Mjeovita srednja tehnika kola Travnik u Travniku

Primjena relacionih baza podataka u praksi

MATURSKI RAD

Mentor: prof. mr. sc. Nevzudin Buzaija

Uenik: Fuko Haris

Travnik, maj 2012

Sadraj
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. UVOD ................................................................................................................................................... 3 BAZA PODATAKA ............................................................................................................................. 4 OSNOVNI POJMOVI .......................................................................................................................... 5 RELACIONA BAZA PODATAKA ..................................................................................................... 6 OSNOVNE KARAKTERISTIKE RELACIONOG MODELA ........................................................... 7 OSNOVNI KRITERIJI DIZAJNA BAZE PODATAKA ..................................................................... 8 CODD-OVA PRAVILA ....................................................................................................................... 9 PROJEKTOVANJE RELACIONE BAZE ......................................................................................... 12 DEFINIRANJE MODELA PODATAKA .......................................................................................... 13 KANONIKA SHEMA MODELA PODATAKA ........................................................................ 14 OSNOVNE POSTAVKE BAZE PODATAKA U PRAKSI .......................................................... 15

11.1 Organizacija baze podataka ........................................................................................................... 15 12. 12.1 13. 13.1 14. 14.1 15. 16. ORGANIZACIJA PODATAKA U PRAKSI ................................................................................. 17 Aktivnosti organizacije podataka ................................................................................................ 17 KORITENJE I ODRAVANJE BAZE PODATAKA ................................................................. 19 Korisnici baze podataka .............................................................................................................. 19 PRIMJER RELACIONE BAZE PODATAKA U PRAKSI ........................................................... 21 Primjena baze podataka u elektronskoj prodaji knjiga ............................................................... 21 ZAKLJUAK ................................................................................................................................. 23 LITERATURA ............................................................................................................................... 26

1. UVOD

U ovom maturskom radu osnovna tematika je upotreba baze podataka radi lake, dinaminije i funkcionalnije primjene u praksi. Baze podataka nam slue radi lake organizacije, manipulacije i uvanja podataka. Pojedicni ili kompanije svakodnevno koriste baze podataka, za ta ni sami nisu svijesni, ali pristupanjem nekom programu ili sajtu koji daje odreene informacije na upit korisnika, aktivira se baza podataka i daje odgovor putem putem odreenih metoda. Internet kao pojava nosi veliki broj informacija za iroku primjenu u raznim segmentima poslovanja. Sve informacije moraju biti smijetene, najee fiziki ali kako se infrastruktura globalne mree svakodnevno iri i doivljava ekspanziju, podaci se, sve ee uvaju i u elektronskom obliku uz pomo baza podataka. U vezi sa tim, ljudska populacija mora da se opismeni i prihvati Internet kao globalnu mreu i kao svakodnevnicu, naravno uz potovanje odreenih zakona i administrativnih procedura. Kako se Internet iri i popunjava novim korisnicima, tako se javljaju novi programi za edukaciju. Samo poveanje uslovljava automatski i proirivanje dosadanje infrastrukture to je povezano sa bazama podataka, jer se i same baze podataka moraju proirivati i mijenjati tj. postojati fleksibilnije i dinaminije kako bi mogle da odgovore svim upitima koje postavljaju korisnici. Kako bi se prodajna mrea i distribucija razvila itavom planetom, tako postojanje i izrada sajtova dobijaju na teini i funkcionalnosti ali bez primjene baze podataka sajtovi bi izgledali na putujue slike koje bi kruile Internetom. Primjena baze podataka je obavezna ako elimo da ostvarimo konkurentnost u odnosu na druge na Internetu, tanije na globalnom mega marketu. Prednost ostvarujemo u dinamici mislei na brzinu odgovora na upit korisnika, a fleksibilnost, da se sa jednog mjesta prilagodimo korisniku i njegovim zahtijevima kao poslodavac.

2. BAZA PODATAKA

Baza podataka (database) je skup meusobno povezanih podataka (organizovana zbirka podataka) o nekom realnom sistemu relevantnih za neko podruje primjene koji su pohranjeni zajedno u zajednikoj raunarskoj memoriji i organizirani tako da se njegovi elementi mogu bez posebnih zahvata koristiti u razliitim obradama, uz centralizovanu kontrolu, uz iskljuenje nepotrebne zalihe podataka. Odnose se na tano odreene objekte (realne namjene i dogaaji) sve to se moe opisati u realnom prostoru i vremenu. DBMS (Data Base Management System) sistem za upravljanje bazom podataka.

Program ili grupa programa koji osigurava pristup bazi podataka (doputa organizaciji da centralizira podatke, njima upravlja i osigurava pristup podacima programskom aplikacijom). Omoguava korisnicima da pomou alata dodaju, briu, odravaju, prikazuju, trae, biraju, redaju i osavremenjuju podatke. Baza podataka u irem smislu: nain organizacije, uvanja i pretraivanja uzajamno povezanih podataka. Baza poadataka u uem smislu: podaci koji su u domeni raunarskog sistema.

3. OSNOVNI POJMOVI

Pod pojmovima podatak i informacija, u strunoj literaturi, danas se podrazumijeva: podatak je izraz definisan jednom prostom izjavnom reenicom informacija je novi podatak koji posjeduje relativnu novost, neko novo saznanje, a rezultat je obrada poznatih podataka Dobijanje nove, relevantne informacije je nemogue bez posjedovanja odgovarajuih kljunih podataka koji je definiu. Ako nema momogunosti da ih saznamo, osueni smo na neuspjeh. Postupak obrade podataka (Slika 1.1), doijanja novih informacija i sticanja novih saznanja, moze se na osnovu dosada reenoga podijeliti u etiri faze:

Podatak-1

Obrada Podatak-2 podataka

Informacija

Podatak-n

Slika 1.1 Dobijanje nove informacije iz niza poznatih podataka

Prikupljanje podataka memorisanje i organizacija prikupljenih podataka obrada podataka

5

4. RELACIONA BAZA PODATAKA

Relaciona baza podataka skup podataka u kojem su podaci vezani relacijama i strukturirani tako da se osigura: minimalna zaliha podataka postojanost sauvanih podataka trajno ouvanje integriteta sauvanih podataka aurnost sauvanih podataka tanost sauvanih podataka mogunost kontrole i administriranja sa jednog mjesta mogunost dnevnog sigurnosnog arhiviranja izgradnja sigurnosti i nadzora pristupa podacima mogunost postavljanja vie upita sa vie kriterija Najvei uinak i mogunost relacione baze podataka oituje se pri viekorisnikom (mrenom) koritenju iste. PRIMJER: osobe i dogaaji ako jedna osoba postoji u vie dogaaja: unos vie dogaaja ne zahtijeva ponovni upis iste osobe ako je u jednom dogaaju postoji vie osoba: unos vie osoba ne zahtijeva ponovni unos istog dogaaja

5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RELACIONOG MODELA

Jasno razgranienje logikih i fizikih gledita upravljanja podacima, posebno u postupcima projektiranja baze podataka, postavljanja upita i auriranja podataka Struktuirana jednostavnost koja je pogodna za razliite tipove korisnika podataka i koja omoguava komunikaciju izmeu korisnika na osnovu takvog, svima prihvatljivog i razumljivog modela (od operatera do profesionalnih programera) Primjena i koritenje upitnih jezika (SQL) kod kojih se upiti i auriranje odnose na cjelovite skupove podataka iz baze, nasuprot upitnim jezicima kod kojih su predmet i rezultat pojedinani podaci Razvijena formalno-matematika teorija bez koje je nemogu pravilan pristup sistemu baza podataka i projektovanju istih.

6. OSNOVNI KRITERIJI DIZAJNA BAZE PODATAKA

zadovoljstvo korisnika maksimalna normalizacija podataka visoka razina softverskih postavki

Korisnik treba takvu bazu podataka koja e mu omoguiti brz i jednostavan pristup podacima i model podataka koji u najveoj mjeri odgovara stvarnosti. Ukazuje da e se ukljuiti u fazu organizacije i projektovanja relacione baze podataka i fazu testiranja primjene iste. Cilj relacionog modela je prvenstveno zatiti korisnika od estih i po podatke opasnih reorganizacija baze podataka tako to e se: sprijeiti greke pri odravanju baze podataka, predvidjeti budue potrebe reorganizacije, omoguiti dodavanje novih polja i razliitih tipova polja, napraviti pomone datoteke, omoguiti postavljanje upita po svim poljima u bazi, omoguiti definiranje korisnikih grupa sa ovlatenjima, omoguiti izgradnju sigurnosti unutar baze i putem mree, predvidjeti sistemsko sigurnosno spremanje baze, predvidjeti primjenu novih korisnikih alata i operacijskih sistema i osigurati uitavanje baze u novi format novije inaice softvera. Razina i kvaliteta softvera koji se odabire i primjenjuje mora zadovoljiti sve trenutne potrebe koritenja i upravljanja baze podataka i omoguiti prijelaz u nova softverska rjeenja bez posljedica za sadraj baze podataka. Primjenjuje se pri: brzini pristupa i rukovanju podacima, brzini dobivanja odgovora na postavljeni upit, jednostavnosti koritenja aplikacijskih rjeenja, ouvanju postojee i unapreenju sigurnosti baze podataka, daljnjem sistemskom usavravanju i primjeni novog softvera, jednostavnosti i minimumu edukacije buduih korisnika.

7. CODD-OVA PRAVILA

E.F. Codd je u svojim radovima definisao 12 pravila od kojih najmanje 6 mora biti ispunjeno da bi se informacioni sistem mogao smatrati relacionim. Ta pravila su rezultat teorijskog pristupa ovome problemu. S obzirom na obim ove knjige ogranicimo se na definiciju 6 osnovnih pravila, ne uputajui se i u njihovo dokazivanje. Osnovno ili nulto pravilo koje predstavlja conditio sine qua non u relacionim bazama podataka glasi: Svaki sistem za upravljanje bazama podataka, koji se smatra, ili koji jeste, relacioni, mora imati mogucnost upravljanja bazom podataka na relacioni nacin i relacionim metodama. Ostala pravila su: 1) Predstavljanje informacija Sve informacije u relacionoj bazi podataka moraju logicki biti predstavljene na isti nacin: vrijednostima podataka u tabelama relacijama.

2) Logicka dostupnost podacima Svaki podatak mora imati anatomnu, nedjeljivu vrijednost, koja logiki mora biti dostupna korisniku uz pomo: imena relacije u kojoj se nalazi, vrijednosti primarnog kljua te relacije i imena atributa u toj relaciji.

3) Mogunost prikazivanja nepostojee informacije Relaciona baza podataka podrava koncept nultog podatka, (Null). Pod pojmom nultog podatka podrazumijeva se vrijednost atributa koja u datom trenutku nije poznata. To, dakle, nije vrijednost koja je predstavljena nulom, ili nizom nula, nizom praznih (blank) mjesta, ili nizom bilo kojih drugih znakova. To je jednostavno, trenutno nepoznata vrijednost podataka, i predstavlja specifikum i kontraverziski aspekt relacionog modela informacionog sistema.
9

Tako, na primjer, atribut "telefon" u relaciji SLUBENIK ima Null-vrijednost u trenutku primanja nekog slubenika u radni odnos ukoliko taj slubenik nema telefonski broj.

4) Dinamicki katalog Relaciona baza podataka mora biti tako prezentirana da autorizovani korisnici mogu primijeniti neki od relacionih jezika na podatke u njoj. Pod ovim se podrazumijeva: pristup sistemskim katalozima, pristup relacijama koje su u toku rada za stalno, ili samo na ograniceni vremenski rok prisutne i pristup relacijama koje se programski kreiraju (tzv. dinamicki katalozi) a koji sadre nove informacije.

5) Softverski paket za upravljanje bazom podataka Softverski paketi omoguavaju upravljanje podacima u relacionoj bazi podataka, i oni su manje ili vie prilagoeni korisniku - upravljau. Svaki od njih sadri programski jezik koji pomou definisane sintakse, i na korisniku blizak nain, omoguava: definisanje tabela, definisanje atributa, unoenje podataka, definisanje proizvoljnog pogleda definisanje proizvoljnog upita, upravljanje podacima, postavljanje ogranienja korisnicima, autorizaciju korisnika, te upravljanje proizvoljnim transakcijama.

6) Nezavisnost integriteta baze Nijedno ogranienje integriteta (sigurnosti ouvanja podataka) ne smije se pri organizaciji logikog modela relacione baze podataka nai u aplikacijskom dijelu softverskog programa dostupnom irem broju korisnika, nego iskljuivo u dijelovima koji su pod
10

kontrolom administratora baze. Drugim rijeima, pravila integriteta se definiu u okviru sinteze baze podataka.

Nakon objavljivanja Codd-ovog rada veliki broj autora nastavio je da sa bavi teorijom i praksom sinteze i eksploatacije baze podataka. Tako je naknadno, nakon 12 Cood-ovih pravila definisano jo est dodatnih, a mogu se nai u strucnoj literaturi.

11

8. PROJEKTOVANJE RELACIONE BAZE

Faza 1: IDEJA o potrebi uvoenja baze podataka radi veeg obima informacija i podataka koji se svakodnevno stvaraju, obrauju i koriste. Faza 2: PLANIRANJE koje smanjuje mogunost pogreke i nedostatke u daljim fazama projektiranja i upotrebe baze podataka (najvanija faza). Faza 3: OBAVJETAVANJE buduih korisnika relacione baze podataka o tipu i sadraju informacija i podataka koji bi trebali biti sadrani u buduoj relacionoj bazi. Faza 4: ODREIVANJE NAMJENE BAZE PODATAKA u kojoj se odreuje namjena i nain upotrebe podataka sadranih u bazi utemeljenih na odreenim objektima i dogaajima kao i meusobna povezanost i struktuirana odreenost pojedinanih ili grupe podataka. Faza 5: ODLUIVANJE O TABLICAMA (DATOTEKAMA) u kojoj se podaci koji se odnose na iste realne objekte grupiu i preciziraju radi stvaranja jedne datoteke (npr. podaci o osobi, o dogaaju, o pismenu, itd.). Faza 6: IZRADA PROJEKTOVANE DOKUMENTACIJE koja se sastoji od: idejnog rjeenja (objedinjuje prve 4 faze) definiranje atributa relacije (tano i ne dvosmisleno definirana polja podaci u tablici datoteci sa svim pripadajuim postavkama) definiranje relacione eme definiranje modela podataka odabir operacijskog sistema odabir softvera za izradu korisnike aplikacije testiranje baze, softvera i operacijskog sistema izrada upita za korisnike

12

9. DEFINIRANJE MODELA PODATAKA

Model podataka predstavlja ematski prikaz meusobnih tipova veza i odnosa svih datoteka (tablica) sadranih u relacionoj bazi podataka i sastavni je dio projektovane dokumentacije.

Koristi se u: administrativne svrhe i odravanja relacione baze podataka za selekcije podataka iz datoteka u svrhu pretraivanja pri definisanju upita u dnevno-operativne svrhe pri definisanju sloenih upita u operativno-analitike svrhe pri nadopuni ili promjeni polja podataka (atributa relacije) za izradu aplikacijskog rjeenja za unos i auriranje podataka pri usavrtavanju i uitavanju baze podataka u noviji format kod usavravanja i primjene novijih operacijskih sustema pri edukaciji svih razina korisnika i sistem-analitiara

13

10. KANONIKA SHEMA MODELA PODATAKA

ema kojom se opisuju podaci i odnosi meu podacima. Formira se prema korisnicima kao minimalan skup slogova, ali tako da se izbjegne podudarnost (struktura korisnika se usporeuje i strukturi prvog dodaje se struktura drugog). Preko primarnog kljua koji je atribut identificiraju se ostali atributi. Spajanjem vie razliitih korisnikih struktura dobiva se zajedniki atribut. Na osnovi kanonikog modela podataka lako se definiraju datoteke koje se mogu dati TABLICOM DATOTEKA koja sadri: imena datoteka (objekti i veze) npr. poligraf, rezultati, kazneno djelo, svijedok, oteeni... imena podataka (atributa) npr. KBR, JMBGO, IMEO, PREZO, VRIJ, MJES, OBJ, ADRS... opise podataka (opisi vrste podataka i duine polja) npr. redni br. ispitivanja, ime ispitanika, prezime, datum vrsta fizike organizacije podataka, npr. indeksna...

14

11. OSNOVNE POSTAVKE BAZE PODATAKA U PRAKSI

Baza podataka je skup velike koliine srodnih podataka. Registriranje podataka u bazi podataka ostvaruje se koritenjem jedne ili vie datoteka koje mogu biti razliito organizirane, a razliite organizacije nalau razliit pristup i obradu podataka. Podaci se spremaju tako da su nezavisni od programa koji ih koriste tako to se unose u nekom formatu koji nije fiksan ve se moe mijenjati tako da se zadovolje mnogi aplikacijski programi. Svaki aplikacijski program zahtijeva datoteku odreene organizacije koja se kreira kada je potrebna za obradu. Poslije obrade aurirani podaci se vraaju u bazu podataka dok ne budu potrebni ponovo tom ili nekom dr. programu. Na taj nain moe se mijenjati sadraj i organizacija registriranih podataka dodavanjem novih ili izostavljanjem starih podataka iz baze podataka, a to ne utjee na program koji koristi te podatke.

11.1 Organizacija baze podataka

Organizacija baze podataka moe biti vrlo sloena. Baze podataka ine integrirane datoteke koje imaju razliitu unutarnju strukturu i nain predstavljanja podataka. Da bi korisnici mogli koristiti i obraivati podatke, neophodna je programska podrka koju osigurava sistem za upravljanje bazom podataka, iji je glavni zadatak da korisnika opskrbi alatima koji doputaju da podatke oznaava apstraktnim imenom i koristi ih nezavisno od naina njegovog registriranja u raunarskom sustemu to predstavlja veliku olakicu za korisnika. To proizilazi iz nezavisnosti baze podataka od aplikacijskih programa. Podaci u bazi podataka su viestruko povezani i osiguran im je direktan pristup (pristup jednom podatku od strane vie korisnika) i vise nacina pristupa i pretraivanja baze podataka tako da konkretni aplikacijski programi mogu koristiti onaj koji je najefikasniji. Baza podataka ne sadri nepotrebne, podudarne podatke, tj. takva organizacija omoguuje minimalnu ili kontroliranu podudarnost podataka. Tei se zadovoljiti naelo da se svaki podatak registrira samo jednom i uva samo na jednom mjestu kako bi se tedila memorija, te se znatno smanjuje vjerovatnost nestanka nekonzistencije meu podacima koja je esta u klasinoj organizaciji podataka gdje jedan isti
15

podatak na dva ili vie mjesta ima razliitu vrijednosti jer su neke datoteke aurirane, a druge nisu. Ponekad se svjesno zadrava izvjesna podudarnost kako bi se poboljali neki drugi parametri, najee brzina pristupa. Baze podataka moemo promatrati sa raznih aspekata i na razliitim stupenima apstrakcije. Ako gledamo kako je registriran, s tehnikog aspekta bazu podataka ine bitovi realizirani u raunarskom sustemu. Sa druge strane, baza podataka je osnova informacionog sustema ukljuujui organizaciju, kadrove i komunikaciju.

16

12. ORGANIZACIJA PODATAKA U PRAKSI

Organizacija podataka je nain na koji je osigurano fiziko spremanje podataka na vanjskim memorijama raunara, te njihova logika manipulacija od korisnika, odnosno aplikacijskih programa. Podrazumijeva: naine na koji su podaci registrirani na medijima za njihovo uvanje postupke pristupa podacima (da bi se mogli koristiti) postupke zatite podataka (od neovlatenog koritenja ili unitenja) Vrijedi i kada se podaci obrauju runo i automatizovano, a organiziraju se da bi se njima moglo upravljati. Upravljanje podacima omoguuje pravilno izvravanje operacija raunskog sistema nad podacima (upisivanje podataka u vanjske memorije, prenoenje iz vanjskih mem. u unutranju mem. i obrnuto, prenoenje podataka u procesoru, izvrenje aritmetikih i logikih operacija i izdavanje podataka iz raunala). Obuhvaa: spremanje (proces upisivanja podataka na mediju) pristupanje podacima (postupak pronalaenja podataka) kontrolu procesa spremanja i pristupa (da bi se osigurala ispravnost, aurnost i zatita podataka)

12.1 Aktivnosti organizacije podataka

Organizacija podataka mora podrati sljedee aktivnosti: osiguranje memorijskog prostora za fiziki smjetaj podataka kreiranje sheme strukture podataka dodavanje novog podatka izmjenu vrijednosti postojeeg podatka brisanje postojeeg podatka

17

Vrste: a) sekvencijalna b) indeks-sekvencijalna. c) relativna d) direktna e) hijerarhijska f) mrena g) relacijska h) objektna a-d se odnose na organizaciju podataka na razini datoteka, a od e-h na bazu podataka

18

13. KORITENJE I ODRAVANJE BAZE PODATAKA

Korisnik se obraa bazi podataka preko podsheme, a za rjeavanje svojih konkretnih zadataka korisnik pie aplikacijski program. Za to moe koristiti uobiajene programske jezike. Dakle, korisnik preko aplikacijskog programa pristupa bazi podataka. Da bi aplikacijski program mogao obraivati podatke oni se moraju izvui iz BP i donijeti u radnu zonu memorije raunara. Aplikacijski programeri, opisujui konkretne zadatke, koriste i auriraju bazu podataka, a to je olakano zahvaljujui SUBP i administratoru baze podataka. U tijeku koritenja baze podataka mogu nastati potrebe da se izvre izmjene u logikoj bazi podataka radi novih ili izmjenjenih informacijskih zahtjeva korisnika. Neke promjene logike sheme mogu se vriti bez ikakvih promjena podsheme, dok su druge mogue ako se izvri usklaivanje podsheme sa shemom, bez ikakvih izmjena aplikacijskih programa koji ih koriste. Napomena: za planove se koristi termin SHEMA, pa u skladu s tim: plan konceptualne (logike) baze podataka zovemo konceptualna (logika) shema, a plan fizike baze podataka nazivamo fizika shema baze podataka. pod shemom baze podataka razumjeva se : plan predstavljanja postavki objekta,veza izmeu njih i nain uoptavanja. planove koritenja PODSHEME. dijelova baze podataka pomou aplikacijskih programa zovemo

13.1 Korisnici baze podataka

Korisnici baze podataka su: a) obini korisnici (nemaju informatikog znanja,ne poznaju strukturu baze podataka, ve se koriste gotovim aplikacijskim programima). b) aplikacijski programeri (izrauju programe i omoguuju korisnicima rad) c) administratori baze podataka (vre odravanje i kontrolu baze podataka, te izmjene u cilju to efikasnijeg rada).

19

Vrste: sistemski programeri zadueni za logiku organizaciju sistemski programeri zadueni za fiziku organizaciju administrator baze podataka brine se za cjelokupnu bazu podataka, koordinira rad ostalih, mora poznavati sve, predlae bolju organizaciju u radi bolje efikasnosti baze podataka.

20

14. PRIMJER RELACIONE BAZE PODATAKA U PRAKSI

14.1 Primjena baze podataka u elektronskoj prodaji knjiga
Nastankom marketinga i komercijalne prodaje na internetu, dosli smo do pojave elektronskog poslovanja. Sama pojava elektronskog poslovanja veoma brzo je zaivjela u zemljama, koje su imale ureen pravni sistem. Od tada se velika panja daje bezbednosti podataka koji moraju biti smijeteni u prvom trenutku na nekoj odreenoj bazi podataka, a potom se distribuiraju. Vrativi se u prolost, svaka odtampana knjigada bi doivjela sudbinu da je neko kupi, morala je biti izloena na izlogu nekog duana. Prodaja knjige bi trajala danima, a ponekad i sedmicama, da bi se saznalo da je ta knjiga uoptene odtampana i putena u prodaju. Marketing je bio dosta teak sve do pojave radija ili putem TV. Onda bi korisnik doao i kupio knjigu, ali ta ako je ta knjiga odtampana u putena u prodaju u samo jednoj dravi.Korisnik bi trebao da pree okean i jos par drava da bi kupio knjigu. putovao bi sedmicama, nekada i vie, ali pojavom preevoznih sredstava i aviona put se ubrza. To opet ne bi bilo dovoljno brzo, jer i u ovom sluaju bi morao ili da saeka isporuku ili da krene kuci pjeice. Postoji mogunost da saeka da se knjiga pojavi u njegovom komiluku, ali rije saeka objanjava, da knjigu ne moe da dobije istog momenta. Nastankom sajta i baze podataka koja opsluuje sajt za elektronsku prodaju knjiga, prebacivanjem knjiga iz fizikog oblika u elektronski i smijetanjem knjige u bazu podataka, dobija se na ekspeditivnosti. Na taj nacin baze podataka su postale toliko mone da mogu u sebi da nose informacije o autoru, imenu knjige, cijeni, jer knjiga u elektronskoj formi moe da se kopira i proda i na hiljade puta, a da pri tom, kada korisnik izabere i plati knjigu moe je preuzeti istog trenutka, proitati je kod kue ili parku ili poslu ili bilo gdje na planeti zemlji samo pod uslovom da ima konekciju za Internet. Problem konekcije je prevaziden u velikom broju sluajeva, sa uvoenjem beinog ili satelitskog interneta uz korienje odreenih ureaja koji to i podravaju. Samim tim, sajt za elektronsku prodaju knjiga postaje konkurentan i uz pomo baze podataka na kojoj se uvaju svi podaci vezani za prodaju knjiga, spisak svih lanova sajta, podaci o karticama kojima se moe izvriti plaanje, podaci o naruenim ili preuzetim knjigama

21

i podaci o novanim transakcijama koje su ostvarene na samom sajtu. Isto tako, baza podataka se koristi i za pretragu knjiga kako bi korisniku omoguila da lake i bre doe do knjige koju eli da ima u svojoj digitalnoj biblioteci. Uloga baze podataka je velika, to se moe vidjeti, da se sa svim ovim podacima moe manipulisati, obraivati, podnositi izvjetaj ako to menadment kompanije trai. Podaci se mogu lako aurirati ili brisati po potrebi, a da pri tom se po zahtjevu uklone iz svih tabela ili da se ostave ukoliko je to potrebno, a da se cijela funkcionalnost sajta i dinamika korienja baze podataka ne mijenja. Mogui problemi o kojima treba da se vodi rauna prije modelovanja i projektovanja baze podataka su: 1. Arhitektura baze podataka - organizovanost relacionih tabela i podataka u njima, u odnosu na potrebe sajta i zastupljenost podataka koji su prestavljeni. 2. Komunikacija baze podataka i sajta - korienje drajvera, SQL upita i loginog sloja pisanog programskim jezikom C# Za uspijeno postizanje strukture baze podataka za elektronsku prodaju knjiga korieni su: ASP.NET Visual Studio 2008 Access database 2007 C# SQL HTML CSS

22

15. ZAKLJUAK

Baze se koriste za skladitenje, manipulaciju i dobijanje podataka u organizacijama svih vrsta. Baza podataka je organizovan skup logiki povezanih podataka. Podatak definiemo kao predstavnika objekta ili nekog dogaaja, koji bi bili od vanosti u korisnikovom realnom okruenju. Informacija je podatak koji je tako obraen da nakon njegove upotrebe, korisnik oplemenjuje svoja saznanja. I podatak, kao i informacija se mogu uvati u bazi podataka. Klasini sistemi zasnovani na datotekama i programskim jezicima su razvijeni u ranijoj raunarskoj eri, kako bi raunari mogli da skladite, manipuliu i izvlae velike fajlove podataka. Ovi sistemi (i danas u upotrebi) su imali veliki niz nedostataka kao to su zavisnost izmeu podataka i programa, dupliranje podataka, njihova podela, kao i vreme izvrenja. Pristu preko baza podataka nastao je kao odgovor na te nedostatke. Relaciona baza podataka skup podataka u kojem su podaci vezani relacijama i strukturirani Najvei uinak i mogunost relacione baze podataka oituje se pri viekorisnikom (mrenom) koritenju iste. Moramo ispuniti osnovne kriterijume da bi smo dobro dizajnirali bazu podataka, a to su: zadovoljstvo korisnika, maksimalna normalizacija podataka, visoka razina softverskih postavki.

Korisnik treba bazu koja ce mu omoguviti brz i jednostavan pristup podacima, i sigurnost podataka. Relaconi model baze titi korisnika od estih i po podatke opasnih reorganizacija tako to e: sprijeiti greke pri odravanju baze podataka, predvidjeti budude reorganizacije i itd. Razina i kvaliteta softvera koji se odabire i primjenjuje mora zadovoljiti sve trenutne potrebe koritenja i upravljanja baze podataka i omoguiti prijelaz u nova softverska rjeenja bez posljedica za sadraj baze podataka. Da bi informacioni sistem smatrali relacionim imamo 12 codd-ovih pravila od kojih moramo ispuniti bar 6 da bi dobili relacioni sistem. To su pravila:

23

 Predstavljanje informacija Logicka dostupnost podacima Mogucnost prikazivanja nepostojece informacije Dinamicki katalog Softverski paket za manipulaciju bazom podataka Nezavisnost integriteta baze

Model podataka predstavlja shematski prikaz meusobnih tipova veza i odnosa svih datoteka (tablica) sadranih u relacionoj bazi podataka i sastavni je dio projektovane dokumentacije. Shema kojom se opisuju podaci i odnosi meu podacima. Formira se prema korisnicima kao minimalan skup slogova, ali tako da se izbjegne podudarnost (struktura korisnika se usporeuje i strukturi prvog dodaje se struktura drugog), naziva se kanonika shema modela podataka. Registriranje podataka u bazi podataka ostvaruje se koritenjem jedne ili vie datoteka koje mogu biti razliito organizirane, a razliite organizacije nalau razliit pristup i obradu podataka. Podaci se spremaju tako da su nezavisni od programa koji ih koriste tako to se unose u nekom formatu koji nije fiksan ve se moe mijenjati tako da se zadovolje mnogi aplikacijski programi. Na taj nain moe se mijenjati sadraj i organizacija registriranih podataka dodavanjem novih ili izostavljanjem starih podataka iz baze podataka, a to ne utjee na program koji koristi te podatke. Organizacija baze podataka moe biti vrlo sloena. Baze podataka ine integrirane datoteke koje imaju razliitu unutarnju strukturu i nain predstavljanja podataka. Ponekad se svjesno zadrava izvjesna podudarnost kako bi se poboljali neki drugi parametri, najee brzina pristupa. Baze podataka moemo promatrati sa raznih aspekata i na razliitim stupenima apstrakcije. Ako gledamo kako je registriran, s tehnikog aspekta bazu podataka ine bitovi realizirani u raunarskom sustemu. Sa druge strane, baza podataka je osnova informacionog sustema ukljuujui organizaciju, kadrove i komunikaciju.
24

Upravljanje podacima omoguuje pravilno izvravanje operacija raunskog sistema nad podacima (upisivanje podataka u vanjske memorije, prenoenje iz vanjskih mem. u unutranju mem. i obrnuto, prenoenje podataka u procesoru, izvrenje aritmetikih i logikih operacija i izdavanje podataka iz raunala). Organizacija podataka je nain na koji je osigurano fiziko spremanje podataka na vanjskim memorijama raunara, te njihova logika manipulacija od korisnika, odnosno aplikacijskih programa.

25

16. LITERATURA
Knjige: Veinovic M., Baze podataka, drugo izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2008. Internet izvori: http://hr.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka http://www.scribd.com/doc/55602444/BAZE-PODATAKA http://mis.bus.sfu.ca/tutorials/MSAccess/tutorials.htmlhttp://www.bcschools.net/staff/AccessHelp.htmhttp://www.jmu.edu/computing/tutorials/microsoft/access/ http://cisnet.baruch.cuny.edu/holowczak/classes/2200/access/accessall.htmlhttp://isds.bus.lsu.edu/cvoc/learn/introit/access/http://www.fgcu.edu/support/office2000/access/b http://www.oit.duke.edu/ats/training/docs/access1

26