Atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914.

godine je poznat kao Sarajevski atentat. Ovaj atentat posluio je kao povod za poetak Prvog svjetskog rata. Gavrilo Princip lan tajne organizacije "Mlada Bosna" (pod nadzorom organizacije "Crna ruka" iz Beograda) koja je imala cilj da putem buna, ustanaka i oruanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvrio je atentat na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Franc Ferdinand je prihvatio poziv tadanjeg guvernera Bosne, generala Oskara Potjoreka, da izvri inspekciju trupa, prisustvuje vojnim manevrima u okolini Sarajeva, pogleda svojevremeno prvi tramvaj u Evropi i zvanino posjeti Zemaljski Muzej. Osim toga, posjeta se poklapala sa 14-tom godinjicom njegovog braka sa Sofijom. Poto prestolonasljednica Sofija nije bila kraljevske krvi, njoj nije bilo dozvoljeno da se vozi istim kolima zajedno sa kraljevskim suprugom u Beu, dok se u Sarajevu takvi tabui i protokoli nisu primjenjivali. Tokom posjete, Sofija bi bila u mogudnosti da se vozi u istim kolima zajedno sa muem, to je bio vrlo promiljen i ljubazan Francov dar njoj za godinjicu braka. Poto se tokom ranijih posjeta visoko rangiranih austrougarskih zvaninika nikada nita nije desilo u Sarajevu, obezbjeenje nije bilo posebno alarmirano niti previe strogo. A tokom putovanja ka Sarajevu, Franc Ferdinand je primljen vrlo toplo od napdenih Bosanaca, pa zbog toga ni Sarajevo nije smatrano neprijateljskom teritorijom. Atentat 28. juni 1914. Oko 10:00 sati, nadvojvodina svita je napustila vojni kamp Filipovid, gdje je ranije izvrena inspekcija trupa. Svita se sastojala od est automobila, koji su se kretali prema sarajevskoj Vijednici i recepciji koju je organizovao sarajevski gradonaelnik Fehim urid. Izabrana ruta je bila iroka, moderna avenija (dananja Obala) koja je pratila sjevernu obalu rijeke Miljacke. U prvom automobilu su bili gradonaelnik Durid, ef policije Gerde. U drugom vozilu sa zastavicama se vozio prestolonasljednik i prestolonasljednica sa generalom Potorekom, dok je voza bio vlasnik vozila, grof Hara. Trede i ostala vozila su bila mjeavina Sofijinih dama, Francovih asnika i bosanskih zvaninika. Kada se Franc Ferdinand u vozilu pribliio abrinovidu, on je bacio bombu na vozilo, nemajudi nimalo potovanja prema ivotima ostalih Sarajlija. Da li je voza ili Franc prvi vidio bombu, nije jasno. No zna se da je voza nagazio na gas i time spasio, barem na kratko, prestolonasljednikov ivot, a Franc je rukom odbio Sofiji namijenjenu bombu. Bomba je odletjela od njegove ruke, odskoila od sklopljenog krova vozila, i otkotrljala se na ulicu. Tu je i eksplodirala, ranivi ozbiljnije nekoliko desetina Sarajlija, otetivi trede vozilo u koloni i lake povrijedivi par osoba iz svite. Kolona se zaustavila da bi se utvrdilo ko je povrijedjen. Nakon neuspjelog pokuaja, abrinovic je progutao cijanid koji mu je Apis dao bez dejstva - i skoio u Miljacku. To je samo olakalo razjarenim Sarajlijama i autrougarskoj policiji njegovo hapenje. Zato i kako policija dr. Gerda nije uspjela tada da uhvati ostale atentatore, ostalo je nerazjanjeno. Franc Ferdinand je nastavio put ka Vijednici i svojoj sudbini. Atentator Gavrilo Princip je napustio Obalu i zaputio se niz Ulicu Franje Josipa. U radnji Morisa ilera je kupio sendvi i susreo se sa poznanikom, malo prodaskao i zatim se vratio nazad. I on je kao i ostali

atentatori niz ulicu, uli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobinim spletom sluajnosti, jer niko nije bio obavijeten o promjeni plana, nastavljena je posjeta Sarajevu i Zemaljskom Muzeju. Prema prvobitnom planu, krenulo se ulicom Franje Josifa, mjesto Obalom. General Podorek je uvidio greku i naredio da se kola zaustave. Tako se vozilo, koje je vozilo nadvojvodu zaustavilo tano ispred radnje Morisa ilera svega par metara ispred Principa! im se automobil naao ispred Gavrila Principa on je iskoristio priliku i potegao revolver. Prvim hicem je pogodio nadvojvodu a drugim, vojvotkinju Sofiju. On, kao i ostali atentatori uhvaden od strane Sarajlija. Dok je kolona hitala prema Guvernerovoj palati u Sarajevu, krv je procurila iz Francovih usta. Sofija, koja je to vidjela, u oku je povikala: "ta je s tobom?" nesvjesna vlastite rane u abdomen i intenzivnog unutranjeg krvarenja. Na to je Franc doao svijesti: "Soferl! Soferl! Nemoj mi umrijeti! Preivi radi nae djece!". Prestolonasljednica Sofija je preminula prije nego to je automobil stigao na odredite. Prestolonasljednik je preminuo ubrzo za njom isti dan. Osnovnu ulogu u atentatu de odigrati tajna srpska teroristika organizacija Crna ruka koja je slubeno osnovana 10. juna 1910. godine iako su njeni lanovi ved ranije bili ukljueni u teroristike operacije i politika ubistva. Glavni zapovjednik Crne Ruke je bio ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavjetajne slube pukovnik Dragutin Dimitrijevid Apis. Na podruju Bosne, Crna ruka je kontrolirala organizaciju Mlada Bosna iji lanovi de izvriti atentat. Planovi za ubistvo Franca Ferdinanda poeli su se stvarati nakon to se tajnim kanalima u Srpskoj obavjetajnoj slubi na elu sa D.D. Apisom saznalo da austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Sarajevo da nadgleda vojne vjebe. Aktivnostima na granici, prebacili su trojicu mladida sa orujem u Bosnu, o ovome je bio obavijeten srpski premijer Nikola Paid koji je navodno srpskom ambasadoru u Monarhiji naredio da vijesti prenese dravnom vrhu meutim, on je to prenio previe diskretno, govoredi da su vjebe i pokazivanje modi na srpski vjerski praznik moda previe provokativni. U samom atentatu sudjelovalo je sedam osoba rasporeenih po marruti od polja gdje su se odravale vjebe do Gradske vijednice. Gavrilo Princip, kao i ostali atentatori su uhvadeni i sueno im je u Solunskom procesu 1917. godine.