
Izbor tepiha
Zavrni radovi
Izbor boje
UKUPNO: 7
Posmatrane aktivnosti
3
Postavljanje temelja Dizajniranje kue i osiguranje sredstava
b c
Izgradnja kue
d e f
6
Izbor tepiha
Zavrni radovi
Izbor boje
48
1 3
1. Poetni se dogaaj oznai najmanjim prirodnim brojem (0 ili 1), a sve aktivnosti koje poinju u tom dogaaju se precrtaju pri kraju 2. Sledeim veim brojem oznaimo onaj dogaaj ije su sve ulazne aktivnosti precrtane pri svom kraju. Ukoliko ima vie takvih dogaaja, redosled oznaavanja je odozgo prema dole ili sleva na desno 3. Precrtavaju se sve izlazne aktivnosti iz novo oznaenih dogaaja 4. Ponavljaju se koraci 2 i 3 dok se svi dogaaji u mrei ne oznae
49 Ukoliko se oznaavanje ne moe izvriti na ovaj nain, u mrenom dijagramu postoji petlja (ciklus), to nije dozvoljeno.
1 2 3 4 5
6 7 8 9
4 1 1 2,3 4
4 5,6 6 7,8 9
20 10 25 15
7 12 10 25
10 spremno za testiranje
7 5 15
PRETHODNA AKTIVNOST
VREME TRAJANJA
53
GANTT chart
Project duration: M1, M2, M3
Radni paketi
Trajanje aktivnosti
54
Neposredni prethodnik
Nema a b a d c, e
b a
Ukloni nametaj
c f
Zameni nametaj
e
55
a 1 1
1. 2. 3. 4. 5. 6.
a b c d e f
Ukloni nametaj Pripremi sp. sobu Okrei sp.sobu Pripremi kujnu Okrei kujnu Zameni nametaj
Nema a b a d c, e
1 2 3 1 2 1
b
1
c
3 5
a
1
f
1
e
4
56
Dogaaji su momenti u vremenu koji se javljaju na poetku ili kraju svake aktivnosti
Nemaju svoje trajanje Prepoznatljivi su
Linije sa strelicama predstavljaju aktivnosti Mreni dijagram ima samo aktivnosti i dogaaje.
57
CPM pravila Pravilo 1: Dogaaj se ne moe desiti dok se sve aktivnosti koje ga izazivaju ne zavre. Pravilo 2: Nijedna aktivnost ne poinje dok se ne desi dogaaj vezan za njen poetak Pravilo 3: Nema dve aktivnosti koje imaju iste poetne i krajnje dogaaje.
58
WP6
COMMUNICATION AND DISSEMINATION
59
6
60
61
10 10
27 27
L 8
35 35
22 22
62
Skloni nametaj
Zameni nametaj
Spremi kujnu
Krei kujnu
63
64
PERT dijagram
Metod polazi od pretpostavke da su trajanje aktivnosti i njeni trokovi neizvesni, tj. nisu deterministiki Koristi se teorija verovatnoe
Verovatnoa
Trajanje aktivnosti 3 5 6 13 Optimistiko Oekivano Pesimistiko vreme Najverovatnije vreme vreme vreme
65
Prednost
Moe se proceniti rizinost svakog puta u mrei kao i njegovo trajanje Pretpostavljena je normalna raspodela vremena trajanja aktivnosti
67
Ljudi 4 3 2 3 3 2
b d f e
6 c 6
10
12
e 3 f 3
Sabijanje mrea
Sabijanje mrea je proces smanjivanja vremena aktivnosti na kritinom putu, ali najee uz poveanje trokova zbog:
Prekovremenog rada Dodatnih resursa Ugovaranja podozvoaa
Sabijaju se aktivnosti na kritinom putu, prvo one kod kojih je porast trokova najnii
70
Redosled sabijanja
1. 3. 2. 3.
33
11
c 3 4 d 5
47
7
Trajanje smanjeno na 7 nedelja, ali su trokovi porasli na 47.000
71
b a 2 2
e 2 2
Integracija
74