4.

PLINSKI ZAKONI

PLINSKI ZAKONI Za prouavanje plinskih zakona koristit emo model idealnog plina. To je plin kod kojeg su meumolekularne sile zanemarive, obujam molekula je neznatan u odnosu na obujam koji plin zauzima, a molekule plina su materijalne toke koje su ravnomjerno rasporeene u prostoru koji zauzima plin. Idealni plin ne postoji, ali je prouavanje tako zamiljenog modela od velike koristi zbog toga to veina zakona izvedenih za idealni plin vrijedi i za realne plinove. Neki realni plinovi (vodik, kisik, helij, duik, zrak itd.) slini su idealnom plinu. Ta slinost e biti vea to je tlak plina manji, a temperatura plina vea.

Za prouavanje plinskih zakona koristit emo idealni plin koji se nalazi u cilindru s pokretnim klipom (slika 4.1.). Tlak plina u cilindru mjerit emo manometrom, temperaturu plina termometrom i obujam mjeraem obujma.

cilindar mjera obujma termometar klip

dm3
10

plin
5

Slika 4.1.
4 6 8 10 2 0 12

bar

manometar

0
I

Svako stanje odreene koliine plina (mase, mnoine, broja molekula) karakteriziraju tri veliine: tlak plina (p), obujam plina (V) i temperatura plina (t, T ). Na primjer, plin mase m nalazi se u cilindru s pokretnim klipom (slika 4.2.). Mjerni ureaji pokazuju da je obujam tog plina V1=9,5 dm3, temperatura t1=30 C i tlak p1=1bar. Ako taj plin stlaujemo njegova masa se nee promijeniti, dok e mu se promijeniti obujam (V2=5,2 m3), temperatura (t2 =120 C) i tlak ( p2 =8 bari). Iz simulacije se vidi da su te tri veliine ( V, t i p) meusobno ovisne, to znai da promjena jedne veliine prouzroi promjenu drugih veliina. Meusobnu ovisnost tih veliina opisuju plinski zakoni i plinska jednadba. Meutim, postoje promjene stanja plina pri kojima se jedna od veliina ne mijenja, a druge dvije se ne mijenjaju. Takve promjene opisuju plinski zakoni: Boyle-Mariotteov, Charlesov, i GeyLussacov.
4 6 8 10 2 0 12

C
100

dm3
10

bar

Slika 4.2.

4.1. BOYLE-MARIOTTEOV ZAKON

Izotermna promjena stanja plina T=konst.

Boyle-Mariotteov zakon prouava promjene stanja plina pri stalnoj (konst.) temperaturi
(T=konst.). Te promjene se nazivaju izotermnim promjenama. Znai, taj zakon opisuje kako se mijenja tlak plina pri promjeni obujma plina ako pri tom temperatura plina ostaje stalna (T=konst.). Taj zakon otkrio je engleski fiziar R. Boyle, a neovisno o njemu i francuski fiziar E. Mariotte, pa se po njima naziva Boyle-Mariotteov zakon. Do zakona su doli na temelju niza pokusa, a jedan emo simulacijom pokazati na sljedeem slajdu.

Pokus U cilindru s pokretnim klipom nalazi se odreena koliina idealnog plina. Prouit emo kako ovisi tlak plina o obujmu ako se pri toj promjeni temperatura pline ne mijenja. Klip emo optereivati utezima i na taj nain mijenjati obujam plina. Za svaku promjenu obujma oitat emo na manometru pripadajuu vrijednost tlaka plina, ne mijenjajui pritom temperaturu. Oitane vrijednosti obujma i pripadajueg tlaka za svako stanje plina upisat emo u tablicu i na osnovi tih podataka formulirati taj zakon.

dm3
12 11 10

V(dm3) p(bar) 1. stanje 2. stanje 3. stanje V1=12 V2=6 V3=3 p1=2 p2=4 p3=8

pV p1V1=24 p2V2=24 p3V3=24

t=konst.

70

9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

4 6 8 10 2 0 12

Iz tih mjerenja vidi se da je:

bar

p1V1=p2V2=p3V3 .

Na temelju tih podataka moemo zakljuiti da je umnoak tlaka p dane koliine plina i obujma V koji taj plin zauzima, pri stalnoj temperaturi, uvijek istog iznosa: p1V1=p2V2=p3V3 , odnosno umnoak tlaka p i obujma V odreene koliine plina pri stalnoj temperaturi jednak je konstanti:

pV=konst.
To je matematiki izraz Boyle-Mariotteova zakona koji moemo pisati i na ovaj nain:

p=

konst. V

Prema tom obrascu Boyle-Mariottev zakon moemo definirati ovako: Pri stalnoj temperaturi tlak odreene mase plina obrnuto je razmjeran obujmu plina. Za dva razliita stanja plina ( p1 , V1 i p2,V2 ) iste temperature taj zakon poprima oblik:

p1V1=p2V2

pV=konst.

, p=

konst. i p1V1=p2V2 V

su matematiki izrazi Boyle-Mariotteova zakona.

Grafiki prikaz Boyle-Mariotteova zakona

Ovisnost tlaka o obujmu iz navedenog pokusa moemo prikazati u p,V- dijagramu tako to obujam plina nanosimo na apscisu, a pripadajue vrijednosti tlaka na ordinatu.

p/bar
8
3 (p3,V3) izoterma 2 (p2,V2) 1 (p1,V1)

V(dm ) p(bar)
3

1. stanje V1=12 2. stanje V2=6 3. stanje V3=3

p1=2 p2=4 p3=8

7 6 5 4 3 2 1

T=343K
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

V/dm3

Dobivena krivulja je istostrana hiperbola koju nazivamo izoterma.

Izotermu (iz navedenog primjera) moemo prikazati u V,T- dijagramu i u p,T- dijagramu.

Izoterma u V,T-dijagramu
V/dm3
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

Izoterma u p,T-dijagramu

p/bar
10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

2 1

T/K
T=343K=konst. T=343K=konst.

T/K